Professional Documents
Culture Documents
A.B. Klaic - Koriensko Pisanje
A.B. Klaic - Koriensko Pisanje
PISANJE
ZAGREB 1942
KORIENSKO PISANJE
DRUGO IZDANJE
ZAGREB 19 4 2
Ovu knjigu sastavio je uz suradnju lanova Hrvatskog dravnog ureda za jezik lan Ureda
A. B. Klai
Hrvatski slubeni i knjievni jezik jest tokavsko narjeje jekavskoga odnosno (ekavskoga
govora."
Na hrvatskom se jezika ima pisati po korienskom, a ne po zvunom pravopisu."
Iz zakonske odredbe o hrvatskom jeziku, o njegovoj istoi i o pravopisu.
U poviesti hrvatske knjige esto se javlja pitanje, da li bi hrvatske riei valjalo pisati onako,
kako se izgovaraju (zvuni, izgovorni, fonetiki pravopis) ili bi se u pisanju trebalo obzirati na
njihovo postanje (korienski, etimoloki pravopis). Pitanjem izgovornog i korienskog
pravopisa u naoj prolosti bavio se osobito dr. Tomislav Mareti. (T. Mareti, Istorija
hrvatskoga pravopisa latinskijem slovima, Zagreb, 1889.) On je ustanovio, da nema nijednoga
hrvatskog pisca od Bernardina Splianina (1495.) do Marijana Jaia (1833.), koji bi pisao
sasvim izgovorno, odnosno sasvim korienski. Izgovornim su pravopisom, ustanovljuje
Mareti, nai pisci pisali uglavnom onda, kada korien riei nije bio lako uoljiv, na pr. pela
(bela), gdje (kje), zdrav (sdrav), zdenac (stdenac), a korienskim su se pravopisom sluili
osobito u sloenicama, u tvorbi i u mienjanju riei, na pr. obkoliti, ibka, vrabca (od vrabac),
gdje su lako mogli osjetiti postanje pojedine riei ili pojedinog oblika. Nai stari pisci bili su
ipak vie etimolozi nego fonetiari.
Korienski se pravopis uglavnom ogleda u uvanju prvotnih, korienskih ili osnovnih
suglasnika, a izgovorni u izjednaivanju suglasnika po zvunosti i u izpadanju suglasnika iz
nekih suglasnikih skupova, pa e za ovo nae razmatranje svakako biti od vanosti, da
razgledamo, kako su to provodili nai stari pisci. Uzet emo prema spomenutoj Maretievoj
razpravi samo nekoliko suglasnikih skupova:
1. Skup bc pc, na pr. vrabac, vrabca vrapca, etimoloki pie 28 pisaca, a fonetiki 2
(Kai i Ani).
2. Skup bh ph, koji se javlja samo u sloenicama, na pr. obhoditi ophoditi, piu svi
pisci etimoloki.
3. Skup bk pk, koji se javlja u sloenicama, na pr. obkoliti opkoliti, te u rieirna kao
ibka ipka, ljubka ljupka (od ljubak), piu nai stari pisci dvojako: sloenice piulsvi
etimoloki, a primjere kao ibka, ljubka etimoloki piu 32 pisca, fonetiki 14, dok njih 9
koleba piui bk i pk.
4. Skup b db, na pr. svjedoba svjedodba, etimoloki ima 11 pisaca, a fonetiki njih
trojica.
5. Skup sb zb, na pr. sbor zbor, sbliiti zbliiti, etimoloki pie 1 (Knezovi), a
fonetiki svi drugi. Osam pisaca koleba izmeu sb i zb.
6. U pisanju skupa sd zd isti je omjer kao i kod sb.
7. Skup sg zg, na pr. sgoditi zgoditi, sgledati zgledati, etimoloki ne pie nijedan
pisac.
8. Skup tb db, na pr. enitba enidba, etimoloki pie 20 pisaca, fonetiki 29, a 19 ih
imaju oboje.
9. Skup tc c, na pr. otca oca, djetca djeca piu stari pisci dvojako: otca oca
etimoloki 38 fonetiki 12, djetca djeca etimoloki 12 fonetiki 59, oboje 11.
10. Skup zs s, na pr. razstaviti rastaviti, etimoloki 8, fonetiki 27, oboje 54.
Ne e biti na odmet, da se ukratko zadrimo i na odrazu glasa , kako se on javlja kod naih
starih pisaca. Putajui po strani ikavce (akavci, Bonjaci, Primorci i Slavonci osim
Leakovia) i ekavce (svi kajkavci osim Pergoia), u kojih je taj glas ,,i" odnosno ,,e",
iekavci nai, Bokelji i Dubrovani, piu ga jednako za duge i kratke slogove, i to ovako: ie -25
pisaca, ije 4 pisca, iye 1 pisac, je 10 pisaca, ye 2 pisca, dok dvojica (Ranjina i
Nenadi) razlikuju pismom dugo i kratko 6, pa za dugo piu ie, a za kratko piu je, upravo kao
i mi danas.
Osim toga vladala je meu naim starim piscima i velika nejednakost u grafici, pa su na pr. za
nae dananje imali 22 znaka, i to: ceh, cehi, eh, ehi, chj, chy, ck, cki, cs, esi, k, ki, ky, tch,
tehi, tehj, tchy, tj, tky, ty i jo dva znaka s njemakim otrim s, a ni kod drugih znakova nije
bilo mnogo bolje.
Nezgodnost ovakve pravopisne razkidanosti uvidio je Ljudevit Gaj. On je prvi uspjeno
uznastojao, da se stvori i uredi jedinstven pravopis, kojim bi se sluili svi Hrvati (Ljudevit
Gaj, Kratka osnova horvatako-slavenskoga pravopisanja poleg mudroljubneh, narodneh i
prigospodarneh temeljov i zrokov, Budim 1830.). Gaj je naime, kako je poznato, proglasio
tokavski kavski, ekavski) govor hrvatskim knjievnim jezikom (u tomu je sliedio i staru
dubrovako-dalmatinsku jezinu i knjievnu predaju), uredio latinicu za potrebe hrvatskoga
jezika i zadrao korienski pravopis, kako je do onda uglavnom bio u obiaju kod starih
hrvatskih pisaca.
Gotovo istodobno s Gajevom, reformom javlja se jezina i pravopisna reforma i kod Srba, koji
do onog vremena za razliku od Hrvata nemaju vlastite knjievnosti na narodnom jeziku,
nego se slue crkvenoslavenskim ili slavenosrbskim jezikom. Kod Srba je tu reformu uz pomo
Slovenca Jerneja Kopitara proveo Vuk Stefanovi Karadi. On je uzeo juno hercegovako
narjeje, ijekavski govor, za knjievni jezik, uredio irilicu, prema ruskoj graanskoj, za
potrebe knjievnog jezika i uveo izgovorni pravopis. Od tada je razlika u knjievnosti s
obzirom na jezik i pismo izmeu Hrvata i Srba bila u pismu i Hrvati piu latinicom, a Srbi
irilicom), u nekim oblicima (na pr. dat. mn. Hrvati piu junakom, a Srbi junacima) i u
rjenikom blagu knjievnog jezika te u pravopisu (Hrvati piu korienski, a Srbi fonetiki).
Sliedei Gajeve politike tenje za ujedinjenjem ,,junih Slavena", neki su hrvatski javni
radnici teili za tim, da se provede barem kulturno ujedinjenje, kad nije moglo doi do
politikoga. Posljedica toga nastojanja bio je t. zv. beki knjievni dogovor god. 1850. Tomu
dogovoru prisustvovali su Hrvati: Ivan Kukuljevi Sakcinski, Dimitrije Demeter, Ivan
Maurani i Vinko Pacel, Srbi: Vuk Stefanovi Karadi, uro Danii i Stjepan Pejakovi,
te Slovenac Franjo Mikloi. Na temelju uzrjeice jedan narod treba jednu knjievnost da
ima" zakljuili su jednoglasno i ovo:
PROVEDBENA
NAREDBA
17.
Ova naredba stupa na snagu danom proglaenja u Narodnim
novinama.
U Zagrebu, 12. srpnja 1941.
Broj 477-Z. p.- 1941.
Doglavnik
ministar nastave:
Dr. Mile Budak, v. r.
MINISTARSKA NAREDBA
o hrvatskom pravopisu
Hrvatski pravopis mora odgovarati duhu hrvatskog jezika, pa mu valja
posvetiti osobitu panju. Znati pisati i znati govoriti nije isto, ali se
jedno naslanja na drugo, pa pisanje prilagoditi govoru moe imati
svoje razloge samo dotle, dok ne bi pisanje zamelo rije tako, da se
ona iz pisma ne bi prepoznala. Otud i pitanje o glasovnom i korjenitom pisanju. Duh pak jezika odluuje o tom, da emo se i kad emo
se i gdje emo se drati jednog ili drugog pisanja. Na duhu se osniva i
samobitnost jezina, na hrvatskom duhu hrvatska jezina samobitnost.
Kako treba znanosti dati priliku, da i ova pitanja produbljuje, a znanost
nije ni u jednom kulturnom jeziku u tom dala za sva vremena
posljednju rije, ministarstvo bogotovlja i nastave prihvatilo je u
pitanju o hrvatskom pravopisu
*) Posljednje dvie stavke ovoga paragrafa dodane su provedbenoj
naredbi od 31. listopada 1941. (Narodne novine od 5. XI. 1941.)
ovu misao: hrvatski se pravopis ima provesti na naelu etimolokom,
tako da se utvrde sve etimoloke mogunosti osnovane na znanosti,
koja ima odrediti svuda ono, to u duhu hrvatskog jezika nalazi svoju
potvrdu.
Prema tome dosadanji kolski pravopis mijenja se u ovim tokama:
10
12. Kod imena ustanova pie se prva rije velikim poetnim slovom.
Nazivi razliitih ministarstava ne piu se velikim slovom, nego samo
na poetku reenice.*)
Prireivai novih kolskih knjiga imaju se drati ove naredbe.
U Zagrebu, dne 23. lipnja 1941.
Doglavnik ministar bogotovlja i
nastave: Dr. Mile Budak, v. r.
ZAKONSKA ODREDBA hrvatskom
jeziku, o njegovoj istoi i o pravopisu
lanak l.
Jezik, to ga govore Hrvati, jest po svom izvoru, po poviestnom
razvitku, po svojoj razprostranjenosti na hrvatskom narodnom
podruju, po nainu izgovora, po slovnikim pravilima i po znaenju
pojedinih riei izvorni i osebujni jezik
*) I nazivi ministarstava piu se sada velikim slovom, kako su
napisani u zakonskoj; odredbi o dravnoj vladi od 9. listopada
1942.
hrvatskog naroda, te nije istovjetan ni s jednim drugim jezikom, niti je
narjeje bilo kojega drugog jezika, ili bilo s kojim drugim narodom
zajednikog jezika. Zato se zove hrvatski jezik".
lanak 2.
Hrvatski je jezik javno dobro hrvatskog naroda, pa ga nitko ne smije
izkrivljivati niti nagrivati. Stoga je zabranjeno u izgovoru i u pisanju
upotrebljavati riei, koje ne odgovaraju duhu hrvatskoga jezika, a u
pravilu riei tuice, posuene iz drugih pa i slinih jezika. Iznimno se
mogu upotrebljavati riei, koje su ve zadobile posebno znaenje, te
se mogu samo teko ili nikako nadomjestiti domaim rieima.
lanak 3.
Zabranjuje se davati nehrvatska imena i nazive trgovinama,
poduzeima, zavodima, drutvima i bilo kakovim ustanovama, a isto je
tako zabranjeno izvjeavati i postavljati javno bilo kakove nadpise,
koji stoje u protimbi s ustanovama ove zakonske odredbe.
lanak 4.
Hrvatski slubeni i knjievni jezik jest tokavsko narjeje jekavskoga,
odnosno iekavskoga govora. Gdje je u ikavskom govoru kratko ,,i",
ZAKONSKA ODREDBA
o tumaenju lanka 8. zakonske odredbe od 14. kolovoza 1941.
broj CCXLIX-1083-Z. p.-1941 o hrvatskom jeziku, o njegovoj
istoi i o pravopisu
& 1.
11
12
&3. Za pisanje
korienskim pravopisom nareuje se:
1. a) Izjednaavanje suglasnika po zvunosti ne oznauje se u pismu,
na pr. vrabci (od vrabac), dohodka (od dohodak), grozdka (od
grozdak), hrbta (od hrbat), gibka (od gibak), riedka (od riedak),
mrzka (od mrzak), jednaba, glasba, svatba, otabina, zadubina,
narubenica, zubanik, ibica, roi, enitba, Zagrebanin, blae,
hljebi, obrazi, pripoviedka, ibka, opazka, robkinja, klubko,
Vladko, potrebtina, lupetina, zuban, drugiji, klubski, gladati,
grizkati, dubsti, grebsti, muzti, bezcjen, bezznaajan, obezastiti,
izukati, izkaz, izpit, izsjei, iztok, izzvidati, izliebiti, nadkonobar,
nusprostorija, nuzzgrada, obi, obkoliti, obsada, obtok, odkriti,
podkopati, predpostavka, razkopati, razsijati, razsvjeta, razalostiti,
uzhit, uzkrsnuti, petdeset, estdeset, devetdeset, naleke, natrake,
kadkad,
b) Imenice s doetkom -tvo (od starijeg -stvo), ako su izvedene od
osnove, koja se svrava na c, , k, g, zf , valja pisati s doetkom -tvo
odnosno -tvo, na pr. samatvo, pjevatvo, vojnitvo, drutvo,
mnotvo, knetvo, lupetvo. Isto tako i pridjevi a doetkom -kl (starije ski), kojima se osnova svrava nag, z, , piu se s doetkom -zki
odnosno -kj, na pr, englezki, francuzki, filoloki, paki, poeki,
praki, uboki, pariki, viteki, muki, lupeki.
2. Slovo n izpred b i p ostaje, na pr. jeftinba, hinba, nastanba,
obranbeni, zelenba, jedanput, stranputica.
3. Slova d i t redovito ostaju iza s, z, , u skupovima od tri
suglasnika, na pr. bolestna (od bolestan), alostna (od alostan),
bolestnik, astnik, unostnik, vjestnik, postnica, mastnoa,
vratnoa, gostba, izvlastba, listka (od listak), eljustka, dadka (od
dadak), estnaest, grozdna (od grozdan, drugo je grozan), nudna (od
midan). kazaliStni, sveuilitni, zemljitni, ustmen, dadnjak.
4. Slova d i t redovito ostaju ispred c, , s, , na pr. srdce, dlietce,
otca, sudca, dohodci, dobitci, Mletci, pate, sirote, govede, sudev,
otev, srdan (na pr. gr), Gradanin, Mletanin, gospodstvo,
srodstvo, brodski, susjedski, hrvattina, gospodtina.
4.
Pod pravila iz predhodnog paragrafa ne podpadaju riei: 1. u kojima bi
se nala dva d. Pisat e se dakle: odavna, oderati, odieliti, podanik,
odahnuti. Izuzimaju se riei, gdje je pisanje dd neobhodno potrebno za
razumievanje, na pr. preddvorje, poddialekt, poddnevnik;
2. u kojima dolazi priedlog s kao sastavni dio sloenice, na pr. zuiti,
zdjela, zdravlje, zgrabiti, nezgrapan, ozbiljan, suzbiti, zgoda;
3. u kojima dolazi skup stl, na pr. rasla (prema rastao), raslina,
sraslica;
13
DVOGLASJE IE - JE
U hrvatskom jeziku postoje tri govora: ikavski, ekavski i iekavski
(jekavski). Razlog postanju tih triju govora je glas, koji u znanstvenim
djelima obiljeuju znakom , a nazivamo ga jat.
Hrvatski je knjievni jezik iekavski (odnosno jekavski), pa po
pravopisu, kako gaje propisala provedbena naredba, u dugim
slogovima prema starome piemo redovito ie, a u "kratkim redovito
je. U dosadanjem smo pravopisu mjesto takvog ie (od ) u dugim
slogovima pisali redovito ije, a u kratkim je.
Pravopisna promjena obuhvaa samo duge slogove na pr, (biel prema
prijanjem bijel), dok kratki slogovi (na pr. bjelji) ostaju
nepromienjeni.
Promjena ije u ie u dugim slogovima, odnosno ostavljanje ie u kratkim
slogovima, bit e nam jasni, ako uzporedimo ikavske oblike s
knjievnima:
avski
Dugi slogovi
knjievni
(prije)
biel
biel
(bijel)
dite li
diete rie
rieiti
zviezda
(dijete)
(rije)
(rijeiti)
(zvijezda
)
riiti
zvizda
bjelji
djeji
rjenik
rjeenje
zvjezdan
mjsta sjna
vjera
vjra napjva
14
primjer
savjet
usjev
uvjeta
pridjva
primjra
savjta
korjenita rie
usjva
djelo
koljeno
sjena
uvjta
b) u padeima imenica, kad seje nae izpred dva suglasnika, od kojih je
prvi l, lj, n, r, v, na pr.:
nominativ
pretrpjvi
pa de
drvodjelac
drvodjlca
ponedjeljak domjenak primjerak nadjevak
umanjenica
djlce
koljnce
sjnka
djva
djed
djever
Stjepan
f) u nekim trajnim glagolima,
djdo
djo
Stjpo
napr.:
Trenutni glagol
Trajni glagol
ponedjljku
c) u prolom glagolskom prilogu, na pr.:
nominativ proli glag.prilog
umjeti
umjvi vidjvi
vidjeti
poletjeti
pretrpjeti
domjnkom
namjestiti
namjtati
premjestiti
razmjeriti
zamjeriti
premjtati
razmjrati
zamjrati
primjrci
nadjvcima
poletjvsi
15
16
4. u sloenicama:
a) s predmetcima (priedlozima):
bez-: bezcjen, obezhrabriti, bezkonaan, bezpomoan,
beztemeljan
i z-: izciediti, izhlapiti, izkaz, izpit, iztei
nad-: nadkonobar, nadpis, nadtrati
nuz-: nuzpristojba, nuzprostorija
o b-: obiniti, obi, obhod, obkolitii, obsada, obiran, obteretiti
o d r: odhraniti, odkljuati, odpasti,
p o d-: podhvat, podkopati, podpis,
pred-: predhodni, predkunica, predpostavka
r a z-: razcar, rashod, raskopali, razpored, raztegnuti
u z-: uzhit, uzklik, uzpinjaa, uztrajati
b) nekima, kao to su:
pedeset, estdeset, devetdeset, kadkad.
Kad se ne doputa Izjenaivauje suglasnika po mjestu glasovne
tvorbe
17
18
IV. Suglasnici d i t ostaju u skupovima stk, stlj, stm, stn, tn, zdn,
dnj, stb, zk, dk. To biva:
a) u oblicima imenica i pridjeva s nepostojanim a, na pr. listka,
groica, dadka, bolestna, grozdni listak, grozdka, dadka,
bolestan, grozdni ( od listak, dadak, bolestan, grozdan); u
pridjevima kazalitni, dvoritni, te u rieima, kao popustljiv, ustmen,
adnjaki sl..
b) izpred doetaka:
-b a: gostba, izvlastba
-bina: tastbina, astbina
-k a: eljustka
-kinja: faistkinja, pacistkinja
-n i k: bolestnik, astnik, dunostnik
-n i c a: bolestnica, dunostnica, koristnica
-n a t: lisnat
-n o a: mastnoa, vrstnoa
-n a e s t: estnaest
-n o s t: nepropustnost
-s t v o: bratstvo, sudstvo
Iz skupova stl, tm, tnj, stnj, tb, zdnj suglasnici d i t ispadaju: rasla
(od rastla), tima (od titma), godinji (od goditnji), vrnjak (od
vrstnjak), vjeba (od vjetba), ponjak (od pozdnjak poznjak).
Od svih ovih pravila ima tu i tamo po neka iznimka, koja je doputena
prema slovu i duhu provedbene naredbe ( 4.), a sve su te iznimke
navedene u pravopisnom rjeniku.
Sva pravila, koja su ovdje izloena, odnose se dakako i na izvedenice
od svih spomenutih riei, koliko takvih izvedenica imade.
Poto smo ovako razmotrili provedbenu naredbu, kako se ona odnosi
prema korienskom naelu na mienjanje riei, na tvorbu riei i na
slocnice, sada emo razmotriti suglasnike skupove, koji su se
provedbenom naredbom promienili, odnosno za koje bi mogla nastati
sumnja, da li su se promienili ili nisu.
PREGLED SUGLASNIK1H SKUPOVA U KORIENSKOM
PISANJU
A. Suglasniki skupovi, u kojima je prvo slovo b
1. bc
Ovaj skup dolazi u deklinaciji imenica na -b(a)c: hljebca, kobca,
rubca, vrabca, zubca, driebca (gen. sg. od hljebac, kobac, rubac,
vrabac, zubac, driebac) prema izgovornom hljepca, kopca, rupca,
vrapca, zupca, rijepca. Ovamo spadaju i riei: ibel, zibci (dat. i
lok. sg. od ibka, zibka) prema izgovornom ipci, zipci. Ovako i
imenica nebce prema izgovornom nepce, te prilog uzagrabce prema
izgovornom uzagrapce.
