ENERGIJA VJETRA

Prosjean troak investicija za termoelektranu na ugljen je oko 1000 /kW,

proizvodna cijena konvencionalnih elektrana na europskom tritu 0,03-0,035
/kWh

Energija vjerta
Historija energije na vjetar
Najstariji poznati ureaji pojavili su se u Perziji oko 200 godina p.n.e, ureaji koji su
koristili dizajn sa vertikalnom osi vrtnje.
Prve vjetrenjae pojavljuju se u Zapapadnoj Evropi u 14. stoljeu i koriste dizajn sa
horizontalnom osi vrtnje, a najvie ih je bilo u Europi (Danska i Nizozemska).

Vjetrenjae za mljevenje itarica u Perziji

Vjetrenjae za mljevenje itarica u

Nizozemskoj

Instalisana snaga vjetroelektrana u svijetu

Njemaka je trenutni lider u proizvodnji elektrine energije iz vjetra sa oko 10000 MW,
a to je vie od jedne treine ukupno instalirane snage vjetrenjaa u svijetu.
U panjolskoj, Danskoj i Italiji takoer raste instalirani kapacitet. Od sveukupne
proizvodnje elektrine energije Danska dobiva 14% od vjetra i dalje ubrzanim tempom
gradi nove kapacitete.
U SAD-u je trenutno instalirano oko 8000 MW vjetrenjaa.

Energija vjetra

Nastajanje vjetra (uzroci i poslijedice)

Stalno se obnavlja i izvor je koji se ne moe potroiti

koritenjem.

Koristi se od davnina za dobijanje energije, znaajnije

koritenje poinje posle prve energetske krize

Ne zavisi od uvoznih energenata, nema trokova

pogonskog goriva, nema rizika cijena goriva

Nema preiavanja, nema CO2 emisija, nema

vaenja-kopanja, nema radioaktivnog vika...

Energija vjetra predstavlja dobru alternativu energiji

iz konvencionalnih izvora

Najpogodnija podruja za koritenje energije vjetra su

obale Amerike, Evrope, Azije i Australije

Za odreivanje jaine, odnosno brzine vjetra

koristi se Boforova skala, prikazana u tabeli

BOFOR

VOR

m/s

1-3

0.5-1.8

4-6

1.8-3.6

7-10

3.6-5.8

11-16

5.8-8.5

17-21

8.5-11

22-27

11-14

28-33

14-17

34-40

17-21

41-47

21-25

10

48-55

25-29

11

56-63

29-34

12

64-71

34-36

Vrste vjetroagregata
Vjetroagregati se prema osi vrtnje mogu podijeliti na one sa vertikalnom osi vrtnje:
- Vjetroagregati sa horizontalnom osom (HAVT),
- Vjetroagregati sa vertikalnom osom (VAWT) .

Vjetroagregati sa horizontalnom
osom vrtnje

Vjetroagregati sa vertikalnom
osom vrtnje

Prednosti vjetroagregata sa horizontalnom osi vrtnje su:

- Glavna prednost je dosta vea uinkovitost u proizvodnji elektrine energije,
- Postavljanje na visoke tornjeve omoguava pristup veim brzinama vjetra,
- Lopatice se nalaze sa strane, ako se gleda iz centra mase vjetroagregata, to
poboljava stabilnost,
- Mogunost zakreta lopatica, to daje veu kontrolu, omoguuje namjetanje
fiksacije lopatica u oluji, to minimizira potencijalnu tetu.
Prednosti turbina sa vertikalnom osi vrtnje su:
- Lake za odravanje, jer su naelno svi rotacijski djelovi smjeteni blie tlu,
- Nije im potreban mehanizam za zakretanje, to pojeftinjuje izvedbu,
- Dobre za koritenje na mjestima gdje je brzina vjetra visoka blizu tla (naprimjer
razni prolazi i kanjoni),
- Ne treba im visoki toranj, to bitno pojeftinjuje izvedbu,
- Ne moraju se okretati prema smjeru puhanja vjetra, to ih ini jako dobrima u
uvjetima turbulentnog vjetra,
- Teoretski mogu biti mnogo vee od HAWT turbina, primjerice plutajue turbine sa
vertikalnom osi sa promjerom od vie stotina metara, kod kojih se cijela struktura
rotira, bi eliminirale potrebu za velikim i skupim leajevima.

