TEST NAJPOPULARNDIH 1Z NIZE SREDNJE KLASE | il : »Audi 80 L«, »Chrysler-Simca 1307 GLS«, »Citroen GS 1220 club«, »Peugeot 305 GL«, »Renault 14 TL« i »VW Passat L« prema nesluzbenim podacima o prodaji, najpopularniji su evropski automobili takozvane nize srednje klase. Samo u SR Njemackoj proda se mjesecno izmedu dvije i tri tisuée »Audija 80 L« otprilike isto toliko »Passatax, po nesto vise od tisucu »Chryslera« i »Renaultac i izmedu pet iSest-stotina »Citroena GS 1220 club«. »Peugeot 305«, novi model poznate francuske tvornice, trebao bi po misljenju proizvodaca ispuniti prazninu u »Peugeotovom« programu, nastalu prestankom proizvodnje popularnog »404«, Sto. mu-barem za sada, prema statistikama_o prodaji i_uspijeva. Posve nov: sPeugoot 505 GL iS konvencionainim stragniim_rajem,AMV IMVIVRIL YAW Vv if i | i i Hay ib fe reg i i z i if ii i su Audi 80 Le (13051 Le (12607 DM), automobile koji a da i (eta 5 i Rie’ je ' | ih i i i i i i voi il i Koji je od nj najbolji pokula je u uspored- ‘nom testy a Svin Sest automobila koji su uéesivovali u ‘estan registrant su za pet ooaba, 2.10 znaéi da bi na straznjem sjedalu moraio bi dovolino mjesta za ti odrasie osobe. Test je ‘medutim pokaza0 da to baS i nije tako i da ‘pa dutim putovanjima vise od dva putnika ne mogu straga udobno sjediii Sve vedi za- hijevi za cu i prostorom u kolima pri- silt su faée da 0 tome vode vige ra- éuna. napredak omoguéio je u tom Pri testranju vozila s obzirom na karoseriy i nua poser uaporedivane sv sao 9 zakino mierljve osobine koje uljecu na sigu- ‘host putnika i funkcionalnost vozila, Sto znaéi da estetika i dizajn pojedinog modela nisu imal utjecaja na bodovanje, 1. shud 80 Le — 75 bodowa loko nema moguénosti izmjene_unira- jeg proto ova je ato usu Geta: nije rezutate. Kola sa »klasiénims stepena- stim straznjim krajem odudejavaju izvan- ee ee Sima i gotovo besprijekomom opremije- -Peugeote: dodatne oprems — nasioni z= glove s prokratkim nosatima. no8éu. Cak i vanjski retrovizor koji se maze ki erdedavl iz unainjos tla kc jv ‘vobiéajenu opremy vozia. | po unutraénjim Sveru tome treba dodati i relativno malen rezervoar koji treba punt svakih 405 km. ZASTUPNICI | PREDSTAVNISTVA Li SIMCA 5. »Chrysler-Simea 1307 GLS« — 66 *Chiyslerovs motor od 55 KS_ naj ‘ : muy ut 2 asiom Faeaion tae ff PASSATL oe : medu testi od 6 ai ee sae a igh ; »industriaimporte, Titograd ri 0,do 100 km/h asimoae 2 = Mobo 122 seks 0 Jesa 32 sol” vary ff TAS Sarajevo Predstavnistva: passatos. NajniZa joj je i maksimalna bra jubljane, Gosposvetska 13 (138 km/h). Dodatn) minus mu je i slab. start jeka, Ztava fasizma 2 na Hladnoe i relatvno visoka potrosnja go- " ez fiva (11,2 lite) Pozitina mu je osobina Ser- Novi Sad, Beogradski kej 13 desetitarski rezervoar Koji sjednim punje- Beograd, |. Milutinovica 4 jem omogucuje voznju od 835 km, Dobre Sirane ovog modela: stupnjevanje prijenosa i Sinhronizacia. 6. »Peugeot 305 Gix — 63 boda Motor ovog modela poznat je ved iz ti 30s, ali se u novo} karoserji ponaga za¢u. ujuce,slabo. ako sna papirue Sa 60 KS ima ajsnaéniji motor, »305« ima razmjemo risky mak i elastiénost vozila oe AYVTOMOBILI EVROPE koGenja tezu od 625 kg. Dobre su mu strane = ravnomjeran rad hiadnog motora | bespr. j@koran pogonski uredaj, (©) UDOBNOST | UPRAVLIANIE VOZILOM U. udobnosti vozila, a to w.prvom redu znaéikvalitetno apsorbiranje neravnina na esti, oduvijek su prednjacila francuska vo- Zila, Medutim, meki amortizeri_ ne znaée jedno i udobnost u voznji. Vozila s velikim hadom amorizera stvaraju aime. popriiéne teékose = ‘su opterecena do dozvoljene grarice. rimjer: moze fi se nazvati Udobnoscu Eyomce de asja podhosi sve jednako je vazno i priguéivanje buke motora prostoru za putnike. |/na kraju, S10 vijedi 8 udobnost, ako Kimatzacija vozla nije u edu! Zbog toga se grijanjem i provjetrave- ‘jem vozila bave ak Wi »stavkes u test. 1. »Audi 80 Le — 88 bodovaposi, jpak ima nekolko manjkavosti. Nedo. saju ventiacioni otvori na ploés insirumen fima, a bosni otvori mogu se pomicati samo u siranu, a ne i prema gore. Na taj natin »pas Sale pruza sistem provjetravanja Koji $e u Najboljem sluéaju moze nazvati ostednyjim Zamjette zashzuju i neosujethen uredaj za jaye i provjtravanie i prekidae ventlatora Koj je premalen. Poztivna strana ovog mo ela je da éasija, gotovo identigna onoj na aucijue proizvodi | propusta znaino manje buke 3. »Peugeot 305 GL« — 85 bodova »Peugeotovie tehnigari ostali su vjerni svo- joj reputaciji u konstruiranju udobrin Sasi. Usprkos. Kasiénim Gelicrim _amortizerima, novi »peugeot- pokazuje kvalitete koje su mnogim drugim voziima nedostizne. Upravo impresionira nacin na koji ova kola savladuju perawine na cet. Manye a Ijava konstrukcja sjedista. isu 0s0- Dio elastione. 