5. bk
Ovaj skup dolazi:
a) u deklinaciji imenica na b(a)k: dubka (gen. sg. od
dubak) prema izgovornom dupka, te u oblicima pridjeva gibki,
ljutika prema izgovornom gipki, ljupka;
b) u tvorbi riei: ibka, zibka, robkinja, klubko, dubkom
prema izgovornom ipka, zipka, ropkinja, klupko, dupkom;
c) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog ob, a drugi
dio sloenice poinje glasom k: obkoliti, obkopati, obkoraiti,
obkroiti prema izgovornom opkoliti, opkopati, opkoraiti,
opkroiti.
Razlikuj: padee imenica, kao to su kapka (od
kapak), ipka (od ipak), pridjeve kao sipki, sipka (od sipak),
19
(od
6.bp
Ovaj skup dolazi samo u tuim rieima, kao to je na pr.
subpolarni.
7.bs
20
21
40
41
22
5. dk
Ovaj skup dolazi:
a) u deklinaciji imenica na -d(a)k: dohodka,
hladka,
napredka, nazadka, pomladila, poredka, pripadka, redka
(gen.
sg. od dohodak, hladak, napredak, nazadak, pomladak, pore
dak, pripadak, redak) prema izgovornom dohotka, hlatka,
napretka, nazatka, pomlatka, poretka, pripatka, retka, te u
oblicima pridjeva: bridki, gladki, jedka, riedka, slastko,
idko
(od bridak, gladak, jedak, riedak, sladak, idak) prema iz
govornom britki, glatki, jetka, rijetka, slatko, itko;
b) u tvorbi riei: Biogradka, Nadko, nerodkinja,
nudkati (prema nuditi), pripoviedka, Radko (ako je od
Rados 1 a v, drugo je Ratko od Ratimir), tvrdka, Tvrdko, Vladko, te u sloenom priedlogu kaka prema izgovornom Biogratka, Natko, nerotkinja, nutkati, pripovijetka, Ratko, Tvrt
ka, Tvrtko, Vlatko, katkad;
c) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji se
svrava na d, a drugi dio sloenice poinje glasom k; nadkriti, odka, odkljuati, odlkopati, odkvaiti, podkiva,
podkova, podkraj, predkunica prema izgovornom natkriliti,
ot
kad, otkljuati, otkopati, otkvaiti, potkiva, potkova, pot
kraj, pretkunica.
Razlikuj: padee imenica kao dodatak,
odvjetak,
oblike i izvedenice od pridjeva kao kratak, vitak, imenice kao
etka, lutka, motka, kandidatkinja.
6. dp
Ovaj skup dolazi samo u sloenicama, u kojima je prvi
dio priedlog, koji ae svrava na d, a drugi dio sloenice poinje
glasom p: nadpjevati, nadporunik, odpeatiti, odpira,
odpis, odpjevati, odplata, odpoinuti, odpor, odprije,
odpust, pod-paliti, podpasati se, podpis, potplatiti,
podpora, podpreasjed-ik, podpukovnik prema izgovornom
natpjevatl, natporunik, otpeatiti, otpira, otpis, otpjevati,
otplata, otpoinuti, otpor, otprije, otpust, potpaliti, potpasati
se, potpis, potplatiti, potpora, potpredsjednik, potpukovnik.
42
7. ds
Ovaj skup dolazi:
a) u tvorbi riei: brdski, brodski, gradski, ljudski,
ljud
stvo, sredstvo, srodstvo, sudstvo. Takvo je pisanje doputao i
dosadanji pravopis.
b) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji se
svrava na d, a drugi dio sloenice poinje glasom s: nadskoiti, nadstrenica, nastrieliti, odsjei, podsada, podsjei,
pod
sjetiti, podsinieh, postreje, predsjednik, predsoblje,
prsdtavnik, predstraa. Takvo je pisanje takoer doputao do
sadanji pravopis.
I z n i m k e : g u s l e ( g u s l e , p r e ma g u d i t i ) , j a s l e
j a d s l e , prema jedem), postelja (od podstelja), luckast (od
ludskast).
8. d
Ovaj skup dolazi:
a) u tvorbi riei: gospodtija, gospodtina,
slobodtina
prema izgovornom gospotija, gospotina, slobotina;
b) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji se
svrava na d, a drugi dio sloenice poinje glasom : odetati,
poditi, predastnik. Takvo je pisanje doputao i
dosadanji
pravopis.
9. dt
Ovaj skup dolazi u sloenicama, u kojima je prvi dio
priedlog, koji se svrava na d, a drugi dio sloenice poinje glasom t: nadtajnik, nadtrati, odtada, otei, odtegliti,
odteretiti, odteturati, odtisak, odtisnuti, odtjecati,
odtjerati, otraga, od-trati, odtrgnuti, otui, odtuda,
otuiti, podtajnik, podtip, podruriti prema izgovornom:
natrati, otada, otei, otegnuti, oteretiti, oteturati, otisak,
otisnuti, otjecati, otjerati, otraga, otrati, otrgnuti, otui,
otuda, otuiti, poturiti.
Iznimke: natjecati se, natjeaj.
R az li k uj : na t r ati s e, ota ka ti , ot ar ak, ot u i
(drugo je odtui), otira, otvoriti, poticaj, pretjecati,
pretrati.
43
46
6. stk
Ovaj skup dolazi:
a)
u
deklinaciji
imenica na -st(a)k:
listkanaprstka .gen. sg. od listak, naprstak);
b) u tvorbi riei: eljustka, pacifistkinja Iznimke:
kocka (od kostka), trska (od trstka), na~ uckati {od
naustkati).
7. stl
Ovaj skup dolazi u rieima kao rastla (part. akt. od
rasti), rastlina, strastlica, ali u ovom sluaju naputamo koriensko naelo i piemo rasla, raslina, sraslica.
8. stlj
Ovaj skup dolazi u rieima kao popustljiv,
9. stm
Ovaj skup dolazi u riei ustmea, koju emo tako pisati prema izgovornom usmen.
Razlikuj: pismen, jer je od pisati.
10 stn
Ovaj skup dolazi:
a) u imenicama kao to su bolestnik, astnik, estnik,
dunostnik, dvanaestnik, milostnik, namjetnik,
vjestnik,
vlastnik prema izgovornom bolesnik, asnik, esnik, dunos
nik, dvanaesnik, milosnik, namjesnik, vjesnik, vlasnik, zatim
estnica (od est, boini kola, koji se lomi na dielove ili
esti), mastnica, pestnica (od pest), vrstnoa prema
izgovornom estica, masnica, pesnica, vrsnoa;
b) u pridjevima: bjelokostni, bolestni, astna,
koris tna,
mastno, strastno (od bjelokostan, bolestan, astan, koristan,
mastan, strastan) prema izgovornom bjelokosni, bolesni, asna, korisna, masno, strasno.
c) u broju estnaest prema izgovornom esnaest.
Iznimke: esno, usna
(gen. pl. usana), usnat,
usnica
; oblici pridjeva lasan i prisan.
Razlikuj:
prema a) imenice kao glasnik (od glas), ukosnica
prema kosa);
prema b) oblike pridjeva kao: biesni, tjelesni,
ukrasni.
47
2. te
Ovaj skup dolazi:
a) u deklinaciji imenica na -t(a)c i -t(a)k: hitca,
mlatca,
otca, svetca, vjetea (gen. sg. od hitac, mlatac, otac, svetac,
vjetac), dodatci, gubitci, letci, metci, naprstei, poetci, svr
etci, uitci, zametci (nom. pl, od dodatak, gubitak, letak, me
tak, naprstak, poetak, svretak, uitak, zametak) prema iz
govornom dodaci, gubici, leci, meci, naprsci, poeci, svreci,
uici, zameci.
Tako i imenica Mletci prema izgovornom Mleci.
Taj isti skup dolazi i u dat. I lok. sg. imenica na -tka,
na pr. bitci, reetci, zagonetci prema izgovornom bici, reeci,
zagoneci;
b) u tvorbi riei: dlietce, koritce, pametca, sitce
(malo
sito), smrtca, vratca prema izgovornom dlijece, korice, pameca, sice, mrca, vraa.
Iznimke: djeca (ne djetca), mrcina (ne mrtcina),
puce (ne putce).
Razlikuj: prema prijanjem peci, sada petci (od petak), prema prijanjem estici, doeci, gubici, poeci, sada
estitci, doetci, gubitci, poetci (od estitka, doetak, gubitak, poetak) valja razlikovati peci (oblik zap. naina od
pei), doeci, poeci (nom. pl. od doek, poek) i estici (dat.
sg. od estica), gubici (dat. sg. od gubica). Isto tako valja
razlikovati koritce (prije korice, malo korito) od korice (na
pr. u knjige, u sablje), te riei kao klica, maca, ica prema
smrtca, vratca.
3. t
Ovaj skup dolazi:
a) u vokativu imenica na -t(a)c i -t(a)k, ukoliko od
ovih posljednjih taj pade dolazi: mlate, ote, svetce, vjete
(o mlatac, otac. svetac, vjetac) prema izgovornom mlae,
oe, svece, vjese. Tako i pridjevi ovih imenica mlatev, otev,
svetcv, vjctev prema izgovornom mlaev, oev, sveev,
vjeev;
b) u tvorbi riei u nekih imenica s doetkom -e, -ad,
-anin, -ija, -ina, na pr. pats, patad, sirote,
sirotad,
Mletanin, soldatija, plitina prema izgovornom pae,
paad,
I Koriensko pisanje
49
siroe, siroad, Mleanin, solaija, pliina, te u glagolu okratati (postati kratak, drugo je okraati, postati krai).
Iz nimke : djeak, djeic a, djeins ki , djeji , hrak,
lue, oin, oinski, oinstvo, ouh, paji, pooim, pria,
svean, sveanost, trak, zapuak.
4. td
Ovaj skup dolazi u brojevima peteset i devetdeset
prema izgovornom pedeset, devedeset.
5. ts
Ovaj skup dolazi u pridjevima kao banatski, bratski,
egipatski, hrvatski, kadetski, poetski, svjetski, te u
imenicama kao bratstvo, hrvatstvo.
Iznimke: U zemljopisnim imenima doputa se i dalje
pisanje kao Gacka, Gacko, Subocka,
6. t
Pie se hrvattina prema izgovornom hrvatina.
K. Suglasniki skupovi, u kojima je prvo slovo z
1. zc
Ovaj skup dolazi:
a) u deklinaciji imenica na -z(a)c i -z(a)k kao svizca
(gen. sg. od svizac), dolazci, izlazci, pronalazc! (nom. pl.
od
dolazak, izlazak, pronalazak) prema izgovornom svisca, do
lasci, izlasci, pronalasci. Tako i dat. i lok. sg., koje piemo
opazci, pazci (od imenica opazka, pazka) prema izgovornom
opasci, pasci.
b) u sloenicama, u kojima je prvi dio prielog, koji se
svrgava na z, a drugi dio sloenice poinje glasom c: bezcarinski, izcieiti, izciepati, izcrpljiv, izcuriti, razcar,
razjep,
razcvasti prema izgovornom bescarinski, iscijediti, iscijepati,
iscrpljiv, iscuriti, rascar, rascjep, rascvasti.
Razlikuj: padee imenica kao kosac, kvasac, lisac.
2. z
Ovaj skup dolazi:
a) u rieima kao obrazi, svezi prema izgovornom
obrai, svei;
b) u sloenicama, u kojima je prvi dio prielog, koji se
svrava na z, a drugi dio sloenice poinje glasom : bezaes
bezuvstveni, izaiti, izekivati, razetvoriti. razeljati,
ra
istiti, uzitati, uzuvati prema izgovornom beae,
bezuvstven, iaiti, iekivati, raetvoriti, raeljati, raistiti,
uitati, uuvati.
3. z
rezak, pronalazak, svezak) prema izgovornom dolaska-, izlaska, izreska, pronalaska, sveska., te u oblicima pridjeva na z(a)k: drzki, klizki, inrzka, nizka, rezko, usko (ocl drzak,
klizak, mrzak, nizak, rezak, uzak) prema izgovornom drski,
kliski, mrsku, niska, resko, usko;
b) u tvorbi riei: u imenicama, kao to su opazka, pazka,
prvokozka prema izgovornom opaska, paska, prvokoska, u
glagola grizkall prema izgovornom griskati, te u pridjevima
kao engleski, francuzki, holandezki, kavkazki, kinezki,
koje
tako piemo prema izgovornom engleski, francuski, holarideski, kavkaski, kineski (premda bi ih zapravo trebalo pisati:
englezski, francuzski, holaiiezski, kavkazski, kinezaki). Tako i
kolovozki (od kolovoz).
c) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlcg, koji se
svrava na z, a drugi dio sloenice poinje glasom k: bezkonaan, bezkunik, izkljuiti, izkoricniti, izkljuiti, razkol,
razkopati, razkoraiti se, razkralj, razkre, razkuhati
prema
izgovornom beskonaan, beskunik, iskljuiti, iskorijeniti, iskriti, raskol, raskopati, raskoraiti se, raskralj raskre,
raskuhati.
Iznimka: iskon.
Razlikuj: iskati, iskru, iskren, uskakati (drugo je
uzskakati se), uskladititi, uskladiti, uskok, uskoriti.
8.zp
Ovaj skup dolazi u sloenicama, u kojima je prvi dio
priedlog, koji se svrava na a, a drugi dio poinje glasom p:
bezpomoan, bezposlesi, izpei, izpiti, raspored, rasprava, uzpinjaa, uzplaihiriti se prema izgovornom bespomoan, besposlen, ispei, ispiti, raspored, rasprava, uspinjaa, usplahiriti se.
Razlikuj: uspavati, uspjeh, uspjean, uspjeti, uspomena, usporiti.
9.zs
Ovaj skup dolazi u sloenicama, u kojima je prvi dio
priedlog, koji se svrava na z, a drugi dio sloenice poinje
glasom s: bezsavjestan, bezsmislen, izsjeak, izsultl,
krozsred,
53
13 z
Ovaj skup dolazi u sloenicama, u kojima je prvi dio
priedlog\ koji se svrava na z, a drugi dio sloer.ice poinje
glasom : bezian, izei, izednjeti, izeniti, izliebiti, razei, razariti, razalostiti, razestiti, razvakati prema
izgovornom beian, ici, ienjeti, ieniti, ilrjebiti, raei,
ra-ariti, raalostiti, racstiti, ravakati.
L. Suvlasniki skupovi, u kojima je prvo slovo
1. c
Ovaj skup dolazi u deklinaciji imenica na -(a)c i (a)k: crvcnokoca, etveronoca, laca, neznaboca (gen.
sg. od crvenokoac, etvcronoac, laac, neznaboac), drci,
paroci, ustrici, ici (nom. pl. od drak, paroak, uatriak,
iak) prema izgovornom crvenokoea, etveronoca, laca,
neznaboca, drci, paroci, ustrici, ici.
2.
Ovaj skup dolazi:
a) u vokatlvu imenica na -(a)c i -(a)k, na pr. crvenokoe, etvoronoe, dre, lae, neznaboe, paroe i
sl.
(vok. sg. od crvenokoac, etveronoac, drak, laac, nezna
boac, paroak) prema izgovornom civenokoe, etveronoce.,
dre, lafie, ueznaboe, paroe.
b) u tvorbi riei, na pr. blae, biljeeica, brei,
lupei, rol prema izgovornom blae, biljeica,
brei,
lupei, roi, te u glagolima kao oteati prema izgovor
nom oteati.
3. dn
Ovaj skup dolazi u pridjevima dadna, nudna (. r. od
nadan, nudan) prema izgovornom duna, nuna.
Razlikuj: duna (od duan), runa (od ruan).
5. k
Ovaj skup dolazi:
a) u deklinaciji imenica na -(a)k kao drka,
paroka,
ustrika, ika (gen. sg. od drak, paroak, ustriak, iak)
prema izgovornom drka, paroka, ustrika, ika. Tako i kod
pridjeva teak: teki, teka prema izgovornom teki, teka,
b) u tvorbi riei: kod imenica kao biljeka, Blako,
Boko, Drako, slukinja prema izgovornom biljeka, Blako,
Boko, Drako, Slukinja; kod pridjeva, kojima je u osnovi
g, z, , na pr. arheoloki, ungkinki, filoloki, kronoloki,
ladoki, lupeki, mitoloki, muki, oneki, pariki,
pedagoki,
poeki, praki, supruki, uboki, viteki, vraki prema izgo
vornom arheolokiungkinki, filoloki, kronoloki, ladoki,
lupeki, mitoloki, muki, oneki, pariki, pedagoki, poeki,
praki, supruki, uboki, viteki, vraki; u glagola kao lekati,
mrekati prema izgovornom lekati, mrekati, te u prilozi
ma kao natrake prema izgovornom natrake.
Iznimke: krika (gen. pl. kriaka), te prezimena i
zemljopisna imena kao Blakovi, Bokovi, Drakovi, Krikovi, Baka.
6. t
Ovaj skup dolazi u tvorbi riei, na pr. lupetina, ubotina prema izgovornom luptina, ubotina, pa dalje u rieima
kao bezbotvo, drutvo, knetvo, lupetvo, mnotvo,
ubotvo, vitetvo (u osnovi g, z, ) prema izgovornom
bezbotvo, drutvo, knetvo, lupetvo, mnotvo, ubotvo,
vitetvo.
4. dk
Ovaj skup dolazi u riei dadka (gen. sg. od dadak)
prema izgovornom daka. Tako i zvidak, zvidka.
Razlikuj: daka (gen. sg. od daak).
54
55
Valentinian;
56
) u rieima s doetcima: -a b i la n: variabilan; -acija:
aviaclja, variacija; -ada: jeremiada, iniriada, triada; ak: afrodiziak, amoniak, salmiak, zodiak; -al (-a l a, -a 1 a
n, -a l i t, -a 1 i t e t, -a 1 i s t, -a 1 i z a m, - aliz a ci j a):
ceremonial, inicial, material, memorial, mi-nisterial, oficial,
pluvial, potencial, preferencial, provincial, f i liala, aksialan,
aluvialan, brahialan, diluvialan, eksterito-rialan,
ekvatorialan, tercialan, ferialan, financialan, genia-lan,
industrialan, kolonialan, komercialani, kongenialan, konvencionalan, labialan, marcialan, medialan, parcialan, potencialan, radialan, socialan, specialan, tangencialan,
teritoria-lan, trivialan, hialit, specialitet, materialist,
predialist, socia-list, specialist, materializain, provincializam,
socializam, tria-lizam, materializacija, socializaclja;
-an ( - a na, -a n c a, -anino, -anist, -ani t, -a n iz a m, - a n o , - a n s a , - a nt , - a nt a , - a nt a n) ; c i a n, g v a r dian, meridian, pavian, radian, liana, siciliana, alianca,
plano, planino, pianist, vivianit, arianizam, niansa,
denunciant, fo-liant, komediant, proviant, varianta,
konciliantan;
-a r ( - a r an , - a r d a , - a r i j - a r i s t ) : b r ev i a r, c e r e - moniar,
kaviar, proniar, terciar, familiaran, radiaran, miliar-da,
triarij, piarist;
-as: dias, iias, lias, trias;
-at ( - a t a n , -ati an, - a tiar, -a tida, -a tika ,
-a t i v a, -atizam, -ator, -atura): antikvariat, branhiat,
hiat, noviciat, plagiat, proletariat, eriat, rabiatan,
muriati-an, aviatiar, kariatida, aviatika, iniciativa,
paliativan, gla-iator, radiator, abreviatura, miniatura,
nunciatura;
-azam (-a za): entuziazam, hiazam, miazam,
elefanti-aza, leontiaza;
e) u nekim osamljenim rieima, na pr. fiaker, finsko,
piaster, psihiatar, viadukt.
Ovako takoer izvedenice od navedenih i slinih riei.
Izuzimaju se riei, koje se osjeaju ve kao udomaene, na pr.
dijak (dijaki, dijakov), Marijan (Marijana, Mari-janci),
Azijat (Azijatklnja) i sl.
