HRVATSKI SABOR

1659
Na temelju lanka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU
O PROGLAENJU ZAKONA O ZATITI OKOLIA
Proglaavam Zakon o zatiti okolia, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 21. lipnja 2013. godine.
Klasa: 011-01/13-01/150
Urbroj: 71-05-03/1-13-2
Zagreb, 24. lipnja 2013.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Ivo Josipovi, v. r.

ZAKON O ZATITI OKOLIA

I. OPE ODREDBE
Predmet Zakona
lanak 1.
Ovim se Zakonom ureuju: naela zatite okolia u okviru koncepta odrivog razvitka, zatita sastavnica okolia i zatita
okolia od utjecaja optereenja, subjekti zatite okolia, dokumenti odrivog razvitka i zatite okolia, instrumenti zatite
okolia, praenje stanja u okoliu, informacijski sustav zatite okolia, osiguranje pristupa informacijama o okoliu,
sudjelovanje javnosti u pitanjima okolia, osiguranje prava na pristup pravosuu, odgovornost za tetu u okoliu, financiranje
i instrumenti ope politike zatite okolia, upravni i inspekcijski nadzor, te druga pitanja s tim u vezi.
Prijenos prava Europske unije
lanak 2.
(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedee direktive:
1. Direktiva 2011/92/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 13. prosinca 2011. o procjeni uinaka odreenih javnih i
privatnih projekata na okoli (kodifikacija) (Tekst znaajan za EGP) (SL L 26, 28.1.2012);
2. Direktiva 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 26. svibnja 2003. o osiguravanju sudjelovanja javnosti u
izradi odreenih planova i programa koji se odnose na okoli i o izmjeni direktiva Vijea 85/337/EEZ i 96/61/EZ s
obzirom na sudjelovanje javnosti i pristup pravosuu (SL L 156, 25.6.2003);
3. Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 27. lipnja 2001. o procjeni uinaka pojedinih planova i
programa na okoli (SL L 197, 21.7. 2001.);
4. Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijea od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano
sprjeavanje i kontrola oneienja) (preinaena) (tekst znaajan za EGP) (SL L 334, 17.12.2010.);
5. Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 28. sijenja 2003. o javnom pristupu informacijama o
okoliu i stavljanju izvan snage Direktive Vijea 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2. 2003.);
6. Direktiva 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoli u pogledu
sprjeavanja i otklanjanja tete na okoliu (SL L 143, 30.4.2004.);
7. Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje
Zajednice u podruju politike morskog okolia (Okvirna direktiva o morskoj strategiji) (Tekst znaajan za EGP) (SL
L 164, 25.6.2008.);
8. Direktiva 1999/94/EC Europskog parlamenta i Vijea od 13. prosinca 1999. o dostupnosti podataka za potroae o
ekonominosti potronje goriva i emisijama CO2 u vezi s prodajom novih osobnih automobila (SL L 12, 18.1.2000);
9.

Direktiva 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijea od 12. lipnja 2013. o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih
djelatnosti i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ (Tekst znaajan za EGP) (SL L 178, 28. 6. 2013.);
10. Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijea od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesrea koje
ukljuuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijea 96/82/EZ (Tekst znaajan za
EGP) (SL L 197, 24. 7. 2012.),

11. Direktiva 2009/126/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 21. listopada 2009. o fazi II. rekuperacije benzinskih para
tijekom punjenja motornih vozila gorivom na benzinskim postajama (SL L 285, 31. 10. 2009.);
12. Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 23. travnja 2009. o geolokom skladitenju ugljikova
dioksida i o izmjeni Direktive Vijea 85/337/EEZ, Direktiva Europskog parlamenta i Vijea 2000/60/EZ, 2001/80/EZ,
2004/35/EZ, 2006/12/EZ, 2008/1/EZ i Uredbe (EZ) br. 1013/2006 (Tekst znaajan za EGP) (SL L 140, 5. 6. 2009.);
13. Direktiva 2009/30/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 23. travnja 2009. o izmjeni Direktive 98/70/EZ u pogledu
specifikacije benzina, dizelskoga goriva i plinskog ulja i uvoenju mehanizma praenja i smanjivanja emisija
staklenikih plinova, o izmjeni Direktive Vijea 1999/32/EZ u pogledu specifikacije goriva koje se koristi na
plovilima na unutarnjim plovnim putovima i stavljanju izvan snage Direktive 93/12/EEZ (Tekst znaajan za EGP)
(SL L 140, 5. 6. 2009.);
14. Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage
odreenih direktiva (Tekst znaajan za EGP) (SL L 312, 22. 11. 2008.);
15. Direktiva 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima i o otpadnim
baterijama i akumulatorima te stavljanju izvan snage Direktive 91/157/EEZ (Tekst znaajan za EGP) (SL L 266, 26.
9. 2006.);
16. Direktiva 2006/7/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 15. veljae 2006. o upravljanju kvalitetom vode za kupanje i
stavljanju izvan snage Direktive 76/160/EEZ (SL L 64, 4. 3. 2006.);
17. Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja
emisijskim jedinicama staklenikih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijea 96/61/EZ (Tekst znaajan
za EGP) (SL L 275, 25. 10. 2003.);
18. Direktiva vijea 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalitima otpada (SL L 182, 16. 7. 1999.);
19. Direktiva 94/63/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 20. prosinca 1994. o kontroli emisija hlapivih organskih
spojeva (HOS-a) koje proizlaze iz skladitenja benzina i njegove distribucije od terminala do benzinskih postaja (SL
L 365, 31. 12. 1994.),
20. Direktiva Vijea 91/692/EEZ od 23. prosinca 1991. kojom se standardiziraju i racionaliziraju izvjea o provedbi
odreenih direktiva koje se odnose na okoli (SL L 377, 31. 12. 1991.).
(2) Ovim se Zakonom utvruje okvir za provedbu sljedeih akata Europske unije:
1. Uredba (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijea od 25. studenoga 2009. o znaku za okoli EU-a (Tekst
znaajan za EGP) (SL L 108, 29. 4. 2010., u daljem tekstu: Uredba br. 66/2010).
2. Uredbe (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijea od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanju
organizacija u sustavu upravljanja okoliem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) te stavljanju izvan snage
Uredbe (EZ) br. 761/2001 i odluka Komisije 2001/681/EZ i 2006/193/EZ (SL L 342, 22.12.2009.);
3. Uredbe (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijea o uspostavljanju Europskoga registra isputanja i
prijenosa zagaivala i koja izmjenjuje i dopunjuje Direktive Vijea 91/689/EZ (Tekst znaajan za EGP) (SL L 33,
4.2.2006.);
4. Uredbe (EZ) br. 401/2009 Europskog parlamenta i Vijea od 23. travnja 2009. o Europskoj agenciji za okoli i
Europskoj informacijskoj i promatrakoj mrei za okoli (kodifikacija) (SL L 126, 21.5.2009.).
(3) Ovaj Zakon sadrava odredbe koje su u skladu sa sljedeim aktom Programa Ujedinjenih naroda za okoli:
Protokolom Barcelonske konvencije o integralnom upravljanju obalnim podrujem Sredozemlja, koji je Republika
Hrvatska ratificirala Zakonom o potvrivanju Protokola o integralnom upravljanju obalnim podrujem Sredozemlja
(Narodne novine Meunarodni ugovori, br. 8/12., u daljnjem tekstu: Protokol).
lanak 3.
(1) Zatitom okolia osigurava se cjelovito ouvanje kakvoe okolia, ouvanje bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti te
georaznolikosti, racionalno koritenje prirodnih dobara i energije na najpovoljniji nain za okoli, kao osnovni uvjet zdravog
ivota i temelj koncepta odrivog razvitka.
(2) Okoli je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku (u daljnjem tekstu: Drava) i ima njezinu osobitu zatitu.
(3) Zahvatima u okoli smije se utjecati na kakvou ivljenja, zdravlje ljudi, biljni i ivotinjski svijet u okvirima odrivog
razvitka.
(4) Cjelovito upravljanje zatitom okolia provodi se na nain da se ostvari odrivi razvitak sukladno ovom Zakonu i
posebnim propisima.

Pojanjenje pojmova
lanak 4.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu i u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona imaju
sljedee znaenje:
1. Cjelovito upravljanje zatitom okolia je skup povezanih i usklaenih odluka i mjera kojima je svrha ostvarivanje
jedinstvene zatite okolia, izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoli te poboljavanje i ostvarivanje uinkovite
zatite okolia,
2. Domino-efekt je niz povezanih uinaka koji zbog meusobnog razmjetaja i blizine podruja postrojenja,
postrojenja, odnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i koliina opasnih tvari prisutnih u tim podrujima
postrojenja poveavaju mogunost izbijanja velike nesree ili pogoravaju posljedice nastale nesree,
3. Dozvole prema posebnim propisima su dozvole za rad, u pisanom obliku, itavog postrojenja ili jednog njegovog
dijela ili ureaja za loenje, postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada prema
posebnim propisima, a koje se izdaju temeljem nadlenosti za posebnu sastavnicu okolia ili za posebnu djelatnost
u vezi s okoliem,
4. Ekoloka mrea je sustav meusobno povezanih ili prostorno bliskih ekoloki znaajnih podruja, koja
uravnoteenom biogeografskom rasporeenou znaajno pridonose ouvanju prirodne ravnotee i
bioraznolikosti; utvruje se prema posebnom propisu iz podruja zatite prirode,
5. Emisija je isputanje ili istjecanje tvari, ukljuujui radioaktivne tvari i genetski modificirane organizme, u tekuem,
plinovitom ili vrstom agregatnom stanju, i/ili isputanje topline, buke, vibracije iz nepokretnih ili difuznih izvora u
zrak, more, vodu i tlo, te isputanje svjetlosti i organizama, iz pojedinog izvora u okoli, nastalo kao rezultat
ovjekovih djelatnosti, kao i mikrobioloko oneiivanje okolia,
6. Granina vrijednost emisije je propisana ili odreena vrijednost, koncentracija i/ili razina emisije u posebnim
pokazateljima, izraena kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja, pod posebnim referentnim uvjetima
koja u jednom ili tijekom vie vremenskih razdoblja ne smije biti prekoraena,
7. Imisija je koncentracija tvari na odreenom mjestu i u odreenom vremenu u okoliu,
8. Industrijska nesrea je dogaaj koji je posljedica nekontroliranog slijeda dogaanja u tijeku neke radnje ili aktivnosti
u postrojenju, tijekom proizvodnje i/ili uporabe proizvoda, skladitenja i/ili rukovanja proizvodom ili odlaganja
otpada,
9. Industrijska emisija je isputanje ili istjecanje tvari, isputanje energije (toplina, buka, vibracije) iz stacionarnih ili
difuznih izvora u postrojenju u zrak, vodu i tlo,
10. Informacija o okoliu je svaka informacija u pisanom, vizualnom, slunom, elektronikom ili drugom materijalnom
obliku, koja se odnosi na okoli, njegove sastavnice i optereenja, a posebice o optereivanju okolia: emisijama,
imisijama, otpadu, bioraznolikosti i krajobraznoj raznolikosti, prostoru, kulturnoj batini, prirodnim pojavama, stanju
sastavnica okolia, postupcima tijela javne vlasti koji se odnose na donoenje propisa, opih i pojedinanih akata u
vezi sa zatitom okolia, i/ili koji se odnose na donoenje strategija, planova, programa i izvjea o okoliu,
sastavnicama okolia i optereenjima, te informacija o uinkovitosti provedbe strategija, planova, programa i mjera,
stanju i mjerama i nainima odravanja projektiranog stanja postrojenja i drugih objekata, koji bi mogli utjecati na
oneiivanje okolia i sastavnica okolia, odnosno koji bi mogli utjecati na s okoliem povezana optereenja i/ili
postupke,
11. Informacije pohranjene kod tijela javne vlasti su informacije o okoliu koje su u posjedu tijela javne vlasti i koje su ta
tijela sama proizvela ili zaprimila,
12. Informacije tijela javne vlasti pohranjene kod drugih su informacije o okoliu koje uvaju osobe ovlatenici u ime
tijela javne vlasti,
13. Integralno upravljanje obalnim podrujem je dinamiki proces odrivog upravljanja i koritenja obalnih podruja,
uzimajui istodobno u obzir krhkost obalnih ekosustava i krajobraza, raznolikost aktivnosti i koritenja, njihovo
meusobno djelovanje, pomorsku usmjerenost pojedinih aktivnosti i koritenja i njihov utjecaj na morske i kopnene
dijelove,
14. Izbjegnuta nesrea je neplanirani dogaaj koji je unutar podruja postrojenja i/ili izvan njega imao potencijal za
uzrokovanje tetnih posljedica za zdravlje ljudi, oteenje materijalnih dobara ili ugroavanje prirode i okolia, ali je
ono izbjegnuto,
15. Izvancestovni pokretni stroj je svaki pokretni stroj, industrijska oprema ili vozilo s karoserijom ili bez nje, koji nije
namijenjen cestovnom prijevozu putnika i roba i u kojemu je ugraen motor s unutarnjim izgaranjem,
16. Javni interes je interes u pitanjima zatite okolia koji iskazuje Drava, ili jedinica lokalne, odnosno podrune
(regionalne) samouprave sukladno svojem statutu,
17. Javnost je jedna ili vie fizikih ili pravnih osoba, njihove skupine, udruge i organizacije sukladno posebnim
propisima i praksi,