2 rv presviake ta sjedkima ‘ne digus. Nedostatak je i relativno nepreci- Zan mjenja¢, tako da vozaé mora slraZit brzine. | na’ kraju, neprakticna je i sirena, sMmjestena u polugu Zmigavaca, a i ova je, za razlicu od vecine vozila, smjestena nelogicno = na desno} strani 4. sRenault 14 Te — 81 bod Ka20 i kod »peugeota« zadovoljava udobna Saja, a i udobna sjedita. Nedostaci su vrio neprecizan mjenjac, tako da po mogucnosti treba izbjegavati mijenjanje brzine u zavo- jima. Zamjerke zaszuju i instrument ‘Alarmno swjetlo nema kontroinu Zaruljicu, 2 nepraktican Je i prekidac reflektora 5. sChuysier — Simca 1807 GiSe — 73 bode Samo malen bro} pojedinosti, ai wo vai- nih »skrivio je posijednje mjesto asimce« i troenar u ovom del testa. Pre _svega ssimc treba zamjeriineudobne sjediia. Cok i putrici sakse kategorjer opterecuju Opruge sjedala do maksimuma, tako da se neravnine ceste, Loje Sasija ne apsorbira, di rekino prenose na krajeznicu puinike. Uz to treba spomenuti i vrio neprecizan mjenjaé i (ponovnol) loge postavienu sirenu. Ventiator 52 samo dvje brzine postize vio slab efekt Provjetravanja vozla, 5. xCitroen GS 1220 clube — 73 boda Hidropneumatsk sistem amorizera, primi njen v ovom diets zeslzuje ava potwah | sjedista su takoder udobna. Znaine zamjerke Zasluduje vec posloviéno neprecizno wéalta- nies, nespretno postaviien prekidaé alarm 2migavca, neprecizna automatika 20 vaca. nije poluge 2migavace i nespretna reguaciia ganja | provjeravanja vozla. Osim svega {ga i poluga mjenjaéa nespreino je postav fiena —_—— Zakliuéak: U tri tesfrana podruéja najbolje Se =ponaéaoe saute, 3 samo jedan bod 2a jim zaostaje passat, rezutat koji potenc: jalne kupce automobia iz ove Kategorie na- amo ne obavezuje, ali im moze postuat ‘kao koristan savjet pei donosenju konaéne duke © kupnii ovog fi onog moda. UE ee eae ed »Renault 14 — domaci automobil ee eer)rajem prosle i posetkom ove godine, Ker 3ske tvornice automobila pred: stavile su niz novin modela razliith Klasa. »Forde je predstavio SIERRU, a u gomjem je razredu i potpuno nov AUDI 100, koji je bio proglagen evropskim au- tom godine. »Opel« kreée sa serijom no- vi malih modela, nazvanih CORSA. VW je ponudio novi coupe, a »Citréenx je ko- naéno, nakon dugog kolebanja, predsta- vio model koji nosi oznaku BX. Pred sam kra} godine i »Mercedes« se pobrinuo za novi model te ponudio evo) haimanji au econ 190, Kako smo vec nkoradill ovu godinu »Fiats fe 40s WYS com. U poplav svi th noviteta, ugosta venima fe gotovo najzanimijvis CITROEN BX, jor nam ga »Cimos« preko avoje ko- operaciie obeéava vee ovo projiece, »Citréen« je vjecno u neem poseban: prije je nudio skromnog SPACEKA, a po- bije za to vijeme svojevreno OBI vanu | uksuzne prerafens traickal = D Dugo su odlgivel | Koneéno model | YU PREMUERA citrden 6x 16 Citréen je svojim modelom BX 16 godinama uznemiravao automobilske duhove puneci njegovim skicama i fotograf jama struéne Casopise. Sada je taj automobil pred nama, a uspjeli smo ga i provozati. predstavili GS-2, koji je popunio srednju kiasu. | pogetak CX-a bio je nekako ma- glovit, a siéno se, kao po tradiciji, doge- Galo i's novim BX-om, koji je svistan iz medu GS-a i CX, Koncepcija automobila je za »Citroenc nekako standardna iako predstavija limu zinu gornje srednje klase s petorim vra tima, sa samo jednim prednjim brisacem i isprobanim hidropneumatskim ovjesima, Tvorica je pustila na trziSte automobile dvama razlicitim motorima triju razlicitih snaga i pet izvedbi opreme. Ved ispro- ban »Peugeotov« motor od 1360 kubika i 45,6 KW (62 KS) u osnovnom model i izvedbama BX 14 Ei 14 RE sa 53 kW (72 KS) i potpuno nov — zajedniki peuge ut wee ey" 04,1880 hub 62 kW (90 KS), koji je ;okrovom BX s oznakom 16 R64 16 TRS U oba primjera dobro je izabran motor koji je poprecno staviien pred prednju osovinu, rado se okreée, a nije velk »pi- janace. Najmanja potrognja prema nor. Mativima je 5,5, a najveéa 8,9 na 100 km, Prema vanjskom izgledu BX-a vidi se da 98 je stiizirao taljanski stiist Bertone, pa je dio »CitrSenovert all za- to je one . 108 sportskom izgledu ne stri ni pred ni straznj spojler Skala ima niz sue CITROENA BX (u tornopogonski (naprijed) i prostor za putnike | priijagu s petorim vi an aseCITROEN Bx16 W menih tehniékih rjeSenja. Tako je prvi put kod serijskog automobila_upotrijebljeno malo vige plastike: plastiéan je pokrov motora i prijaznika, @ takoder i branici Stakla koja su lijepljena obrubljena su plastignim letvicama. Kod modela BX 16 je U strainji bosni nosaé ugraden dio to- hirane plastike, koji sluzi kao opticki pro- duzetak bocnog stakla. Poklopci kotaéa takoder su plastiéni plosnati sto poveca- va aerodinamiku. Opcenito, aerodinamika Je »Citréenovax preokupacija, a posliedi- 2 Joe vel usted goriva, Kod mode- la BX koeficijent aerodinamickog otpora je 0,33 do 0,34, sto ovisi o izvedbi moto- ‘a. U usporedbi s GS-om, cijela BX-ova Skolika izradena je od upola manje dije- lova, pa je i varova manje sto pojedno- stavnjuje proces proizvodnje. Nevjerojatan je osjecaj kad sjednete u BX: ini se da je prostraniji od »Citréeno- yak veceg modela CX, iako je izvana du- inom od 4,23 m za samo 35 cm dulji od manjeg GS-a i za 5 cm air, unutraénji se prrostor lako mjeri sa 40 cm duljim CX- om. Cijela je unutrasnjost lijepo obloze- na, 8to je jo8 jace izrazeno na skuplioj izvedbi. Sjedala su dobro oblikovana, ne- Sto su tvrda nego kod GS-a i ima dovol- io prostora za pet osoba, Peta se vrata otvaraju do visine branika, Sto omogucuje jednostavno —utovarivanje. Osnovni Priljaznik ima 444 dm’, a kad je otvorena Straznja klupa poveéava se na 1455 dm’ Rezeryni je kotaé s vanjske strane ispod Paljaznika, a spremnik goriva pod straz- nim sjedsiom, Armatuma ploca nema »satelitae kao kod VISE ili GS-a, sa svake strane uprav- Hjaéa — koji pak ima samo jednu precku fia sredini — su dvije produzene konzole, $ razlittim tipkama i prekidaéime. [zmedi prednjih sjedala je mjenjaé, rucna kot ‘ca i rutica za hidraulicno dizanje automo- bila. BX ima hidropneumatske ovjese te va éetiri kotaéa posebno ovjesena. Sve su éetiri koGnice disk s ogranicivacem