57
Pie se -ija:
a) na kraju riei, na pr. Marija, Sofija, Ilija, Matija,
Austrija, Australija, Azija, Georgija, Indija, Rusija, Sicilija,
Venecija, denuncijacija, diatermija, ekspropriacija, hrija., gim
nazija, industrija, industrializacija, materija, ne-gociaeija, patriarhija, poliand,rija> potencija, provinciju, psiliiatrija, stu
dija, triangulacija, variacija:
b) u izvedenicama od takvih riei s nastavcima, kao
to su:
-ao: Azijac, Georgijac, Indijac, Arijac;
-alac: gimnazijalac (gimnazijalka, gimnazijali, gimnazijalev), industrijalac, komercijalac, provincijalac;
-an: Talijan (Talijanka, Talijani, Talijane);
-a n a c: Belgijanac (Belgijanca, Belgijanev, Belgljankin), Indijanac, Sicilijanac, Talijanac, Venecijanac,
arijanac, wagnerijanac; tako i kajkavski oblici, na pr
Gregorijanec, Fabijanec;
-anstvo: arijanstvo;
-a: grabancija, komedija, orija, Andrija, Mafija;
c) u genitivu singulara (i akuzativu, ako se radi o i
vom biu) i u genitivu plurala imenica na -i, -ij, -i j e, -io,
na pr. Verdija (od Verdi), Puccinija (od Puccini), studija
(od studij i studio), radija (od radij i radio), kolegija (od
kolegij), Tokija (od Tokio), Polonija. (od Polonio),
Ovidija
(od Ovidije), Vinicija (od Vinicije).
3. Za pisanje slova j izmeu i-c provedbena naredba
propisuje, da se to slovo u takvu sluaju nema pisati, osim
u nom. sg. imenica kao Arije, Poncije, u instr. sg. imenica
na -i, -ij, -ije, i osim u gen. sg. i u nom. pl. imenica na -ija.
Prema tome izmeu i-e ne pie se j:
a) u sloenicama, kao na pr. arhiepiskop, dieceza,
diereza, dieza, diegeza, dielektrian, poliedar,
triedar, trienij;
b) u vlastitim imenima., na pr. Ariel, Daniel, Gabriel,
Piemont;
c) u rieima s doetcima:
-el (-elan): faktoriel, artificielan, oficielan,
principielan;
-en a (-e n c i j a, -e n i t, -e n t, -e n t a 1 a c, -e n t a c i j a, eli tiz am ): h ien a , h igiena, sien it, a u d ien cija,
insuficiencija, ambient, abiturient, gradient, ingredient,
inspicient, koefi-cient, koncipient, kvocient, orient,
percipient, recipient, re-spicient; orientalac, orientacija,
scientizam;
-er (-era, - e r i t ) : eksterier, financier, kancionier, karabinier, premier, rentier, romancier, trier, bariera,
garso-niera, premiera, riviera, ardiniera, garnierit;
-eta (-cte, -etet, -etizani), dieta, servieta, variete, pietet,
kvietizam, pietizam;
d) u nekim, osamljenim rieima: hierarhija, hieratski,
hierofant, hieroglif, lukiernar, rekviem, relief, siesta, tantiema.
Ovako takoer i izvedenice od navedenih i slinih riei.
Razlikuj: arhijerej (sloeno od arhi-jerej).
Pie se ije:
a) u nom. sg. imenica kao Arije, Bonifacije, Cerularije,
Dionizije, Elije, Felicije, Georgije, Hilarije, Inocencije,
Ma
rije, Ovidijce, Pankracije, Simplicije, Tiberije, Vinicije;
b) u instr. sg. imenica na -i, -i j, -i j e, na pr. Puccinijem (Puccini), Verdijem (Verdi), studijem (studij),
natrijem
(natrij), magnezijem (magnezij), radijem (radij),
kolegijem
(kolegij), Arijeni (Arije), Bonifacijcm (Bonifacije),
Dionizijem (Dionisije);
c) u gen. sg1. i :nom. pl. imenica na -ija: asociacije
(asociacija), gimnazije (gimnazija), provincije (provincija),
studije (studija), variacije (variaeija), Marije (Marija),
Ma- '
tije (Matija);
d) u izvedenicama od rieci spomenutih pod a), b) i c):
Arijev, arijevski, arijevac, Verdijev, verdijevski, kalcijev,
kalijev, magnezijev, natrijev, Andrijevci, Petrijevci i t. d.
58
59
jut-ro
gav-ran
vje-ba
zet-va
av-li
dav-no
eaz-da
praz-nik
da-dem
ka-njen
kru-ka
60
mon-ra
brad-va
svag-da
ig-la
iae-ma
ig-ra
nee-ve
rah-lo
vin-ra
drh-tai
kraj-nji
dik-la
tak-nuti
crk-va
kon-a
vap-no
kup-lieii
ljep-i
pas-la
us-na
pas-ti
mot-ka
samot-na
vit-io
Tnz-Ia
voj-ska
kol-stvo
zemalj-ski
gram-ljiv
oin-stvo znan-stven
gospod-tina
prven-stvo zastup-stvo'
, rot-kva
brat-stvo
kralj ev-ski
zdrav-stven
car-stvo
gor-tak
is-kra
^
1P7-OTH
Sloene riei
Kod razstavljanja sloenih riei ostaje sve kao i dosada, a kod njih pazimo na sastavine, od kojih su riei sloene, pa u ovakvim sluajevima ne vriede nova pravila o
razstavljanju suglasnika, koja su postavljena kod prostih
riei (tu i tamo e se ta pravila poklapati, ali to nije bitno).
Razstavljamo dakle:
a) Prvi dio sloenice svrava se na samoglasnik:
na-dmem (ne nad-mem), prema na-duti
o-znaiti (ne oz-naiti), prema znak
o-bljutaviti (ne ob-Ijutaviti), prema bljutav
o-zljeda (ne oz-ljeda), prema zlied
po-nem (ne po-nem), prema po-eti
po-dlanica (ne pod-lanica), prema dlan
po-zvan (ne poz-van), prema zvati
pri-pnem (ne prip-nem), prema pri-peti
ni-smo (ne nis-mo), prema smo
ni-tko (ne nit-ko), prema tko
o-bradatiti (ne ob-radatiti), prema brada
iza-gnati (ne iz-agnati ili izag-nati), prema gnati
raza-znati (ne raz-aznati ili razaz-nati), prema znati
golo-glav (ne golog-lav), prema glava
Miro-slav (ne Miros-lav), prema slava
b) Prvi dio sloeniee svrava se na suglasnik, a drugi
poinje suglasnikom:
nad-metati
raz-ljutiti
ob-javiti
po-ei
ob-liti
raz-stanak
ob-raditi
raz-topiti
c) Prvi dio sloenice
poinje samoglasnikom:
raz-ulariti
raz-um
raz-odkriti
ob-udoviti
ob-ii
62
naj-bolj
raz-viti
ov-as
od-tuiti
prek-lani
od-teretiti
noz-drva
pred-tea
,-rava se na suglasnik, a dru
iz-obraziti
iz-oblici ti
ob-istiniti se
pred-osjeaj
iz-ubijati
PRAVOPISNI RJENIK
A
Napomene uz rjenik
U ovaj su rjenik ule riei, koje treba prema provedbenoj naredbi Ministarstva nastave pisati drugaije, nego su
se do sada pisale, te iznimke i riei, kod kojih bi uslied krive
analogije mogla nastati sumnja o tome, kako se piu. Zbog
brzine posla moda se tu i tamo izmakla koja rie, te nije
unesena u rjenik, no u takvim e sluajevima svatko, pa
1 nestrunjak, prema drugim rieima lako odrediti pisanje.
Ne nae li se u rjeniku koja sloenica ili izvedenica, valja
potraiti rie, od koje je sloena odnosno izvedena (na pr.
glagolske imenice, ako ih nema, valja potraiti kod istog
glagola, pridjev kod imenice, prilog kod pridjeva, umanjenice odnosno uveanice Kod obinih imenica i t .d.),
U ovaj je rjenik .uneseno i dosta tuih riei, da se pokae, kako se piu prema novim pravilima. To dakako ne
znai, da te tuice valja i upotrebljavati, njih naprotiv treba
zamjenjivati dobrim i prikladnim hrvatskim rieima, gdje je
god to mogue i gdje se narodna rie po smislu podpuno
poklapa s tuicom.
abiturient
abreviatura .
Absalom
absces
abscisa
abscencija
absint
absolucija
absolutan
absolutizam
absolutorij
absolvent
absol virati
absorbirati
absorpcija
abstinencija
abstinent
abstrahirati
abstrakciia
abstraktan
absurtd
adhezija
adsorpcija
afiliacija
afrodiziak
aksi alan
alianca
Alkibiad
alodialan
ambasada ' .
a m b ie n t
'-, Koriensko pisanje
ambrozija
ambrozijanski
ambulanta
amfora
amoniak
Andrijevci
angioloki, prema
angiolog
antikvariat
antropoloki, prema
antropolog
ap sid a
Arapkinja
arapski, prema
Arapi
arhiepiskop
arhijerej
Ariadna
Ariel
arija (napjev)
Arijac (pripadnik
arijske rase)
arianizam
arijanac
atrij anski
arijanstvo
Arije, Arija
Arijev, prema Arije
arijevac, prema
Arije (pristaa
. Arijeve nauke)
arijevski
aliberki, prema
Arlberg
arteki
artificielan
asiki, prema Assis
Asklepiad
asociacija
asocialan
astroloki, prema
astrolog
audiencija
augsburki, prema
Augsburg
Aurelian
Austrija .
Austrijanac
austrijantina
aviacija
aviatiar
aviatika
Azijat
B
babak, babku
babenberki, prema
Babenberg
Babogredac,
Babogredca,
Babogredci
Babogredev
babskl
babuka
65
bakterioloki
bakterioloki,
prema bakteriolog
balneoloki, prema
balneolog
bambadava
bamberki, prema
Bamberg
banatski bariera
basna Baka
batina
baki, prema Bag
bebka besjeda, gen.
mn.
besjeda (dugo je)
besjediti besjedniki
besjednitvo
besjednik
besjedovnica
besjeenje, prema
besjediti bezbotvo
bezcarinski bezcjenje
bezcvjetka bezastan.
bezastna bezae
bezuvstven bczutan
bezutnik bezutnost
bezdielan
bezduan, bezduna
bezgrjean,
bezgrjena,
66
bezivotan
bezkamatni
bezkimen
bezkonanost
bezkoristan, bezkoristim
bezkrajan
bczkunik
bezkvasan, bezkvasna
bezmesan, bezmesna
bezobrazan, bezobrazna
bezopasan
bezopasna
bezplatan
bezplodan
bezposlen
bezposlica
bezposliar
bezpos liiti
bezpravan
bezpredmetan
bezpriekoran
bezprimjeran
bezpue
bezputan
biezputica
bezputnost
bezsanica
bazsavjestan,
bezsavje
stna
bezsmislen
bezsmrtan
bezsnen
bezsoan
bezspolan
bcz sraman
bezsramnoat
bezstidan
bezstidnica
bezstidnik
bezbezstidnost
bezstrastan,
bez-
strastna
bezsviestan
sviestna
bezsvjestica
beztemeljan
bezteretan
beztjelesan, beztjelesna
bezuspjean, bezuspjena
bezvjerac, bezvjerca
bezvjeran
bezvjerje
bezvjerka
bezvriedan
bezvriednost
bezzakonje
bezzaloni
bezzazoran
bezznaajan
bezznaajnik
bezznaajnost
bezzub
bezzubka
bez zvuan
bezian
bezilan
bezivotan
blied
bieda
bieda biedan,
kornp.
bjedniji
biediti
biednica
biednik
biednost
bieg ali bjegunac)
biel, komp. bjelji
bielac
bieliti, bieliim
bielonja
. bielost
bieljenje
Bieljina
bieljka
bies, mn. bjesovi
biesan, biesna,
komp. bjenji,
bjesnij i
biesnik
biesnost
bijem prema biti bi
jenje
Bijenika cesta
Bijenik
biljeka
biljeninitvo, prema
biljenik
bimbaa
Biogradac, (sta-.
novnik B. na moru), Biogradca,
Biogradci, Biogradev
Bisaka ulica
bjelonica
;'.
bjelogorica
bjelogorian bjelokost
bjelokostan, bjelokostna bjelokostka
bjelouka (zmija)
Bjelovar, Bjelovarac,
bjelovarski bjeluast
bjelutak, mn. bjelutci
bjeljaa
bjeljar
bjeljara
bjesnilo
bjesniti i bjesnjeti,
bjesnim; bje-njah;
(po) bjes-nih, (po)
bje-njeh; bjesnio,
bjesnjeli i bjesnila
bjesnoa
bjesomuan
bjesomunost
bjesovski
bjenjenje, prema
bjesnjeti i bjesniti
bjeati
Blagoviest
blagovjestnik
Blakovi
Blako, prema Bla
blied, komp. bljei
67
bliediti __________
bliediti bliedost bl i
eenje.bliesak, blieska
blietati blietiti
blizak, blizka Blizki
Iztok bljedilo
bljedo... (tako se
piu sve sloeni-ce,
kojima je prva
polovina prema blied;
na pr. bljedolik)
bljedoa bljedovlt
bljeahan bljeskanje
bljeskati bljeskav
bobac, bobcabobev,
prema bobac bogac,
bogca bogataki,
prema bogata
bogev, prema bogac
bojitni, prema
bojite
bolestan, bolestna
bolestniki bolestnik
bomba bonbon
borilistni prema
borilite
Bosna
bosti, bodem
Bokovi Boko,
prema
Boidar
botvo, prema bog
braco brahialan
branhiat bratski brdski
breati, breim bre,
brea. bregovit,
prema brieg
brektati, brekem
brenati, brenim
breskva, gen. mn.
bresaka
Brestaje
brestov, prema briest
brestovaa brestovina
breviar breza
brezovaa Brezovica,
Brezovanin, brezoviki
brei breina
breuljak breuljast
Briarej
bridak, bridka
brieg, mn. bregovi
briest, mn. briestovi (ali brestov,
brestovina)
___________ ciel
cielac ___________
briee
brieak, brieka
briean
brijati, brijem, brije, brije, brijemo, brijete
brijem, prema
brijati
brloki, prema
Brlog
brodski
brusnica
bubotak, mn. bubotci
bubrei
Budimpeta
bumbaa
bumbar
Bunjevac, Bunjevca. .., mn. Bunjevci, Bunjevaca; bunjevaki
Bunjevka
cvjetati
cjenik cjenilba,
prema
cieniti cjenkanje
cjenkati se cjepa,
prema ciepati
cjepaki cjepak,
cjepka (pridj.)
: cjepalo
cjepanica
cjepidlaenje
cjepidlaiti
cjepidlaki
cjepidlaka cj epi
kacjepilni, prema
ciepiti cjepiljnjak
cjepivo cjepka; gen.
mn,
cjepak:a
cjepkati ali ciepati
cjepljiv cjepolina
cjevanica, prema
ciev cj evast
cjevica, umanj. od
ciev
cjevnjaa
cjevnjak
cjevovod
crevar, ali crievo
criep, mn. crjepovi
crieplje
criepnja
crievac
crievan, crievna
crievce
crievnica
. .
crievnjak
crievo, ali crevar
crjepar, prema
criep
crjepara
crjepi
, '
crjepovlje
Crnadak, Crnadka
Crnadkov, prema
Crnadak
crpsti, crpem
crtkati
crvenokoac, crvenokoca, crveno-koci
crvenbrk crvenperka
curetak, mn. curetci
cvasti, cvatom cviee
cviet, mn- cvjetovi
Cvieta (ali Cvjetko)
cvjetaa, prema cviet
Cvjetan cvjetanje cvj
etarcvjetarlca
cvjetariin cvjetarnica
cvjetarstvo cvjetast
cvjetati
69
deko
cvjeti
cvjeti, uman},
prema cviet
cvjetite
Cvjetko (ali Cvieta)
Cvjetna nedjelja
cvjetni, cvjetna
Cvjetnica cvjetnjak
cvjetonosan, cvjetonosna
cvjetonja
cvjetulja
arobnjatvo,
prema arobnjak
asak, aska astan,
astna astben
astbina astniki
astnitvo, prema
astnik
astnik
astnost
eljustan, eljustna
elj us tka eljustnica
empres erkeki,
prema
erkez esma
esno estnica
estnik
70
eki, prema eh
etiristogodinji
etka
etrnaestgodinji
etverogodinji
etveronoac, etveronoca
etveronoke
etvrtak, mn. etvrtci
etvrttonski ije,
ijega, ijem,
prema iji ikaki,
prema
Chicago
impanza inbenik
ingkianki, prema
ing-kiang
initba inovnitvo,
prema
inovnik ipka
istilini, prema
istilite itak,
itka i kov, ika,
ici ikov, prema
iak lankonoac,
lan-konoca
ovjeac, ovjeca
ovjean
ovjeanski
ovjeanstvo
ovjei ovjeina
ovjeji
askati oak,
oka uka
D
Dubac, Dubca
Dabev, prema
Dabac
Daniel
daska
daak, daka
daan
dadak,
dadka
dadan,
dadna
debelokoac, debelokoca
deko
djelovan
dekadski
dekadski, prema
dekada demagoki,
prema
demagog demekinja
denunciacija
denunciant desetak,
mn. desetci
desetgodinji
desetgodinjica desni
desnica devesilje
devetak, mn. devetci
devetdeset
devetdesetgodinji
devetgodinji
devetnaestgodinji
deviacija diabetes
diabolo diadem
diafragma diagnosa
diagnostika diagonala
diagram diakritian
dialekt dialektika
dialektoloki,
prema dialektolog
dialog dialoki,
prema
dialog
diamant
diametar
diametralan
Diana
diapozitiv
diareja
dias
diaspora
diastaza
diatermija
diatoniki
dieceza
diegeza
dielak (ali djeli)
dielektrian
dieliti (ali podjela)
dieljcnje (ali djelitba) diereza dieta
diete, djeteta (ali
djeca) dieza dijak
diluvialan dio,
diela, dielovi
Dioklecian
dionitvo, prema
dionik disociacija
ditirambski, prema
ditiramb diurna
diurnist divljatvo,
prema
divljak
djeca (ali diete)
djeai djeaki
djeatvo, prema
djeak
djeak
djearac
djeica
djeinji
djeji
djeurlija
djed
djedo (dugo je) dj
edovac djedovski
djelatan djelatelj djelati
djelatnost djelce (dugo
je)
prema djelo djeli,
prema dio, diela
djelilac,
djelioca, gen. mn.
djelilaca
djelilo djelimice
djelite djelitba
djelitelj
djelo... (tako se
piu sve sloeni-ce,
kojima je prva
polovina prema
djelo; na pr.
djelotvoran)
djelokrug djelomice
djelomian djelovan
71
djelovanje
djelovanje
djelovati
djelja djeljaa
djeljaonica
djeljati
djeljenik, prema
dieliti djeljiv
djeljivost djeo
(dugo je), prema
djever djetao, djetla
djetei djetelina
djetece, djeteca i
djeteceta
djeti (djesti): djenem (djedem);
(za)djeh, (za)djedoh, (za)djenuh; (za)djevi;
(za)dio, (za)-djela;
(za)dje-ven djeti
djetiki
djetinjarija .. .
djetinjast djetinji,
prema
diete djetinjiti djeti
nj ski djetinjstvo
djeva (dugo je)
djevenica djeveniar
72
doprieti
djevenje
djever
djeverua
djevica
djevianski
djevianstvo
djevojaki
djevojatvo
djevojica
djevojura
djevojka
dlietce, dlietca,
gen. mn, dlietaca
dlieto dobijem,
prema
dobiti
dobitak, mn. dobitci dobiti, dobijem
(vidi biti)
dociepiti doastnik
doetak, mn. doetci
dodatak, mn. dodatci dodieliti
dodievati dodjenuti
se dodjesti se
dodjeti se
dogorievati (ali
dogorjeti
dogorjeti (ali dogorievati) dohodak,
dohodka,
dohodci
dolazak, dolazka,
dolazci
dolietati, dolieem,
(ali doletjeti)
dolievati (ali doljevak)
dolijem, prema doliti
doliti, dolijem (vidi
liti)
doljevak, doljevka,
doljevaka
Domentian
dometak, mn. dometci
domjenak
domorodac, domorodca, domorodci
donalievati
donieti, donieh,
donio, doniela,
donesen, doniet
dopievati (drugo je
dopjevati)
dopijem, prema
dopiti
dopiti, dopijen
(vidi piti)
dopisnica
dopisnik
dopjevati, drugo je
dopievati
doplatak, nn. doplatci
doprieti, doprem,
doprieh, dopro,
doprla, doprvi
dvjesta
doprinieti
doprinieti
doprinosben
dopunben
dopustnica
doraslost
dosjetiti se
dosjetka
dosjetljiv
dosljedan
dospiee
dospievati (ali dospjeti) dospijem,
prema
dospjeti dospjetak,
dospjetka, dospjetci dospjeti,
dospijem, dospi je,
dospije, dospijemo,
dospi jete doteati
dovesti, dovedem
dovezti, dovezem
doviek(a) dovijem,
prema
doviti doviti,
dovijem
(vidi viti) dovode
dovratak; mn. dovratci dovreti,
dovrim, do
vrij em, dovreo,
dovrela
dozreti, ali dozrievati
dozrievati, ali dozreti
draosiek dragocjen
dragocjenost drama tur
ki, prema
dramaturg
Drakovi
draestan, draestna
drakati Drako
dremovan (ali
drien)
drenovaa (ali drien)
drenovina drenjak
drenjina dretva
drevan Driada driem,
ali dremovan
driemak
driernalac, driemaoca, gen. mn.