17.a Kapacitet postrojenja je najvea vrijednost pokazatelja obavljanja djelatnosti postrojenja, koja je odreena
tehnikim razlozima u postrojenju (tehnika mogunost obavljanja djelatnosti),
18. Kakvoa okolia je stanje okolia i/ili sastavnica okolia, koje je posljedica djelovanja prirodnih pojava i/ili ljudskog
djelovanja, izraeno morfolokim, fizikalnim, kemijskim, biolokim, estetskim i drugim pokazateljima,
19. Kompenzacijski uvjeti su mjere koje se odreuju radi osiguranja ope povezanosti (koherentnosti) ekoloke mree,
a utvruju se prema posebnom propisu.
20. Krajobraz je odreeno podruje vieno ljudskim okom, ija je narav rezultat meusobnog djelovanja prirodnih i
ljudskih imbenika, a predstavlja bitnu sastavnicu ovjekovog okruenja, izraz raznolikosti zajednike kulturne i
prirodne batine te temelj identiteta podruja,
21. Tehnike zatite okolia (krae: tehnike) su mjere zatite okolia koje se propisuju u postupku utvrivanja okoline
dozvole kroz utvrivanje najboljih raspoloivih tehnika za postrojenje, a ukljuuju i tehnologiju te nain na koji se
tehnologija planira, gradi, odrava, koristi i uklanja,
22. Morski ekosustavi su podruja oceanskog prostora koja ukljuuju obalna podruja od rijenih ua (estuarija) i
granica morskih struja uz obalu do granica epikontinentalnog pojasa prema moru, a ta podruja obiljeava
osebujna produktivnost i trofike, batimetrijske i hidrografske karakteristike podruja,
23. Morski okoli je ivotni prostor organizama i njihovih zajednica koji je odreen karakteristinim fizikim, kemijskim i
biolokim znaajkama, a obuhvaa: podruja otvorenog mora, rijena ua (estuarije) te morska obalna podruja
ukljuujui unutarnje morske vode, teritorijalno more, morsko dno, morsko podzemlje, odnosno morske vode pod
suverenitetom Republike Hrvatske, te u kojima Republike Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju,
24. Nacionalna lista pokazatelja (NLP) jest skup podatkovnih tablica za izradu pokazatelja stanja okolia kojima se za
pojedino tematsko podruje na temelju nacionalnih, te propisa Europske unije i meunarodnih propisa navodi izvor,
set i tijek te vremenska razdoblja prikupljanja podataka, definira metoda izrauna i nain prikaza podataka, obveze
izvjeivanja i dostupnost podataka,
25. Najbolje raspoloive tehnike (u daljnjem tekstu: NRT) su: najnaprednija faza u razvoju aktivnosti i njihovih naina
rada, to pokazuje kolika je praktina primjenjivost pojedinih tehnika kao osnova za granine vrijednosti emisije i
ostale uvjete dozvole koji su osmiljeni kako bi sprijeili i, gdje to nije izvedivo, smanjili emisije i utjecaj na okoli u
cijelosti:

26.
27.

28.
29.

30.

31.
32.

tehnike oznaavaju i tehnologiju koja se koristi i nain na koji se postrojenje projektira, gradi, odrava,
koristi i stavlja izvan upotrebe;

raspoloive tehnike oznaavaju tehnike koje su razvijene u opsegu koji dozvoljava primjenu u
odgovarajuem industrijskom sektoru, pod ekonomski i tehniki odrivim uvjetima, vodei rauna o
trokovima i prednostima, bez obzira jesu li tehnike koritene ili proizvedene u Republici Hrvatskoj, sve
dok su operateru raspoloive po prihvatljivim uvjetima;

najbolje podrazumijeva najuinkovitije u postizanju visoke ope razine zatite okolia u cijelosti;
Nositelj zahvata je podnositelj zahtjeva: za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoli, za utvrivanje sadraja
studije o utjecaju na okoli ili za procjenu utjecaja na okoli,
Obalno podruje mora je geomorfoloko podruje s obje strane obalne crte (crta plimnog vala), ukljuujui ui
obalni pojas akvatorija, zaobalje i otoke, u kojem se meusobno djelovanje izmeu morskih i kopnenih dijelova
odvija u obliku sloenih ekolokih sustava koji ine biotske i abiotske komponente, ivotni prostor za ljudske
zajednice i njihove drutvenogospodarske aktivnosti. Zemljopisni obuhvat obalnog podruja ukljuuje podruje
odreeno vanjskom granicom teritorijalnog mora Republike Hrvatske dok granicu obalnog podruja u smjeru kopna
ini granica obalnih jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave iji dio teritorija zahvaa kopneni
dio zatienog obalnog podruja od 1000 m,
Ocjena prihvatljivosti za ekoloku mreu je postupak kojim se ocjenjuje utjecaj plana, programa ili zahvata, samog
ili s drugim planovima, programima i zahvatima na ciljeve ouvanja i cjelovitost podruja ekoloke mree,
Odrivi razvitak je razvitak drutva, koji kao temeljne kriterije ukljuuje ekoloku, gospodarsku i socio-kulturnu
odrivost, i koji s ciljem unaprjeenja kvalitete ivota i zadovoljavanja potreba dananjeg narataja uvaava iste
mogunosti zadovoljavanja potreba iduih narataja, te omoguuje dugorono ouvanje kakvoe okolia,
georaznolikosti, bioraznolikosti te krajobraza,
Okoli je prirodno i svako drugo okruenje organizama i njihovih zajednica ukljuivo i ovjeka koje omoguuje
njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, more, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i
kulturna batina kao dio okruenja koje je stvorio ovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja,
Okolina dozvola je dozvola za rad postrojenja u pisanom obliku koja se izdaje temeljem jedinstvenog postupka
utvrivanja mjera zatite okolia kako je propisano odredbama ovoga Zakona,
Oneiavanje morskog okolia znai ovjekovo izravno ili neizravno unoenje tvari ili energije u morski okoli,
koje uzrokuje ili moe prouzroiti pogubne posljedice na uvjete ivota biljnog i ivotinjskog svijeta u moru i

33.
34.
35.

36.

37.

38.
39.

40.

41.
42.

43.
44.
45.
46.

47.
48.

49.

50.

morskom podzemlju, odnosno openito ugroziti uvjete ivota u moru i ugroziti ljudsko zdravlje, te moe ometati
pomorske djelatnosti, ukljuujui ribolov i druge zakonite uporabe mora i podmorja, izazvati pogoranje uporabne
kakvoe morske vode i umanjenje privlanosti morskog okolia,
Oneiiva je svaka fizika i pravna osoba, koja posrednim ili neposrednim djelovanjem, ili proputanjem
djelovanja uzrokuje oneiavanje okolia,
Oneiavanje okolia je promjena stanja okolia uslijed nedozvoljene emisije i/ili drugog tetnog djelovanja, ili
izostanaka potrebnog djelovanja, ili utjecaja zahvata koji moe promijeniti kakvou okolia,
Oneienje je izravno ili neizravno unoenje, kao posljedica ljudske aktivnosti, tvari, vibracija, topline ili buke u
zrak, vodu ili zemlju, to moe biti tetno za zdravlje ljudi ili kvalitetu okolia, moe dovesti do oteenja materijalne
imovine ili naruiti ili umanjiti vrijednost i ostale legitimne naine koritenja okolia
Oneiujua tvar je tvar ili skupina tvari, koje zbog svojih svojstava, koliine i unoenja u okoli, odnosno u
pojedine sastavnice okolia, mogu tetno utjecati na zdravlje ljudi, biljni i/ili ivotinjski svijet, odnosno bioraznolikost
i krajobraznu raznolikost,
Opasna tvar je posebnim propisom odreena tvar, mjeavina ili pripravak, koji je u podruju postrojenja prisutan
kao sirovina, proizvod, nusproizvod ostatak ili meu proizvod, ukljuujui i one tvari za koje se moe pretpostaviti
da mogu nastati u sluaju nesree, a koje mogu imati tetne posljedice za zdravlje ljudi, materijalna dobra te
prirodu i okoli,
Opasnost je unutarnje svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar moe zatei, a kojima se moe ugroziti
ljudsko zdravlje i ivot, materijalna dobra i okoli,
Opa obvezujua pravila su pravila koja sadre granine vrijednosti emisije ili druge mjere i tehnike na razini
djelatnosti, i koja su donesena kako bi se pomou njih izravno utvrdili uvjeti (mjere i tehnike) okoline dozvole ili
dozvole prema posebnim propisima,
Operater je pravna ili fizika osoba koja u skladu s posebnim propisom obavlja ili nadzire gospodarsku djelatnost
na temelju dozvole, drugog odobrenja, upisa u registar ili u drugu javnu evidenciju, ukljuujui upravljanje radom ili
nadzor postrojenja, ureaja za loenje, postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada u cijelosti ili
dijelu postrojenja, ili na koju je prenesena ovlast donoenja ekonomskih odluka o tehnikom funkcioniranju
postrojenja,
Optereenja su emisije tvari i njihovih pripravaka, fizikalni i bioloki initelji (energija, buka, toplina, svjetlost i dr.) te
djelatnosti koje ugroavaju ili bi mogle ugroavati sastavnice okolia,
Optereivanje okolia je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoli, ili utjecaj na okoli odreene
aktivnosti, koja sama ili povezana s drugim aktivnostima, moe izazvati ili je mogla izazvati oneiavanje okolia,
smanjenje kakvoe okolia, tetu u okoliu, rizik po okoli ili koritenje okolia,
Ovlatenik je pravna ili fizika osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje strunih poslova iz podruja zatite
okolia,
Podruje postrojenja oznaava cijelo podruje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su prisutne opasne tvari u
jednom ili vie postrojenja, ukljuujui zajedniku ili s njima povezanu infrastrukturu ili djelatnosti,
Pogon u smislu ovoga zakona je posebna jedinica unutar postrojenja ili pogon kako se odreuje prema
provedbenim propisima ovoga zakona,
Postrojenje u smislu ovoga zakona je nepokretna tehnika jedinica u kojoj se odvija jedna ili vie djelatnosti prema
prilozima iz provedbenih propisa ovoga Zakona, kao i bilo koja druga izravno povezana aktivnost na istoj lokaciji
koja je tehniki povezana s aktivnostima iz tih priloga i koja bi mogla imati utjecaj na industrijske emisije i s njima
povezanog oneienja, ili kako se odreuje prema provedbenim propisima ovoga zakona,
Ureaj za loenje je svaki tehniki ureaj u kojem goriva oksidiraju kako bi se iskoristila na taj nain dobivena
toplina,
Postrojenje za spaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnika jedinica, te oprema namijenjena toplinskoj
obradi otpada, sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem, putem spaljivanja oksidacijom otpada kao i
ostalim postupcima toplinske obrade kao to su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale
obradom kasnije spaljuju,
Postrojenje za suspaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnika jedinica kojoj je osnovna svrha proizvodnja
energije ili proizvoda i koja koristi otpad kao redovno ili dodatno gorivo ili u kojoj se otpad termiki obrauje u svrhu
njegova zbrinjavanja putem spaljivanja oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao to su
piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju,
Postojee postrojenje je postrojenje koje je u radu, ukljuujui i probni rad, ili je bilo u radu te ima mogunost
ponovnog pokretanja rada, neovisno o tome ima li ili nema okolinu dozvolu, a koje je barem jednom dobilo
dozvolu za poetak rada sukladno posebnom propisu,