kogenja na svakom kotacu. Ovjesanje je, kako smo veé rekli — hidropneumatsko. Naprijed je Mc Phersonov ovjes s hi- dropneumatikom TEHNICK! PODAC! BX-2 © diva motora, 3 razlitte snage, § iz-| vedbi Motor: Eetvorocilindriéni- Getvorotaktni-redni — ‘smjesten -po- Preéno iznad prednje osovine — biok "'glava su od lagane legure — radiica na 6 lezaja — bregasta osovina u gla- vi = tranzistorsko palienje — vodeno hladenje — elektriéni ventilator s ter- mostatnim prekidaéem — akumulator: 12 V/35 ili 45 Ah — alternator 50 A (700 Motor Bx: promjer | od 78 x7 mm = radna zapremina 1360 kubika — kompresija 9.3:1 (gorivo super) — na~ jveta snaga 45,6 kW (62 KS) pri 5500 O/min — najveci okretni moment 108 Nem (11 kpm) pri 2500 o/min — dvo- struki rasplinjaé SOLEX. Motor BX 14 Ei 14 RE: sve kao kod motora BX osim — najveca snaga 53 KW (72 KS) pri 5750 o/min — najveci ‘okreini moment 108 Nm (11 kpm) pri 3000 o/min, ‘ Motor BX 16 RS i 16 TRS: promjer i Tek ASK73 fn rage, zagrene 1880 kubika — jja 95:1 — nayvete ‘snaga 662 KW (00 KS) pr £6000 o/min — najveci okretni moment ppri 3500 o/min — WEBER. GenaSnjia mioslime, modernom motoru, prema jonarnu novost. a blok su'od lagane ovina i, gonjena zupéastim Vee & raiwke tema paljenje, koje je elektronsk: 1590 om? 80 eh ON snags Keates paespeeyn ee r i (BX) ii peterostepeni (14 E, a RE, 16 RS, 16 RE) monje, rucice mjenjaéa na podu — naplaci 4 1/23— ume 145 SR ili 170/65 R 365 TRX. Vorilo | ovjesenje: imuzina za 5 080- ba — petora vrata — samonosiva ‘Skoljka — hidropneumatsko ovjesenie — sva su etiri kotaca posebno ovje- Sena — mehanicka rucka kognica na prednjim kotacima — 3 izmedu prednjlh sjedala — upravijaé sa zup- Eastom_letvom, promjer _okretanja 109, 3,75 zaokreta upravijaca. Miere i masa: vanjske mjere — 4,23 x 185 x 1,36 m — meduosovinsko ra- stojanje 2,655 m — trag kotaéa spri- jeda 1,41/straga’ 1,355 m — najmanja Ldaljenost od tla’ 0,16 m — masa praznog vozila (s obzirom na model) '885 do 950 kg — dozvoljeno optere- erie 480 do 495 ka = spremnik go- fiva 44 (BX, BX 14) 1 52 1 (BX 16) zapremina priljaznike 444-1455. dm’ Brzina-potrosnja: (Ivornicki _podaci = gan: najvegabrzina,ubczanje 0; 100 km/h, potroénja prema ECE pri 90 UminyBX oo tss beh 156 958/71 7,7 | na 100 km; BX 14 Ei 14 RE: 163 kin/h; 135 s; 55/7,1/8,5 | na 100 km; BX 16 RS i 16 TRS: 176 km/h; 11,5 8; 56/7,4/89 | na 100 km. 1 380m? 2 ch OW Dijagram i okretnih momenata ath otra Ska Vasa sage igen ten je ugradnjom druge bregaste osovine pa su kutevi otvaranja i zatvarania ven- tila drukéiji. Time je maksimaini okretni moment »preseljen« na hed okre- taja Tenaga je povecana, Uodliva je bolja (ravnija) karakteristika okretnog ‘momenta najveceg (1580 cm’) moto- Vv nj ovje izduino KlateGe ruke, koje su montirane na okvir, u Sting slovs U. prgericene 2a Karoeerj. Higropneumatskl do tekeder Jo uzduino polegnut zbog Stednje prostora. I strainje kotnice su disk.CITROEN BxXI6 WW Prostrani prostor za prtljagu (444 dm’) se preklapa- njem straznjih sjedala povecava na 907 dm’, priljaga doseze samo do visine dm’, ragunajuéi Bogata tapecirana unutraénjost BX-a dini voinju prijatnijom i si- gurnijom. Upravliae je modernizirana veraja ~Citrbenovoge tra- icionalnog upravijaca s jednom preckom, rudica mjenjaca | rué- he kotnice su na podu. Bogata instrumentna zahtijevat Ge pocetno privikavanje vozaca nenaviklih na »Citroenovay vozila. Glavni aa ‘su smjesteni tako da ih je moguée aktivirati bez udaljavanja ruku 8 upraVOZILI SMO NOVI_CIMOS GA UJEDINJENJE SAVRSENE LINIJE | UDOBNE UNUTRASNIOSTI iene) mijenjojué ukrase. na_postojecim. fa. oe Gano da Je pel pow ski oli CX — SIMBOL BORBE ZA SAVRSENU LINIJU x jo naziv »Citroénovog: pre mo- No za nfenjere je to sinbol Koj ozne ava takozvaniaerodinamigk koeiljent ofpo- a etal Je pa podtutu serodnanike, nau. c aktualne zbog smanjenja potrosnje gorva, ist tolko u prechool pred Sai oss je to na poduéju_prednjeg Naziv Ex odnosi se a israzvanje u aero CIMOS GA e olpor biti manji Sto je Cx manji. Cx moze | 5 \popriml vio razhite vijednost. Mozemo re Gi da ée fijelo idealnog obbka imati oko 25 } puta manji Cx od tila istog presjeka no eks- tremno aerodinamiénog oblka. Evo nekoiko tipiénih vrijednosti Cx SROKA OBLK TIA Ox a ys | MW @ « uD « E ee. « oe « 4 Rue rE Ge SS v* Dati automobitu naprosto idealan obiikizdu- jack ae y ‘ene kine kapi nije maguce jer se ne njega _Zanimljivo je konaéno na primjers karakte- ; ~Cirosnovie model vidjet napredak poznavanje zakona aulo-ehnike. Tablica prikazuje snagu potreb- jie vee na crtaéem sto- nu da bi se naznateni modell kretali brzinom pest jo cel iz prakiinhzaijve to isin fraze poseban obit. ‘aerodinarike iu konsirukeju forme koja je bizu optimalne, od 120 km/h, 2 detali se razraduju u toku eksperimenata koji se na modelma u umanjenom meri i raravno| velicn, vide u aerodinamikim tune- fia, Koelcijeni Cx danainjh automobila kreéu ‘se od 0,32 kao najbolje vrijednosti do 0,48 kao _s ioe diel te tererainnan < -D ee tel eee teacat ie wrjednost Cx, Stovide GSA X3 je apsolutni rekorder s Cx=0,318. lustiraimo to tablicom »CitroBnovine aerodinamiékih modela, MoOnt_ CMEC) DSecAL [ase2| 2/36 cx 0367 | 1924 VISA SUPER 1341 | AF ina [a3¢2 | ico SM lase9 1952 visecus Gerla GS 120 cv [ai36r | 1809 GSA CLUB 0.345|1.809 GSXS | 352| £07 GSAXS, G32 | 09 Siéno podjeli ste otpora na dvije bitne omponente, moze se i snaga potrebna za kretanje automobila podielii na onu za svia= davanje sie trenja kotjanja ina onu za svia- davanje aerodinamickog otpora. Na si cdva grafikona prikazujemo snagu Ww retanje novog GSA X3 ovisno 0 brzini, Pripadnu potrosnju. 