Nedostaci vjetroagregata sa horizontalnom osi vrtnje su :

- Veina ovakvih vjetroagregata zahtjeva sustav za zakretanje turbine, to dodatno
poskupljuje izvedbu.
- Problematian rad u vjetrovima na malim nadmosrkim visinama koji su esto
turbulentni.
- Visoki tornjevi i duge lopatice rotora turbine su problematine za transport i na
moru i na kopnu. Transportni trokovi mogu zauzimati do 20% od ukupnih
trokova opreme.
- HAWT turbine su problematine za postavljanje, jer zahtjevaju vrlo visoke i
skupe kranove.
Nedostaaci vjetroagregata sa vertikalnom osi vrtnje su:
- Veina VAWT turbina ima iskoristivost u rangu 50% iskoristivosti turbina sa
horizontalnom osi vrtnje. To je veinom zbog dodatnog otpora koji nastupa zbog
toga to se lopatice rotiraju u vjetar
- Veina VAWT turbina ima jako malen poetni okretni moment, pa trebaju vanjski
izvor energije da zaponu okretanje
- Iako je veina njihovih djelova smjetena na tlu, to je svakako prednost, oni su
ipak optereeni velikom teinom strukture iznad njih, to u sluaju nedovoljno
dobrog dizajna znatno oteava izmjenu djelova.

Princip rada vjetroagregata

Instrumenti za mjerenje brzine vjetra zovu se aneometri. Pri prikazivanju mjernih podataka
o vjetru potrebno je naznaiti visinu tla i konfiguraciju tla na mjestu gdje je mjerenje
izvedeno.
Vjetroagregati koriste energiju vjetra. Promatrajmo stupac zraka koji ima neku brzinu v i
masu m. Kinetika energija u ovom sluaju iznosi:

Snaga vjetra je derivacija kinetike energije po vremenu, pa time dobijemo izraz za

raspoloivu snagu vjetra:

Neto kompliciranija analiza je potrebna da bi se odredila maksimalna snaga koju

vjetroelektrana moe preuzeti, zato to lopatice vjetroturbine obavezno utjeu na vjetar da bi
izvukle njegovu snagu.
Promatrajmo ponovo isti stupac zraka. On "putuje" do rotora vjetroturbine poetnom brzinom
v, te usporava do brzine v1 kad dosegne rotor (to se dogaa zbog promjena u tlaku). Rotor
preuzima dio energije vjetra , tako da se zrak koji struji iza rotora kree jo sporije brzinom v2.

Brzina vjetva na ulazu i izlazu iz

vjetroturbine

Osnovni dijelovi vjetroelektrane sa

horizontalnom osovinom:
- Vjetroturbina (elisa, propeler).
- Roror .
- Generator elektrine energije.
- Glava turbine.
-Toranj.
- Bazni dio.

Podjela vjetroagregata poveliini Vjetroagregate prema veliini (odnosno instaliranoj

snazi) moemo grubo podijeliti u 3 skupine:
- Male : one imaju instaliranu snagu od 1 do 100 kW. Koriste se prvenstveno
kod dalekih, izoliranih mjesta, a postoji mnogo razliitih izvedbi i rijeenja.
- Srednje : one imaju instaliranu snagu izmeu 100 kW i 1.5 MW. One se esto
prikljuuju na mreu, bilo samostalno ili u grupi, te su u potpunosti u
komercijalnoj upotrebi.
- Velike: one imaju instaliranu snagu veu od 1.5 MW. Veina takvih
vjetroagregata se postavljaju se u priobalna podruja, gdje su brzine vjetra i
najvee. Vjetroagregati ove veliine su jo u intenzivnom razvoju.

Negativne pojave kod elektrana na vjetar

Buka koju prave vjetrogeneratori je posledica kretanja krila kroz vazduh, pri emu dolazi
do trenja o estici vazduha (fijuua buka) posledica kretanja krila pored tornja
(bubnjajua buka).

Osnovni zahtjevi koji se postavljaju prilikom postavljanja elektrane na vjetar su sledei:

- Zbog sigurnosti i buke zahtjeva se da elektrane na vjetar budu udaljene od stambenih
zgrada 250 300m u zavisnosti da li je turbina postavljena uz ili niz vjetar.
- U cilju izbjegavanja ometanja radio i televizijskih signala zahtjeva se udaljenost od
zgrade 1 2 km.
- Meusobno ometanje elektrane na vjetar u (farmama) zahtjeva rastojanje od 14
prenika krila da bi se stepen iskoritenja odrao iznad 93%.

Lokacije postavljanja vjetroelektrana

Vjetroagregati su iskoristivi na lokacijama gdje je prosjena brzina vjetra vea od 4.5
m/s. Idealna lokacija bi trebala imati konstantno strujanje vjetra bez turbulencija i sa
minimalnom naglih olujnih udara vjetra.
Prosjena brzina vjetra jedan je od glavnih faktora za odabir lokacije vjetroagregata.
Moemo ih podjeliti na kopnene , priobalne i lokacije na moru.