driemalaca driemati
driemovac
drien, ali drenov,
drenovina
drienak
drobac, drobca
drobi
drobtina
drugiji
druben
drutvo
drvodjelac, drvo-
djelca (dugoje)
drvodjelstvo (dugo
je) drvodjelja,
gen.
mn. drvodjelja
(dugo je)
drvorezac, drvorezci
drvotrac, drvotrca, drvotrci
drzak, drzka drak,
drka, drci dubac,
dubca, dubci
dubak, dubka, dubci
dubkom dubsti,
dubem dugovjean
dugovjenost dugovj
ekdugovremen
duisburki, prema
Duisburg Duni dan
dvadesetetverac
dvadesetetvero
dvadesetetvorica
dvadesetgodinji
dvanaestgodinji
dvanaestnik dvie, dat.
i lak.
dvjema dvie
stotine. (ali dvjestal
dvizac dvizca
dvjestaiali dvie
stotine)
73
vjestagodinj
dvjestagodinjii
dvjestoti
dvjestotisui dvje
stotisuina
dvjestotnina (1/200)
dvocievka, gen
mn. dvocjevaka
dvocjepan dvodjelan
dvogode
dvogodinji
dvomjesenik
(asopis)
dvornjesenjak
dvonoac, dvonoca,
dvonoci
dvoritni, prema
dvorite
vosjean
dvovlastnik
gimnazij
a
eksteritorialnost
ekvatori alan
elefantiaza emblem
emfaza empirija
Englezka englezki,
prema
Englez
entuziazam
epidiaskop
epski
esencialan
etimolozki, prema
etimolog etioloki,
prema
etiolog etnoloki,
prema
etnolog etoloki,
prema
etologEuriala
Euriant europski i
evropski F
atvo, .prema ak
umbir
E
edinburki, prema
Edinburg
Efialt
Egipat, Egipta
egipatski ekoloki,
prema
ekolog ekspresni,
prema
ekspres
ekspropriacija
eksterier
74
filoloki, prema
filolog financialan
financier fizioloki,
prema fiziolog
foksterier
foliant fortepiano
Francuzka
francuzki, prema
Francuz
frazeoloki, prema
frazeolog Fruka
gora furiant
Gabriel
garitni, prema
garito
garnierit
garsoniera
gatka, dat. gatci i
gatki
gdje
faktoriel familiaran
farmakoloki, prema
farmakolog
faistkinja enolozki,
prema
fenolog
ferialan fiaker
fiasko filiala
gimnazijalac
gimnazijalac
ginekoloki, prema
ginekolog gladak,
gladka gladalica
gladalo glatanje
gladati glad ina
gladiator gladkoa
gladkost
glasak, glaska glasan, glasna glas
balo glasba
glasbaonica glasbar
glasben glasbenik
glasnik glavosiek
glavonoac, glavonoca, glavonoci
GlavosJeni (Ivan)
gluhoniem gniezdo,
ali gnjezdasce
gniezditi (se)
gnieenje gnojitba
gnusan, gnusna
gnjecati gnjecav
gnjeiti gnjed
(mrk) gnjesti,
gnjetem
grijem
gnjetao, gnjetla
gnjev gnjevan
gnjeviti (se)
gnjevljiv
gnjezdace (ali
gniezdo)
gnjezdite
gnjijem, prema
gnjijenje gnjiti,
gnjijem,
gnjije, gnjije,
gnjijemo, gnjijete
godinjak godinji
godinjica Goliat
golien, golieni (ali
goljenica)
golobradac, golohradca, golobradci golobradev
golub e golubi
golubka goljenica
(ali golien)
gombati se
gorjeli, gorim, gorio,
gorjela
gorostasan, gorostasna
gospodski
gospodstvo
gospodtija
gospodtina
gostba
goveda
grabancija
Gracian
Graani
Graanin (prezime)
Graanica
Gradac, Gradca
Gradanin (ovjek
iz Gradca)
gradient Gradika
gradski grafoloki,
prema
grafolog graak,
graka grebac
grebsti, grebem
Gregorianum
Gregorijanec
gregorijanski;
grelja greljika
Grge, Grgca
Grgev, prema
Grge grgeteki,
prema
Grgeteg grieh,
mn. griesi
(ali grjehota)
griesiti grijati,
grijem,
grije, grije, grijemo, grijete
grijem, prema
grijati
75
grizkati
grizkati
impuls
grizti
grjehota (ali grieh)
grjean, grjena
grjeriica
grjesniki
grjenik
grkoiztoni
grobak, grobka
(mali grob) groktati,
grokem grozan,
grozna
(drugo je grozdan, grozna)
grozdak, grozdka,
grozdci grozdan,
grozdna
(drugo je grozan, grozna)
grozniav gruki,
prema
Gru
Gubec, Gubca
Gubev, prema
Gubec gubitak, ran.
gub.itci
guda, gudca, gudci
gudev gulitba
gumbaa guska gusle
guar gusiea guji
gvardian
hljebi
hodoaslnik
holandezki, prema
Holandez
hoteli er
hrbat, hrbta
hrbtenica
hrbtenica
hrak, hrka, hrci
hrija
hropac, hropca
hroptati, hropcem
hrut
hrvatski
hrvattina
htijenje, prema
htjeti
htjeli
hukati, hukam
hvalevriedan t
I
ideoloki, prema
ideolog
igda igdje
Iliada Ilija
imetak, mn. imetci
imperativ imperator
imperfekt
imponirati
impregnirati
impresija
improvizirati impuls
izdieliti
Indiana
Indiana (ali Indija)
Indianopolis .
Indija
Indijac
Indijanac
indijanski
industrialan (ali
industrija)
industrializacija
industrializirati
industrija (ali industrialan)
industrijalac infaman
infekcija infinitiv
inflacija influencija
informirati infula inf
uzori j inicial iniciativa
iniciator inovjerac,
inovjerca
(dugo je), ino- '
vjeraca ino vjeran
inovjerev (dugo
je) inovjerka
(dugo
je), gen. mn. inovjeraka inspicient
insuficiencija interier
iriki, prema Irig
irokeki, prema
Irokeaiskati,
itemi iem
iskon
iskonski
iskra
iskren
Istam, Istma
Istanbul (ali Stambul, Stambol)
isti istina istinit
istodoban Istra
iias
izadrieti, izadrem
izasjei, izasieem
izba
izbieliti i j zbj clj eti
izbijeni, prema izbiti
izbiti, izbijem
(vidi hiti)
izbliedjeti izbrijati,
izbrijem
(vidi brijati)
izbrijem, prema
izbrijati
izbrusak, izbruska
izceriti izciediti (ali
izcjeivati) izcieliti (ali
izcje-ljivati)
izciepati (ali izcjepkati)
izcjeenje izcjeivati
(ali izciediti) izcjelivati
(drugo
je izcjeljivati)
izcjeljenje izcjeljiv
izcjeljivati (drugo
je izcjelivati)
izcjenkati izcjepkati, ali
iz- .
ciepati izcrpljiv
izcuriti izcvjetati
izakati izaiti izehati
izekati izekivati
izcprkati izerupati
izeati izeljati
izeznue izeznuti
izistiti izitati izupati
izukati izdajnitvo,
prema
izdajnik
izdaan, izdana
izdatak, mn. izdatci
izdieliti, ali izdjeljivatt
76
7
7
iznalazak
izmuzti
izdievati
izdievati, ali izdjenuti, izdjeti
izdjeljati izdjeljivati,
ali
izdieliti
izdjenuti, ali
izdievati izdrieti,
izdrem izdubak,
izdubka,
izdubci
izdubsti, izdubem
izfrknuti izgrijem,
prema
izgrijati izgnjiti,
izgnjijem
(vidi gnjiti)
izgrebsti, izgrebem
izgrizti, izgrizem
izhitrili izhladiti
(se) izhlapiti
izhlapljiv izhod
izhodati se izhoditi
izhrakati izhrskati
izkaz izkazati
izkesiti
izkidati izkihati (se)
izkipjeti izkititi
izklasati izklesati
izklina
78
izrijem
izklijati
izkljuenje
izkljuiti
izkljuiv
izkljuivati
izkljuvati
izknjiba
izknjiiti
izkolaiti
izkoliti
izkomadati
izkopati
izkopanje
izkopati
izkopnjeti
iskoprcati se
izkorieniti, ali iz
korjenjivati
izkoriivati
izkorjenjivati, ali
izkorieniti
izkoristiti izkositi
izkradati se
izkrcati izkriti
izkrenuti izkresati
izkrhati izkriviti
iskriati izkrsnuti
izkrvariti izkucati
izkuhati iskupiti
izkusan, izkusna
izkusiti
izkvaiti
izkvariti
izlazak, izlazka,
izlazc i
izlet
izletjeti, ali izlietati
izlieiti, ali izljeiv
izlietati, ali izletjeti
izlievati, ali izljev
izlijem, prema izliti
izliti, izlijem (vidi
liti)
izlian, izlina
izljeiv
izljev, ali izlievati
izljezti, izljeem
izmienili, ali izmjena
izmienjati, ali izmjenjivati
izmiesiti
izmieati
izmijem, prema
izmiti
izmiti, izmijem
(vidi miti)
izmjena, gen. mn.
izmjena (dugoje)
izmjence
izmjeni ce
izmjenian
izmjenit
izmjenjivati, ali
izmienjati
izmjeriti
izmuzti, izmuzem
iznalazak, izna-
izposiecati
izpriuavanje
lazka, iznalazci
izposlovati
izpriavati
iznevjeriti
iznieti, iznesem
izobiestiti se
izobrazba
izodsiecati
i.zobenik
izoboenje
izobiti
izpad
izpaliti
izp ara ti
izparili
izpasti
izpei, izpeem
izpeti se, izpnem se
izpijem, prema
izpiti
izpiliti
ispipati
izpirati
izpisati
izpit
izpiti, izpijem
(vidi piti)
izpitiva
izpjemti se
izpjevati
izplaivati
izplakati
izpostava
izpostava
izpostnik, prema post
izpovied, ali izpovjednik
izpoviedalac, izpoviedaoca, gen. mnizpoviedalaca
izpoviedati, ali
izpovjediti
izpoviest
izpovjedaonica
izpovjediti, ali izpoviedati
izpovjedni
izpovjedniki
izpovjednik, ali
izpovied alac
izpraiti
izpratiti
izprava
izpravak
isprazan, izprazna
izprebijati
izpred
izprcgnuti '
izprekidati
izp remeta ti
izpremieati
izprinica
izprika
izprieiti
izprieka
izpripoviedati, ali
izpripovjediti
izpripovjediti, ali
izpripoviedati
izprosiecati
izprositi
izprosjaciti
izprsiti se
izprskati
izprutati
izpruiti
izprva
izprvian
izpriti
izpucati
izpuhati
izpuniti
izopen
izpupina
izpupiti
izpuriti
izpust
izpuiti
izputati
izradak, izradka,
izraslina izrezak,
izreska,
izrezci izriekom
izrijem, prema izriti
izplata
izpreplesti
izradci
izplatiti
isplaziti
ispljuskati
jzpoetka
izpod
i
z
p
r
e
s
i
e
c
a
t
i
,
i
z
p
r
e
s
i
e
c
a
m (dugo je
izpresjecati)
izpre vraati
izpriati
79
izriti
izriti, izrijem (vidi
riti)
izseliti
izseljenitvo, prema
izseljenik .
izseljenik izsiecati,
dugo je
osjeati
izsievati
izsievci, izsjevnka
izsiecati, drugo je
izsiecati
isjeckati, ali izsiecati izsjeak,
izsjeka,
izsjeci
izsjei, izsieem
izsjek, gen. ma.
izsjeka (dugoje)
izsluitiizsmijati,
izsmijem
(vidi smijati se)
izsmijavati
izsmijem, prema
izsmijati
izsmjehivanje
izsmjehivati
izstrugati izstup
izstupiti, drugo je
iztupiti
izsuiti
izsvojiti
izgurati
izetati
izibati
iztrcati
izvjetavati
iztai (iztaknuti),
iztaknem
iztakati
iztaliti
iztancati
iztanjiti
iztei,
izteem
iztesati
iztezati
izticati, iztiem
iztirati iztiskati
iztisnue
iztisnuti
iztjecati, prema
iztei iztjerati
iztjerivati i
ztoan, iztona
iztoiti
iztonjaki, iztonjak
iztok iztovar
iztovariva iztraga i z
traitelj iztraiva
iztraivalac, iztraivaoca, gen. mn.
iztraivalaca iztrati
iztrgnue
iztrgnuti
iztriebiti, ali
iztrebljivati
iztrebljiv
iztrebljivati, ali
iztriebiti iztroiti
iztrti iztruliti
iztrunuti iztui,
iztuem iztumaiti
iztupiti, drugo je
izstupiti
izturati
izumrieti, izumrem
izuzetak, mn. izuzetci izvadak,
izvadka,
izvadci
izvedba
izvesti, izvedem
izvezti, izvezem
izviestiti, ali izvjeivati, izvjetavati
izvieten
izvijen, prema iz viti
izviti, izvijem {vidi.
viti) izvjesiti
izvjestitelj
izvjestnica
izvjestnost izvjee
izvjeivati, ali izviestiti
izvjetaiti
izvjetaj
izvjetavati, ali izviestiti
izvjestiti
izvjetiti (se)
izvjetriti izvjebati
izvlastbe, prema
izvlastiti izvreti:
izvrim,
iz vrij em; izvrio,
izvrela
izvrstan, izvrstna
izvran, izvrna
izzvidati izei
izdrebati izednjeti
izenita izeti,
izmem izliebiti
izvakati, izvaem
jamb jambski,
prema
jamb
jarostan, jarostna
jusan, jasna jasle
jasnoa jastreb
Jazak, Jazka, Jaz
anin jazbina
jedak, jedka jedkad
jedanput
jedanaestgodinji
Koriensko pisanje
kirurki
jendnaba
jednoboac, jednoboca, jednoboci
jednobotvo
jednocievka, gen.
mn. jednocjevaka
jednogodinji jeftin
jeftinba
jeremijad a.
ali Jeremija,
Jeruzalem jesti,
jedem, jeo
jugoiztoan
jugoiztok Julian
Juliana, ali Julija
Julija, ali Julian,
Juliana junatvo,
prema
junak
jurini
Justinian
H
kaca
kaara, umanj, pre~
ma kaca kadetski
kadto kadkad(a)
kalabreki, prema
Kalabre
kriitb
kisnuti
kisnuti kian, kina
klepac, klepca klient
klieta kliet, klieti
klietka klirinki,
prema
kliring (clearing)
klizak, klizka klube
klubko
klubski, prema klub
kulpica, umanj. od
klupa
kljenut, kljenuti
kljunoroac, kljunoroca, kijunorociknetvo,
prema
knezknjiki,
prema
knjiga
kobac, kobca kobev,
prema kobac kobi
kocka
koeficient koleki
kolievica kolievka,
mrt. kolievka, kolje vaka,
kolievkama
kolonialankolosi
ekkolovozki,
prema
kolovoz
82
koljenec, prema
koljeno
koljenima
komediant, ali komedija komedija
komedijaki, prema
komedija
komercialan
komercijalac
komitba komiki,
prema
Komia
komparacija
kompilacija
komponirati
kompresor
kompromis koncept
konciliantan
koncipient
kongenialan
konopac, konopca
konopi
konjanitvo, prema
konjanik kopca
korien, ali korjeni, korjenit
korienak korienski
korienje, prema
korien
koristan, koristna
koristnica
koristnik
krepak
krepak, krepka,
komp, krepiji
krepina
krepkost
krepost
krepostan, krepostna
krepostnica
krepostnik
kretati, kretim
kriepiti, ali okrepa
kriepljenje
kries, mn. kresovi
krijem, ,prema kriti
kriesnica
krilonoac, krilonoca, krilonoci
kriomar
kripta
Kristian
kriica
krika
Kriko vi
kriti, krijem, krije,
krije, krijemo,
krijete; krljenje
krivovjerac, krivovjerca (dugoje)
krivo vjeran
krivovjerje
krivo vjernica
krivo vjerniki
krivovjernitvo,
'
prema krivovjernik
krivovjerski
krivovjerstvo
lieha
kronoloki, prema
kronolog
krotak, krotka,
komp. krotkiji
krozsred
krstaki, prema
krsta
krstni (kum, list)
krstno ime
krtenje
krumpir
kruka
kruni, prema kruh
kukcojedac, kukcojeilca, kukcojedci
kukev, prema kukac
kukuriek
kukuriekati, kukurieem
kukuruzi
kurnpanija
kupac, kupca
kupev, prema kupac
kuialitni, prema
kupalite
kvasac, kvasca
kvasan, kvasna
kvietizam
Kvintilian
kvocient
L
labialan
ladoki, prema
Lndoga
lampa laringoloki,
prema
laringolog lasan,
lasna, komp.
lanji i lasniji
laska lasnoa latiti
laac, laca, laci
ledac, ledca, ledci
ledian ledanik
leditni, prema
Iedite
leptir les
Les e
leina
leki, prema Leh let,
vidi liet leta letak,
letka, letci
liana (povijua)
lias
licenciat
liba
lieenja
lieiti, ali ljeilite
lienica
lieniki
lienitvo, prema
lienik
lienik
Iieganje
liegati
lieha
8
3
ljeva
liek ______________
liek, mn. Iiekovi, ali
ljekarija
Iien, komp. ljeniji
lienina, ali ljenivac
lieniti se
lienost
liep, kom.p. ljepi
liep, prema liepiti
liepiti, ali Ijepak,
ljepilo
liepost, ali ljepota
lier, mn. ljerovi
lies, mn. ljesovi
lieska, mn. lieske,
ljesaka, Iieskama,
ali ljeskov, Ijeskovina
liee, jedn. sr. r.
liet
lietati, Iieem
lievak, lievka (druga
je ljevak, ljevaka)
lievanje
lievati, ali ljevaonica
lieva
lieki, prema Liege
lievi, Heva, ali ljevak
limb
lisac, lisca
listak, listka
listnat
listnica
listonoac, listonoca, listonoci
ljekovit
ljenariti
ljenivac, ali lienina
ljenivica
Ijepak, ali liepiti
ljepenka
ljepilo, ali liepiti
ljepljiv
ljepojka, ali liep
ljeporjeiv
ljepota, ali liepost
ljepotica
ljepati
ljepuan
ljepukast
ljesica
ljeskov, ali lieska
Ljeskovac
Ijeskovaa
ijeskovina (drvo od
lieske)
ljestve, ljestava
ljenjak ljeti ljetina
ljetite ljetni ljetnik
ljetnikovac ljeto,
gen. mn. ljeta
(dugo je)
ljetopis ljetos
ljetonji
ljetovalite
ljetovati ljeva
ljevak
ljevak, ljevaka
(drugo je lievak,
lievka) ljevaonica
Ijevi, umanj.
prema lievak
ljevica ljeviar M
magnezijev, prema
magnezij
makiavelizam
malocjen
malovriedan
malteki, prema
Malteanin
maljuan, maljuna
Mardal
marcialan
Marija
Marijan
Marijana
Marijanci
marijanski, prema
Marija
maslac
maslina
maslo
mast
mastan, mastna,
komp. mastniji
mastnica
mastnoa
masla
material, ali materija
mjede
materialan
',:
materializam materij a,
ali material
Matija Matijevi
matriarhat
mayerlinki, prema
Mayerling
Medak, Medka;
Medanin, medaki
medialan
mediatizacija
M.edveak
medvjed, gen. mn.
medvjeda (dugoje)
meuprienica
meurieje
mekuac, mekuca
memorial, ali memorija
memorija, ali memorial
Merekovski
meridian
merovinki, prema
Merovingi
mesni, mesna, prema
meso
mesnica
mesti, metem
mestve
metak, mn. metci
Metkovi
metodoloki, prema
metodolog
n
miazam
mieh, mjehovi
miena, ali promjena
mieniti (se)
mienjanje
mienjati, ali. mjenja
miesiti, ali primjesa
miealica
mieanje, prema
mieati
mieati, ali mjeavina
mieenje, prema
miesiti
mienja
Mijat
mijem, prema- miti
miliarda
milijun
milostan, milostna
rnilostnica
milostnik
Miltiad
mimogredce
miniatura
ministerial
ministerialan
miriada
miriametar
misnitvo, prema
misnik
miti, mijem, mije,
mije, mijemo,
mijete; mijenje
mjed, mjedi
mjeden
85
mriestilitn
i
mjedenic
a
mjedenica
mj eho vit
mjehur
mjenben
mjenica
mjenian
mjenja, ali
mienjati
mjenjanica
mjera, gen. mn.