1140 SAM »CITROENOVA« TEZNJA KA SAVR razvoju automobila »Citrognue kao Upenic i strajnom nosiocu neki concepcija pripada znacaino mje- sto, Prednh pogon, danas. opco.prbve- Gen, »Citroéne iskijuéivo koristi jo3 od 1934. godine, od Euvenog modela TRAC- TION. Vjerojatno se tome moze zahvaiti da ware >Cirosnovin yaks ng pare ‘najéeéci problem prednjeg pogona — Frat vik homolanebekin 3 ‘Osnovni komfor za putnike prisutan. u svakom »Ctrosnovor: model, pa me kako jeftin, odnosno namijenjenom plicim dzepovima, bio. To je i udobno osvjeze- je, svakom putniku vlestita vrata i nor- maian sjedeéi polozaj. Ta koncepcija je Shin eptonfon koje se leoncia bo: im jeg se licencija treme fave etal rok royce, ome je licenca prodana s uvjerenjem da se ne radi. 0 direkino} konkurencij. ‘Ovom priikom Gemo narotito istaknuti »Citronovor nastojanje da_maksimalno smanji otpore kretanju.svojih vozila. S jedne strane to je vodilo ka upotrebi ra- dijalnih guma (poéelo je Guvenom miche- lin), a's druge usvajanje aerodinamickih oblika karoserije (D — model »Zabes) pe- desetih godina da bi danas jedna varijan- ta GSA — X3 imala najmanji koeficijent cotpora_medu svjetskim_ velikoserijskim automobiima Isticanje tog svojsiva je naroéito zna- ajno danas u doba sve skuplie eneraije, jer mali koeficijent otpora znaci i manju Potrosnju pri isto} brzini. To je i vazno svojstvo iz aspekta siguin otpori kretanju znace angi ‘snage pri izvjesnoj brzini, dok veci dio‘ostaje kao rezerva za slucaj protiocan Sexuno jo dC, vos om, bog isth cage pr “él istin pu- tem. Kako su zakoni aerodinemike jodna- ki za sve, doci como u situaciu da svi ‘model postanu nalik jedni drugima, Tada €e se bitta za kupca, 8 t0 Je vdlivo | danas, voit bogattvom ehh, ste skin | sigumosnih detalja | posebro uni. tradnjen uredenjem automobia, OSNOVNI PODACI O GA Slizbena prezentacja modela GA, kra- jem listopada, bila je prilka za bole upo- Znavanje, sjedanje za upravjaé te voznjy od total otctre aeae mova evo malo telnickin podataka: CIMOS GA je BERLINA s pet vratiu, dimenzija 4195 x 1626 x 1349, (duzina x Sirina x visina) mase 955 kg, ukupne doz- voljene mase 1355 kg. MOTOR: éetiti cilindra, zraéno hladen bokser — radna zapremina 1299 kubika ~ stubjina i hod 79,4 x 65,6 mm — kom- rsa. 87 : 1 — najvoca snoga 47 KW (65_KS) ‘DIN pri 5800/min — najveci ‘okretni moment 98 Nen/DIN pri 3500/min — 2br ‘osovine u glavama (po jed- ‘na za svaki par cilindara) pogon s nazub- Ijenim remenom — hlednjak za ulje. NAGE: suho kvatilo — de- ‘verostepeni + hod nazad, sinhronizirani mjenjaé, diferencijal sa spiralnim ozuble snjem (8 x 33) — pogonske o ‘8 dvostrukim homokineticnim zglobovima = ‘ha_prednjim kotaéima. {STACI | GUME: naploct 41/2 3x 15 SAVA radial Jet. jedena — <0 ovjesonje Proko hidrauliénih elemenata s ugrade- im amortizerima — automatsko izjedna- Genie visine korektorom visine (3 poloza- |)‘ crpke pod visokim tlakom — naprijed 'nazad poprecni stabilizator. KOGNICE: evokruznisistorn — disk na sva Getiri kotaéa — servo uredaj za or- ganicenje snage koéenja (ovisno 0 opte- recon) 4 zzcnn kotaGa — rena co6nica djeluje na prednje kotaée. UPRAVLIAC: prignos nezublenom le- tvom, krug_okretanja 9,66 m. TLECTRGN URED ‘akumulator 12 V, 45 Ah — alternator 490 W — olaktriéni uuredaj za pranje prednjeg stakla — gri- janje straznjeg stakla. Kao sto smo rekl, izvena model GA nalik na vrlo dobro poznati GS, te se pri pisivanju namece usporedba’s njim. Nojbitnija razlika su svakako peta vra- ta, koja sadrze i velki straznji prozor. S njima prostor pozadi dobiva na raznovr- snost uporebe. ies mote bil Kas, otpuno pokriveni prilaznik, duzine 97 ém, volumena 435 dm Zatim moze bit dielomicno ii potpuno ‘otkriven, kako bi stali visi predmeti, i konaéno prekiapa ‘jem zadnjih sjedala, postaje' ogromni prijaznik duzine 159 cm i korisnog volu- ‘mena 1400 dm. Ispod prednjeg odbojnika smjestena dva mala, upadijva, ali aero- dinar kas, spoons eta ;Po bokovima su ukrasno-zaititne letyi- kotaca, izvan karoserije. Nosaéi vrata su nove konstrukcije, jucavaju veéi kut otvaranja a time | laksavajuulazenjo | izlazenje i automo- Okviri stakala su mat cme boje, kao i novo konstruirane kvake i vanjskt retrovi- 20r. Kotaéi imaju novi ukrasni profil su takoder novog obl- lom i cijel straznji dio, po- stoje svjetla za voznju unazad, kao | mo- guenost prikjucenja svjetla 28 magia Pravo ugodno iznenadenje nastupe tek kad se otvore vrata, koja se usput rece- 10, otvaraju gotovo pod pravim kutem. 