51. Podruje utjecaja je podruje na kojem se prostire znaajan utjecaj zahvata u okoli, bilo da je uzrokovan samim
zahvatom u okoli ili sinergijom s postojeim ili planiranim zahvatima u okoli,
52. Praenje stanja okolia (monitoring) je niz aktivnosti koje ukljuuju uzorkovanje, ispitivanje i sustavno mjerenje
emisija, imisija, praenje prirodnih i drugih pojava u okoliu u svrhu zatite okolia,
53. Pravo na pristup pravosuu je pravo na izjavljivanje albe nadlenom tijelu, odnosno pravo na podnoenje tube
nadlenom sudu, koje se ovim Zakonom, uz propisane uvjete, utvruje osobama graanima, drugim fizikim te
pravnim osobama, njihovim skupinama, udrugama i organizacijama radi ostvarivanja prava na zdrav ivot i odriv
okoli i u svrhu zatite okolia i pojedinih sastavnica okolia i zatite od tetnog utjecaja optereenja,
54. Prijetea opasnost od tete je dovoljna vjerojatnost da se u bliskoj budunosti moe dogoditi teta u okoliu,
55. Prirodna pojava je fizikalno kemijski proces, zraenje, geoloka pojava, hidrografski i bioloki uvjeti, uvjeti
podneblja kao i druge prirodne pojave, koje uzrokuju i/ili utjeu na promjene okolia,
56. Prirodno dobro je dio prirode koje je iskljuivo ili istodobno prirodno javno dobro, prirodni izvor ili prirodna
vrijednost,
57. Promjena u radu postrojenja jest promjena u naravi i/ili funkcioniranju, odnosno organizacijskom ustrojstvu
postrojenja i/ili zaposlenika tvrtke ili proirenje postrojenja, koji mogu biti od utjecaja na okoli,
58. Razine emisije povezane s najboljim raspoloivim tehnikama su razine industrijskih emisija koje su postignute u
normalnim uvjetima rada koristei najbolju raspoloivu tehniku ili kombinaciju najboljih raspoloivih tehnika, kako je
opisano u zakljucima o NRT-u, izraeno kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja, pod posebnim
(referentnim) uvjetima,
59. Referentni dokument o najboljim raspoloivim tehnikama (u daljnjem tekstu: RDNRT) je dokument nastao kao
rezultat razmjene podataka koju organizira Europska komisija izmeu drava lanica, predmetnih industrija,
nevladinih organizacija koje promoviraju zatitu okolia i Komisije, sastavljen za utvrene djelatnosti. Ovaj
dokument posebno opisuje primijenjene tehnike, sadanje razine emisija i potronje, tehnike koje su razmatrane
kod odreivanja najboljih raspoloivih tehnika, kao i zakljuke o referentnom dokumentu o NRT-u i bilo koje tehnike
u nastajanju, vodei posebno rauna o kriterijima propisanim posebnim propisom,
60. Rizik po okoli je veliina koja se mjeri vjerojatnou pojavljivanja dogaaja i potencijalom tete za okoli koji taj
dogaaj moe uzrokovati,
61. Sanacija je skup propisanih mjera i/ili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomjeta stanje okolia koje je bilo prije
nastanka tete, odnosno oneienja okolia,
62. Sastavnice okolia su: zrak, vode, more, tlo, krajobraz, biljni i ivotinjski svijet te zemljina kamena kora,
63. Standard kakvoe okolia je skup zahtjeva koje odreeni okoli ili njegov pojedini dio moraju ispuniti u odreenom
roku, kako je utvreno aktima Europske unije,
64. Stanje morskog okolia je sveukupno stanje okolia u morskim vodama uzimajui u obzir strukturu, funkcije i
procese sastavnica morskog okolia zajedno s prirodnim fiziografskim, geografskim i klimatskim faktorima, kao i
fizikim, kemijskim i biolokim uvjetima ukljuujui one koji su rezultat ljudske aktivnosti,
65. Strategija, plan i program je dokument koji je podloan pripremi i/ili usvajanju na dravnoj, podrunoj (regionalnoj),
ili lokalnoj razini ili koji je pripremljen za donoenje kroz zakonodavnu proceduru Hrvatskoga sabora ili procedure
Vlade Republike Hrvatske te koji je ureen zakonom ili provedbenim propisom zakona, ukljuujui i strategije,
planove i programe o izmjenama i dopunama tih strategija, planova i programa, te one koji se financiraju
sredstvima Europske unije,
66. Struna osoba ovlatenika je fizika osoba u svojstvu radnika ovlatenika koja obavlja strune poslove zatite
okolia u ulozi voditelja poslova ili strunog suradnika,
67. teta u okoliu je svaka teta nanesena:

zatienim biljnim i/ili ivotinjskim vrstama i njihovim stanitima te krajobraznim strukturama prema
posebnom propisu, a koja ima bitan nepovoljan utjecaj na postizanje ili odravanje povoljnog stanja vrste
ili staninog tipa i kakvoe krajobraza. Bitnost nepovoljnog utjecaja procjenjuje se u odnosu na izvorno
stanje, uzimajui u obzir mjerila propisana posebnom propisom,

vodama, a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda: ekoloko, kemijsko i/ili koliinsko, u skladu s
posebnim propisima,

moru, a koja ima bitan negativan utjecaj na ouvanje i postizanje dobrog ekolokog stanja mora sukladno
posebnim propisima,

tlu, ije oneienje, odnosno oteenje je dovelo do rizika za njegove ekoloke funkcije i zdravlje ljudi, u
skladu s posebnim propisima,

zemljinoj kamenoj kori ije oneienje, odnosno oteenje je dovelo do rizika za njene ekoloke funkcije
i zdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisima,

68. teta u smislu odgovornosti za tetu uzrokovanu u okoliu znai mjerljiv tetni uinak, odnosno promjenu na
prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremeaj u funkcioniranju prirodnih dobara,
69. tetna tvar je tvar tetna za ljudsko zdravlje ili okoli, s dokazanim akutnim i kroninim toksinim uincima, vrlo
nadraujua, kancerogena, mutagena, nagrizajua, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u odreenoj dozi i/ili
koncentraciji ima takva svojstva,
70. Tlo je gornji sloj Zemljine kore, smjeten izmeu kamene podloge i povrine. Tlo se sastoji od estica minerala,
organske tvari, vode, zraka i ivih organizama,
71. Tvari su kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom, ukljuujui i
dodatke (aditive) koji su nuni za odravanje njihove stabilnosti te neistoe koje proizlaze iz proizvodnog postupka
ukljuujui radioaktivne tvari i genetski modificirane mikroorganizme i genetski modificirane organizme. U
odredbama ovoga Zakona koje se odnose na okolinu dozvolu, tvar su kemijski elementi i njihovi spojevi, osim:

radioaktivnih tvari odreenih posebnim propisom kojim se utvruju osnovne sigurnosne norme za zatitu
zdravlja radnika i ire javnosti od opasnosti od ionizirajueg zraenja;

genetski modificiranih mikroorganizama koji su odreeni posebnim propisom o kontroliranoj upotrebi

genetski modificiranih mikroorganizama;

72.

73.
74.
75.
76.

77.

78.
79.
80.
81.

82.

83.

84.

genetski modificiranih organizama koji su odreeni posebnim propisom kojim se ureuje namjerno
isputanje genetski modificiranih organizama u okoli,
Tehnika u nastajanju je nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi, ako se komercijalno razvije, mogla pruiti
viu opu razinu zatite okolia ili barem jednaku razinu zatite okolia, uz vee utede trokova od postojeih
najboljih raspoloivih tehnika,
Temeljno izvjee je izvjee o stanju tla i podzemnih voda koje su oneiene opasnim tvarima povezanim s
djelatnou operatera,
Tijelo javne vlasti je tijelo dravne vlasti, tijelo jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravne osobe
s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okoliem,
Uinci industrijske i velike nesree su sve neposredne ili posredne, trenutane ili odgoene nepovoljne posljedice
izazvane tim nesreama na zdravlje i ivot ljudi, materijalna dobra i okoli,
Ureaj je oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva: strojeve, orua/alate, elektrine provodnike,
cjevovode, eljeznike kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenja, ukljuujui i skladita te brane i sl. to je
nuno za obavljanje djelatnosti operatera,
Velika nesrea je dogaaj, odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom, poarom ili eksplozijom i sl.
koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom dogaanja tijekom djelovanja u podruju postrojenja u kojem su
prisutne opasne tvari te jedna ili vie tih opasnih tvari i/ili njihovih spojeva nastalih zbog dogaaja, odnosno
nekontrolirane pojave koji dovode u ozbiljnu trenutanu ili odgoenu naknadnu opasnost za ljudsko zdravlje i
ivot, materijalna dobra i/ili okoli unutar podruja postrojenja i/ili izvan podruja postrojenja,
Veliki grad je jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu kojim se ureuje lokalna i podruna (regionalna)
samouprava,
Verifikacija je standardizirani postupak kojim se osigurava pouzdanost, tonost i vjerodostojnost izvjea o
emisijama u okoli te njegova usklaenost s propisanim uputama o praenju i izvjeivanju,
Zahvat u okoli je privremeno ili trajno djelovanje ovjeka koje bi moglo utjecati na okoli, za koje je potrebno
ishoditi odgovarajue odobrenje za realizaciju,
Zakljuci o NRT-u su dokumenti koji sadre dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojima se propisuju zakljuci
o najboljim raspoloivim tehnikama, opis najboljih raspoloivih tehnika, podatke za procjenu primjenjivosti NRT-a
tehnika, razine emisija povezanih s najboljim raspoloivim tehnikama, povezano praenje procesnih pokazatelja i
emisija, povezane razine potronje i prema potrebi odgovarajue mjere za oporavak lokacije,
Zainteresirana javnost je javnost na koju utjee ili bi moglo utjecati odluivanje o okoliu, ili ima interes u
odluivanju o okoliu; udruge civilnog drutva koje djeluju na podruju zatite okolia i ispunjavaju sve uvjete
sukladno ovom Zakonu smatrat e zainteresiranima,
Zatita okolia je skup odgovarajuih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprjeavanje opasnosti za okoli, sprjeavanje
nastanka teta i/ili oneiivanja okolia, smanjivanje i/ili otklanjanje teta nanesenih okoliu te povrat okolia u
stanje prije nastanka tete,
Zdravstvena ekologija je znanstveno struna disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i bolesti ljudi koji su
uvjetovani imbenicima okolia; to je i teorija i praksa praenja, dranja pod kontrolom te sprjeavanja negativnog
djelovanja na zdravlje tetnih imbenika okolia,

85. Znaajna promjena je svaki zahvat i/ili njegova izmjena, ukljuujui promjenu prirode rada i/ili funkcioniranja i/ili
opsega rada, postrojenja, ureaja za loenje, postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja
prema miljenju nadlenih tijela moe imati znaajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi ili na okoli.
(2) Ministarstvo je u ovom Zakonu ministarstvo nadleno za zatitu okolia i prirode, a ministar je ministar nadlean za
zatitu okolia i prirode.
(3) Nadleno upravno tijelo je tijelo upanije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada, koje, prema nadlenostima ureenim
ovim Zakonom, obavlja poslove u podruju zatite okolia.
(4) Tijelo i/ili osoba odreena posebnim propisom je tijelo dravne uprave i/ili pravna osoba s javnim ovlastima, odreeni
posebnim propisima, koji na temelju tih propisa svojim aktima te posebnim uvjetima i potvrdama sudjeluju u postupcima:
strateke procjene i ocjene o potrebi strateke procjene; procjene utjecaja zahvata na okoli, ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoli i izdavanja upute o sadraju studije o utjecaju zahvata na okoli, te okoline dozvole.
(5) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe, uporabljeni su neutralno i odnose se na muke i enske osobe.
Primjena drugih propisa i ovoga Zakona u odnosu na posebne propise
lanak 5.
(1) Na pitanja prava na pristup informacijama u postupcima prema ovom Zakonu koja nisu ureena ovim Zakonom i
njegovim provedbenim propisima primjenjuju se odredbe propisa kojima se ureuje pravo na pristup informacijama.
(2) Na pitanja vezana za Hrvatsku agenciju za okoli i prirodu koja nisu ureena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe
posebnog propisa kojim se ureuje osnivanje i ustrojstvo Hrvatske agencije za okoli i prirodu i odredbe propisa o
ustanovama.
(3) Na pitanja vezana za Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost koja nisu ureena ovim Zakonom primjenjuju se
odredbe posebnog propisa kojim je ureeno osnivanje Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost.
(4) Ovaj Zakon ne primjenjuje se na pitanja odgovornosti oneiivaa za imovinske i druge tete nanesene fizikim i
pravnim osobama.
(5) Na pitanja odgovornosti za tetu u okoliu koja nisu ureena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojima se
ureuju obvezni odnosi.
(6) Na pitanja zatite okolia koja nisu ureena ovim Zakonom, a odnose se na pojedine sastavnice okolia ili optereenja
primjenjuju se posebni propisi kojima se ureuje zatita pojedine sastavnice okolia, odnosno kojima se ureuje zatita
okolia od pojedinog optereenja.
(7) U sluaju da posebnim propisom iz stavka 6. ovoga lanka nije ureena zatita pojedine sastavnice okolia, odnosno
zatita okolia od optereenja sukladno ovom Zakonu, na tu sastavnicu, odnosno optereenje odgovarajue se primjenjuje
ovaj Zakon.
(8) U sluaju da za zatitu pojedine sastavnice okolia, odnosno zatitu okolia od optereenja nije donesen poseban propis,
odgovarajue se primjenjuje ovaj Zakon.
Ovlatenja ministra
lanak 6.
(1) Nain rada u tijelima dravne uprave, tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravnim osobama
koje imaju javne ovlasti u vezi s provedbom ovoga Zakona propisuje ministar naputkom.
(2) Ovlauje se ministar da za potrebe izrade nacrta pravilnika, koje je ovlaten donositi prema ovome Zakonu, osniva
povjerenstva, imenuje lanove povjerenstva i tajnika, te ureuje nain rada povjerenstva.
(3) Ovlauje se ministar da odreuje naknadu lanovima i tajnicima za rad u povjerenstvima koja je prema ovome Zakonu
ovlaten osnivati.
Ciljevi zatite okolia
lanak 7.
(1) Ciljevi zatite okolia u ostvarivanju uvjeta za odrivi razvitak jesu:
zatita ivota i zdravlja ljudi,
zatita biljnog i ivotinjskog svijeta, georaznolikosti, bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti te ouvanje ekoloke
stabilnosti,
zatita i poboljanje kakvoe pojedinih sastavnica okolia,
zatita ozonskog omotaa i ublaavanje klimatskih promjena,

zatita i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza,

sprjeavanje velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari,
sprjeavanje i smanjenje oneienja okolia,
trajna uporaba prirodnih dobara,
racionalno koritenje energije i poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
uklanjanje posljedica oneienja okolia,
poboljanje naruene prirodne ravnotee i ponovno uspostavljanje njezinih regeneracijskih sposobnosti,
ostvarenje odrive proizvodnje i potronje,
naputanje i nadomjetanje uporabe opasnih i tetnih tvari,
odrivo koritenje prirodnih dobara,
osiguranje i razvoj dugorone odrivosti,
unaprjeenje stanja okolia i osiguravanje zdravog okolia.