mjera (dugo je)
mjera
mjeraina
mjerai
mjerenje
mjerica
mjerilica
mjerilo
mjeriti
mjerit
mjerni
mjernik
mjerodavan
mjerstvo
mjesai (na pr. korito, u kojem se
kruh miesi)
mjesec
mjesean
mjesear
mjesearka
mjeseev
mjeseina
mjesenik
mjesenjak
mjestance, mjestanca
Mljet; Mjeanin,
mljetski
mljeti; meljem ...
mljevenje, prema
mljeti
mnienje
mnogovrstan,
mnoguvrstna
mnotvo, prema
mnogi
momatvo, prema
momak
monatvo, prema
monah moreka
morfoloki, prema
morfolog
mostni, prema most
motica, prema
motka motka
mranj atvo, p rema
mranjak
mravojedac, mravojedca, mravojedci mrcina
mrcvariti mrea
mreica mrekati
Mrenica mrezotina
mriest mriestiliate
mriestilitni, prema
mriesti liste
mriestit i
nadpit
mriestiti se
Nadko nadkonobar
mrietenje, prema
mriestiti se
mrieti; mrem ...;
mro, mrla .. .
mrsan, mrsna
mrzak, mrzka.
muenitvo, prema
muenik
muriatian
muterija muzti,
muzem mukara
mukarac
mukaratvo,
prema mukarac
muki, prema
mu
mukobanji
mukost
ciediti
nacjelivati se
niacjepkati. ali
naciepati
naitati
se
nauditi
se
nadbijem, prema
nadbiti nadbiti,
nadbijem
(vidi biti)
nadcarinar
nadcestar
nadovjean
nadovjek
nadculan
naddvornik
nadhrvati
nadieliti, ali
nadjeljivati
nadievati ali
nadjeti
nad jel jati
nadjeljivati, ali
nadieliti
nadjenuti, ali nadie
vatinadjesti nadjeti,
ali
nadievati (vidi
odjeti) nadjev,
gen. mn.
nadjeva (dugoje)
nadjeva nadjevak,
nadjevka, gen. mn. nadjevaka
nadkrijem, prema
nadkriti
nadkriliti
nadkriti, nadkrijem (vtdi kriti)
nadkuiti se nadnieti
(se); nadnesem.. nadnieh ...; nadnesavi, nadnievi
se, nadnio, nadniela ...; nadnesen
nadoliti, vidi liti
nadolievanje
nadolievati
nadomjestak, nadomjestka, nadomjestei
nadomjestiti
nadomjetati, nadomjetam, prema
nadomjestiti
np.dolijem, prema
nadoliti nadoiti,
nadoijem
{vidi siti)
nadpievati. drugo
je nadpjevati
nadpijati nadpijem,
prema
nadpiti nadpis
nadpiti, nadpijem
(vidi piti)
IV
nabieliti (se)
nabijem, prema
nabiti
nabili, nabijem,
(vidi biti)
nablied
nabrijati se, nabrijem se (vidi brijati)
nabrijem se, prema
nabrijati se
naciediti, ali nacjeivati
naciepkati, ali na-
S
7
nadpjevati
namjetenik
namjetenje
naviti
nadpjevati, drugo je nadpievati
nadpolovian
nadporunik
nadpriati
nadprirodan
nadtajnik
nadtrati, drugo je natrat;
nadrieti; na-drem..,; na-drieh..
nadrilienik
nadskoiti
nadstojnik
nadstrenica
nadstrieliti
nadstrjeljivati
nadvesti, nadvedem
nadvezti, nadvezem
nadvijeni, prema nadviti
nadviti, nadvijeni (.vidi viti)
nadzornitvo, prema nadzornik
nadak-baba
naglasak, naglaska
nagniezditi
nagnjeiti
nagnjesti
nagnjijem, prema nagnjiti
nagnjiti, (vidi gnjiti)
nagodba
nagoviestiti, ali nagovjeivati
nago vie ten
nagovjeivati, ali nagoviestiti
nagrebsti, nagrebem
nagrijati se, nagrijemo se (vidi grijati)
nagrijem se, prema nagrijati se
nagrizti, nagrieni
nahode
naizkap
najedanput
najposlije i najprije i najradije i
nakazan, nakazna
nakostrieiti se
nalazak, nalazka, nalazci
naladke
naliegati, nalieem
naliep, ali naljepnica
naliepiti, ali na-ljepljivati
nalietati
nalievanje
nalievati, ali nalje-vak;
nalievo
nalijem, prema nalili
naliti, nalijem, {vidi liti)
naljepljivati, ali naliepiti
naljepnica, ali naliep
naljev, ali nalievati
naljevak
naljezti, naljeem
namicniti. ili namjenjivati
namiesiti
namjena, gen. mn. namjena (dugoje)
namjenjivati, ali namieniti
namjera, gen. mn, namjera (dugo e
namjerati (dugo e)
namjeravati
namjeriti
namjernik
namjerno
namjetan, namijestna
namjestiti, namjestim
namjestniki
namjestnitvo, prema namjestnik
namjestnik
namjesto (priedlog)
namjeta
namjetaj
namjetati
namjetenik
namjetenje
namrieti, namrem
nanieti, nanesem
nankinzki, prema Nanking
naobrazba
napijem, prema napiti
naunica
navesti, navedem
navezak, navezka,
navezi
navezti, navezem naviestiti, ali
navjetaj navijem, prema
naviti
navjeivati
navjeivati
navjetaj
namjeten je, ali
navieten navrieti,
navrem na vrtak, mn..
navrtci nazadak,
nazadka,
nazadci
nazebsti, nasebem
nazubati nadrieti se
nebce neban
neastan, neastna
nedjelja, gen. mn.
nedjelja (dugo je)
Nedjeljko (dugo je)
neovjetvo, prema
neovjek
nedorastao, nedorasla
nedoraslost nedostatak,
nedostatci negrda
negdanji negociacija
neiskren neistina
neizcrpljiv neizkazan
neizkusan, neizkusna
neizpitan
neizplaen
neizplativ
neizporediv
neizpravan
neizpunjen
90
neuspjeh
neizpravan
neiztrebljiv
neizvjestan, neizvjestna neizvj
estnost neliep
nenadkri lijen
nenadkriljiv
neobhodan
neodklonjiv
neodpremljen
neopredjeljen
neopredieljenost
neosvieten
neozbiljan
nepobieen, ali
nepobjediv
nepobjediv, ali
nepobieen
nepodobtina
nepodpun
nepomiean
nepovlastan, nepovlastna
nepovrediv, ali nepnvrieen
nepovrieen, ali
nepovrediv
nepriekoran
nerazdieljen, ali
nerazdjeljiv
nerazdjeljiv, ali
nerazdieljen
nerazgovietan
nerazmjer
nerazmjeran
nerazpadljiv
nerazpoloen
nerazpoznavanje
nerazrjeiv
nerazsudan
neraztvoriv
nerazumievanje
neriesen, ali nerjeiv
nerjeiv, ali nerieen
nerodkinja
nesavjestan, nesavjestna
nesavjestnost
nesnosan, nesnosna
nesrea
nesretan
nesretnica
nesretnik
nestorijanac
nestrpljiv
nestrunjak
nesviest, ali nesvjestica
nesviestan, nesviestna
nesvjestica, ali nesviest
neukusan, neukusna
netko
neumiee
neumjeren
neumjerenost
neumjestan,
neumjestna
neumj estnost
neupotrebiv i neupotrebljiv
neuspjeh
neuvredljiv
neuvredljiv
obavjeivati
niekalac, niekaoca,
neuztrpljiv
niekati, nieem
niem, ali njemota
Niemac, ali Njemaka
Niemci (selo)
niemiti, ali ponjemivati
nipmipti nipmim
niemljenje
nietiti, ali njetilo
nije, ali niean,
niekati
nijedan
niodkud(a)
nisam, nisi. nije,
nismo, niste, nisu
nitko
nizak, nizka
nizkoa
nizkost
Norveka
norveki
nosni, prema nos
nosoroac, nosoroci
noviciat
npviprniV
nevjernost
nevjerovanje
nevjesta, gen. mn.
nevjesta (dugo je.)
nevjet
ne vjetina
nevoljnitvo, prema
nevoljnik
nevriedan
nevriednik
nevriednost
nevrieme, nevremena
newyorki
nezamienjen, ali
nezamjenljiv
nezamjenljiv, ali
nezamienjen
novovjean
nurnberki, prema
Nurnberg
nutkati (govoriti
nut, nuto)
nuzpostaja
nuzpristojba
nuzprostorija
nuz zanimanje
nuzarada
nuzzgrada
nudan, nudna
NJ
njedra, gen. mn.
njedara
Njemaka, ali
Ni ernac
njemaki
Njemica
njemota, ali niem
njetilo, ali nietiti
njisak, njiska
njiskat i
njuka
njukati
obadvie
obamrieti, obamrem
obastrieti, obastrem
obaviest, ali obavjetenje
obaviestiti, ali obavjeivati
obavjestnica
obavjeivati, ali
obaviestiti
e
z
a
v
i
s
a
n
,
n
e
z
a
novovjek
novovjekovan
novovjerac, novovjerca, gen. mn.
novovjeraca
nozdrva
noka
nudkati, prema nuditi (drugo je
nutkati)
v
i
s
n
a
nezgrapan
n
e
z
n
a
b
o
a
c
.
nezna-boca,
neznaboci
neznabotvo
niansa
niean, ali nije (od
nisam)
nieno
91
obsjena
obavjetenje
obavjetenja, ali
obaviest obazreti
se, obazrem seobarati
obaravati obiniti
ob in ja vati obuvati
oben obenit
obenitost oben je
obi obilo obina
obinski obinstvo
obiti obdjelati ob
djela vati
obezcieniti, ali
obezejenjivati
obezcjenjivati, ali
obezcieniti
obezastiti
obezaen
obezasenje
obezaivati
obezhrabriti
obezkrepl jivati, ali
obezkriepiti
obezkriepiti. ali
obezkrepljivati
obezsnaiti
obezsvetiti
obezznaniti (se)
obhod
obhodati
obhoditi
obhodnica
obhodnik
obhodnja
obhoenje
obiediti, ali objeda,
objeivnti obieliti
i obieljeti obiest
obiestan, obiestna
obiestnica obiestnik
obijeni, prema obiti
obitavalitni, prema
obitavalite obiti,
obijem (vidi
biti)
obje, gen. obiju
objed
objeda, ali obiediti
objedovati
objelodaniti
objeruke objesili
objeenjak obkollti
obkop obkopan
obkopati obkoraiti
obkroiti
oblastni, oblastna
oblietanje oblietati,
oblieem
odjelit
obsjenar
obsjenar
obsjeniti
ob jesti
obskrba
obskrbilitni, prema
obskrbilite
obskrbiti
obskuran
obsluiti obstanak
obrtati obstinatan
obstipacija
obstojati
obstrukcija obav
obijem, prema obiti
obiran obiti,
obijem
(vidi sili) obtei
obtereenje
obtereivati obteretiti
obtjerati obtjecaj obt
jecati obtoiti obtok
obtrati obtravati
obtuba obmienik
obtuiti obtunica
obvezan, obvezna
ociediti, ali ocjedina
92
odjeljak
odjeljak, odjeljka,
gen. mn. odjeljaka
odjeljati
odjeljenje, prema
odieliti
odjeljivati, ali
odieliti
odjenuti, ali odievati
odjeti, odijem, odjeli,
odjevi, odio,
odjela, odjeven,
odjevena,
odjeveno
odjevni
odkad(a)
odkako
odkljuati
odkopati
odkos
odkotrljati
odkraunati
odkraviti
odkrie
odkrijem, prema
odkriti
odkriti, odkrijem
(vidi kriti)
odkucati
odkuiti
odkuivati
odkud(a)
odkup
odkupitelj
odkupiti
od kvai ti
odlazak, odlazka,
odlazci
94
odletjeti
odliegati
odliepiti, ali odljepljivati
odHetati
odlievati, ali odljev, odljevak
odlijem, prema odliti
odliti, odlijem (vidi
liti}
odljepljivati, ali
odliepiti
odljev
odljevak, odljevka
(dugo je), gen.
mn. odljevaka
odmieniti, ali ododmjena, ali odmieniti
odmjenjivati, ali
odmieniti
odmjeranje (dugo_/e)
odmjerati (dugo je)
odmjeriti
odnieti, odnesem
odnosni, odnosna
odojiti
odoljen
odoljeti, odolim
odolievati
odora
odozdo
odozgo(r)
odpadak, odpadka,
odpadci
odpravnitvo
odpadanje
odpadnitvo, prema
odpadnik
odparati
odpasti
odpeaivati
odpeatiti
odpievanje
odpievati (drugo je
odpjevatli)
odpijem, prema
odpiti
odpira
odpiriti
odpis
odpisati
odpiti, odpijem (vidi piti)
odpjeaiti
odpjevatt (drugo je
odpievati)
odplaivati
odplata
odplatiti
od plavi ti
odplivati
odploviti
odpoceti
odpoinak
odpoinuti
od po in jati
odpoiuiti
odpomivati
odpravak
odpravlja
odpravnitvo, prema
odpravnik
odpravnik
odpravnik
odprema
odpremiti
odpremniki
odpremnitvo, prenut
odpremnik
odpremnik
odprhnuti
odprije
odprilike
odpuiti
od pust
odpustiti
odpustnica
odputati
odputiti se
odpuzati
odredba
odrezak, odrezka
odrieiti, a!i odrjcivati
odrieti, odrem
odrjeen je
odrjeit
odrjeito
odrjeivati, ali odrieiti
odrjesnica
odsad(a)
odseliti (se)
odsiecati, ali odsjei
odsievati, ali odsjev
odsjeak
odsjei, ali odsiecati
odsjedati
odsjednuti
odsjek
ogrebsti
odsjesti
odsjev, ali odsievati
odskakati
odskoiti
odsluiti
odspried
odstrag
odstraniti
odstriel
odsudan
odsuditi
odsukati
odstup
odsutan
odsutnost
odsvagda
odsvakud
odsvirati
odsvojiti (drugo je
osvojiti) odsvud
odepati odetati
odijem, prema
oditi oditi,
odsjem
(vidi M)
odkrinuti odteta
odtetiti (drugo je
otetiti) oduljati
se odtad(a) odtei,
drugo je
otei (otegnuti),
otei (o rani) od
tegliti
odtereenje
odteretiti
odteturati
odtisnuti
odt jecati
odtjerati
od tkati
odtraga
odtrati
odtrgnuti
odtud(a)
odtuiti
oduprieti
oduak, oduka
oduviek
odvijem, prema
odviti odviti,
odvijem (vidi
viti)
oduiti se odvesti,
odvedeni odvezti,
odvedem odvjetak,
odvjetka,
mn. odvjetci
odvjetnica odvjetniki
odvjetnitvo, prema
odvjetnik odvjetnik
ofidal oficiant
oficielan ogorjelina
ogorjelite ogorjeti,
ogorim ogrebsti,
ogrebem
9
5
osjeaja
ogrieiti
ogrieiti (se), ali
ogrjeivati se
ogrievati, ali ogrjev
ogrijati, ogrijem
(vidi grijati)
ogrijem, prema
ogrijati
ogrizti, ogrizem
ogrjev, gen. mn.
ogrjeva (dugo je),
ali ogrievati
ogrjevni
oklievalac
oklievalo
oklievanje
oklievati okolini,
prema
okoli okostnica
okraati, postati
krai, drugo je
okratati okratati,
postati
kratak, drugo je
okraati
okrepa, ali okriepiti
okrepljivati okriepiti,
ali okrepljivati,
okrepa Oktavian
olieniti se oliepiti,
ali oljepljivati
oljepljivati, ali
oliepiti oljeniti se
96
omeak, omeka,
omeciomiesiti
omjer omjera, gen,
mn.
omjera (dugo je)
omjeriti omjerka
omriestiti se
onesviestiti se, ali
onesvjeivati se
onesvietren oneki,
prema Onega
onesvjeivati se, ali
onesviestiti se
oniemiti i oniemjeti
ontoloki, prema
ontolog
opasan, opasna
opazka opcija
opievati, drugo je
opjevati
opijem, prema opiti
opiti, opijen (vidi
piti) opjevati,
drugo je
opievati
oplieniti
oplieviti
opredieliti, ali opredjeljivati
opredieljenost
opredjeljenje
opredjeljivati, ali
opredieli
oprean
n
oprenost
opreka
oprieti se
oprost ni
opsovati
optant
optativ
optian
optiar
optiki
optika
optimist
optimizam
optirati
ordinariat
Orient
orientacija
orientalac
orientalan
orientirati se
orientalist
orijaki, prema
orija ornitoloki,
prema
ornitolog
orunitvo, prema
orunik
osamnaestgodinji
oseka (protivno od
plima)
Osian
osiedjeti
Osiek
Osjeanin
osjeki
osjeaj
osjeajan
osjeajnost
osjeajnost
:
osjeanje
'>..
osjeati
osjei (se) osieem
(s e), drugo je
odsjei osjekom
oajeniti osjet, gen
mn. osjeta
(dugo je)
osjetilo
osjetiti
osjetljiv
oskubsti, oskubem
oskudievanje
oskudievati :
osladati osliepiti, ali
osljepljivati
osljepljivati, ali
osliepiti osmieh, ali
osmjehnuti se osmjehnuti
se, ali
osmieh
osmjeliti se
osnieiti
osnutak, mn. osnutci
osobtina osrje
oprednji ostarjelost
ostatak, mn. ostatci
ostriak, ostrika,
ostrici Ostroac,
Ostroca
7 Korienako pisanje
otvarati
ostruak, ostruka,
ostruci
osuda
osuditi osviestiti
(se), aliosvjesivati (se)
osvietliti, ali osvjetljivati
osvitak, mn. osvitci
osvjedoen
osvjedoenje "
osvjedoiti
osvjetenje
osvjetlati
osvjetljavati i osvjetljivati, ali osvietliti
.;
osvjetljenje
osvjeiti
osvjeivati
otar
otetiti
otac, otca, otci
i otevi
otabina
otajstvo
otakati
otanati
otanj iti
otapati
otava
otcoubojica
otcoubojstvo
Otenas
otev
otvina
otei, oteem i
oteknem (drugo je
odtei)
otegnuti otegotiti
oteklina oteliti se
otepsti, otepem
otesati oteti
oteati oteati
otii otiesniti
otimati otira
otmj en o tok
otoiti otopiti
otopliti otrati
otrebine otresati
otresti, otresem
otriebitl, ali otrebine
otriezniti (se), ali
otrenjavati se
otrienjen
otrov otrti
otui oticat
otupiti
oturpijati
otvarati
9
7
otvara
otvarao
otvoriti
otvrdnuti
ovdje
ovdjenji
Ovidije, Ovidija,
Ovidijem
Ovidijev
ovijem, prema oviti
oviti, ovijem (vidi
viti)
ovisan, ovisnu
ovjekovjeiti
ovjenati ovjeroviti
ovjerovljenje ovj
erovlj ivati
ovogodinji ozbiljan
ozdo ozebsti,
ozebemozgo
ozgoraozliediti, ali
ozljeivati
ozlieden ozljeda,
gen. mn,
ozljeda (dugoje)
ozljeenik
ozljeivati, ali ozliediti Ozren
ozied se, ozrem se
odriebiti
oedniti i oednjeti
Oegoviianum
oivjeti
piesak
pacient
pacifistkinja
paji
pakostan, pakostna
pakostnik
paleontoloki, prema
paleontolog
paliativan
paljenje, prema
paliti
paljetak, nm. paljetci
pametca palje tko vati
pamtiviek parcialan
papak, papka
paripe, prema parip
pariki, prema Pariz
paroak, paroka,
paroci
paroi pasti,
padem pasti,
pasem
patak, mn. patci
pate, pateta
patetina
paii
patka
patoloki, prema
patolog
patriarh
patriarhalan
patriarhat
patriarhija
pavian
pazka
paki, prema Pag
pela
pedagoki, prema
pedagog
pediatrija pekinki,
prema
Peking
peloponeski, prema
Pelopones Peljeac,
Peljeca Peljeanin
peljeki peruki,
prema
Perast
percipient pest
pestnica Peenica
Petak, mn. petci
petdeset petgodinji
petdesetgodinji
petnaestgodinji
Petrijevci petsto
petstoti pettisui
piano pianino pianist
Piemont piaster
piesak, pieska, (ili
pjeskar
pobjednik
i
pietao
ptetao, pietla, ali
pjetli
pietet
pietizam
pievac, ali pjeva
pijem, prema piti
pijenje
pisac, pisca
piev
pisak, piska
piti, pijem, pije,
pije, pijemo, pijete; (iz)pijem,
pijenje
pjega, gen. mn. pjega (dugo je)
pjegav
pjena
pjeneznica
pjenica
pjeniti (se)
pjenuav
pjenuiti se
pjesan, pjesni
pjeskar, ali piesak
pjeskarnica
pjeskorovka
p jeko vit
pjeskulja (zemlja)
pjesma
pjesmarica
pjesmica
pjesniki
pjesnitvo, prema
pjesnik
pjes tinja
pjestovalite
pjestovati
pjeaenje
pjeaiti
pjeaki
pjeatvo, prema
pjeak
pjeak pjean
pjeanik pjeara
pjeenjak pjeice
pjeke pjetli, ali
pietao pjev
pjeva, ali pievac
pjevaica pjevaki
pjevatvo, prama
pjeva
pjevalite
pjevanje
pjevati
pjevi, ali pievac
pjevica pjevuckati
plagiat plemenitaki,
prema
plemenita
plemiki
plesni, prema ples
plesti, pleem pliak,
prema plii: (komp.