1 vratima je posvecena izuzetna paznja. Velo je korisna obilna ruéka s unutrasnj strane, za koju se je moguce i driati i nnaslonitiu voznj. Prednja vrata imaju uvi- jek potreban pretinac za sitnice i ugrade- no maéje oko, a straznja pepeljaru i si stem za prozraéivanje. Provjetravanju i grijanju je inace po- ‘svecena velika paznja, tako da je sprove- cdeno jednakomjerno po unutragnjost ka- bine, uz pomoé centralnog razvodnika i trobrzinskog ventilatora Sjedista su nanovo oblikovana i pruza- ju_maksimalnu udobnost. Znacajna je i moguénost montage sigumosnih pojase- vai na zadnjim sjedistima, Vozaéu je namijenjen najveéi broj no- vosti, Armatuma ploca je potpuno nova. Pri tom se misiilo na estetiku, praktiénost i siguenost. Sve komande su grupirane na dva »satolitas uz upravijag, tako da je na- jveéi broj komandi mogué bez micanja ‘uke s upravjaca, Na lijevom satolitu su komande za svjetla, brisaée (dvije brzine + brisanje u intervalima), zmigavce, siro- nu. “Na desnom je »Klavijaturae s tipkama 22 grijaé straznjeg stakla, svjetia za ma- du poreé procneg stale er SAM 1141» Na plodi su rotirajuci pokazivaé brzine, kvarc sat, pokazivac dneyne i ukupne ki- - lometraze i goriva, te vrlo zomi sistem ; upozoravajucih i kontrolnih Zaruljica. Vilo je praktican detalj svjello izned kontakt | miesta i na mjestu ispred suvozaca. Mo- : Jomo jo8 nabrojti nov veliki pretinac, pe- ; peljaru, nove usmjerivaée za topli i hla- Gan zrak, prostor za ugradnju zvucnika te komande za reguliranje grijanja, odnosno provjetravania. DOJMOVI S VOZNIE Tek bi pravi test bio. mjerodavan*za izricanje suda 0 CIMOSU GA, a mi mo- Zemo samo govoriti o dojmovima stece- rim u toku jedne voznje od nekoliko sati pak u namjeri da tin nekoliko sati &to bo: je iskoristimo izabrali smo turu sastavije- ‘nu od auto-ceste, brze gorske ceste, vrio Strme i zavojite pianinske ceste djelomic- no pokrivene ledom i snijegom, te koma- ica planinskog puta, travnate livade 1 20 Em dubokog alpskog potoka. U automo- bil su bile tri osobe i oprema za jos jed- Usenie u GA je jednostavne, zahva- .om kutu otvaranja vrata i uda- ravijaéu. Pozicija vozaca je izvi- gna, upravijac je zacudujuce dobar ze automobil prednjim pogonom a bez servo-uredaja, \Vozaé nenaviknut na taj automobil mo- ga0 bi imati prvi prigovor na preciznost Ricice mjenjaca, no taj se osjeca} velo bbrz0 gubi vec akon nekoliko desetaka ijenjanja brzina. Slicno bi se moglo rect i'za nedostatak brojaca okretaja. Pri brzoj voznji po auto-cesti skoro je nemoguee Gut tihi motor GA tako da nenaviknut vo- ae nema pravi osjecaj kada da promije- fii brzinu. No i to se vrlo brzo izgubi jer Vozaé uskoro uspostavi vezu izmedu br- Zine vozila i broja okretaja u pojedinim prijenosima, Drdanje ceste je odliéno. Pri vecim br zinama to je svakako posijedica i aerodt- hamickog oblika karoserije. Na. zavojtoj esti je zbog toga moguce voziti vecom prosjeénom brzinom nego sto bi se to fnoglo o¢ekivat iz omjera snage motora Ttevine vozila, Sve vozne kvalitete dosle su do izrazaja pri usponu na Vrsic,, PO Sirmo} | vijugavo} cesti v gornjem dijelu pokrivenoj snijegom i ledom, kojeg smo presi bez vecih problema. Pri tom smo Fretali mnoge koji su odustajal ii uzalud- mo pokusavali uspon. Posebno treba na- last de su gume naseg GA bile stan- dardne ljetne SAVA RADIAL Pri povratku s Visita vozii smo na- mjerno preko dubljh snjeznih nanosa, Gvadesetak centimetara vode te preko sipskin pasnjaka, pri Gemu smo korstili moguénost koju ima GA i ostali »Citros- hows modeli s hidropneumatskim ovjese- pjem — promjenlivu visinu vorile U nedostatku viastitih mjerenih vrijed- nosti navodimo tvomicke podatke: maksimaina brezina = 158 knv/h Ubrzanje 0 — 100 km/h — 14 sek potrognja kod 90 km/h — 67 1/100 km Botrosnja kod 120 km/h —~ 9. 1/100 km 1s gradsko} voznji = 87 W100 km Svakako vrlo vazen podatak, 2 to je cijena »Cimosovogs GA, bit ce vjerojatno Utrenutiu izlaska ovog broja, poznat. Qvog éasa nije i ovisi o slobodno formi- rang} tvornickoj cijeni i o eventualno| pro- Injen porezninkategoria. Onjontacte re di navodimo da analogoi vy Zapad- no Eon spac u ups ‘ALFASUD Tl SUPER 1500, FIAT 131 CL 1600, OPEL KADET 1600 i dr, dakle u skupinu srednje lase, cijene oko 14.000 DM. ZAKLIUCAK CIMOS GA je odliéan automobil, kon- cipiran u dubu vremena, wvazavajuci po- trebu za_manjom polroénjom goriva ali istovremeno | 28 dostignutim standard ‘ma | komforom. On ujedinjuje najbolie iz ff svieta, zepreminu | potrosnju donje Srednje klase, vozne osobine sredne kla- se, @ udobnost gomje srednje kiase. Namijonjen je onime koji twaze noéto vide od automobila, a da to ipak ne bude preskupo. Osim toga cini se da je zbog Broje velike udobnosti i visokih voznih Oscbina to jedan od automobila koji bi mogeo u eri stabilizacije poslusiti kao vo- {ilo za priveedne organizecije. ‘Armaturna ploéa »Citroénovogs GSA. Ona 9° ‘azluje od «Cimosovog: GA u polozaju kvar- tcnog sata, Koji je na mjestu brojaca okretaja Na lijevom sateltu su uglavnom svi potrebni prekidaé,tako da je desna ruka slobodnija za Inijenjanje brzina. Desni satelt je sastaviien ‘od sklavijaturee s 8 prekidaca od kojih su neki slbodhi za dod ‘prikjucke (svjetla za ma- gu i st) Povrh rotirajuéeg pokazivaéa brzine (ijeve) sata (desno) nalazi se kontroina plot 2 raznim upozoravajucim svjetima. Yoriti smo novi CIMOS GA ‘po snijegom pokriveno} cesti Na snijegu invan ceste. CIMOS GA se nosi sa tedkim tuvjetima terenske voznje. CIMOS GA pokraj CIMOSA GS. ss op co OF w=Armatuma ploéa CIMOSA GA nacinjena je prema mjesto za kontakt kljué je osvijetiieno, Sto znaci da nema problema ni (ma ee tae 3, Nekoi ovis vanish deta: ukrasni profil kotaca, 15.16 Suez: m pres oie sklopit Zahvaljujuci velikom kutu otvaranja Ts: vrata ulazenje je vrio jednostavno Ruéna kognica je 1a tradicionalnom mjestu, Unutraénja strana vrat> < & ® $ 2 3 en |Reena wari eas | Byte: sues ercegn nay Sree etapa gee ; Sistem za upravijanje, upravijaé, izveden je s ozubljenom le- {vom, 8t0 je primjerenije prednjem pogonu i zauzima malo mie- dosta velika prednja vrata iznjeg sjedala, a jos je lakse 5 petorim vratima. Velika straznja, treca (ili peta) vrata ‘osiguravaju lak utovar i istovar i