(2) Ciljevi iz stavka 1. ovoga lanka postiu se primjenom naela zatite okolia i instrumenata zatite okolia propisanih
ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, te primjenom naela i instrumenata propisanih posebnim
propisima kojima se ureuje zatita pojedinih sastavnica, odnosno zatita od pojedinih optereenja okolia.

II. NAELA ZATITE OKOLIA

lanak 8.
Zatita okolia temelji se na uvaavanju opeprihvaenih naela zatite okolia, potivanju naela meunarodnog prava
zatite okolia te uvaavanju znanstvenih spoznaja.
Naelo odrivog razvitka
lanak 9.
(1) Prilikom usvajanja polazita, donoenja strategija, planova i programa te propisa, i njihovoj provedbi, Hrvatski sabor,
Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), upanije, Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi i opine, u okviru svog
djelokruga, moraju poticati odrivi razvitak.
(2) U svrhu poticanja odrivog razvitka zahtjevi zatite okolia ureeni ovim Zakonom i posebnim propisima moraju biti
ukljueni u pripreme i provedbu utvrenih polazita i aktivnosti na svim podrujima gospodarskog i socijalnog razvitka.
Naelo predostronosti
lanak 10.
(1) Pri koritenju okolia treba tedljivo koristiti sastavnice okolia i njima upravljati vodei rauna o mogunostima ponovnog
koritenja prirodnih i materijalnih dobara, te vodei rauna o sprjeavanju oneiivanja okolia, moguem nastanku teta po
okoli i izbjegavanju stvaranja otpada, u najveoj moguoj mjeri.
(2) Granine vrijednosti emisija, standardi kakvoe okolia, pravila postupanja i druge mjere zatite okolia moraju biti
odreene propisom, odnosno odgovarajuim aktom, a svako djelovanje na okoli mora biti planirano i izvedeno na nain da
uzrokuje to manje optereivanje okolia, vodei pri tome rauna o racionalnom koritenju prirodnih dobara i energije.
(3) Radi izbjegavanja rizika i opasnosti po okoli, pri planiranju i izvoenju zahvata treba primijeniti sve utvrene preventivne
mjere zatite okolia to podrazumijeva koritenje dobrih iskustava, kao i uporabu proizvoda, opreme i ureaja te primjenu
proizvodnih postupaka i sustava odravanja projektiranih parametara postrojenja, koji su najpovoljniji po okoli.
(4) U cilju preventivnosti, prilikom koritenja okolia, primjenjuju se najbolje raspoloive tehnike i u svijetu priznati sustavi
odravanja postrojenja.
(5) Operater, koji svojim djelovanjem ili proputanjem djelovanja na koje je obvezan propisom ili odgovarajuim aktom,
uzrokuje rizik po okoli, ili nanosi tetu u okoliu, obvezan je, o svom troku bez odgaanja poduzeti nune mjere zatite da
se izbjegne rizik i teta u okoli.
(6) Kada prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive tete za zdravlje ljudi i okoli, ne smije se odgaati poduzimanje nunih
zatitnih mjera, pa ni u sluaju kada ta opasnost nije u cijelosti znanstveno istraena.
(7) Odustat e se, odnosno nee se djelovati, obavljati djelatnost i/ili obaviti zahvat, koji imaju znanstveno dokazanu ili
pretpostavljenu vjerojatnost tetnog i trajno tetnog utjecaja na okoli, a osobito na sastavnice okolia bioraznolikost i
krajobraz.

Naelo ouvanja vrijednosti prirodnih dobara, bioraznolikosti i krajobraza

lanak 11.
(1) Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati ouvati na razini obujma i kakvoe koji ne ugroavaju zdravlje i
ivot ovjeka i nisu tetni za biljni i ivotinjski svijet, te ih koristiti na odrivi nain tako da se ne umanjuje njihova vrijednost za
budue narataje.
(2) Tlo je neobnovljivo dobro i mora se koristiti odrivo uz ouvanje njegovih funkcija. Nepovoljni uinci na tlo moraju se
izbjegavati u najveoj moguoj mjeri.
(3) Zahvati u okoli koji mogu imati tetni uinak na bioraznolikost i krajobraznu raznolikost i vrijednost, te ouvanje prirodnog
genetskog sklada i sklada prirodnih zajednica, ivih organizama i tvari, nisu doputeni, ukoliko se u postupku u skladu s ovim
Zakonom i posebnim propisima ne odlui drukije.
Naelo zamjene i/ili nadomjetaja
lanak 12.
(1) Djelovanje, odnosno planirani zahvat koji bi mogao imati tetni utjecaj na okoli potrebno je zamijeniti djelovanjem,
odnosno zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoli, to se utvruje u postupcima ureenim ovim Zakonom.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka odgovarajue se primjenjuje na koritenje postrojenja te pri koritenju opreme i
proizvoda, uz obvezno ograniavanje oneienja okolia na izvoru nastanka.
(3) Tvarima koje se mogu ponovno uporabiti, ili koje su bioloki razgradive, treba dati prednost pri uporabi, pa i u sluaju
veih trokova.
Naelo otklanjanja i sanacije tete u okoliu na izvoru nastanka
lanak 13.
Ako je teta u okoliu nastala kao rezultat djelovanja ili proputanja propisanog obveznog djelovanja operatera, odnosno kao
rezultat obavljanja djelatnosti fizike ili pravne osobe, oni su duni otkloniti, odnosno sanirati tetu u okoliu prvenstveno na
izvoru nastanka.
Naelo cjelovitog pristupa
lanak 14.
(1) Svrha naela cjelovitog pristupa je sprjeavanje i/ili svoenje rizika za okoli na najmanju moguu mjeru rizika za okoli u
cjelini.
(2) Zahtjevi za visokom razinom zatite okolia i poboljanjem kakvoe okolia obvezni su sastavni dio svih polazita kojima
je cilj uravnoteeni gospodarski razvitak, a osiguravaju se sukladno naelu odrivog razvitka.
(3) Kod izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja mora se posebno uzimati u obzir prikladnost zahvata s obzirom
na poznate rizike od prirodnih nepogoda, pouzdanost postojeih i planiranih mjera za smanjivanje rizika od prirodnih
nepogoda, osjetljivost okolia na odreenom prostoru, odnos prema skladu i vrijednostima krajobraza, odnos prema
neobnovljivim i obnovljivim prirodnim dobrima, kulturnoj batini i materijalnim dobrima, te ukupnost njihovih meusobnih
utjecaja i meusobnih utjecaja postojeih i planiranih zahvata na okoli.
(4) Stratekom procjenom okolia ne dovode se u pitanje pojedinani postupci procjene utjecaja na okoli, niti drugi
zakonom propisani postupci.
Naelo suradnje
lanak 15.
(1) Odrivi razvitak sukladno ovom Zakonu postie se suradnjom i zajednikim djelovanjem Hrvatskoga sabora, Vlade,
upanija, Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i opina te svih drugih dionika u cilju zatite okolia, svakoga u okviru
svoje nadlenosti i odgovornosti.
(2) Drava osigurava suradnju i solidarnost u rjeavanju globalnih i meudravnih pitanja zatite okolia, posebno kroz
meunarodne ugovore, suradnjom s drugim dravama i sklapanjem odgovarajuih sporazuma te obavjeivanjem drugih
drava o prekograninim utjecajima na okoli, o ekolokim nesreama, kao i meunarodnom razmjenom informacija o
okoliu.
(3) Vlada, upanije, Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi i opine, u okviru svoga djelokruga, solidarno i zajedniki sudjeluju u
provedbi zatite okolia iz svoje nadlenosti, kako bi osigurale provedbu uinkovitih mjera zatite okolia na svom podruju.

Naelo oneiiva plaa

lanak 16.
(1) Oneiiva snosi trokove nastale oneiavanjem okolia.
(2) Trokovi iz stavka 1. ovoga lanka obuhvaaju trokove nastale u vezi s oneiavanjem okolia ukljuujui i trokove
procjene tete, procjene nunih mjera i trokove otklanjanja tete u okoliu.
(3) Oneiiva snosi i trokove praenja stanja okolia i primjene utvrenih mjera te trokove poduzimanja mjera prevencije
od oneiivanja okolia, bez obzira na to da li su ti trokovi nastali kao rezultat propisane odgovornosti za oneiavanje
okolia, odnosno isputanjem emisija u okoli ili kao naknade utvrene odgovarajuim financijskim instrumentima, odnosno
kao obveza utvrena propisom o smanjivanju oneiivanja okolia.
Naelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
lanak 17.
(1) Javnost ima pravo pristupa informacijama o okoliu kojima raspolae tijelo javne vlasti i osobe koje tijelo javne vlasti
nadzire te osobe koje informacije uvaju za tijelo javne vlasti.
(2) Javnost ima pravo na pravodobno obavjeivanje o oneiavanju okolia, ukljuujui informacije o opasnim tvarima i
djelatnostima, informacije o poduzetim mjerama i s tim u svezi pristup podacima o stanju okolia.
(3) Javnost ima pravo sudjelovati u postupcima utvrivanja polazita, izrade i donoenja strategija, planova i programa, te
izrade i donoenja propisa i opih akata u vezi sa zatitom okolia.
(4) Javnost ima pravo sudjelovati u postupcima koji se vode na zahtjev nositelja zahvata i operatera sukladno ovom Zakonu.
(5) Prava iz stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka javnost ostvaruje na nain ureen ovim Zakonom i propisima donesenim na
temelju ovoga Zakona te sukladno posebnim propisima.
Naelo poticanja
lanak 18.
(1) Vlada, upanije, Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi i opine, u skladu sa svojim nadlenostima, potiu djelatnosti i
aktivnosti u svezi sa zatitom okolia koje sprjeavaju ili smanjuju oneiavanje okolia, kao i zahvate u okoli koji smanjuju
uporabu tvari, sirovina i energije, te manje oneiuju okoli ili ga iskoritavaju u doputenim granicama.
(2) Vlada, upanije, Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi, opine i pravne osobe s javnim ovlastima u podruju zatite okolia
duni su poticati informiranje, izobrazbu i pouavanje javnosti o zatiti okolia i odrivom razvitku i utjecati na razvijanje
svijesti o zatiti okolia u cjelini.
(3) Vlada odgovarajuim mjerama moe poticati pravne i fizike osobe koje obavljaju gospodarske djelatnosti na uinkovitije
provoenje mjera zatite okolia.
(4) Vlada, upanije, Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi i opine, u okviru svoga djelokruga, s oneiivaima i njihovim
asocijacijama mogu sklapati sporazume o dobrovoljnim mjerama koje oni provode u svrhu dodatnog smanjivanja optereenja
na okoli.
Naelo prava na pristup pravosuu
lanak 19.
(1) Svaka osoba (graanin i druga fizika, te pravna osoba, njihove skupine, udruge i organizacije) koja smatra da je njezin
zahtjev za informacijom u pitanjima zatite okolia zanemaren, neosnovano odbijen, bilo djelomino ili u cijelosti, ili ako na
njega nije odgovoreno na odgovarajui nain, ima pravo na zatitu svojih prava sukladno posebnom propisu o pravu na
pristup informacijama.
(2) U svrhu zatite prava na zdrav ivot i odriv okoli te u svrhu zatite okolia i pojedinih sastavnica okolia i zatite od
tetnog utjecaja optereenja, osoba koja uini vjerojatnim svoj pravni interes i osoba koja zbog lokacije zahvata i/ili zbog
prirode i/ili utjecaja zahvata moe, u skladu sa zakonom, dokazati da joj je trajno narueno pravo, ima pravo osporavati
postupovnu i materijalnu zakonitost odluka, ina i propusta tijela javne vlasti putem nadlenog tijela i/ili nadlenog suda, u
skladu sa zakonom.

III. SASTAVNICE OKOLIA I UTJECAJI OPTEREENJA

Zatita sastavnica okolia
lanak 20.
(1) Sastavnice okolia moraju biti zatiene od oneienja pojedinano i u okviru ostalih sastavnica okolia, uzimajui u
obzir njihove meusobne odnose i meuutjecaje.