od plitak).
plitina, prema
plitak
plien, ali pljenitba
plieniti
plienjenje
pliesan, pliesni, ali
pljesniv
plievitt
plomba
plosnat
pluvjal
pljenitba, ali plieniti
pljenitelj
pljesak, pljeska
pljeskati, pljeskam i
pljeem
pljesniv, ali pliesan
pljesni viti
Pljeivica
pljeva
pljusak, pljuska
pobiediti, ali pobjeda
pobieden
pobielitj
poliijem, prema pobiti
pobiti, pobijem
(vidi bili)
pobjei, pobjegnem
pobjeda, ali pobiediti
pobjedan
pobjedilan
pobjeditelj
pobjediv
pobjedniki
9
9
pobjednik
pobjednik
pobjedonosan,
pobjedonosna
pobjeivati, ali pobiediti
pobijesnitii pobjesnjeti
pobliediti
pobolievati
pociepanost j.
pociepati, ali pocjepkati
pocikivati
pociknuti
pocjepkati, ali pociepati
pocrkati
pocrpsti, pocrpem
pocrveniti i pocrvenjeti
poastan, poastna
poastnica (pjesma u
ast)
pobreje
pobrijati, pobrijem
(vidi brijati)
pobrijem, prema pobrijati
peanica (pjesma uz
au)
poek
poeati
poetak, mn. poetci
poeti
poiniti (drugo je
podiniti)
poinuti
100
podkrovnic
poistiti
poivati
poupati
poudan
podatrieti, podatirem
podanitvo, prema
podanik
podastrieti, podastrem
podaan, podana
podijem, prema
podbiti
podbiti, podbijem
(vidi biti)
podbrijati, pobrijem (vidi brijati)
podbrijem, prema
podbrijati
podcarinar
podcieniti, ali podcjenjivati
podcikivati
podciknnti
podcjenjivati, ali
podcieniti
podcrtati
podastnik
podiniti {drugo je
poiniti)
podinovnik
podinjenost
poddialekt
poddnevnik (drugo je
podnevnik, meridijan
podakon podgrijati,
podgrijem
(vidi grijati)
podgrijem, prema
podgrijati
podgristi, podgrizem
podhraniti podlivat
podignuti podieliti,
ali podjela,
podjeljivati,
podievati (se)
podjela
podjeljivati, ali
podieliti
podkiva
podkoljenica
podkopati
podkornjak
podkova
podkoan
podkoiti
podkradati
podkraj
:
podkralj
podkratiti
podkrepa
podkrepljivati, ali
podkriepiti.
podkresati
podkriepiti, ali podkrepljivati
podkrovnica
podkunlca
podkunica
podpomaga
podkupiti
podkupljiv
podliegati
podlievati
podlijem, prema
podpomo
podpomoi
podpora
podpraiti
podpredsjednik
podpukovnik
podpun
podrieti, podrem
podrietlo
podrijem, prema
podriti podriti,
podrijem
(vidi riti) podsada
podsiecati, ali podsjei podsijati,
podsijem
(vidi sijati)
podsijem, prema
podsijati
podsjeati podsjei,
podsieem,
ali podsiecati
podsjedati
podsjedanje
podsjesti
podsjetiti
podsmieh, ali podsmjehivati se
podsmijati se, podsmijem se (vidi
smijati se)
podsmijem se, prema
podsmijati se
podsmjehivati se, ali
podsmieh
podlitt
podliti,
podlijem
(vidi liti)
podmetak, mn. podmetci
podmete
podmiesiti
podmjehuriti se
podmjeravati
podmjeriti
podmladak, podmladka, podmladci
podnesak, podneska,
podnesci podnevnik
(meridian,
drugo je poddnevnik)
podnieti, podnesem,
podnoak, podnoka,
podnoci
pododsjek
podpadati
podpaliti
podpalublje
podpasa
podpasati se
podpasti
podpis
podplaivati
podplat
podplatiti
pogrebat
i
podsmjehnuti se
podstanar
podstava
podstreje
pods trii
podstupac
Podsused, ali susjed
podsviest
podsviestan, podsviestna
podsvoje
podijem, prema
poditi
poditi, podsijem
(vidi iti)
podtajnik podtip
podturiti poduprieti,
poduprem
podvesti, podvedem
podvezti, podvezem
pod vijem, prema
podviti podviti,
podvijem
(vidi viti) poetski
pognjiti, pognjijem
(vidi gnjiti)
pognjijem, prema
pognjiti
pogodak, pogodka,
pogodcipogodba
pogorjelac (dugoje)
pogorjeti pogresti,
pogrebem
101
porazbolievati se
pogrieiti
pogrieiti, ali pogrjeka
pogrievati
pogrizti, pogrizem
pogrjean
pogrjeiv
pogrjeka
poiskati
pokadkad
poklopac, poklopca,
poklopci
poklopac
poknjiki, prema
knjiga
pokostnica
pokrepa, ali pokriepiti
pokrepljivati, ali pokriepiti
pokriepiti, ali pokrepljivati
pokrijem, prema pokriti
pokriti, pokrijem
(vidi kriti)
pokusni, prema
pokus
pokutvo
polabski
polazak, polazka,
polazci
polet
poliandrija
poliedar
poliegati
poliepiti, ali poljep
polietati
102
ponajprije
ponamjestiti
ponamjetati
ponedjeljak, ponedjeljka (dugo je)
poniemiti, ali ponjemivati
ponieti, ponesem
ponizan, ponizna
ponosan, ponosna
ponjemivanje
ponjemivati, ali poniemiti
pooim
poodsiecati, ali poodsjei
poobiti
poobivanje
popievati (drugo je
popjevati)
popievka, gen. mn.
popjevaka
popijem, prema popiti
popiti, popijem (vidi
piti)
popjevati, (drugoje
popievati
poplieniti
popijesniviti
popravilitni, prema
popraviliste
poprean
poprieko
popunitben
poputbina
porazbolievati se
poredak
poredak, poredka,
poredci
porieje
porjekati se
posijati, posijem
(vidi sijati)
posije (mekinje)
posijem, prema posijati
posiecati, ali posjei
posiedjeti (drugo je
posjediti)
posielo
posjeen, prema posjei
posjeen, prema posjetiti
posjei, posieem
posjeivati
posjed
posjedanje
posjediti (drugo je
posiedjeti
posjednica
posjednik
posjednuti
posjedovanje
posjedovati
posjesti, posjednem
posjet, gen. mn. posjeta (dugo je)
posjetilac
posjetiti
posjetnica
poskubsti, posku-bem
poslije
potrk
posluan, posluna
posljedak, posljedka,
poslj edci
posljedica
posljedian
posljednji
posmieh, ali posmjehnuti se
posmjehniti se, ali
posmieh
posmrte
pospjeh
pospjean
pospjeiti
pospjeivati
posrebriti
posred
posredniki
posrednitvo, prema
posrednik
posredovati
postan, postna
postelja
postotak, mn. postotci
postrieljati
postupak, postupka,
postupci
posvietliti
posvjedoavati
posvjedoiti
posvjetovati se
posvjetoviti
posvjetovljenje
potaknuti
potapkati
poteg
potencial
potencialan
potepati se
potepsti se, potepem
se
potez potekoa
poticati (na pr.
vatru) potisnuti
potiten pot jecati
{na pr odnekoga)
potjera potjerati
potlaiti
potleuica
potmuo potom
potomak
potonina
potonuti potop
potraga potratiti
potraiti
potrbuke
potrati potreba
potreban
potrebtina
potreptjeti
potres potrgati
potrk
10
3
potroa
potroa
potroak, potroka
potroiti
potrti
potucati (se)
potui
poturiti
potvora
potvrda
povesti, povedeni
povezti, povezem
poviest, ali povjestnica
poviestan, poviestna
povijem, prema poviti
poviti, povijem (vidi
viti)
povjeravanju
povjerbeni
povjeren
povjerenitvo, prema
povjerenik
povjerenik
povjerenstveni
povjerenstvo
povjerenje
povjeritelj
povjeriti
povjerljiv
povjerljivost
povjerovati
povjesmo
povjestnlca, ali poviest
povjestniar
povjestniki
104
precjen
povjeati
----povjetarac, povjetarca
povreda, ali povriediti
povredljiv
povreivanje
povreivati, ali povriediti
povriediti, ali povreda
povrieslo
pozadievati
pozadriemati
pozan, pozna
pozebsti, pozobem
pozliediti, ali pozljeda
pozljeda, ali pozliediti
pozljeivati, ali pozliediti
poeki, prema Poega
poznjak
praovjek
pradjed
praotac, praotca,
praotci
prapradjed
prasac, prasca
prasak, praska
prasak, praska
praviek
pravopisni
pravoriek
pravovjeran
a
pravovjerje
pravovjernica
pravovjernik prazan,
prazna praznovjerac,
praz-novjerca(dugo
&
praznovjeran
praznovjerje praki,
prema Prag
prebijem, prema
prebiti prebiti,
prebijem
(vidi biti), ali
prieboj prebjei
prebjeg, gen. mn,
prebjega (dugo
prebjegavati
prebjegnuti
prebjeati
prebol
prebolievati, ali preboljeti
preboljeti, ali prebolievati
prebrodiv
preciediti, ali precjeivati
precieniti, ali precjenjivati
precjeivati, ali preciediti
precjena, gen mn.
precjena (dugoje)
precvjetati
pregorjeti
precvjetati
predsrje
proces
preac
preastan, preastna
prei, kamp. od
priek
preistiti
preka
preuti
predak, predka,
predci
cieniti
predmnjeva, ali predmnievati
prednjaiti :
prednjaki
predoba
predoenje
predoitelj
predoiti
predoivati
predosjeaj .
predosjeanje.
predosjeati
predpjev
predplata (drugo je
preplata)
predpodne
predposljednji
predpostaviti
predpotopni
predprega
predproli
predraun
predrazsuda
predrieti, predrem,
ali priedor
predruak
predruiti
predsjedatelj
predsjedati
predsjednica
predsjedniki
predsjednitvo, prema predsjednik
predsjednik
predsoblje
predstava
predstavljao
predstavnik
predstavnitvo, prema predstavnik
predstojnitvo, prema predstojnik
predstraa
predsuda
predasnik
predtea
predusresti
preduvjet
predveerje
predvidjeti
predvojniki
predvrae
preferencialan
pregib
pregibak, pregibka,
pregibak
preglasiti, ali prieglas
pregled
pregledao
pregledaica
pregledan
pregledba
pregnue
pregovarali
pregovor
pregrada
pregoniti, ali priegon
pregorievati
pregorjeti, ali priegor
predava
predavaonica
preddvorje
predhodan, predhodna
predhodnica
predhodnik
predialist
predievati, ali predjenuti
predispozicija
predjel i predio
predjelni
predjenuli, ali predievati
predjeti
predkunica
predlagao
predloak, predloka,
predloci
predloiti, ali priedlog
predmet
predmievanje
premnievati, ali predmnjeva
105
pregrada
Pregrada
pregradak, pregradka, pregradci
pregraivati
pregrti, pregrizam
pregrt, pregrti
pregrta prehrana
prehranben
prehraniti
prehranjivati
preinaenje
preinaiti
preinaivati
preinaka prejahati
prekaliti prekid
prekida prekipjeti
prekjuer
prekjueranji
preklani preklapa
prekliet preko
(drugo je
prieko)
prekomjeran
prekomorski
Prekomurac
Prekomurje
prekomurski
prekonaiti
prekopati, ali priekop
prekoraenje
prekoraiti
106
prenoite
prekoraivati
prekoriti, ali priekor
prekosutra
prekraivati
prekret
prekretnica
prekriva
prekroiti
prekrst
prekrstiti
prekrtavati
prekrten
preksutra
preksino
prekuhati
prekupac, prekupca,
prekupci prelac,
prelca, gen.
mn, prelaca
prelazak, prelaska,
prelazci
prelazan
prelaziti, ali prielaz
prelev, prema
prelac preletjeti
preliep preliepiti, ali
preljepljivati
prelietati, prelieem
prelievanje
prelievati (se)
prelomiti, ali prielom
preloiti, ali prielog
preloki, prema
Prelog
preljepljivati, ali
preliepiti
prelj etiti
preljub
preljubnik
preljubnitvo, prema
preljubnik
premac
premda
premeta
premetaina
premetati, premeem
premetnuti
premier
premiera
premiue
premjestan, premjestna
premjestiti, premjestim
premjestiv
premjetaj
premjetati (dugo je
premjetenje
premljeti premoten,
prema
premostiti
premotenje
premreiti premuati
prenainiti
prenainjanje
prenapuenost
prenieti, prenesem
prenizak, preniska
prenoite
prenoiti
prenoiti prenosan
prenosilac, gen. mn.
prenosilaca
prenositi, ali prienos
preoblaenje
preoblaiti (se)
preobraenje
preobrazba
preobraenje
preobtereenje
preobtereivanje
preobtereivati
preobteretiti preobuen
preobui preobuem
preodievati, ali preodjenuti
preodjenuti, ali preodievati preodjeti
prepeatiti prepeen
prepeenica prepei
prepekprepeka
prepeliar prepeliji
prepievati (drugo je
prepjevati)
prepira prepirka
prepirati se, ali
priepor
predan
prepisati, ali
priepis prepisiva
prepjev prepjevati
(drugo je
prepievati)
preplaivati
preplesti preplet
prepletati prepoeti
prepoinjanje
prepoinjati
prepona preporod
preporuan
preporuiti
preporuivati
prepreka prepriati
prepriavanje
preprieiti
preprodava
preprodavalac
prepui preradba
preraunati
preraiva prerei
(se) prerez preruiti
presad presada
presaditi
presadnica
presahnuti preseliti
preseljenje
preseneen
preseneenje
presezati
presiecati, ali
presjei
presiecanjo
presizati
presjei, ali
presiecati pres jediti
presjek presjeka
preskoiti preslica
presliica presniji,
kamp. od
priesan presnoa
presrt prestii
prestrii prestupak,
prestupka, prestupci
(ali priestup)
prestupan
prestupniki
prestupnik presuda
presudan presvietao,
presvietla presvlaenje
presvlaka prean,
prena
10
7
preivjeti
preao
preao, prela, ali
priei
preavi
preuivati
pretakati
pretapati
pretei
pretegnuti
pretek
preterit
pretezati
pretean
preticati
pretiak, pretika
pretilina pretinac
pretio, pretila
pretjecati
pretjerati
pretjerivanje
pretjerivati pretkati
pretoiti pretoka
pretopiti
pretorijanac
pretovariti pretraga
pretraiti
pretraiva
pretrati pretrg
pretres pretrpati
:
pretrpjeti
103
pretrac, pretrca,
pretrci
pretrev
pretui
preturati .
preturiti
preturpijati
pretvara
pretvarati
pretvorica
pretvoriti, ali
prietvor
preudesba
preuveliavanje
preuzvienost
prevara
prevarljiv
preve
prevesti, prevedem
previd
previdjeti
previ jem, prema
previti (ali
prievo j)
previti, previj em
(vidi viti)
prevjera
prevjeriti
pre vjernik
prevjesiti
pre vjeati
prevlaiti
prevlaka
prevlast
Priam
Priam (trojanski
kralj) pribijem,
prema
pribiti pribiti,
pribijeni
(vidi biti)
pribjei
prihjegnuti
pribjegavati
pribjeite
pribrean
priciepiti, ali
pricjepljivati
priejepljivati, ali
priciepiti pria
prianje priati
priestnik
priestan, priestnapridieliti,
ali
pridjeljivati
pridieljen
pridievanje
pridievati, ali
pridjeti
ali
pridjeljenje
pridjeljivati,
pridieliti
pridjenuti
pridjeli, ali
pridievati
pridjev, gen. mn.
pridjeva (dugo
je)
pri grijati
pridjevak
pridolazak, pridolazka, pridolazci
pridonieti,
pridonesem
prigrizti, prigrizem
prieboj, ali prebiti
prieenje, prema
preiti
prieiti, ali zapreka
prienica
prieeaje, prema
prietiti
priei, prieem, ali
preao
priedlog, ali
predloiti
priedor, ali
predrieti, predrem
Priedor
prieglas, ali preglasiti
priegon, ali pregoniti
priegor, ali pregorjeti
priek, kamp. prei i
prieko {drugo je
preko)
priekop, ali prekopati
priekor, ali prekoriti
priekoran
prielaz, ali prelaziti
prielog, ali preloiti
prisan
prigrije
m
prigrijem, prema
prigrijati
prijam, prijma
prijamni
prijamnik
prije
Prijezda
prikrijem, prema
prikriti
prikriti, prikrijem
(vidi kriti)
prilenitvo, prema
prilenik
priliegati
priliepiti, ali priljepljivati
prilietati
prilievati, ali priljev
prilijem, prema
priliti
priliti, prilijem
(vidi liti)
priloak, pri-loka,
priloci
priljepak
priljepiv
priljepivost
priljepljiv
priljepljivati, ali
priliepiti
priljev
primieniti, ali primjenjivati
primieati, ali primjeavati
primietiti, ali primjeivati
110
prisievat
i
primitak, mn. primitci primjeivati,
ali
primietiti primjena,
ali primieniti
primjenjivati, ali
primieniti
primjenljiv
primjenljivost
primjer, gen mn.
primjera (dugo je)
primjerak primjeran
primjeren primjerice
primjesa, gen mn.
primjesa (dugoje)
primjesak, primjeska primjetba, ali
primietiti
principielan prinieli,
prineseni prinosnik,
prema
prinos priobenje
priobiti priobivati
pripadak, pripadka,
pripadci pripievka
gen. mn.
pripjevaka (ali
pripjev) pripievati
(drugo je
pripjevati)
pripijeni, prema
pripiti pripiti,
pripijem
{vidi piti) pripjev,
gen. mn. pripjeva
(dugoje)
pripjevak pripjevati
(drugo je
pripievati)
pripoviedalac, ali
pripovjeda
pripoviedalo
pripoviedan
pripoviedanje
pripoviedati, ali
pripovjediti
pripoviedka
pripoviest
pripovjeda;, ali prlpoviedalac
pripovjedaki
pripovjedalaki
pripovjediti, ali pripoviedati
pripovjedan, na pr.
pripovjedna knjievnost, drugo je
pripoviedan od
pripoviedati
priprieti, priprem
priprietiti pripuzki,
prema
pripus
priredlia
prirjeje
prisan, prisna
pronevjeri
ti
prisievati, ali
pritjenjivati, ali
prolijem, prema
prisjev
prisjeati se
prisjedati
prisjednik
prisjenak
prisjesti
prisjetiti se
prisjev, ali prisievati
prislu nik
prispiee
prispievati, ali prispjeti
prispijem, prema
prispjeli
prispjeti, prispijem,
ali prispievati
(vidi dospjeti)
pristanitni, prema
pristanite
prisutstvo
prisutstvovati
prisvietliti, ali prisvjetljivati
prisvjetljivati, ali
prisvietliti
priijem, prema priiti priiti,
priijem
(vidi siti)
pritiesniti, ali
pritjenjivati
pritisak, pritiska
pritjecati pritjerati
pritj eri vati
pritiesniti
privesti, privedeni
privezti, privezem
privijem, prema
priviti
priviti, privijeni
(vidi viti)
privjesak, privjeska
privjesiti
privremen
prizreti, prizrem
procjena
procjenitelj
procieniti, ali procjenu
procjenjivati, ali
procieniti
prodriemati
prodrieti, prodrem
prognjeiti
prognjijem, prema
prognjiti
prognjiti, prognjijem
(vidi gnjiti)
progrizti, progrizem
prohtijem se, prema
prohtjeti se
prohtjeti se, prohtijem se (vidi htjeti)
prolazak, prolasku,
prolazci
proletariat
proletati
prolievati, ali
proljev
proliti
proliti, prolijem
(vidi liti)
proloak, proloka,
proloci (Durchschuss)
proljea
proljepati se
proljetan
proljetos
proljetonji
proljev, ali prolievati
promiba
promiben
promieniti, ali promjena
promiesiti
promieati
promjena, ali promieniti
promjeni!
promjenljiv
promjenljivac
promjenjivati
promjer, gen, mn.