vecih. predmeta. Pogonska poluvratila (uobié ieto¢an naziv poluosovi- kod vozi ne) opremijena su sa po dva homokinetska RZEPPA zgloba. Jo8 malo pa ée i naéi prodavaéi automobila dozvoliti kupcu da prvo isproba automobil koji ga zanima, opigu svaki detalj u njemu i istaknu svaku prednost koja bi ga mogla, prodati. Stoga vas pozivamo da na stranicama »Sama« ovaj put zavirite u golfa. Upoznajte ga i ako nemate namjere kupovati ga. Sted! cete predodzbu kako je suvremeno koncipirano vozilo, a dobivena saznanja dobro ce vam doéi pri izboru bilo kojeg vozila. Ako vec imate golf siguno cete saznati nesto Sto jos niste znali o tom vozilu kojem su na startu prve serije proricali: taj nikad nece doseci popularnost i prodanost svoje prethodnice »bubex. Danas je golf medu najtrazenijim automobilima u svijetu. Za nas je jo3 zanimijiv jer je »dinarski auto, 872 SAM(GREBACKOM PODRUCJU: Malo- Tvomicka _-Porez asi (14410)% i Samonosiva éeliéna ékoljka sast se od tri glavna prostora: sredisnjeg prednj i Preuzimaju energiju udara te smanjuju Uusporenja koja bi inaée razorno djelo- vala na putnike. Pokusi su takoder pokazali da se Saute el aru ne carol, dake, Dut nici nece i pod uvjetom da su | |_.vezani sigurnosnim pojasevima.nov, 10 je udu Pam VOLRSWABENA " “AUDE vremena proizvodvsi Rent iskliuivo sa_cijelim pogon- ‘skim agregatom smjestenim straga, s) mo se samo izuzetno populame ube lo brzo su popu zmjenl pro- izvodni program. U svibnju (maju) 1973. prikazan je VW PASSAT (ekvatorjaini vjetar) identican s AUDUEM 80, Tot Soe SCIROCCO novno = ‘WW, kao i za praktickicijeli proizvodni am danas, je da svi ti modeli imaju Biel pogonsi grupu sprieda Danainja_koncepcija »Vokswageno- vex proizvodnie je kao sto vidimo dijame- suprotna ono} do udrutivanja s es NSU — AUTO UNIONOM. Od 62. ih modela ae koju je imala re foe h deat me dela, a zbog toga mogii bismo i ustvrditi dda je GOLF upravo i nasliednik VW-bube ito ieee dostojan. Izuzetnu popular- postigao, osim Sto je mo- demo koncpteno ‘veltetno izaden I ssvojim vanjskim izgledom. lzled GOLFY do jo pozat linet sae GIORGIO GUGINO i INA. Za fenomenalni izgled Cou ea ae strana, Gini se kao da dizajner nije imao uzorak osim mozda malo i to stvarno sasvim malo u obliku automobila ‘AUSTIN SEVEN SWALLOW. U lieto 1979. godine GOLF je dodavanjem prijaznika wes v pretvoren Svi epiteti o skladnosti i ljepoti ‘GOLFA nha so no primijeniti i na JETTU. GOLF i neke druge automobile isté ii siéne kategorije zanimijvi su: OSNOVNE MJERE SKOLIKE GOLFA | GLAVNIH KONKURENATA 1900 1910 1920 1930 Wisner ..V, © koefcjent otpora zak, trontana po- vibina © umnozek th dviju -eligina. Na bazi tog izraéunava se otpor zraka, iza toga snaga potrebna za saviadavanje ‘otpora zraka, a u krajnjoj lini i utrosena energija u ovom slucaju to je benzin. ke otpora frontalna zraka _povriina cy Am cy-A Ww GOLF 042 183 077 ALFASUD ti 039 1,7 069 RENAULT 5 042 172 072 FORD FIESTA OAS 171 074 O41 188 07 ate TOYOTA STARLET 046 1,72 on LANCIA DELTA 180 /-BUBA Os Va) O86 1940 Vv. 1945 VOLKSWAGEN 1950 v 1960 1970 vy. ve WAGEN Svi podaci iz tablice koeficijenata otpora zraka odnose se na automobil bez ikakvih er npr. fe a : na kr nimljivo jo vidiet ke bee ie otpora zraka_specijaino za So mijenja i uz neke druge »zahvater. Na primjer, ako se otvori otvor na krovu, cx padne na 0,44, sliéno ‘od napéla otvorenih boénih prozor Potpuno otvoreni boéni prozori c na 0,45. Najnepovoliniji c. je, s ob- irom na_potrosnju goriva, kada_ je otvor na krovu otvoren napola is otvorenim prednjim prozorima te ta- da iznosi 0,47. Sa stanovista sigurno- sti zanimljv je takozvani negativni ra- dijus skretanja. Ovjes prednjih kotaéa po toj kon- cepciji usvojen je kod svih VW mo- NASTAVAK NA 880. STRANICI 3 2 2, 33 < > 5 23248 8 a8 ’ a a a 3.8 2 82 86 235 gab a a GOLF 3815 161014702400 1390/1360 __750 350700 ALFASUD 39951590 1370-2455 1385/1350 860 3501200 RD FIESTA 372015651360 2290__ 1385/1320 12151025 TALBOT HORIZON 39601680 1410-2520 1420/1375 945 4801200 MAZDA 323 395516301375 2365 1390/1305 825 275 110) FIAT RITMO 3940 165014002450 1400/1410 860 3701250 LANCIA DELTA 3885 1620 1380__—-2475__1400/1380_955 260 1000— RENAULT 14 4025 16251405 2530/2560 1350/1370 655 _ &cow TEHNICKE KARAKTERISTIKE GOLF 471 GOLF 731 GOLF 76 1 DIZEL MOTOR BRO} CILINDARA 4 4 a ‘ZAPREMINA em* 7093 1272 1588 PROVRT | HOD mm 695x72 75x72 I 76,5 x 864 ‘STUPANT KOMPRESUE Ca 82:1 23:4 MAKSIMALNA SNAGA kW (KS) min=* 37 0) 44 (60) 335 G4) KOD VRTNIE min—T ‘6000 ‘5600 800 MAKSIMALNI ZAKRETNI MOMENT Nm 78 (7,9) 93 (95) 102 (10,4) KOD VRTNIE min—T 3000 3500 I 72000 RASPLINIAG ‘SPLEX 31 PICT-5 1 ‘SOLEX 35 PICT-5 I ‘SVIECICE BOSCH W 175 T 30 BOSCH W 200 T 30 CRPKA ZA UBRIZGAVANIE GORIVA DISTRIBUCIONA BOSCH VE MIENIAC PRDENOSNI ODNOS U | BRZINI 345 24531 3451 PRUENOSNI ODNOS U Il BRZINI 1,95:4 1,94:1 1,94:1 PRUENOSNI ODNOS U iil BRZINI 1.25:1 1,29:1 I 1,29:1 PRIENOSNI ODNOS U IV BRZINI 0,89:1 091:1 0,91:1 PRIJENOSNI ODNOS ZA HOD UNAZAD 2,28:1 37,1 3,17: OSOVINSKA REDUKCIA 457A 389:1 L 389: (GUME 145 SR 13 (155 SR 13) 155 SR_13 (175/70 SR 13) 155 SR 13 (175/70 SR 13) AKUMULATOR: 12 V 36 Ah (12 V 45 Ah) | 42. V 45 Ah (12 V 54 Ah) L 12 V 36 Ah ALTERNATOR 45 A (55 A) 45 A (55 A) 45 A VOZNA SVOISTVA, MAKSIMALNA BRZINA km/h 138 158 143 UBRZANJE OD 0-100 km/h 168s 1298 168 8 ‘SPECIFIENA MASA kg/KW 203 155 E 28 BRZINA km/h KOD 1000 min-* 254 298 238POTROSNIA ECE 1/100 km 6AB.897 SKOANI0S 520568 ‘OVIES POJEDINACNO OVJESENJE SVIH_ KOTACA NAPRIJED: McPherson s donjim popreénim remenom, negativni radijus skretanja STRAGA: Uzduino oscilirajuée vodenje sa cilindriénim zavojitim oprugama KOGNICE Dyokrugni sistem sa servo pojativacem NAPRDED: Disk STRAGA: Bubanj Ruéna koénica djeluje na strainje kotece stima na ugradnju jo3 ponekih instrumenata (vidi cortez). Svi pre- kkidaéi, odnosno komande, smje- teni su nadohvat ruke vozaéa. 