(2) Zatita od oneienja i ouvanje pojedine sastavnice okolia ureuju se ovim Zakonom, posebnim zakonima, i propisima
donesenim na temelju tih zakona.
Zatita tla i zemljine kamene kore
lanak 21.
(1) Zatita tla obuhvaa ouvanje zdravlja i funkcija tla, sprjeavanje oteenja tla, praenje stanja i promjenu kakvoa tla te
saniranje i obnavljanje oteenih tala i lokacija.
(2) Oneienje, odnosno oteenje tla smatra se tetnim utjecajem na okoli, a utvrivanje prihvatljivih graninih vrijednosti
kakvoe tla provodi se na temelju posebnih propisa.
(3) Zatita zemljine kamene kore obuhvaa odrivo iskoritavanje mineralnih sirovina, odrivo koritenje krajobrazne
raznolikosti i zatitu geoloki vrijednih pojava, objekata i struktura.
(4) Da bi se osiguralo odrivo koritenje zemljine kamene kore utvruju se mjere zatite i sanacije u skladu s ovim Zakonom i
posebnim propisima.
Zatita umskog podruja
lanak 22.
Zatita umskih podruja obuhvaa zatitu prirodnih i djelomino prirodnih sastojina, umskih kompleksa, kao i zatitu
umskog tla, biljnog i ivotinjskog svijeta koji je u umskom podruju, te genetskih sjemenskih sastojina autohtonih vrsta
drvea.
Zatita zraka
lanak 23.
Zatita zraka obuhvaa mjere zatite zraka, poboljanje kakvoe zraka u svrhu izbjegavanja ili smanjivanja tetnih posljedica
za ljudsko zdravlje, kakvou ivljenja i okoli u cjelini, ouvanje kakvoe zraka te sprjeavanje i smanjivanje oneiivanja
koja utjeu na oteivanje ozonskog sloja i promjenu klime.
Zatita voda
lanak 24.
(1) Zatita voda obuhvaa mjere zatite voda te poboljanja stanja voda radi sprjeavanja ili smanjivanja tetnih posljedica
za ljudsko zdravlje, vodne ekosustave, kakvou ivota i okoli u cjelini.
(2) Zatita voda od oneiavanja provodi se radi ouvanja ivota i zdravlja ljudi i zatite okolia, te omoguavanja odrivog,
nekodljivog i neometanog koritenja voda za razliite namjene, u skladu s posebnim propisom koji ureuje upravljanje
vodama.
Zatita mora i obalnog podruja
lanak 25.
(1) Zatita mora i obalnog podruja od oneienja podrazumijeva: upravljanje obalnim podrujem, morskim dnom i morskim
podzemljem, te morskim okoliem na temelju ekosustavnog pristupa, smanjenje i/ili uklanjanje oneienja, odnosno
optereenja u morskom i obalnom okoliu, ouvanje zatienih i ekoloko znaajnih podruja u moru i obalnom podruju,
zatita, ouvanje i obnavljanje morskih resursa te strukture i funkcije morskih i obalnih ekosustava, sustavno praenje i
promatranje morskih i obalnih ekosustava, na temelju ekosustavnog pristupa.
(2) Zatita mora obuhvaa mjere zatite morskog okolia ukljuujui morski ekosustav i obalno podruje kao nedjeljive
cjeline, sprjeavanje tetnih zahvata s negativnim posljedicama na morski ekosustav imajui u vidu njihovo kumulativno i
sinergijsko djelovanje, odrivo koritenje prirodnih resursa, sprjeavanja oneienja mora iz zraka, s kopna, s pomorskih
objekata i drugih oneiivaa uslijed pomorskog prometa ukljuujui i oneienje prouzroeno odbacivanjem s pomorskih
objekata ili iz zrakoplova sa svrhom potapanja ili spaljivanjem na moru, te prekograninog oneienja, kao i sprjeavanje
oneienja uslijed velikih nesrea i uklanjanja njihovih posljedica.
(3) Zatita i upravljanje obalnim podrujem obuhvaa mjere zatite obalnih ekosustava i odrivo i integralno upravljanje
obalnim resursima te koordinativne aktivnosti vezane za unapreenje usuglaavanja djelatnosti svih subjekata nadlenih za
obalna podruja primjenjujui pristup integralnog upravljanja obalnim podrujem.
(4) Drava poduzima sve odgovarajue mjere kako bi sprijeila, smanjila i suzbila oneienje morskog okolia i obalnog
podruja u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
(5) U cilju osiguranja polazita za postizanje dobroga stanja morskog okolia i obalnog podruja i polazita za osiguranje
njihove zatite i ouvanje, te sprjeavanje propadanja morskog okolia i obalnog podruja, donosi se dokument upravljanja
morskim okoliem i obalnim podrujem sukladno lanku 56. ovoga Zakona.

Zatita prirode
lanak 26.
(1) Zatita prirode odnosi se na ouvanje georaznolikosti, bioraznolikosti, krajobrazne vrijednosti i raznolikosti te zatitu
prirodnih vrijednosti.
(2) Zatita prirode obuhvaa praenje stanja prirode, uspostavu sustava zatite prirodnih vrijednosti radi njihova trajnoga
ouvanja, osiguranje odrivog koritenja prirodnih dobara.
Zatita od utjecaja optereenja na okoli
lanak 27.
Zatita od nepovoljnog utjecaja i tetnog djelovanja optereenja na pojedine sastavnice i okoli u cjelini ureuje se ovim
Zakonom, posebnim zakonima o pojedinim optereenjima i propisima donesenim na temelju tih zakona.
Zatita od tetnog utjecaja genetski modificiranih organizama
lanak 28.
Zatita od tetnog utjecaja genetski modificiranih organizama (u daljnjem tekstu: GMO) obuhvaa mjere kojima se ureuje
prekogranini prijenos, provoz i ograniena uporaba GMO-a i mjere kojima se sprjeava uvoenje u okoli i stavljanje na
trite GMO-a i proizvoda koji sadre i/ili se sastoje i/ili potjeu od GMO-a protivno odredbama posebnog propisa.
Zatita od buke
lanak 29.
(1) Zatita od buke provodi se radi zatite od buke tetne za zdravlje ljudi, a koja predstavlja svaki zvuk koji prekorauje
najvie doputene razine utvrene posebnim propisima s obzirom na vrijeme i mjesto nastanka u sredini u kojoj ljudi rade i
borave.
(2) Zatita od buke obuhvaa mjere zatite od buke na kopnu, u moru i obalnom podruju mora, vodi i u zraku, radi
sprjeavanja, smanjivanja i otklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi.
Zatita od ionizirajuih zraenja i nuklearna sigurnost
lanak 30.
(1) Zatita od ionizirajuih zraenja obuhvaa naela i mjere zatite od ionizirajuih zraenja, postupanje u izvanrednim
dogaanjima, nain postupanja s radioaktivnim otpadom radi osiguranja i smanjivanja rizika za ivot i zdravlje ljudi te okoli.
(2) Nuklearna sigurnost obuhvaa mjere sigurnosti i zatite pri uporabi nuklearnih materijala i u obavljanju nuklearnih
djelatnosti u svrhu sprjeavanja izvanrednih dogaaja ija posljedica moe biti radioaktivno oneienje okolia.
Zatita od tetnog utjecaja kemikalija
lanak 31.
Zatita od tetnog utjecaja kemikalija, njihovih spojeva i pripravaka obuhvaa mjere i postupke kojima se od njihovoga
tetnog djelovanja titi zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoli.
Zatita od svjetlosnog oneienja
lanak 32.
(1) Svjetlosno oneienje je promjena razine prirodne svjetlosti u nonim uvjetima uzrokovana unoenjem svjetlosti
proizvedene ljudskim djelovanjem.
(2) Zatita od svjetlosnog oneienja obuhvaa mjere zatite od nepotrebnih, nekorisnih ili tetnih emisija svjetlosti u prostor
u zoni i izvan zone koju je potrebno osvijetliti te mjere zatite nonog neba od prekomjernog osvjetljenja.
(3) Zatita od svjetlosnog oneienja odreuje se na temelju zdravstvenih, biolokih, ekonomskih, kulturolokih, pravnih,
sigurnosnih, astronomskih i drugih standarda.
Gospodarenje otpadom
lanak 33.
Gospodarenje otpadom obuhvaa mjere za sprjeavanje nastanka i smanjivanje koliina otpada, bez uporabe postupaka i/ili
naina koji predstavljaju rizik po okoli, te mjere za sprjeavanje tetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoli.

IV. SUBJEKTI ZATITE OKOLIA

lanak 34.
Odrivi razvitak i zatitu okolia unutar svoga Ustavom utvrenoga djelokruga osiguravaju:
Hrvatski sabor,

Vlada,
ministarstva i druga nadlena tijela dravne uprave,
upanije i Grad Zagreb,
veliki gradovi, gradovi i opine,
Hrvatska agencija za okoli i prirodu i Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost,
pravne osobe s javnim ovlastima,
osobe ovlatene za strune poslove zatite okolia,
pravne i fizike osobe odgovorne za oneiavanje okolia sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima, te druge
pravne i fizike osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost,
udruge civilnog drutva koje djeluju na podruju zatite okolia, te
graani kao pojedinci, njihove skupine, udruge i organizacije.
lanak 35.

(1) Hrvatski sabor unutar svoga Ustavom utvrenoga djelokruga osigurava odrivi razvitak i zatitu okolia sukladno ovom
Zakonu, posebnim zakonima kojima se ureuje zatita sastavnica okolia i zatita okolia od tetnog utjecaja i nepovoljnog
djelovanja optereenja, te sukladno propisima donesenim na temelju zakona, a osobito:
prati i razmatra stanje zatite okolia i ostvarenje odrivog razvitka putem izvjea koje podnosi Vlada prema ovom
Zakonu i posebnim propisima,
utvruje i donosi odgovarajua polazita za odrivi razvitak i zatitu okolia.
(2) Vlada unutar svoga Ustavom utvrenoga djelokruga osigurava odrivi razvitak i zatitu okolia sukladno ovom Zakonu,
posebnim zakonima kojima se ureuje zatita sastavnica okolia i zatita od optereenja te sukladno propisima donesenim
na temelju zakona, a osobito:
prati i razmatra stanje zatite okolia putem propisanih izvjea,
utvruje i predlae Hrvatskome saboru odgovarajua polazita za odrivi razvitak i zatitu okolia,
odgovarajuim mjerama potie obrazovanje i pouavanje javnosti u vezi s odrivim razvitkom i zatitom okolia,
osigurava financijska i druga sredstva za unaprjeenje sustava zatite okolia,
sklapa meunarodne sporazume i zakljuuje meunarodne ugovore vezano za podruje zatite okolia i osigurava
uvjete za njihovu provedbu,
po potrebi osniva odgovarajua struna i savjetodavna tijela za izvravanje zadaa preuzetih meunarodnim
sporazumima i ugovorima iz podruja zatite okolia.
lanak 36.
(1) upanije i Grad Zagreb u svojem djelokrugu ureuju, organiziraju, financiraju i unaprjeuju poslove zatite okolia koji su
im ovim Zakonom i posebnim propisima stavljeni u nadlenost, a od podrunog (regionalnog) su znaaja za zatitu okolia,
unaprjeenje stanja okolia na njihovom podruju.
(2) Veliki gradovi, gradovi i opine u svojem djelokrugu ureuju, organiziraju, financiraju i unaprjeuju poslove zatite okolia
koji su im ovim Zakonom i posebnim propisima stavljeni u nadlenost, a od lokalnog su znaaja za zatitu okolia,
unaprjeenje stanja okolia na njihovom podruju.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, na velike gradove na odgovarajui nain primjenjuju se i odredbe o poslovima od
podrunog (regionalnog) znaaja za zatitu okolia, unaprjeenje stanja okolia, ako su im ovim Zakonom, odnosno
posebnim propisima stavljeni u nadlenost.
Savjet za odrivi razvitak i zatitu okolia
lanak 37.
(1) U cilju postizanja koordiniranog i usuglaenog gospodarskog razvitka vezano za podruje zatite okolia i osiguranja
uvjeta za odrivi razvitak, te radi kontinuiteta osiguranja strune i znanstvene osnove za ureenje pojedinih pitanja u
podruju zatite okolia i odrivog razvitka osniva se Savjet za odrivi razvitak i zatitu okolia (u daljnjem tekstu: Savjet).
(2) Savjet osniva Vlada.
(3) Savjet ima devet lanova ukljuujui i predsjednika Savjeta. Predsjednika i lanove savjeta Vlada imenuje iz redova
znanstvenih, strunih, javnih i drugih djelatnika te predstavnika sredinjih tijela dravne uprave nadlenih za pojedinu
sastavnicu okolia, odnosno optereenja i predstavnika udruga civilnog drutva koje djeluju na podruju zatite okolia.
(4) Savjet daje miljenja na prijedloge dokumenata iz podruja zatite okolia i odrivog razvitka koje donosi Vlada, odnosno
Hrvatski sabor, daje miljena na prijedloge i ocjene o usklaenosti rjeavanja pitanja zatite okolia i gospodarskog razvitka,