promjera (dugo
je)
promjeriti
promljeti, promeljem
pronalazak, pronalazka
pronevjera
pronevjereni
pronevjeriti
11 1
proturieiti
proniar
proniar, ali pronija
pronieti, pronesem
pronija, ali proniar
propievati (drugo je
propjevali)
propij em, prema
propiti propisnik,
prema
propis, propiti,
propij em
(vidi piti) propjevati
{drugo je
propievati) propovied,
ali propovjednik
propoviedanje
propoviedati, ali
propovjediti
propovjedaonica
propovjediti, ali
propoviedati
propovjedniki
propovjednik, ali
propovied
propustnica
proriediti, ali prorjedivati
prorijem, prema proriti proriti, prorijem
(vidi
riti)
prorjeivati, ali
proriediti
prorotvo, prema
prorok
prosac, prosca
prosba
112
prosvietiti, ali
prosvjeivati
prosvietliti, ali
prosvjetljivati
prosvietljen, komp.
prosvjetljeniji
prosvietljenost
prosvjeenje
prosvjeivati, ali
prosvietiti.
prosvjeivanje
prosvjed
prosvjedovati
prosvjeta, ali prosvieenost
prosvjetitelj
prosvjetiteljski
prosvjetiteljstvo
prosvjetljenje, ali.
prosvietljenost
prosvjetljivati, ali
prosvietliti
proijem, prema
proiti proiti,
proijem
(vidi iti)
protijem, prema
protiti protiti,
protijem
(vidi titi)
protimba
protjecati
protjeranik
protjerati
protjerivati
protuinitba
proturieiti
proturieje
raziniti
proturieje
puani
razbieljen
protu vriednost
provesti, provedem
provezti, provezem
provi ant
provincial
provincialan, ali
provincijalac
provincializam, ali
provincija
provincija, ali provincialan .
provincijalac, ali
provincial
provjeravati
provjeriti
provjeati
provjetri
provjetrivanje
provreti, provrim i
provrijem
provriedniti se
prozebsti, prozebem
prozreti, prozrem
prodrieti, prodrem
prvienac
prvokoza (koza, koja
se prvi puta ojari)
provopriestnica
prvopriestnik
psihijatar
psihiatrija
psiholoki, prema
psiholog
puci, puceta
punoljetan
puica
puka
razbijem, prema
razbiti
razbiti, razbijem
(vidi biti)
razbjei se
razbjesniti se
razbjeati se
razbojnitvo, prema
razbojnik.
razcar
razciepati, ali razciepkati
razciepiti, ali razcjep
ljivati, razcjep
razciepljen
razcjep, ali razciepati
razcjepkati, ali razciepati
razcjepljivati, ali
razciepiti
razcvasti
razcviliti
razcvjetati se
razvrieti se, razvrem se
razarati
razehnuti
razepiti
razeprkati
razerupati
razeati
razeljati
razetvoriti
raziniti
punoljetnost
razbieliti
R
rabiatan
rabski, prema Rab
radiacija
radialan
radian
radiaran
radiator
radije
radian, radina
Radko, prema Radoslav
radnitvo, prema
radnik
radostan, radostna
radostnice (suze)
rampa
rasa
rasica
rasla (vidi rasti)
rasni
raspikua.
rasti, rastem, rastao, rasla
rastui (glag- pril.
sad. od rasti),
drugo je raztui
raak, raka :
' ralje
Ratko, prema
Ratimir-
11
.Koriensko pisanje
razmjera
n
razinja
ti
razinjati razistiti
razlanba razlaniti
razupati razupanko
razeretati se
razdieliti, ali razdjeljivati razdjelnik
razdio, razdjela, gen.
mn. razdjela
(dugo je)
razdjel (vidi razdio)
razdjelan, razdjelna
razdjeljak, razdjeljka
(dugo je)
razdjeljiv razdjeljivao
razdjeljivati, ali
razdieliti
razdriemati
razdrieiti. ali
razdrjeivati
razdrieti, razdrem
razdrjeivati, ali
razdrieiti
razgnjeiti razgnjeviti
razgodak, razgodka,
razgodci
razgorievati se
razgorjeti se
razgovidan
razgovietnost
razgrebsti, razgrebem
114
razkrijem, prema
razkriti razkriliti
razkrinkati raskrili,
razkrijem
(vidi kriti)
raskrstiti (se)
razkrstnica razkre
razkrtati razkuiti
razkuiti razkuhati
razkuhavati razkuiti
razkvasiti razletjeti se
razliegatl se razlietati
se razlievati (se), ali
razljev
razlijem, prema
razliti razliti,
razlijem
(vidi liti)
razljev
razmieniti, ali
razmjenjivati
raniesiti razmjena,
gen. mn.
razmjena (dugoje)
razmjenjivati, ali
razmieniti razmjer,
gen. mn.
razmjera (dugo je)
razmjerak razmjeran
razmjerat
razmjerati (dugo je)
razmjeravati razmjeriti
razmjerje
razmjernost
razmjestiti, razmjestim
razmjetaj
razmjetati
raznieti
raznovrstan, raznovrstna
raznovrstnost
razodievati, ali razodjenuti
razodkrijem, ali
razodievati
razodkrijem, prema
razodkriti
razodkriti, razodkrijem (vidi kriti)
razpaati
razpaavanje
razpaavati
razpad
razpaliti
rasparati
razpasti se
razpeaivati
razpeatiti
razpee
razpeti
razpetljati
razpiliti
razpinjati
raspiriti
razsipni
k
razpjcvati (se)
razplamtjeti se
razplet
razpletati
razplinnti se
razplod
razploivanje;
razpljeskati
razpojasanost
razpolagati
razpon
razpop
raspored
razporiti
razposlati
razpoznati
razpraa
rasprava
razprei
razpredati
razpregnuti
razpremati
razpresti
razpriati se
razprodaja
razprostirati
razprostrieti,
raz
prostrem
razprska
razprskiva
rasprsnuti
raspriti
razpuiti
razpue razpui
se razpuknuti
se razpust
razputati razrediti,
drugo je
razriediti razriediti.
drugo je
razrediti
razrieiti, ali razrjeivati razrijem,
prema
razriti razriti,
razrijem
(vidi riti)
razrjeenje
razrjeivanje
razrjedivati, ali
razriediti
razrjeavati, ali
razrieiti
razrjeenje
razrjeiv
razrjeivost
razrjeni
razrjenica
razsad
razsahnuti se
razsap
razsedlati
razseliti
razsiecati, ali razsjei
razsijati, ranjem
(vidi sijati)
razsijem, prema
razsijati razsipa
razsipniki
razsipnitvo, pre.ma
razsipnik
razsipnik
11
5
razsjei
rezak
raztezljiv
razumjeti, razumi-
razsjed
raztinjati
razsol
razsrditi
razstanak
razstati se
razstava
razstaviti
razstirati
razstrii
razstrieti, razstrem
razstrojiti
razsuda
razsuditi
razsulo
razsuiti
razsvjeta, ali razsvietlitj
razsvietliti, ali razsvjeta, razsvjetljivati
razsvietljen
razsvjetljivati, ali
razsvietliti
razijem, prema
raziti
raziti, razijem .
(vidi iti)
raztakati
raztaliti
rastegnuti
raztei (steeno
izgubiti)
raztegnue
raztepsti, raztepem
raztereenje
raztezati
raztiraa
raztjerati
raztjerivati
raztoen
raztoiti
raztok
raztopina
raztnpiti
raztopljiv
..
raztovariti
raztrati se
raztrebljivati, ali
raztriebiti
raztresti
raztrenjivati, ali
raztriezniti
raztrgati
raztriebiti. ali
raztrebljivati
raztrieskati
raztriezniti (se), ali
raztrenjivati (se)
raztrkati se
raztroan
raztrubiti
raztui (drugo je
rastui)
rastumaiti
rasturati
raztuiti
raztvoriti
razudba
razumievati
razumijem, prema
razumjeti
116
razuvjeravati
razuvjeriti
razvesti, razvedem
razvezti, razvezem
razvijen, prema
razviti
razvitak, mn. razvitci
razviti, razvijan
(vidi viti)
razvjenanje
razvjenati (se)
razvriediti
razalostiti
razariti
razzei
razestiti
razvakati
razvaliti
raanj, ranja
raen
raite
razni
recipient
redak, redka, redci
redovnitvo, prema
redovnik
rekbi
rekonciliacija
rekviem
relief
rentgenoloki, prema rentgenolog
rentier
respicient
rez
satrieti
rezak, rezka
sagrieiti
rezati
rezbar
rezka ti
rezkoa
rie, ali rjenik
rjeitba
robe
robkinja
robski
robstvo
roitnik, prema
roite
rodbina
romancier
romb
rombski, prema romb
rosan, rosna rotkva
roac, roca, roci
roi
rubac, ribca, rubci
rubi rukovet ruan,
runa
sakrijem, prema
sakriti sakriti,
sakrijem
(vidi kriti)
saletjeti
salezijanae
saleki, tizp.
salezijanac
salietati
salievati
salijem, prema saliti
saliti, salijem
(vidi liti)
salmiak
samatvo, prema
samac samodrac,
samodrca, samodrci
samodrev samodrtvo
samosviest
samosviestan, samosviestna, komp.
samosvjestniji
saobcenje (bolje
priobenje)
saobiti (bolje
priobiti)
sasiecati, ali sasjei
sasjei, ali sasiecati
saijem, prema saiti
saiti, saijem (vidi
siti)
satjerati satjerivati
satrieti, satrem
11
7
rieca
rieje
rieni
riedak, riedka,
homp. rjei
riediti
riedkost, ali rjedkoa
rieenje, drugo je
reenje (na pr.
sveenika) riek
rieka, ali rjeica,
rjeina
Rieka
rieen, ali rjeenje
rieiti, ali rjeavati
rijem, prema riti riti,
rijem, rije,
rije, rijemo, rijete
riviera rjedkoa
rjeetina
rjeica, umanf. prema rieka rjeina,
uve. prema
rieka
rjeit, ali rie
rjeitost rjekati
se rjenik, ali
rie rjeavati
sjedite
saveznitvo
saveznitvo, prema
saveznik
savijem, prema saviti
savitak, mn. savitci
saviti, savijem
(vidi viti)
savjest
savjestan, savjestna
savjestnost savjet,
gen. mn. savjeta
(dugo je) savjetniki
savjetnik
savjetodavac
savjetovati sazreti,
sazrim, sazrijem, ali sazrievati
sazrievanje
sazrievati, ali sazreti
scientizam Sebastian
sedmogodinji
sedamnaestgodinji
seizmoloki, prema
seizmolog
seljatvo, prema
seljak
semazioloki, prema
semaziolog
semmerinki, prema
Semmering
servieta Siam
siciliana Sicilija
siuan, siuna
siesta
118
siromaki, prema
siromah
siromatvo
sirotad
sirote
sirotii
sitce (malo sito)
sjecalica
sjecalo
sjecati, umanj. prema sjei
sjecite
sjecitni, prema
sjecite
sjeckanje
sjeckalica
sjeckati
sjea
sjeen,sjeenje
sjeica
sjeimice
sjeivo
sjeka
sjekalica
sjeanje
sjeati se
sjei, sieem
sjedalica
sjedalo
sjedanje
sjedati
sjedeke
sjedilac
sjedilaki
sjedine, ali siedjeti
sjedite
sjeditni
prema
sjedite
sjediti, sjedim
(drugo je siedjeti.
postajati sied)
sjednica sjedmki
sjediniti i sjesti
sjednjaa sjedobrad,
ali sieda
brada sjedoglav
sjedokos sjedenje,
prema
sjediti, drugo je
sieenje
sjeka
sjekavac
sjekavica
sjekira
sjekirite
sjeknuti
sjekotina
sjekuti
sjemenar
sjemeni
sjemenitarac
sjemenite
sjemenitni, prema
sjemenite
sjemenka
sjemenski
sjemenjaa
sjemenje sjena
sjenast
sjenanje
sjenati
sjenica
sjenicat
sjeniarka
sjeniji
sjenik
sjenilo
sjenit
sjeniti (se)
sjenka (dugoje)
sjenokos, ali sieno
sjenokoa, ali sieno
sjenovit
sjenjak
sjeran, ali sierak
sjeranica
sjesti
sjeta
sjetan
sjetilo
sjetiti (se)
sjetva
sjever
sjeverljiv
sjevernica
sjevernjaa
sjevernjak
sjeveroiztok
sjeveroiztoan
sjeverozapad
sjeverozapadan
skladitni, prema
skladite sklizak,
sklizka sklizkost
skorjeti se
sljednik
skrbnitvo, prema
skrbnik
skrijem, prema skriti
skriti, skrijem
(vidi kriti)
skubsti, skubem
skupac, skupca
sladak, sladka
sladica
sladki
sladkoa
sladkohran
sladkojea
sladokusac, sladokusca
slastan, slastna
slavospjev
slet
slied, ali sljednik
sliediti, ali sljedba,
sljedbenik
sliedenje
sliep, ali sljepoa
sliepac, ali sljepica
sliepiti, ali osljepljivati
sliepljenje
slietati
sliev, mn. sljevovi
slievati
slijem, prema sliti
sliti, slijem (vidi liti)
slobodtina
slukinja
sljedba, ali sliediti
sljedbenik
sljednik
119
sranica
sljeme
sljeme
sljepaki, ali sliep
sljepar, ali sliepac
sljeparija
sljepica, ali sliepac
sljepi
sljepljivati, ali sliepiti
sljepooica i sljepoica
sljepoa sljez
sljezovaa sljezovina
sljezti, sljezem smieh
smieak smiean
srnieati smieiti se
smienost smijati se,
smijem
se, smije se, smije
se, smijemo se,
smijete se smijem
se, prema
smijati se smjel
smjelost smjer
smjeran smjeran je
smjerati smjernica
smjerno smjernost
smjesa, gen. mn.
smjesa (dugo je)
120
smjesta
smjestiti
smjeica
smjekati se
smjeljiv
smjetaj
smjetati
smjetanje
smjeti, smijem, smije, smije, smijemo, smijete
smljeti, smeljem
smotica
smotka
smrtca
smrtonosan, smrtonosna
snubdievati, ali
snabdjeven
snabdjeti, ali snabdievati
snieg, mn. snjegovi
sniet
snieti, snesem
snienica
snili, snijem
snjegovi, snieg
snjegovi, ali snieg
Snjeguljica
snjetljiv, prema sniet
snjeanik
snjeite
snjenik
socialan
socialist
socializacija
socializam
sovjet, gen. mn.
sovjeta (dugo je)
sovjetski
spasonosan, spasonosna
specialan
specialist
specialitet
specializacija
spjeniti
spjeiti
spjev, spjevovi
spjevati
splasnuti
spletka
sporazumievati se,
ali sporazumjeti se
sporazumjeti se,
sporazumijem se
(vidi umjeti)
spreavati, ali sprieiti
sprieiti, ali spreavati
sprieda
(rasla, v. srasti)
sraslica
srasti, srastao, srasla
Srbkinja
srbski
srbstvo
sran, (junaan,
vidi srdan)
strepiti
sranik
sranik
sretan
sranost
srba
srenica
srika
srdce
srdan (na pr. gr)
srea
sreka
Sreko
sred
sredi ca
sredina
sredite
sredinji
sredinjica
sreditba
srednji
srednjokolac
srednjokolski
sredovjean (ovjek
srednjih godina)
sredovjean, sredovjek (to pripada
srednjem vieku)
Sredozemac
Sredozemlje
Sredozemno more
sredozemski
sredstvo
sreivati
sremski, prema
Sriemac
Sremica, prema
Sriemac
sresti
sretalac
sretati
srieda
Sriem
Sriemac, ali Sremica
sriemski, ali sremaki
sriemu
srie
srodnitvo, prema
srodnik
srodstvo
staleki, prema stale
staliki, prema stali
Stambol i Stambul
stanben
stanovnitvo, prema
stanovnik
tapka
starjeica
starjeina
starjeinski
starjeinstvo
starjeovati
starjeti
starosjedilac
starosjedilaki
staro vjerac
starovjeran
staro vjerka
staro vjerski
starovremean
starozavjetni
stepski, prema stepa
stieg, mn. stjegovi
stiena, ali stjenica
stienka
stienj
stienjak, stienj ka,
prema stienj, drugo
je stjenjak stienje
stiesniti stisak, stiska
stjecaj stjecati,
stjeem stjecite
stjegonoa, ali stieg
stjenica, ali stiena
stjeniav Stjeninjak
stjenjak, stjenjaka
(stienje), drugo
je stienjak Stjepan
Stjepanj-dan
Stjepanje Stjepo
(dugo je) stjerati
stogodinji stolislnik
stovaritni, prema
stovarite
stoac, stoca, stoci
stranputica
stranputiiti strastan,
strastna straan,
strana strateki,
prema
strateg
stratitni, prema
stratita streha
strepiti
121
sviestan
striela
striela, ali strjelica
strielac
strieljanje
strieljati
strie
strjelica, ali striela
strjelimice
strjelomet
strjelovit
strjelja
strjeljaki
strjeljana
strjeljivo
studij, instr, studijem
studio, studija, instr.
studiom
stupac, stupca
subpolarni
subsidiaran
subskripcija
substancija
substantiv
substitucija
substrat
subsumirati
subtilan
subtrakcija
subtropski
sudac, sudca, sudci
sudba
suben
sudbonosan, sudbonosna
sudev, prema sudac
sudiija
122
sudionitvo, prema
sudionik
suditni, prema
sudite
sudjelovanje
sudjelovati sudski
sudstvo suezki,
prema Suez
suglasan, suglasna
sujevjeran sujevjerje
suje vjernost
sujevjerstvo sumpor
suprasan, suprasna
supredak, supredka,
supredci
supruki, prema
suprug
suradnitvo, prema
suradnik
Sused-grad
susjed, gen. mn.
susjeda (dugo je )
susjeda susjedni
susjedstvo susnjeica
suspregnuti susresti
susretati sustezanje
Sustjepan suan,
suna sutjeska
Sutjeska
sutjeski Sutjeanin
suvlastnik
suvlastnitvo, prema
suvlastnik suvratak,
mn. suvratci suzbijeni,
prema
suzbiti suzbiti,
suzbijem
(vidi biti)
svagda svagdanji
svagdanji
svagdje svatba
svatben svean
sveanost
sveanostnik
svear
svetac, svetca, svetci
svetev sveobi svesti,
svedem sveuilitni,
prema
sveuilite
svezak, sveska, svezei
svei
svezti, svezem sviea,
ali svjeast,
svjeica Svienica
svienjak sviest
sviestan, sviestna,
komp. svjestniji
sviestiti se
sviestiti se svietenje
sviet, ali svjetski
svietao, komp.
svjetliji
svietliti
svietlo, ali svjetlost
svietljenje
svijem, prema svili
svisnuti
svitak, mn. svitci
sviti, svijem (vidi
viti)
svizac, svizca
svizev
svjear, ali sviea
svjearica svjeast
svjeica svjeonoa
svjedoanstvo
svjedoba svjedoiti
svjedok svjedokinja
svjesiti svjeati
svjetiljica svjetiljka
svjetina, ali sviet
svjetionica svjetionik
svjetlati (se)
svjetlost, ali svietlo
svjelostni svjetlucati
se svjetovati
vabska
svjetovni, ali sviet
svjetovnjak
svjetovnjatvo, prema
svjetovnjak
svjetski
svje
svjeina
svodstvo
svratitni, prema
svratite
svretak, mn. svretci
apat, apta
aki, prema a
aki, prema ag
eriat
eriatski
estdeset
estdesetero
estdeseterostruk
estdesetgodinji
estdeseti
estdesetina
estdesetorica
estnaest
estnaesterac
estnaestero
estnaesterostruk
estnaestgodinji
estnaestorica
estosto
eststoti
esttisui
ibica
ibka
ijem, prema iti
123
vabski
trgovitni
vabski
tjemenjaa
vedska
vedski
tetka
tetrebi, uman;.
prema tetrieb
tetrieb, mn. tetrebovi
teutoburki, prem-a
Teutoburg
teak, teka
tekoa
Tiberiada
tiek
tielce, ali tjelece
tielo, mn. tiela i
tjelesa
Tielovo, ali tjelovski
tiesak
tiesan, tiesna, kamp.
tjenji i tjeniji
tiesniti
tiesto, ali tjesten
tietiti
tipka
tisak, tiska
tisugodinji(ea)
tiina
tima
Tizian
tjedan
tjednik
tjelesan, tjelesna,
ali tielo
tjelesnost
tjelece, ali tielce
tjelovjeba
tjelovski, ali Tielovo
tjeme
tjemenica
tjerala c
tjeralica
tjerati
tjeskoba, prema
tjesan
tjeskoban
tjeskoa
.tjesnac
tjesnoa
tjesnogrudan
tjestav, ali tiesto
tjesten
tjestenina
tjeilac
tjeitelj
tjeiti
toksikoloki, prema
toksikolog
topdija, bolje topnik
topnitvo, prema
topnik
toptati
transsibirski
trans sub stanciacija
trapistski
trenutak, mn. trenutci
treptati
treska, ali trieskati
treskotina
tresti, tresem
treznoa, ali trieznost
trenja
trgovitni, prema
trgovite
T
tajnitvo, prema
tajnik
talambas
Talijan
Talijane
Talijani
talijaniti
Talijanka
talijanski
talijantina
tambura
tangencialan
tantiema
tapkati
tastbina
tatbina
teleoloki, prema
teleolog
temporalan
teoloki, prema
teolog
tepac, tepca
tepev, prema tepac
Terezianum
Terezi ja
teritorialan
teritorij, teritorija,
teritorijem
terier
Tertulian.
tetak, mn. tetci
triada
triada
trializam
triangulacija
triarij
trias
tridesetgodinji
triebilac
triebiti, ali otrebina
triebljenje, ali
otrebljivanje
triedar
triem, mu. triemovi
trienij trier
tries, mn, tresovi
triesak, trieska
trieskati trieslo
trieslovina triee
triezan, triezna,
komp. trezniji
triezniti se trieznost,
ali treznoa
trinaestgodinji
triumftriumvirat
trivialan trivialka
trkalitni, prema
trkalite trogode
trogodinji
trogodinjica
tronoac, tronoca,
tronoci
tronoak, tronoka,
tronoci
tropski, prema trop
troak, troka trpak,
trpka trputac,
trputca,
trputci trska trsni,
trsna, prema
trs
trak
trudba
trupac, trupca
tritni, prema trite tuareki, prema
Tuareg
tuluki, prema
Tuluza tunguzki,
prema.