'U.slucaju ugradnje tzv. »gondo- le« koja obuhvaéa ruéicu mjenja- dosize do prednje pregra- de, mogu se vrlo zgodno smje- stiti | brojaé okretaja motora kao inpr. manometar za pritisak ulja, ‘ampermetar i sl. Radio-aparat se ne ugraduje serijsk 12°13 14 «4 h O 15 19 16 17 18 20 21 22 23 25 26 27 28 29 Kilometar sat 8. Prekidaé za istodobno Prekidaé syjetla i 20. Polica Sat za vrjeme ukljuéivanje svih éetirju __osvjetljenje ploge 21. Kontakt brava Temperatura imigavaca (tzv. Poluga za otvaranje 22. Sirena rashiadnog sredstva ‘alarmno svjetlo) prednjeg poklopca 23. Poluga za ukljudivanje Kontrolna svjetia Slobodno mjesto Osiguraéi brisaca i pranja stakla (alternator, prtisak ulja, (evntualno straznji Ukjucivanje Eoka 24, Na dodatnoj gondoli Rokezivad! smier, brisaé) Rucica za uklugivanjo slobodna _mjesta dugaéko svjetlo) Mijesto za ugradnju pokazivaéa smjera, 25, Pretinac ili zvuéniks Pokazivaé kolidine radio-aparata ili ladica syjetlosni_ signal © 26. Pepeljara gore Poluge za ventilator te dugaékog svjetla, 27. Dodatno ugraden ida’ svjetla za topli i Rladnizrak promjena velikih upaljaé za cigarete maglu (dodatna oprema) Otvori. za topli il svjetala 28. Polica Prekidaé grijaéa hhladni zrak Dodatna moguénost 28, Pretinac straznjeg stakla Kontrola Eoka ugradnjeMOTOR Motor GOLFA 1,3 | nastao je poveéa- njem provrty cilindra motora GOLFA 4,1 18 69,5 na 75 mm. Kako je hod klipa isti, | glavna osovina je ostala ista. Kad neka velika tvorica razvije se- tiju motora, tada najéeéée | rade na prethodno opisani postupak, a u ever- tualno slijedecoj jo vecoj zapremini 878 SAM ‘opravdano je uz prethodni promjer po- veéati hod klipa. U DIZEL verziji hod klipa I promjer cilindra potpuno su izmijenjeni lako je 2a blok koriéten odljevak bloka najve- €2 OTTO (benzinske) verzije. Dizel-motor izveden je s vrtloinom komorom, u koju se tangencijalno do- vodi mlaz raspréenog goriva, a za do- bavu i raspodieljivanje goriva brine so Gewibucljoka BOSCH vieokotiatam 3, ‘Svi motori imaju bregastu osovies: poponienu ozubljenim remenom. Mo- manje zapremine imaju ugradene Klackalice za otvaranje ventila, 2 leat ‘motora veée zapremine bregasts ox vin direktno otvara ventile. Zazor ventila u ovoj drugo) vers podedava se kalibriranim plocicame Popretno smjesten motor transmis pti osnovnim modelima ostavija sa svih strana dovolino mjesta za pristup sklopovima i elementima pri servisira. nju ii popravijanju Uogava se da su dijelovi il sklopov, koje treba Ee8¢e provjeravati i mijenjati na redovitim servisnim pregiedima smjesteni upravo nadohvat ruke. Nor razvodnik i prokidaé aljenja sasvim su gore, te je vrio laka kontrola kontakata rekidaca. Osim toga, Fao jo: razvochik Paljenja stalno osjetiv ‘na viagu, prekriven je plastiénom cijevi. Pristup ventiima takoder je pristupacen, medutim, rugo je pitanje koliko i spretan amater mehanigar moze podesavati ventile u sluéaju kada se zazor ventila i brijega bregaste osovine |] odreduje kalibriranim ploticama. Gledajuci motor odozgo uotavaju se i INBUS vijci za stezanje glave motora 1 to na Zalost INBUS vit 8 mnogokutnim utorom. Da ii je to opravdano u tuvjetima, tamo gdje nema kvalitetnin radionica, odnosno gdje su usluge preskupe, a znamo da su zbog teze nabavke odgovarajucih kljuéeva i tu prikraceni amateri entuzijasti koji bi inaée Sota mogh sami popravit CRPKA ZA DOBAVU GORIVA UBRIZGAVANJE GORIVA ZARNICA SPOJ SA CILINDROM VRTLOZNA KOMORA CENTRIFUGALNI REGULATOR DO SAPNICA VISOKOTLACNA CRPKAD> NASTAVAK SA 875. STRANICE @ dela 8 prednjim pogonom. AUDI 80 je Prvi automobil iz te obitelji koji je bio © tako koncipiran. U ‘evropskoj proizv- Odnji prije AUDIIA 80 radijus skreta- njas iznosom nula (u ovom sluéaju nulu treba shvatiti kao tocku izmedu zitivnog i negativnog iznosa) imao Pe OTROEN ID (0S) Kotiko je nadal Poznato prvi automobil s tivnim: radijusom skretanja bio je OLDSMIO. BILE TORNADO. Kod tog negativnog radijuca skre- tanja radi se 0 slijedecem. U slucaju otkazivanja koéenja jednog od pred- njih kotaéa (zbog kvara kod dvokruz- POTROSNIJA 1/100 km ‘nog sistema ili nailaska jednog kota- Ea na sklizak teren) vozilo kod koée- nja ne vuée na stranu koenog kota- a, veé stabilizacijski moment zadr- Zava pravocrtni smjer kretanja. Kod automobila kojima ovjes prednjih ko- taéa nema negativan radijus skreta- nja_u sluéaju. otkazivanja —koénice jednog od prednjh kotaéa, kod koée- nja vozilo skrece na stranu kocenog kotaéa i to jace sto je koenje inten Zivnije. Dovolino je | zamisti sto bi se dogodilo, na zalost i dogada se, kada se na cesti s gustim prometom skreée na lijevu polovicu. NASTAVAK NA 882. STRANICI w q BS b g gs ae te ee Z< |ze8| 2° | 8 | & Sé (985/285 | 5 | B BE | 205) £, & 60 | 49 | 204 | 58 | 172 70 | 54 | 195 | 61 | 162] 40 | 248 80 | 59,| 169 | 66 | 150 | 46 | 218 so | 67 | 149 | 73 | 136 | 52 | 192 100 | 74 | 135 | 81 vieno ovesent pred cep WePhersona Ur ats flo enjo Sel ntana POPRECNO RAME Donji dio amortizera je ujedno.i donj elo linen savin ako pogonsko poluvrat