daje miljenja na prijedloge i ocjene o usklaenosti rjeavanja pitanja vezanih za zatitu klime i ozonskog sloja te obavlja i
druge zadae koje mu povjeri Vlada ili Ministarstvo u skladu s ovim Zakonom.
(5) Savjet donosi poslovnik o svom radu.
(6) lanovima Savjeta pripada naknada za rad u Savjetu.
(7) Sredstva za rad Savjeta osiguravaju se u dravnom proraunu, a iznos naknade za rad u Savjetu utvruje Vlada
odlukom.
(8) Strune i administrativne poslove za Savjet obavlja Ministarstvo.
Agencija za zatitu okolia
lanak 38.
(1) Poslove prikupljanja i objedinjavanja prikupljenih podataka i informacija o okoliu i prirodi, radi osiguravanja i praenja
provedbe politike zatite okolia i odrivog razvitka, obavlja Hrvatska agencija za okoli i prirodu (u daljnjem tekstu:
Agencija).
(2) Djelatnost Agencije obuhvaa osobito:
uspostavu, razvoj, voenje i koordinaciju jedinstvenog informacijskog sustava zatite okolia u Dravi,
prikupljanje i objedinjavanje podataka i /ili informacija o okoliu,
voenje odgovarajuih baza podataka o okoliu te upis u registar sustava za ekoloko upravljanje i neovisno
ocjenjivanje EMAS, te ostale poslove u skladu s lankom 211. ovoga Zakona,
praenje i izvjeivanje o stanju okolia,
praenje i izvjeivanje o utjecaju okolia na zdravlje, u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo,
obavljanje struno-savjetodavnih poslova pri odreivanju sadraja, metodologije i naina praenja stanja okolia i
voenja jedinstvenog informacijskog sustava zatite okolia,
pripremu podataka za izradu dokumenata i izvjea u vezi sa zatitom okolia i odrivim razvitkom,
izradu strunih podloga za izradu, odnosno suradnju na izradi, dokumenata odrivog razvitka i zatite okolia te
izvjea koja se daju u vezi s provedbom tih dokumenata,
izradu Izvjea o stanju okolia iz lanka 58. stavka 1. ovoga Zakona,
izradu Nacionalne liste pokazatelja,
suradnju s tijelima dravne uprave, upravnim odjelima upanije, upravnim odjelima Grada Zagreba, upravnim
odjelima velikog grada, grada i opine, pravnim osobama s javnim ovlastima i drugim osobama, meunarodnim
tijelima, institucijama i udrugama na izradi i realizaciji projekata i programa zatite okolia,
provoenje, odnosno sudjelovanje u provedbi meunarodnih ugovora i sporazuma iz podruja zatite okolia kojih
je Drava stranka, u dijelu koji se odnosi na izvjeivanje prema preuzetima obvezama,
sudjelovanje u projektima i programima iz podruja zatite okolia koji se provode na temelju meunarodnih
ugovora, po ovlasti Ministarstva,
osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o okoliu, kojima raspolae i koje nadzire.
(3) Agencija obavlja i strune poslove zatite prirode sukladno posebnom Zakonu kojim se ureuje zatita prirode.
(4) Agencija je sredinje informacijsko tijelo Drave za koordinaciju izvjeivanja i izvjeivanje Europske komisije o provedbi
pojedinih propisa zatite okolia te provodi koordinaciju izvjeivanja i izvjeivanje.
(5) Agencija surauje s Europskom agencijom za okoli i izvjeuje u skladu sa zahtjevima Europske okoline informacijske i
promatrake mree (EIONET).
(6) Agencija obavlja i druge poslove u skladu s ovim Zakonom, Uredbom o osnivanju Agencije, Statutom Agencije i
posebnim propisima, koji slue za ostvarivanje djelatnosti Agencije utvrene stavcima 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka.
(7) Nacionalna lista pokazatelja iz stavka 2. ovoga lanka izrauje se na temelju posebnih propisa i meunarodnih ugovora,
vodei rauna o specifinim zahtjevima za zatitu okolia. Nacionalna lista pokazatelja redovito se aurira i objavljuje na
internetskim stranicama Agencije.
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
lanak 39.
(1) Poslove financiranja pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i slinih aktivnosti u podruju ouvanja, odrivog
koritenja, zatite i unaprjeivanja okolia, te u podruju energetske uinkovitosti i koritenja obnovljivih izvora energije,
promidbu ciljeva i naela zatite okolia radi postizanja sustavnog i cjelovitog ouvanja kakvoe okolia, ouvanja
bioraznolikosti, krajobrazne raznolikosti te georaznolikosti i racionalnog koritenja prirodnih dobara i energije kao osnovnih

uvjeta odrivog razvitka te ostvarivanja prava graana na zdrav okoli, obavlja Fond za zatitu okolia i energetsku
uinkovitost u skladu s posebnim zakonom.
(2) Sredstva za financiranje djelatnosti Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost osiguravaju se, sukladno Naelu
oneiiva plaa, iz naknada i posebnih naknada koje plaaju obveznici plaanja za zatitu okolia i energetsku
uinkovitost te iz drugih izvora sukladno posebnim propisima.
Osobe ovlatene za strune poslove zatite okolia
lanak 40.
(1) Strune poslove zatite okolia, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, obavlja pravna osoba ovlatena za strune
poslove zatite okolia, (u daljnjem tekstu: ovlatenik).
(2) Ovlatenik pod uvjetima odreenim ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 12. ovoga lanka moe obavljati poslove koji se
odnose na sljedee grupe poslova:
1. izradu studija o znaajnom utjecaju strategije, plana ili programa na okoli (u daljnjem tekstu: strateka studija)
ukljuujui i dokumentaciju potrebnu za ocjenu o potrebi strateke procjene te dokumentaciju za odreivanje
sadraja strateke studije,
2. izradu studija o utjecaju zahvata na okoli, ukljuujui i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi
procjene utjecaja zahvata na okoli te dokumentacije za odreivanje sadraja studije o utjecaju na okoli,
3. izradu poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti strategija, plana, programa ili zahvata za ekoloku mreu,
4. pripremu i izradu dokumentacije za postupak utvrivanja prevladavajueg javnog interesa s prijedlogom
kompenzacijskih uvjeta,
5. izradu studija procjene rizika uvoenja i ponovnog uvoenja i uzgoja divljih vrsta,
6. izradu procjene rizika i osjetljivosti za sastavnice okolia,
7. izradu operativnog programa praenja stanja okolia,
8. izradu dokumentacije vezano za postupak izdavanja okoline dozvole ukljuujui izradu Temeljnog izvjea,
9. izradu programa zatite okolia,
10. izradu izvijea o stanju okolia,
11. izradu izvjea o sigurnosti,
12. izradu elaborata o zatiti okolia koji se odnose na zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na
okoli,
13. izradu posebnih elaborata i izvjea za potrebe ocjene stanja sastavnica okolia,
14. izradu sanacijskih elaborata, programa i sanacijskih izvjea,
15. izradu projekcija emisija, izvjea o provedbi politike i mjera smanjenja emisija i nacionalnog izvjea o promjeni
klime,
16. izradu izvjea o proraunu (inventaru) emisija staklenikih plinova i drugih emisija oneiujuih tvari u okoli,
17. izradu i/ili verifikaciju izvjea o emisijama staklenikih plinova iz postrojenja i zrakoplova,
18. izradu i/ili verifikaciju izvjea o odrivosti proizvodnje biogoriva i izvjea o emisijama staklenikih plinova,
19. izradu i/ili verifikaciju izvjea o emisijama staklenikih plinova u ivotnom vijeku fosilnih goriva,
20. izradu i/ili verifikaciju posebnih elaborata, prorauna, i projekcija za potrebe sastavnica okolia;
21. procjenu teta nastalih u okoliu ukljuujui i prijetee opasnosti,
22. praenje stanja okolia,
23. obavljanje strunih poslova za potrebe Registra oneiavanja okolia,
24. obavljanje strunih poslova za potrebe sustava upravljanja okoliem i neovisnog ocjenjivanja,
25. izradu elaborata o usklaenosti proizvoda s mjerilima u postupku ishoenja znaka zatite okolia Prijatelj okolia
i znaka EU Ecolabel,
26. izradu elaborata o utvrivanju mjerila za odreenu skupinu proizvoda za dodjelu znaka zatite okolia Prijatelj
okolia
(3) Pojedine poslove u okviru grupe poslova iz stavka 2. ovoga lanka propisuje ministar pravilnikom iz stavka 12. ovoga
lanka ako ti poslovi nisu propisani posebnim propisima.
(4) Ovlatenik za obavljanje poslova iz stavka 2. ovoga lanka mora ispunjavati uvjete sukladno ovom Zakonu i pravilniku iz
stavka 12. ovoga lanka.

(5) Ovlatenik moe zapoeti obavljati neki od poslova iz stavka 2. ovoga lanka nakon to ishodi suglasnost Ministarstva za
obavljanje tih poslova.
(6) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, ovlatenik za strune poslove verifikacije izvjea o emisijama staklenikih plinova iz
postrojenja i zrakoplova te verifikacije izvjea o odrivosti proizvodnje biogoriva ukljuujui izvjea o emisijama staklenikih
plinova, te za verifikaciju izvjea o emisijama staklenikih plinova u ivotnom vijeku fosilnih goriva mora biti akreditiran
sukladno posebnom propisu.
(7) Ovlatenik koji je izradio ili sudjelovao u izradi studije o utjecaju zahvata na okoli ne moe obavljati poslove praenja
stanja okolia koji su odreeni rjeenjem o prihvatljivosti toga zahvata za okoli.
(8) O izdanim suglasnostima iz stavka 5. ovoga lanka Ministarstvo vodi oevidnik.
(9) Ministarstvo redovito aurira i objavljuje na internetskim stranicama popis izdanih suglasnosti iz stavka 5. ovoga lanka.
(10) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, za obavljanje manje sloenih strunih poslova zatite okolia, iz stavka 2.
podstavaka 12., 24., 25. i 26. ovoga lanka ovlatenik moe biti i fizika osoba.
(11) Uvjete koje mora ispunjavati ovlatenik za obavljanje pojedinih poslova iz stavka 2. ovoga lanka, poslovi koje moe
obavljati ovlatenik fizika osoba, nain izdavanja, rok na koji se izdaje, sadraj i nain voenja oevidnika iz stavka 9. ovoga
lanka, te druga pitanja s tim u vezi poblie propisuje ministar pravilnikom.
(12) Nositelj zahvata, odnosno operater, ne moe obavljati strune poslove zatite okolia u svojstvu ovlatenika, u istom
postupku koji se vodi sukladno odredbama ovoga Zakona.
Zahtjev za izdavanje suglasnosti
lanak 41.
(1) Zahtjev za izdavanje suglasnosti (u daljnjem tekstu: zahtjev) se podnosi u pisanom obliku. U zahtjevu pravna osoba,
odnosno fizika osoba ovlatenik mora navesti nazive strunih poslova odnosno grupu/grupe poslova za koje trai
suglasnost.
(2) Uz zahtjev pravna osoba duna je priloiti dokaze o ispunjavanju propisanih uvjeta i to:
1. izvadak iz sudskog registra ne stariji od tri mjeseca, koji Ministarstvo pribavlja po slubenoj dunosti,
2. za voditelja strunih poslova:

3.

presliku diplome,

presliku radne knjiice,

presliku uvjerenja o poloenom strunom ispitu,

i druge dokaze sukladno pravilniku iz lanka 40. stavka 12. ovoga Zakona,
za svakog strunjaka:

4.
5.
6.

presliku diplome,

presliku radne knjiice,

da raspolae odgovarajuim radnim prostorom.
presliku odgovarajue potvrde Hrvatske akreditacijske agencije ukoliko je obveza pribavljanja takve potvrde
propisana ovim Zakonom, odnosno posebnim propisom.
ostale dokaze sukladno posebnom propisu.

(3) Uz zahtjev fizika osoba ovlatenik duna je priloiti:

presliku diplome,
presliku radne knjiice,
za grupe poslova iz lanka 40. stavka 2. podstavaka 12., 24., 25. i 26. ovoga Zakona fizika osoba ovlatenik
duna je priloiti potvrdu o poloenom strunom ispitu.
Suglasnost
lanak 42.
(1) Ovlatenik moe pribaviti suglasnost za obavljanje pojedinog strunog posla, grupe strunih poslova ili vie grupa
strunih poslova.
(2) Postupak izdavanja suglasnosti mora se provesti u roku od 60 dana od dana primitka urednog zahtjeva.