Tunguz
tutkalo
tvrdka
Tvrdko
U
ubieliti
ubijem, prema ubiti
ubiti, ubijem (vidi
biti)
ubjel
uboki, prema ubog
ubotvo
ucieniti, ali ucjenjivati
uciediti, ali ucjeivati
ugrizt
i
uciepiti, aliucjepkati ucjena
ucjenjiva
ucjenjivati, ali
ucieniti uckati
uestnik
uilitni, prema
uilite udatba
udieliti, ali udjelba,
udjeljivati
udievati, ali udjeti
udionitvovati
udjelak, gen. udjelka (du goje)
udjelba, ali udieliti
udjeljivati udjenuti
udjeti, ali udievati
udovitvo, prema
udovica
udubsti, udubem
uglasbiti ugniezditi se
ugnjeiti ugnjesti
ugnjeta ugnjetavao
ugnjetavaki
ugorievanjeugrijati,
ugrijem (vidi grijati)
ugrijem, prema
ugrijati
124
125
urodak
HOllTXll?k
ugursuzki, prema
ugursuz uhitben
ujedanput uklietiti
ukosnica, prema
kosaukorieniti, ali
ukorijenjivati
ukorienjen ukrasni
ulazak, ulazka,
ulazci uliegati
ulieniti se uliepiti,
ali uljepak ulietati
ulievati
ulijem, prema uliti
uliti, ulijem (vidi
liti) uloak,
uloka,
uloci uljepak,
uljepka,
ali uliepiti
uljepati
uljepavanje
uljepavati uljeura
uljevi, uljeva uljez
uljezti, uljezem
uljudba
umetak, mn. umetci
umiee, ali umjetnost umiesiti
126
) prema
umieati (drugo je
umjean, vjet)
umieati, ali umjeavati umijem,
prema
umi ti i umjeti
umiti, umijem (vidi
miti)
umjeravati
umjeren
umjerenost
umjeriti
umjestan, umjestna
umjestnost umjestiti
umjesto umjean
(drugo je
umiean)
umjenost
umjetina
umjetvo
umjetan
umjeti, umijem,
umije, umije,
umijemo, umijete
umjetni umjetnica
umjetniki
umjetnitvo, prema
umjetnik
umjetnik
umjetnina
umjetnost, ali
umiee
umnoak, umnoka,
umnoci
umrieti, umrem
unakrstan, unakrstna
unapreivati, ali
unapriediti unapried
unapriediti, ali
unapreivati uniat
unieti, unesem
unosan, unosna
uobe uobitj
uozbiljiti se upadak,
upadka,
mn. upadci
upijam, prema upiti
upiti, upijem (vidi
piti)
upletak, mn. upletci
upljesniviti se
upoprieiti upotreba
upotrebljavati
upotrebljiv
upotrebiti (i upotriebiti) uprieti,
uprem uredba
urednitvo, prema
urednik uresan.
uresna urijem,
prema uriti uriti,
urijem, (vidi
riti)
urodak, urodka,
urodci
uruba
utjerati
uruba
ustrojiti
uruben
useka
usiecati, ali usjeci
usjeci, usieem, ali
usiecati
usjeen
usjed
usjedati
usjeknuti (drugo je
useknuti se)
usjelina
usjemeniti se
usjesti
usjev, gen. mn.
usjeva (dugoje)
usjevan
uskakati (drugo je
uzskakati se)
uskladititi
uskladiti
uskoiti
uskok
uskoriti
uslied
usna
usnaa
usnat
usnen
usnica
usnuli
uspavati
uspievanje, ali uspjeh
uspievati, ali
uspjeti
uspijem, prema
uspjeti
njc
uspjean, uspjenu
uspjeti, uspijem
(vidi dospjeti),
ali uspievuti
uspomena
uspor
usporiti
usreiti
usred
usredotoiti
usta
ustajati
ustanak
ustanova
ustaa
ustaca
ustaki
ustatvo
ustati
ustati
ustava
ustavan
ustaviti
ustavlja
ustmen
ustoliili
ustoliiti
ustopice
ustostruiti
ustrajati (trajno
prema ustrojiti,
drugo je uztrajati)
ustrieliti
ustroj
ustrojstvo
ustruak
ustruavanje
ustupak
ustupiti
ue
ueeriti
uenac
uesterostruiti
uetati (etajui
ui), drugo je
uzetati se
ui
uica
uijem, prema uiti
uiti, uijem (vidi
iti)
uska
ukopiti
uljiv
usni
utap
uteda
utedjeti
utinuti
utrcati
ustrojiti
uuljati se
uur
uutjeti
utjecaj
utjecati
utjeha
utjeloviti
utjelovljenje
utjerati
127
uztreptati
utjerivanje
utjerivanje
utjerivati
utjean, utjena
utjeitelj
utjeiti
utjeljiv
utrak, utrka,
utrci
uvesti, uvedem
uvezti, uvezeni
uvidjeti uviet;
uvijeni, prema uviti
uviti, uvijem (vidi
viti)
uvjeravanje
uvjeravati uvjeren
uvjerenja uvjeriti
uvjerljiv uvjetiti
(se) uvjet, gen. mn.
uvjeta (dugo je)
uvjetan uvjetno
uvjetovati uvjebati
uvjebavanje
uvreda, ali uvriediti
uvreditelj
uvreenik
uvremeniti se
uvriediti, ali
uvreda
uvrieiti sa
uvrtjeti
uzak,uzka
uzagrabce
uzastopce
uzavreti
uzitati
uuvati
uzuliti
uzda
uzfaliti
ushien
uzhienje
uzhit
uzhititi (se)
uzhodati su
uzhtijem, prema
uzhtjeti uzhtjeti,
uzhtijem,
uzhtije, uzhtije,
uzhtijemo, uzhtijete
uzkipjeti uzklinik
uzklik uzkoa
uzkomeati
uzkotraan
uzkraivanje
uskraivati uzkrata
uzkratiti uzkrisiti
Uskrs uskrsni
uzkrsnue uzlazak,
uzlazka,
uzlazci
uzlietati, ali
uzmiesati uznieti,
uzneseni uzobiestiti
se uzpeti se, uzpnem
se
uzpinjaa uzpinjati
se uzplahiriti (se)
uzplalnuti (se)
uzplamtjeti uzpon
uzporedan uzporeditii
uzporedo uzpostava
uzpravan uzpregnuti
usprotiviti se
uzput
uzrastan, uzrastna
uzrjeica
uzskakati se (drugo
je uskakati)
uzetati se (drugo
je uetati)
uztalasati uzto
uztrajan uztrajati
(drugo je
ustrajati, trajno
prema ustrojiti)
uztrati se
uztravati se
uztrebati uztreptati
uztrpjeti se
uztrpjeti se
uztuk
uztvrditi uzvijem,
prema
uzvitiuzviti,
uzvijem
(vidi viti)
uzivjeti (drugo je
uivjeti se)
uasan, uasna uba
uitak, mn. uitci
uivjeti se (drugo
je uzivjeti) .
uliebitiuljeb
uljebina
vabac, vabca, vabci
Valetinian
Valerian
Valerijo
valjuak, valjuka
vampir
vapiti, vapijem i
vapaj ni
variabilan
variacija
varianta varieta
vazda vazdan
volikaki, prema
velika
venecijanski
9 Koriensko pisanje
128
vjeresija
Verdi, Verdija,
Verdijem; Verdijev
Vergilije veslo
veslonoac, veslonoca, veslonoci
vesti, vezem, u sloenicama, na pr.
povesti, provesti
{drugo je vezti,
vezem) vezak,
vezka vezti, vezem
(drago
je vesti, na pr.
provesti, provedem)
viaduki vidjelica
vidjelo vidjeti, gl.
pril. prosi, vidjevi
(dugo je)
vieanje
. viee vieati
vienica
vieniki vienik
viek, mn. vjekovi
vienac, ali vjeni
viest, ali vjestnik
vijati ,vijem (drugo
je viti, vijem)
vijem, prema viti
i vijati vijutak,
mn. vijutci
vinogradski
viak, vika, visci
vitak, vitka
viteki, prema vitez
vitetva
viti, vijem, vijes,
vije, vijemo, vijete; vijenje
(drugo je vijati,
vijem)
vivianit
vjean, ali viek
vjeit vjenost
vjea vjekopis
Vjekoslav
vjekovan vjekova
ti vjekovit
vjekovjean
vjenconoa, ali
vienac vjenan
vjenanica
vjenani list
vjenanje
vjenati vjenavati
vjeni, ali vienac
vjera, gen. mn. vjera
(dugo je
vjeran, vjerna
vjerenica
vjereniin
vjerenik vjeresija
129
vrea
vieritba
vjeritba
vjeriti
vjernik
vjerniki
vjernitvo, prema
vjernik
vjerno
vjernost
vjerodajnica
vjerodostojan
vjeroizpoviest
vjerojatan
vjerojatnost
vjeroloman
vjerolomstvo
vjeronauk
vjerouitelj
Vjerovanje (molitva)
vjerovati
vjerovnica
vjerovniki
vjerovnik
vjerozakon
vjerozakonski
vjerski
vjerujui
vjetnica
vjestnik, ali viest
vjea
vjeala
vjealica
vjeanje
vjeati
vjet
vjetac, vjetca,
vjetci
130
vjetaenje
vjetaki
vjetak
vjetev, prema
vjetac vjetica
vjetiiji vjetina
vjetar vjetren
vjetrenica
vjetrenost
vjetrenjaa
vjetrenjast
vjetrenje vjetri
vjetriti
vjetrobran
vjetrogonja
vjetrokaz
vjetromet
vjetrovit
vjetrovod
vjetrulja vjetrua
vjeverica
vjeveriji vjeba
vjeba
vjebalite
vjebaonica
vjebati
vjebenica
vjebeniki
vjebenik
Vladko, prema
Vladimir
vlastan, vlastna
vlastnica vlastniki
vlaslnitvo, prema
vlastnik vlastnik
vlastnost
vlastodrac, vlastodrca, vlastodrci
vlastodrev vlaki,
prema Vlah vodac,
vodca, vodci vodev
vodka vodencviet
vodomjer vodstvo
vojnitvo, prema
vojnik vojvodkinja
vojvodski
vojvodstvo voljeti
vozi vrabac,
vrabca; vrabci
vrabev
vrabi
vrabji
vrabina
vratvo
Vrape
vratca
vraki
vrebac
vrebati
vreast
vrecast
vreica
vrelite
vrelo
vrelce
vremenit, ali
vrieme
vremenski
vremean, vremena
vrenja
vreo, vrela
vreti, vrim, vrijem
vreva
vrhovnitvo, prema
vrhovnik
vriedan, ali vrjednoa
vriediti, ali vrjednota
vriednost
vriednostni
vriednostnica
vriedati
vrieme, vremena
vries
vriesak
vrieslo
vriea
vrieiti se
vrisak, vriska
vrjednoa, ali vriedan
vrjednota, ali
vriediti
vrpca
vrstnoa
vrak, vrka, vrci
zahtjev
vritba
vrutak, mu. vrutci
vrti se, vrzem se
zabavitni, prema
zabavite
zabjeliti i zabieljeti
zabijem, prema
zabili zabiti,
zabijem
(vidi biti)
zablietiti, ali zabljetavati
zacieliti, ali .zacjeljivati zacieniti,
ali zacjenjivati zaciepiti,
ali zacjcpljivati
zacjeljivali,, ali
zacieliii
zacjenjivati, aii
zacieniti
zacjepljivati, ali
zaciepiti
zaastan, zaastna
zaetak, nm. zaetci zaetnitvo,
prema
zaetnik
zadak, zadka, zadci
zadatak, mn. zadatci
zadievanje
zadievati, ali zadjeti
zadjeljati
zadjenuti zadjeti,
zadijem i
zadjenem, ali
zadievati zadjeva
zadjeva zadjevica
zadjevojiti se
zadobiti (vidibiti)
zadriemati zadrieti,
zadrein zadubsti,
zadubem zadubina
(za duu)
zagorievati, ali
zagorjeti
zagorjelica
zagorjeti, ali zagorievati
Zagrebanin, prema
Zagreb zagrebsti,
zagre-bem
zagrijati,
zagrijem (vidi
grijati)
zagrijem, .prema
zagrijati
zagrizak, zagrizka,
zagrizci
zagrizti, zagrizem
zahtievati, ali
zahtjev zahtjeti,
zahtijem i
zahtjednem
zahtjev, ali zahtievati
131
zaplieniti
zahtjevnica
zahtjevnica
zajednitvo, prema
zajednica
zakrijem, prema
zakriti zakriti
sakrijem
(vidi
kriti)
zakukuriekati
zakulisni, prema
kulisa
zakutak, mn. zakutci
zalazak, zalazka,
zalazci zaletjeti
(se) zalieiti zaliegati
zaliepiti, ali zaljepljivati zalietati
se zalievati, ali
zaljev zalievanje
zalijem, prema zaliti
zalistak, zalistka,
zalistci zaliti,
zalijem (vidi
liti) zalizak,
zalizka,
zalizci
zaljepljivati, ali
zaliepiti
zaliezti, zaljezem
zaljetiti
zaljev, ali zalievati
zuljevaa
zamaan, zamana
zametak, mn.
zametci
132
zamieniti, ali
zamjena
zamiesiti
zamieati, ali zamjeivati
zamietiti, ali zamjetba
zamjeaj
zamjeivati
zamjena, ali zamieniti
zamjenica
zamjeniki
zamjenik
zamjenit
zamjenjivanje
zamjenjivati, ali
zamieniti
zamjera
zamjerak
zamjeralo
zamjeran
zamjeranje (dugo
P
zamjerati (dugo_/e)
zamjera vati (se)
zamjeriti (se)
zamjerka
zamjeivati, ali
zamieati
zamjetba, ali zamietiti zamjetljiv
zamlieiti, ali zamljeivati
zamljeivati, idi
zamlieiti
zavesti
zaplienje
n
zaplienjen zapljena,
ali zaplieniti
zapljenjivati
zapljeskati
zapodievati, ali za-
podjeti
zapodjenuti
zapodjeti, ali zapodievati
zaporoki (kozaci),
prema Zaporoje
zapovied, ali zapovjednik
zapoviedati, ali zapovjediti
zapoviedka
zapoviest
zapovjediti, ali za
poviedati
zapovjedni
zapovjednica
zapovjedniki
zapovjednitvo, prema, zapovjednik
zapovjednik, ali
zapovied
zapreivati, ali
zaprieenost
zapreka, ali zaprieiti
zaprieenost, ali
zapreivati
zaprieiti, ali zapreka
zaprieti, zaprem
zaprietiti zaprak,
zaprka,
zaprci zapucak
zaraslica zarastao,
zarasla zarijem,
prema
zariti zariti,
zarijem
(vidi riti)
zrobljenitvo,
prema zarobljenik
zasiecati, ali zasjeci
zasievati, ali
zasjevak zasijati,
zasijem
(vidi sijati)
zasijem, prema
zasijati zasjeci,
zasieem,
ali zasiecati
zasjeda zasjeda
zasjedanje zasjedati
zasjednik zasjednuti
zasjek zasjeka
zasjena zasjenac
zasjenak, zasjenka
zasjeniti zasjenjen
zasjenjivati zasjesti
zasjevak
zasliepiti, ali
zasljepljivati
zasliepljen
zasliepljenost
zasljepljivati, ali
zasliepiti zasmijati
se, zasmijem se (vidi
smijati se)
zasmijem se, prema
zasmijati se
zasmrdjeti zastidjeti
(se) zastrieliti
zastrieti, zastrem
zastudjeti
zastupnitvo, prema
zastupnik
zastupstvo, prema
zastupati
zasvietliti
zasvjedoiti
zasvrbjeti
zasijem, prema
zaiti zaiti,
zasijem
(vidi siti)
zatedjeti
(vidi piti)
zautjeli zatjecati
zatjerati zatrebati
zatreptjeti zauviek
zavesti, zavedem
133
zavezak
zavezak, zavezka,
zavezci zuvezti,
zavezem
zaviek zavijein,
prema
zaviti zavili,
zavijena
(vidi viti) zavjera
zavjereniki
zavjeriti se zavjesa
zavjet zavjetan
zavjetnica
zavjetovati
zavjetrina zavriediti,
ali zavreivati
zavrieti, zavrim,
za vrij em
zavreivati, ali zavriediti zavretak,
ran,
zavretci
zazbilj(a)
zazreti
zbaciti
zbaen
zbijeni, prema zbiti
zbilja zbiti, zbijeni
(vidi
biti)
zbiti se, zbude se
zbjei se zbjeg, ali
bieg
134
zbjeati se .
zbliiti zbirka
zbog zbogom
zbor
zborniki
zbornik
zborovoa
zbrajati zbrka
zbroj zbuniti
zdenac - . .
zdjelu zdrav
zdrobiti zdrug
zdruiti
zduan, zduna
zdvajati zdvojiti
zebsti, zebem
zelenba
zemljitni, prema
zemljite
zemljodjelac
zemljodjelka zemlj
omjer
zemljomjerstvo
zgaditi (se)
zgaziti
zglavak
zgledati se
zglob
zgnjeiti
zgnuiem, prema
zgnjiti zgnjiti,
zgnjijem
(vidi gnjiti)
zgoda
zgoditak, mn. zgoditci zgotoviti
zgrabiti zgrada
zgraati sa zgrbiti
zgriti
zgrebsti, zgrebem
zgrieiti, ali zgrje
enja zgrijati,
zgrijem
(vidi grijati)
zgrijem, prema
zgrijati
zgrizti, zgrizem
zgrjesenje, ali
zgrieiti
zgrnuti
zgroziti se
zgrtati, zgrem
zgraati se
zgusnuti
zguvati zibica
zibka
.zievati zievnuti
zjenica zlied,
zliedi zliediti
zlieenje
zlieenje
zvjerinjak
upski
dreban, drebna
zloupotreba
zvjerinje
drebanje
zloupotrebiti (i
zloupotriebiti)
zodiak
zrelost
zooloki, prema
zoolog
zreli na
zrelost
zrenik
zreo, zrela
zreti, zrem (gle-.
dati)
zreti, zrim i zrijem
(maturescere, reilen)
zubac, zubca, zubci
zubatac, zubatca
zubanica
zvjerinji
zvjerokradica
zvjerka, ali zvier
zvjerski
zvjerstvo
..
zvjezdan, ali
zviezda
Zvjezdana
zvjezdar
zvjezdarnica
zvjezdarstvo
zvjezdast
zvjezdica, ali
zviezda
zvjezdo . .. (tako se
piu sve slozenice, kojima je
prva polovina
prema zviezda,
na pr. zvjezdolik,
zvj ezdoznanstvo)
zvjezdovit
zvonolievac
zvonoljeva
drebati
drebanik
drebi
drebece
drebica
drieb, mn. drebovi
driebac, driebca
driebe, drebeta
driebiti se
drielo
edca
eludac, eludca
eludan
enitba
idak, idka
idkoa
iik, ika, ici
lieb, ljebovi
liebac, liebca,
liebci
liebiti
liebnjak
liezda, ali ljezdan
ljebast, ali lieb
ljebi
ljebovit
ljezdan, ali
liezda
ljezdica
upni, prema upa
(crkvena)
upski, prema upa
(upravna)
zubanik
zubast
zubi
zumbul
zvier, ali zvjerad
zviere, zvjereta
zvierje
zviezda, ali
zvjezdica
zviee
zvidak, zvidka
vidci (ptica)
zvjerad, ali zvier
zvjerati
zvjerav
135