Gradnja katedrale sv. Lovre (sv. Ivana Trogirskog) zapoeta je 1200. godine. st.

Ima tlocrt romanike

bazilike na tri lae, s predvorjem i tri polukrune apside. Predstavlja velianstvenu graevinu
romanikog stila. Svod centralne lae poprimio je u krunim lukovima otrinu gotikog stila.
Glavni ulaz u Katedralu vodi kroz Radovanov portal. To remek-djelo umjetnosti sagraeno je 1240. g.
Tu se nalaze dva snana lava na konzolama, kipovi Adama i Eve u prirodnoj veliini, apostoli i sveci,
alegorije mjeseci sa simbolima zodijaka, stupci s raznim zvjerima, borbe ovjeka sa ivotinjama...
U gornjem dijelu na timpanonu je prikazano Kristovo roenje, zatim Blagovijest, poklon Mudraca,
aneli i deset prizora iz Novog Zavjeta. U 14. st. nadodan je gotiki zabat sv. Lovre. Tada je podignuto
i predvorje.
U predvorju je Krstionica od graditelja Andrije Aleija Draanina (1467). Nad vratima je reljef
Kristova krtenja. U unutranjosti krstionice je sinteza kiene gotike i renesanse. Naokolo se
renesansni djeaci igraju povezani vijencima cvijea. Na oltaru je kip sv. Ivana Krstitelja, a povie
oltara reljef sv. Jeronima u pustinji, okruenog zmajevima i zmijama. Kamenica za krtenje ima kao
podnoje skupinu krasnih djeaka. Zvonik je sagraen nad predvorjem. Poetak gradnje je u 14. st. Na
etiiri ugla piramide nalaze se kipovi evanelista, djela Aleksandra Vittorija (1525 1608). Zvonik je
visok 47 m. Jedan je od najljepih u Dalmaciji, kao i na cijeloj obali Mediterana. Gradnja Katedrale
trajala je etiri stoljea (1200 1598). U unutranjosti se istie veliki rtvenik u obliku krasnog
baldakina (ciborij), djelo majstora Mavra iz 14. st. Na ciboriju su kipovi Madone i Anela
(Blagovijest). Sa strana rtvenika, pri zidu nalaze se kipovi sv Ivana Trogirskog(zatitnika grada) i sv.
Lovre (zatitnika Katedrale) u stilu baroka iz 18. st. Na zidu s lijeve strane oltara je bunar s krunitem
(g. 1661). Osmerokutna propovjedaonica s romanikim kapitelima djelo je domae umjetnike kole
iz 13. st. Korska drvena sjedala djelo su Ivana Budislavia (15. st.). Kapela sv. Ivana Trogirskoga
(Ursinija) biser je ove Katekdrale. To je jedan je od najljepih renesansnih spomenika u Europi.
Renovirana je godine 2002.
Glavni kipar kapele je Nikola Firentinac. S njim je suraivao Andrija Alei. U niama je dvanaest
kipova, od raznih majstora. Kip sv. Ivana Evanelista je od Ivana Dukovia Trogiranina (oko 1440). U
luneti je velika reljfna kompozicija Gospina krunjenja. Na kasetiranom svodu nalazi se medaljon
okruen glavama kerubina i serafina. Uz podnoje Kapele proviruju krilati djeaci sa zapaljenim
bakljama. Na oltaru je sarkofag sa sveevim kipom u biskupskom ornatu, izraen od lijepog crvenog
mramora u gotikom stilu (14. st). Dva barokna anela od bijelog mramora postavljena su u 18. st. Na
sredini Kapele je grobnica trogirskih biskupa. Zadnji biskup koji je tupokopan bio je Luii Skokac
Trogiranin. Na stropu visi njegov zeleni biskupski eir.
Kapela sv. Jere (sada Kapela sakramenta) iz 15. st. Sagradio ju je Mikica Sobota. Kao arhitekti
spominju se Gruato i Rai. Na oltaru jedvostruki mramorni tabernakul u stilu baroka (venecijanski
majstor, 1737). Pred ulazom je uzidan renesansni reljef Bogorodice sa sv. Jerom i sv. Ladislavom.
Sakristija uva vei dio riznice s raznim historijsko-umjetniim predmetima. Na ulazu s desne strane
nalazi se ormar od orahovine, a potjee iz 15. st. Korni i vijenci, obavijeni lozicom i liem, ukraeni
su florom i faunom, igrom djece i anela. Ovo djelo pripisuje se majstoru Grguru Vidovu (1458). U
ormaru su smjeteni srebrni oltartni ukrasi i posue.
Uz sakristiju je i Kaptolska biblioteka koja posjeduje razne vrijedne isprave, dokumente, pergamente,
knjige itd.
Povrh srednjeg sjevernog pilastra urezan je zlatnim slovima natpis: NUMQUAM PRIUS 1598., to
znai da je ova velianstvena graevina zavrena tada, tako da je gradnja trajala gotovo etiri stoljea.