(3) Suglasnost za obavljanje strunih poslova daje se za razdoblje od tri godine kada se suglasnost ovlateniku daje prvi
puta za odgovarajue poslove, odnosno grupu poslova. Svaka sljedea suglasnost, koja se izdaje za iste poslove, odnosno
iste grupe strunih poslova koji su bili obuhvaeni ranijom suglasnou, izdaje se za razdoblje od pet godina.
(4) Suglasnost iz stavka 3. ovoga lanka je upravni akt.
(5) Protiv suglasnosti iz stavka 1. ovoga lanka alba nije doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor.
lanak 43.
(1) Kada ovlatenik u tijeku obavljanja registrirane djelatnosti odlui da nee obavljati strune poslove za koje je pribavio
suglasnost prema ovom Zakonu duan je bez odgaanja o tome obavijestiti Ministarstvo pisanom obavijeu radi brisanja iz
Oevidnika o izdanim suglasnostima.
(2) U sluaju prestanka propisanih uvjeta, odnosno promjene u popisanim uvjetima za obavljanje registrirane djelatnosti
ovlatenik je duan u roku od 30 dana od dana prestanka propisanih uvjeta, odnosno promjene obavijestiti Ministarstvo o
novonastalim okolnostima.
Ukidanje suglasnosti
lanak 44.
(1) Ministarstvo e, po slubenoj dunosti, rjeenjem, ovlateniku ukinuti suglasnost za obavljanje strunih poslova i prije
isteka roka iz lanka 42. stavka 3. ovoga Zakona u sljedeim sluajevima:
1. kada se inspekcijskim nadzorom utvrdi da je ovlatenik prestao ispunjavati neki od Zakonom, odnosno posebnim
propisom propisanih uvjeta,
2. kada Ministarstvo uvidom u odgovarajuu dokumentaciju u spisima, ukljuujui i ocjenu cjelovitosti i strune
utemeljenosti studije koju daje Savjetodavno struno povjerenstvo, odnosno nadleno tijelo u postupku prema
posebnom propisu, utvrdi da ovlatenik strune poslove ne obavlja na propisani nain:

tako da pri obavljanju poslova ne postupa sukladno Zakonu, posebnom propisu i/ili ne sudjeluje u
propisanim postupcima na propisani nain,

prilikom izrade naruenih dokumenta (studija, elaborata, izvjea, programa, planova, verifikacija,
prorauna i sl.,) ne postupa sukladno posebnim propisima kojima su propisani zahtjevi glede njihova
obuhvata i sadraja, odnosno ne postupa sukladno propisanom i/ili odgovarajuim aktom nadlenog tijela
odreenom nainu prikupljanja podataka, praenja stanja okolia, uzorkovanja, mjerenja, ispitivanja i sl.,

u izvrenju naruenih poslova ne primjenjuje odredbe posebnih propisa, odnosno drugih materijalnih
propisa ije je zahtjeve, s obzirom na propisani obuhvat dokumenta koji izrauje, duan na odgovarajui
nain struno obraditi i primijeniti u dokumentu,

3.

jer je u razdoblju od 24 mjeseca u dva predmeta dvije studije nadleno tijelo i/ili savjetodavno struno
povjerenstvo ocijenilo necjelovitima i neutemeljenima. Ova odredba se na odgovarajui nain primjenjuje i
na elaborate, izvjea, verifikacije i druge dokumente koje ovlatenik izrauje po narudbi,
kada Ministarstvo utvrdi da ovlatenik ne potuje propisane obveze glede uvanja i zatite poslovne tajne.

(2) Iznimno, Ministarstvo moe postupiti u smislu odredbe stavka 1. ovoga lanka i kada o nepravilnostima u radu
ovlatenika sazna na druge naine, od naruitelja usluga, nositelja zahvata, investitora, operatera i sl, odnosno kada
ovlatenik obavijesti Ministarstvo o prestanku bavljenja strunim poslovima za koje mu je izdana suglasnost Ministarstva u
kojem sluaju se suglasnost ukida danom koji ovlatenik navodi u obavijesti.
(3) Za donoenje rjeenja o ukidanju suglasnosti dovoljno je da se utvrdi jedan od sluajeva iz stavka 1. ovoga lanka.
(4) Protiv rjeenja iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka alba nije doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor.
(5) Kada se inspekcijskim nadzorom utvrdi da je pravna osoba koja posjeduje potvrdu o strunoj i tehnikoj osposobljenosti
za obavljanje poslova sukladno odredbama ovoga Zakona prestala ispunjavati bilo koji od uvjeta na temelju kojih je takva
potvrda pribavljena, nadlena inspekcija e o tome obavijestiti tijelo koje je izdalo potvrdu radi provedbe mjera prema
posebnom zakonu, odnosno postupit e prema odredbama ovoga Zakona.
Podnoenje novog zahtjeva nakon ukidanja suglasnosti
lanak 45.
(1) Pravna, odnosno fizika osoba kojoj je ukinuta suglasnost zbog prestanka ispunjavanja propisanih uvjeta moe podnijeti
zahtjev za izdavanje nove suglasnosti kada ispuni propisane uvjete.
(2) Pravna, odnosno fizika osoba kojoj je suglasnost ukinuta zbog obavljanja poslova na nain protivan propisima na
temelju kojih je suglasnost pribavljena ne moe podnijeti zahtjev za izdavanje nove suglasnosti prije isteka roka od pet
godina od dana pravomonosti rjeenja o ukidanju suglasnosti.

Prestanak vaenja suglasnosti

lanak 46.
(1) Suglasnost prestaje vaiti danom brisanja pravne osobe iz sudskog registra.
(2) Ovlatenik je bez odgaanja duan obavijestiti Ministarstvo o nastupu uvjeta iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Ministarstvo rjeenjem utvruje prestanak vaenja suglasnosti prema stavku 1. ovoga lanka. Nakon to rjeenje postane
izvrno ono je pravni temelj za promjenu podataka u oevidniku.
(4) Protiv rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka alba nije doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor.
Obveza polaganja strunog ispita za osobe zaposlene kod ovlatenika
lanak 47.
(1) Fizike osobe koje u svojstvu voditelja kod ovlatenika, odnosno ovlatenik fizika osoba obavljaju poslove iz podruja
zatite okolia (u daljnjem tekstu: strune osobe) dune su poloiti struni ispit za obavljanje poslova iz podruja zatite
okolia, te upotpunjavati svoje znanje prema programu za polaganje strunih ispita propisanim pravilnikom iz stavka 5.
ovoga lanka.
(2) Strunim ispitom provjerava se poznavanje vaeih propisa iz podruja koja ureuje ovaj Zakon i drugih propisa
znaajnih za primjenu ovoga Zakona.
(3) Struni ispit iz stavka 1. ovoga lanka polae se u Ministarstvu. Struni ispit provodi povjerenstvo koje osniva ministar
odlukom. Po potrebi ministar e odlukom imenovati vie povjerenstava.
(4) lanovi povjerenstva imenuju se s popisa osoba koje odreuje ministar iz redova znanstvenih i strunih djelatnika,
strunih djelatnika Ministarstva i predstavnika tijela ili osoba predloenih od strane ministara nadlenih za pojedine
sastavnice okolia.
(5) Program, uvjete i nain polaganja strunog ispita, kao i upotpunjavanje i usavravanje znanja osoba koje su poloile ispit
iz stavka 1. ovoga lanka, te njegove provjere, propisuje ministar pravilnikom.
(6) Povjerenstvo koje provodi struni ispit iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo na naknadu.
(7) Iznos i nain isplate naknade iz stavka 6. ovoga lanka propisuje ministar odlukom.
lanak 48.
(1) Ministarstvo vodi oevidnik izdanih potvrda o poloenom strunom ispitu i suglasnostima izdanim ovlatenicima.
(2) U oevidniku iz stavka 1. ovoga lanka evidentiraju se podaci o strunom radu ovlatenika i osoba koje su poloile struni
ispit, te podaci o cjeloivotnom obrazovanju.
(3) Sadraj i naini voenja oevidnika iz stavka 1. ovoga lanka propisuje se pravilnikom iz lanka 47. stavka 5. ovoga
Zakona.
lanak 49.
Posebnim zakonom moe se urediti udruivanje strunih osoba koje obavljaju strune poslove zatite okolia u Komoru
inenjera i strunjaka zatite okolia i prirode.

V. DOKUMENTI ODRIVOG RAZVITKA I ZATITE OKOLIA

lanak 50.
(1) Temeljni dokumenti odrivog razvitka i zatite okolia su:
Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske
Plan zatite okolia Republike Hrvatske
Program zatite okolia
Izvjee o stanju okolia.
(2) Pod dokumentima odrivog razvitka i zatite okolia u irem smislu podrazumijevaju se i strategije, planovi, programi i
izvjea koje se donose prema posebnim propisima u pojedinim sektorima za pojedine sastavnice okolia i optereenja.
(3) Strategije donesene prema ovom Zakonu i strategije donesene prema posebnim propisima za pojedine sastavnice
okolia i optereenja, na odgovarajui nain, prenose se u Strategiju iz stavka 1. ovoga lanka.

Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske

lanak 51.
(1) Strategijom odrivog razvitka Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) se dugorono usmjerava gospodarski i
socijalni razvitak te zatita okolia prema odrivom razvitku Drave. Strategijom se utvruju smjernice dugoronog djelovanja
definiranjem ciljeva i utvrivanjem mjera za njihovo ostvarenje, uvaavajui postojee stanje i preuzete meunarodne
obveze.
(2) Strategija sadri osobito:
analizu postojeeg gospodarskog, socijalnog i okolinog stanja,
naela i mjerila za odreivanje ciljeva i prioriteta odrivog razvitka Drave,
osnovne ciljeve i mjere odrivog razvitka gospodarstva, odrivog socijalnog razvitka, te zatite okolia po pojedinim
podrujima,
institucije koje e biti ukljuene u provedbu Strategije,
nain provedbe i odgovornost za provedbu Strategije,
praenje provedbe Strategije skupom pokazatelja.
(3) Strategiju izrauje Ministarstvo u suradnji s drugim sredinjim tijelima dravne uprave. Izradu Strategije koordinira
Ministarstvo.
(4) Strategiju, na prijedlog Vlade, donosi Hrvatski sabor.
(5) Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske se prije donoenja objavljuje na internetskim stranicama Ministarstva.
Nakon donoenja Strategija se objavljuje u Narodnim novinama.
(6) Strategija se donosi svakih deset godina, a njezina izmjena i dopuna po potrebi, na prijedlog Ministarstva.
(7) Razvojni dokumenti pojedinih podruja i djelatnosti moraju biti usklaeni s naelima, osnovnim ciljevima, prioritetima i
mjerama odrivog razvitka po pojedinim podrujima utvrenim u Strategiji.
Plan zatite okolia Republike Hrvatske
lanak 52.
(1) Plan zatite okolia Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Plan) odreuje prioritetne ciljeve zatite okolia u Dravi. Plan
mora biti usuglaen sa Strategijom.
(2) Plan sadri osobito: mjere i aktivnosti u podruju zatite okolia u Dravi, nain provedbe mjera, redoslijed ostvarivanja
mjera, rok izvravanja, nositelje provedbe, projekte, procjenu sredstava za provedbu Plana te analizu trokova i koristi.
(3) Plan se donosi za razdoblje od osam godina. Izvravanje Plana provjerava se za etverogodinje razdoblje provedbe.
(4) Plan izrauje Ministarstvo, a donosi ga Vlada.
(5) Plan se objavljuje u Narodnim novinama.
(6) Nadzor nad provedbom Plana provodi Ministarstvo.
(7) Plan, odnosno njegove izmjene i dopune se donose na temelju analize uinkovitosti primijenjenih mjera i stanja u okoliu
utvrenog Izvjeem o stanju okolia za to razdoblje, a prema potrebi i ranije, kada to predloi Ministarstvo.
(8) Pri izradi Plana iz stavka 1. ovoga lanka moraju se uzeti u obzir i planovi upravljanja po pojedinim sastavnicama okolia.
Program zatite okolia
lanak 53.
(1) Programom zatite okolia (u daljnjem tekstu: Program) se u skladu s podrunim (regionalnim), odnosno lokalnim
posebnostima i obiljejima podruja za koje se Program donosi, poblie razrauju mjere iz Plana koje se odnose na to
podruje.
(2) Program sadri osobito:
uvjete i mjere zatite okolia, prioritetne mjere zatite okolia po sastavnicama okolia i pojedinim prostornim
cjelinama podruja za koji se Program donosi,
subjekte koji su duni provoditi mjere utvrene Programom i ovlatenja u svezi s provedbom utvrenih mjera
zatite okolia,
praenje stanja okolia i ocjenu potrebe uspostave mree za dodatno praenje stanja okolia u podruju za koji se
Program donosi,

nain provedbe interventnih mjera u iznenadnim sluajevima oneiivanja okolia u podruju za koji se Program
donosi,
rokove za poduzimanje pojedinih utvrenih mjera,
izvore financiranja za provedbu utvrenih mjera i procjenu potrebnih sredstava.