mokingteka RZEPPA zolo : kinetskih zglobova je u tome da, bez obzira fa kut loma samog ventila,jednoliko:pre- ose tna brainus RZEPPA zglobovi karakteristigni su po tome da sve kuglice prenose zakretrimo- tment era krotanja vo A tome da’ séajs jakog nalota vorace Ciel uprovg use te nfl nadine Poprecno. rame.""umnogome pido locama, a sam stegat fe tv Sirona] évatod ovjeca ee Ee ope Saeed Po kon- njuje intenzitet udara. Na kraju, kogion! kotaéa izveden is @ gS J jedan koé- ni cilindar u svakom stegaéu, dakle, i po ie jena gumica, Gledajuci opet na samu geometriju ovje- a prednjih kota¢a, uocava se da simetrala oko koje se kotaé zakrece (oznacena deb- iim erticama na crtezu 4) dodiruje teren iz- van vertikaine simetrale (oznaéene tanjim erticama) kotaca. Upravo takv ja tori van radijus skretanja. Na prilo- Jenin steam vive je dau sical ot kazivanja jednog kruga koéenja (inace dija- metraine koncepcije) pri radijusu skretanja nogom 0 (ula) vozilo malo skrece na cone prong tots, fs sce concepeije pozitivnog eadijusa siretanja, sluéaj otkazivanja.jednog kruga kocenje vozilo osjetno skrece na siranu koGenog Prednjeg kotaéa, Za slucaj negativnog radi jusa sicetanja, u_slucaju otkazivanja jed- ‘nog kruga koéenja vozilo nastoll zadréati prethodn! smjer gibanja, Za sva tri promatrana sluéaja kobenje je jednako:manje ‘fikasno, medutin, rod negativnog radijusa ost negaliog rai ee ato. je gibelo neposredno pred zapcéeto gibe- nije. Morame, spomenuti | to da eventuaine vatjle’aie' rato ssa ely alo | pl fpravnin pri neigpravni nlcama tbe obzira ne koncepelu 0 Prednjih kotada. 1 i H SIGURNOSNA OSOVINA UPRAVLIACAGOLF NASTAVAK SA 880. STRANICE Napomenimo jo jednom da dobre strane koncepcije negativnog radiju- 8a skretanja dolaze do izrazaja samo U sluéaju otkazivanja koénica po jed- nom od prednjih kotaéa. Tvornica automobila TAS iz Saraje- va poéela je s montazom za nase tr- Ziste GOLFA 1,1 11 GOLFA DIESEL 16.1, a sada isporuéuju GOLF 1,3 | i JETU 131 DOJMOVI O VvoZILU Najveéa moguéa brzina prema katalo- gu iznosi 158 km/h iu praksi najéesco ‘je dostizna, Mjerenja su pokazala da Prosjeéni GOLF 1,3 postize 149 km/h, Ta tivna brzina primjerena je snazi i za- Bremin ugradenog motara, a svakako je 2a nekoliko kilometara na’ sat veca od maksimalne brzine modela s motorom 1,1 1 i dizel izvedbe. Ubrzanje GOLFA koj je svakeko »tiva- han« u pocetku je vrlo dobro (prisjetimo se da je GOLF vrio lagen), ali mu pri ve- Gim brzinama sposobnost ubrzanja ope- da (i za ovo je opet razlog sto je vozilo lagano, pa se prednji pogonski kotati tereéuju) 882 SAM N3IH KOTACA Neovisan ovjes _ straznih kotaéa, na prvi se pogled moida ne éini neovisnim, no ‘sim prednosti neovisnih si- RUKAVAC KOTACA Elastiénost motora je zavidna, te se i U gradu najéeéce moze voziti u Getvrtom Stupniu prenosa, odnosno vozaéi mimijeg stil voznje mogu bez éeste promjens stupnja prijenosa saviadati gradske nevo- lje. Kotioni sistem je dobro dimenzioniran i omogucuje efikasno zaustaviianje uz mal shy aktivrena’fzboy’ profen servoutedeja Koj se ne ugraduje serge) Ugradene disk kocnice spreéavaju pre- koGenje, dakako, na kolniku s velikim ot- porom trerja, Ova svakko reba napo- menuti da bi ove koérice bile odgovara- juce sigue i u slucaju otkazivanja jed- ‘Nog od koéionih krugova, 8to nije provje- Favano, ali je dano konstrukcijom ovjesa prednjh kotaéa, Golfom se upravia lako i precizno. Le- ko stoga to je lagan i precizne konsruk- ij, tim, pri vecim brzinama »lakoca Lupravjanjax je velik nedostatak, koji za Poéetnika, moze katastrofalno zavrsit, Si Stemi za upravijanje koji povecavaju ot- or upravijanju kod velikih brzina jo3 su Preskupi i normalno je da se serjski ne Ugraduju u ovu klasu automobila Mienjaé je bolja strana ovog vozila; dobro odabrani prijenosni odnos! omogu: strainjeg . ovog ‘ovjesa je u tome da u sluéaju is banja oba straz- nya kotate evoratn|sonk nil sve vertikaine sile , no td cate bor wrfon Pretnog nosaca-dobive Poste Prednosti ki mosta, nosaé koji u tom sluca| luje kao torzioni stabilizator. Dakle, uz krutost opruge do- dana je i krutost popreénog nosaéa, S druge strane, popreéni nosed vod straznje kotate Siretana it lepedenas te po ja, Sto po- cokes dolazi do izraiaja gp Uz strainje kotaée pridru- Zeni su kodioni becir veh nfuvea udio 8u pogodniji za izvoden| min Utne, a. kako | kogionih sila straznjih kotaéa pri zbroju svih kodionih sila ‘manji od polovice, to bubnjevi koénice potpuno zadovoljava- ju na strainjim kotaéima, so cod drug prtmedate'ek, tomobila. uju potpuno iskoristenje motora. Sama Promens stupnieva prienosa odikuje se ko€om i preciznoscu, Prijenosni odnosi mjenjaéa u kombinaciji s osovinskom re- dukcijom omoguéavaju dobro ubrzavanje prvom stupnju prijenosa, a tredl i Getvrt stupanj prijenosa su opet primjereni conomiénoj voznji s Manevianje yozlom uz ovaj mjenjaé je izuzetno lako &to dolazi do izrazaja pri Parkiranju i voinji uskim ili zakréenim ui ‘cama Udobnost voinje primjerena je vozilu ‘ove kategorije. Pri nizim brzinama i do- brim cestama voznja je tika i mima, dok 8@ pri brzinama iznad 120 km/h java neugodné DrZanje na cesti kao izu- zetno vasna karekteristika svakog vozila, 2a ovo je vozilo dobro projektirano i iz- vedeno. Medutim, kako vozaé moze svo- jim postupcima bitno utjecati na drianje otrebno je i opet napomenuti da su mo- ‘guénosti ovog vozila velike i svakako pre velike za posetnika, Pripremio: dipl. ind. Josip Stepani¢