Brzine vjetra u svijetu.

Lokacije na kopnu
Kopnene instalacije vjetroagregata najee se nalaze u brdovitim podrujima barem
3 kilometra udaljene od obale. One se najee smjetaju na vrh brda ili padine, jer
na taj nain iskoritavaju takozvanu topografsku akceleraciju koju vjetar dobije
prelazei preko uzvisine.
esto je instalacija vjetroagregata dosta kontroverzno pitanje, zbog toga to
neke lokacije koje su pogodne za instalaciju vjetroturbine imaju veliku prirodnu
ljepotu ili su ekoloki znaajne (primjerice stanite razliitih vrsta ptica.

Primjer vjetroelektrane smjetene na kopnu

Priobalne lokacije
Priobalne lokacije nalaze se unutar radijusa od 3 km od mora ili na moru unutar 10
km od kopna. Ove lokacije su jako pogodne za instalaciju vjetroagregata, zbog vjetra
proizvedenog zbog razliitog zagrijavanja kopna i mora.
Najea pitanja vezana uz ovakve instalacije vjetroelektrana vezana su uz migraciju
ptica, utjecaj na morski ivot, trokove i mogunosti transporta i vizualnu estetiku.

Primjer vjetroelektrane smjetene priobalno

Lokacije na moru
To su one lokacije koje su udaljene vie od 10 km od kopna. Vjetroinstalacije na tim
lokacijama su manje napadne i izgledom i bukom.
Openito govorei, morske instalacije vjetroagregata su naelno skuplje od kopnenih.
To je zbog toga to su im tornjevi vii kada se urauna dio ispod vode i to je sama
izgradnja skuplja.
Odravnje je takoer skuplje, a mora se paziti i na zatitu od korozije, zbog ega se
esto dodaju dodatni premazi i katodna zatita.
Vjetroelektrane smjetene na moru znaju imati i vie od 100
vjetroagregata.

Primjer vjetroelektrane smjetene na moru

Elektrini proraun elektrane na vjetar

Ukoliko kroz zamiljenu povrinu A protie masa

zraka m, brzinom v za vrijeme t, tada e
Kinetika energija iznositi:

mv
1
3
EK
Av t
2
2
2

Gdje je - gustina zraka

Izraz za snagu e biti:

dE
P
dt
Ako je brzina vjetra v ( v=cons) ispred turbine, te za
efektivni presjek lopatica A, Snaga e biti:

1
P
c p A v3
2

Gdje je: Cp koeficijent snage (zavisi od vrste turbine i brzine vjetra).

Cp = 0,4 , dok max vrijednost iznosi Cp =0,593
i naziva se Betz ova granina vrijednost.
A- efektivni presjek turbine (lopatice)

A R
2

Promjena brzine, pritiska i struje vjetra koji djeluje na lopatice turbine

Brzina na ulazu v1, kroz turbinu v i na izlazu v2. (v1>v>v2)
Povrina strujne linije se takodje mjenja sa A 1 na A pa na A2.
Dok se pritisak povecava pri prolasku kroz lopative rotora.

Utjecaj veliine rotora na maksimalnu snagu

elektrane na vjetar.

Ulazna snaga vjetra je:

1
3
Pul A1 v1
2
Izlazna snaga vjetra je.

1
3
Piz A2 v2
2
Snaga koju turbina iskoristi:

1
3
3
Pt Pul Piz A1 v1 A2 v2
2

1
P
4 a 2 1 a A v 3
2
Koeficijent a opisuje smanjenje brzine a=v/v1, te da bi prenos
snage bio maksimalan tada i koeficijent a mora biti
maksimalan.

dP
2
0 a
da
3
Maksimalni koeficijent snage iznosi:

C p max 4a 1 a 0,593
2

S obzirom da je Cpmax=0,593. moe se izraunati

maksimalna snaga koju preuzme turbina:

Pmax

1
kg
3
C p max A v 0,384 3 A v 3
2
m

Relacija je poznata kao Betz ova formula iz 1927 g.

a koeficijent Cpmax Betz ov koeficijent.
(Znai, teorijska vrijednost koeficijenta snage za idealnu 100% efikasnu
turbinu je 0,593 tj. Idealna turbina bi mogla iskoristiti samo 59%
energije vjetra).

U izrazu za snagu vjetra, uticaj ima gustina zraka

,
koja je u funkciji temperature i pritiska zraka.

Obino se uzimaju vrijednosti (tzv. standardna atmosfera

na razini mora) p=101325 Pa, T= 288,15 K, (15 C) i =1,225 kg/m.

Osobine i rad turbine na vjetar esto se opisuju

pomou omjera

v1
R

v
v

Gdje su.

v1- obodna brzina vrha lopatica rotora,

R- poluprenik lopatica rotora,
- ugaona brzina vrtnje (rad/s),
v brzina vjetra.

U ovom bezdimenzionalnom parametru sadrani

su osobine turbine (poluprenik i frekvencija vrtnje) i
osobine vjetra (brzina)

On zavisi od izvedbe turbine, posebno od broja

lopatica.

Zakretni moment koji proizvodi turbina

Zavisi od izrade turbine, broju lopatica

M CM

Av R
2

Gdje je: CM koeficijent zakretnog momenta.

Snaga turbine e sada biti:

2
P M cM A v R
2

P cM

Av
3

Iz prethodnog izraza za snagu:

1
3
P
cp A v
2

Proizilazi veza izmeu koeficijenta snage i

koeficijenta
zakretnog momenta.

CM

Cp

Stepen djelovanja vjetrenjae iznosi 0,65-0,75

pa snaga na osovini vjetrenjae iznosi:
PMEH =0,26 A v (W)

Budui da je stepen djelovanja generatora 0,8-0,85

snaga na stezaljkama generatora je:
Pel =0,125 A v

(W)

Prema tome sa vjetrenjaama se moe iskoristiti

neto vie
od 34% energije vjetra.

Europska energetska strategija

2001. Europska unija usvojila je Direktivu o obnovljivim izvorima

koja predstavlja obvezu poveanja udjela obnovljivih izvora u
proizvodnji elektrine energije.
U ukupnoj proizvodnji elektrine energije u 1997. godini prosjeni
udjel obnovljivih izvora bio je 13,9%, koji se mora do 2010 godine
prosjeno podii na 22,1%.
Pri tome zadae pojedinih zemalja razliite su, ovise o zateenom
udjelu,objektivnim mogunostima za njegovu bru ili sporiju
promjenu, te razliitim obvezama pojedine zemlje u odnosu na
Kyoto-protokol.
Prijedlog Direktive ima cilj uspostaviti ukupan udio od 20 % udjela
obnovljivih izvora energije u energetskoj potronji i
minimalan
udio od 10 % biogoriva u prijevozu EU do 2020. godine.
Trenutno se koristi 8.5% obnovljivih izvora energije, potrebno jo
11.5%
Nova direktiva EU-(2009) ima za cilj: 20 % manje emisije CO2,
20 % obnovljivih izvora energije, 20 % vea energetska uinkovitost.

Rast broja stanovnika

Veza porasta emisije CO2 i temperature 1000 godina!

Predvianja i nastojanja koritenja energije u

budunosti

Predvianja
Prema WWEA-u (World Wind Energy Association), oekuje se 170.000 MW Instalirane
snage do 2015. Za 2020. se predvia ukupna instlirana snaga vjetroelektrana od 1240 GW,
koja bi rezultirala godinjom proizvodnjom od 3000 TWh elektrin energije, odnosno
12% ukupne svijetske proizvodnje u vrijednosti od 80 milijardi Eura.
Prema GWEC-u (Global Wind Energy Council) predvia se oko 2 300 000 zaposlenih u
podruju vjetroenergetike do 2020.
S ekolokog aspekta i Kyoto protokola te s pozicije prihvatljivosti od strane lokalne
zajednice, vjetroenergetika ima velike potencijalne mogunosti daljnjeg razvoja.
Takoer, rast cijena fosilnih goriva ide u prilog svim drugim oblicima dobivanja
energije, pa tako i vjetroelektranama.

Zakljuak

Ukoliko se pogleda na globalni znaaj to ga

ostvaruju OIE i na trenutne pokazatelje, jasno se vidi
da se isplati ulagati u razvijanje postojeih, ali i
potencijalnih novih tehnologija koje bi dovele do to
efikasnijeg energertskog sistema.
to se tie energije vjetra, tu se u zadnjih nekoliko
godina vidi veoma veliki napredak, poevi od
tehnikih, pa do realizacionih ostvarenja.
Trenutno su Njemaka i Danska daleko ispred, ali i
druge zemlje poveavaju udio energije dobijene iz
energije vjetra.
Nove vjetroelektrane mogu proizvesti el. energiju po
cijeni od 0,04-0,05 /kWh, to je priblino cijeni
dobijenoj u TE na ugalj.