(3) Program donose predstavnika tijela upanije, Grada Zagreba i velikih gradova, uz prethodnu suglasnost Ministarstva
koju ono daje temeljem prethodno pribavljenih miljenja ministarstava i drugih dravnih tijela o pojedinim pitanjima koja
podlijeu njihovoj nadlenosti.
(4) Program se donosi u roku od est mjeseci nakon donoenja Plana.
(5) Program se donosi za razdoblje od etiri godine.
(6) Prilikom izrade i donoenja Programa upanija i veliki gradovi na njezinom podruju duni su odgovarajue meusobno
suraivati.
(7) Programi upanije, Grada Zagreba i velikog grada moraju biti usuglaeni s Planom.
(8) Usuglaenost Programa iz stavka 7. ovoga lanka utvruje Ministarstvo prilikom izdavanja prethodne suglasnosti iz
stavka 3. ovoga lanka.
(9) Program se objavljuje u slubenom glasilu jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave.
(10) upanija, Grad Zagreb i veliki grad duni su Program dostaviti Agenciji u roku od mjesec dana od dana njegova
donoenja.
(11) Program, odnosno njegove izmjene i dopune se donose na temelju analize uinkovitosti primijenjenih mjera i stanja u
okoliu utvrenog Izvjeem o stanju okolia u upaniji, odnosno Gradu Zagrebu te velikom gradu, a prema potrebi moe se
donijeti i ranije.
lanak 54.
(1) Ukoliko je to predvieno Programom upanije, Program za svoje podruje, mogu donijeti i grad i opina. Prilikom izrade i
donoenja Programa grad i opina obvezni su suraivati sa upanijom ijem podruju pripadaju i odgovarajuim gradovima i
opinama na ije podruje, vezano za zatitu okolia, moe utjecati Program.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka Program donosi predstavniko tijelo grada, odnosno opine.
(3) Program grada i opine se objavljuje u slubenom glasilu jedinice lokalne samouprave.
(4) Grad i opina su obvezni Program dostaviti Agenciji u roku od mjesec dana od dana njegova donoenja.
(5) Program grad i opina mogu donijeti, za etverogodinje razdoblje ukoliko je dolo do izmjena i/ili dopuna Programa
upanije kojima je to odreeno. Izmjene i/ili dopune tih Programa, za isto razdoblje, mogu se donijeti na temelju analize
uinkovitosti primijenjenih mjera i stanja u okoliu utvrenog Izvjeem o stanju okolia u gradu, odnosno opini u
etverogodinjem razdoblju, a prema potrebi i ranije.
Strategija upravljanja morskim okoliem i obalnim podrujem i Plan intervencija kod iznenadnog oneienja mora
lanak 55.
U smislu lanka 50. ovoga Zakona dokumentom zatite okolia podrazumijevaju se i:
Strategija upravljanja morskim okoliem i obalnim podrujem,
Plan intervencija kod iznenadnih oneienja mora (u daljnjem tekstu: Plan intervencija).
lanak 56.
(1) Strategijom upravljanja morskim okoliem i obalnim podrujem dugorono se odreuju i usmjeravaju ciljevi upravljanja
morskim okoliem i obalnim podrujem na naelima odrivog razvitka i integralnog upravljanja obalnim podrujem,
primjenjujui ekosustavni pristup u skladu s ukupnim gospodarskim, drutvenim, socijalnim i kulturnim razvitkom na podruju
Drave.
(2) Strategiju upravljanja morskim okoliem i obalnim podrujem izrauje Ministarstvo u suradnji sa sredinjim tijelima
dravne uprave nadlenim za poslove: prostornoga ureenja, pomorstva, turizma, prometa, infrastrukture, regionalnog
razvoja, gospodarstva, poljoprivrede, ribarstva, umarstva, vodnoga gospodarstva, znanosti, zdravstva, vanjskih i europskih
poslova, obrane, kulture i upravljanja dravnom imovinom. Izradu Strategije upravljanja morskim okoliem i obalnim
podrujem koordinira Ministarstvo.
(3) Strategiju upravljanja morskim okoliem i obalnim podrujem, na prijedlog Vlade, donosi Hrvatski sabor.

(4) Akcijske programe Strategije upravljanja morskim okoliem i obalnim podrujem, te njihove izmjene i dopune, na prijedlog
Ministarstva, donosi Vlada.
(5) Ciljeve zatite okolia, podruje primjene i odreivanje pripadnosti, plan djelovanja u pripremi dokumenata za morski
okoli i obalno podruje (Poetna procjena ukupnog stanja, Skup znaajki dobrog stanja okolia, Skup ciljeva, Sustav
praenja i promatranja morskog okolia i obalnog podruja) i Program zatite i upravljanja morskim okoliem i obalnim
podrujem, potrebu djelovanja, nain suradnje, tijela nadlena za provedbu, nain provedbe i iznimke, nain izvjetavanja,
informiranja i sudjelovanja javnosti te druga pitanja s tim u vezi poblie ureuje Vlada uredbom.
lanak 57.
(1) Planom intervencija utvruju se postupci i mjere za predvianje, sprjeavanje, ograniavanje, spremnost za i reagiranje
na iznenadna oneienja mora i na iznenadne prirodne dogaaje u moru radi zatite morskog okolia i obalnog podruja.
(2) Plan intervencija sadri osobito:
vrste rizika i prijetnji od oneienja mora,
podruje djelovanja po Planu intervencija,
subjekte koji su duni provoditi mjere, ovlatenja u svezi s provedbom mjera zatite morskog okolia te
odgovornost i ovlatenja za postupanje i nain rukovoenja, koordiniranja i zapovijedanja,
postupke i mjere za predvianje, sprjeavanje i ograniavanje oneienja mora i morskoga podzemlja,
postupke i mjere za smanjenje teta u morskom okoliu te otklanjanja posljedica teta u okoliu kod iznenadnog
oneienja mora veih razmjera,
plan ljudskih resursa i materijalno tehnikih sredstava koje je mogue angairati za dopunu redovitih snaga,
nain provedbe pripravnosti i nain aktiviranja operativnih snaga,
nain djelovanja operativnih snaga i drugih sudionika,
nain odravanja reda i sigurnosti pri intervencijama u zatiti morskog okolia,
nain osiguravanja financijskih sredstava za provedbu plana,
nain praenja stanja morskog okolia i ocjenu potrebe uspostave mree za dodatno praenje stanja okolia,
nain provedbe interventnih mjera u iznenadnim sluajevima oneiavanja morskog okolia,
rokove za poduzimanje pojedinih mjera,
izvore financiranja za provedbu pojedinih mjera i procjenu potrebnih sredstava,
nain koritenja kemijskih sredstava (disperzanata) kod iznenadnih oneienja mora.
(3) Plan intervencija te njegove izmjene i dopune izrauje Ministarstvo u suradnji sa sredinjim tijelima dravne uprave
nadlenim za poslove: pomorstva, gospodarstva, unutarnjih poslova, vodnoga gospodarstva, vanjskih poslova, financija,
obrane, ribarstva te zatite i spaavanja.
(4) Plan intervencija sukladno ovom Zakonu i posebnom propisu donosi Vlada.
(5) Plan intervencija se objavljuje u Narodnim novinama.
(6) Plan intervencija daje se na raspolaganje Europskoj komisiji, drugim dravama lanicama, odnosno susjednim treim
zemljama koje bi mogle biti pogoene i javnosti.
(7) Republika Hrvatska sukladno ovom Zakonu i Subregionalnom planu intervencija za sprjeavanje, spremnost za i
reagiranje na iznenadna oneienja Jadranskog mora veih razmjera (Narodne novine Meunarodni ugovori, br. 7/08.),
kojim je uspostavljen mehanizam meusobne suradnje s dravama lanicama, odnosno treim zemljama, redovito ispituje
svoju pripravnost za uinkovito djelovanje u suradnji s dravama lanicama koje bi mogle biti pogoene, relevantnim
agencijama Europske unije te na osnovi uzajamnosti s treim zemljama koje bi mogle biti pogoene.
(8) Nain uspostave sustava za davanje prethodnog odobrenja za koritenje kemijskih sredstava (disperzanata) kod
iznenadnih oneienja mora te druga pitanja s tim u svezi poblie odreuje Vlada uredbom.
Izvjee o stanju okolia
lanak 58.
(1) Za potrebe praenja ostvarivanja ciljeva iz dokumenata odrivog razvitka i zatite okolia iz lanaka 51. i 52. ovoga
Zakona, stratekih, planskih i programskih dokumenata vezanih za pojedine sastavnice okolia i optereenja, kao i drugih
dokumenata vezanih za zatitu okolia te zbog cjelovitog uvida u stanje okolia, Hrvatski sabor za razdoblje od etiri godine
razmatra izvjee o stanju okolia na dravnoj razini.

(2) Izvjee o stanju okolia sadri osobito: pregled ostvarivanja ciljeva Strategije i Plana, podatke o stanju okolia u
podruju sastavnica okolia, optereenja na okoli, integriranih tema okolia te druge podatke od znaaja za zatitu okolia,
podatke o utjecaju pojedinih zahvata na okoli, ocjenu stanja u podruju te integralnu procjenu stanja okolia, ocjenu
uinkovitosti provedenih mjera, podatke o praenju stanja okolia i institucionalnom sustavu upravljanja okoliem te
koritenju financijskih sredstava za zatitu okolia, procjenu potrebe izrade novih ili izmjena i dopuna postojeih dokumenata
te druge podatke od znaenja za zatitu okolia.
(3) Izvjee o stanju okolia koje se odnosi na dravnu razinu izrauje se temeljem zahtjeva stratekih, planskih i
programskih dokumenata odrivog razvitka i zatite okolia, te temeljem pokazatelja odreenih Nacionalnom listom
pokazatelja, izvjeima iz lanka 59. ovoga Zakona i drugih izvjea i podataka u skladu sa stavkom 2. ovoga lanka.
(4) Izvjee o stanju okolia na dravnoj razini Vladi predlae Ministarstvo, a Vlada ga podnosi Hrvatskom saboru.
lanak 59.
(1) Za potrebe praenja ostvarivanja ciljeva iz Programa i programskih dokumenata vezanih za pojedine sastavnice okolia i
optereenja kao i drugih dokumenata vezanih za zatitu okolia te zbog cjelovitog uvida u stanje okolia na podruju jedinice
lokalne i podrune (regionalne) samouprave predstavniko tijelo upanije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada za
razdoblje od etiri godine razmatra izvjee o stanju okolia u upaniji, Gradu Zagrebu, odnosno velikom gradu.
(2) Izvjee o stanju okolia koje se odnosi na provedbu Programa upanije, Grada Zagreba, velikog grada, izrauje
nadleno upravno tijelo upanije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada.
(3) Izvjee o stanju okolia iz stavka 1. ovoga lanka sadri odgovarajue podatke sukladno lanku 58. stavku 2. ovoga
Zakona i druge podatke potrebne za izradu toga Izvjea, ovisno o posebnim znaajkama podruja za koje se Izvjee
podnosi.
(4) Izvjee iz stavka 1. ovoga lanka predstavnikom tijelu jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave
podnosi izvrno tijelo te jedinice.
(5) Izvjee iz stavka 1. ovoga lanka dostavlja se Agenciji u roku od mjesec dana nakon razmatranja i prihvaanja na
sjednici predstavnikog tijela jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave.
Planovi operatera i drugih pravnih i fizikih osoba koje obavljaju djelatnosti vezano za podruje zatite okolia
lanak 60.
(1) Operater je obvezan izraditi Plan usklaivanja postrojenja s tehnikim standardima zatite okolia ureenim ovim
Zakonom, odnosno posebnim propisom te s propisanim mjerama iz potvrenih meunarodnih ugovora.
(2) Pri izradi Plana iz stavka 1. ovoga lanka operater je obvezan potivati ovim Zakonom i posebnim propisima odreene
tehnike standarde i rokove prilagodbe postrojenja te se pridravati utvrenih tehnikih standarda i rokova prilikom provedbe
toga Plana.
(3) Pravne i fizike osobe koje obavljaju djelatnosti vezano za podruje zatite okolia, odnosno djelatnosti vezane za
pojedinu sastavnicu okolia i/ili optereenje sukladno posebnim propisima kada su prema tim propisima obvezne u svrhu
zatite okolia izraivati odgovarajue planske dokumente u svezi djelatnosti koju obavljaju, obvezne su pri izradi tih planskih
dokumenta odgovarajue primijeniti i odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona o izvjetavanju i
dostavljanju podataka Agenciji.
(4) Kada obveza iz stavka 3. ovoga lanka nije propisana, pravna i fizika osoba moe sama za svoje potrebe izraditi planski
dokument glede zatite okolia vezano za obavljanje svoje djelatnosti.

VI. INSTRUMENTI ZATITE OKOLIA

1. Standardi kakvoe okolia i tehniki standardi zatite okolia
lanak 61.
(1) Standardi kakvoe okolia koji sadre granine vrijednosti pokazatelja za pojedine sastavnice okolia i za osobito
vrijedne, osjetljive ili ugroene podrune cjeline odreuju se zakonom, a ako nisu odreeni zakonom propisuje ih uredbom
Vlada, odnosno ministar nadlean za pojedinu sastavnicu okolia pravilnikom. Standardi kakvoe okolia za pojedinu
lokaciju, mogu se odrediti u postupku procjene utjecaja zahvata na okoli, odnosno u postupku izdavanja okoline dozvole
za postojee postrojenje.
(2) Propisom iz stavka 1. ovoga lanka mogu se propisati postupak i rokovi za postizanje standarda zatite okolia i mogua
odstupanja standarda kakvoe okolia.
(3) Za odreene proizvode, postrojenja, pogone ili ureaje, opremu i proizvodne postupke koji mogu prouzroiti rizik ili
opasnost za okoli, posebnim propisima odreuju se tehniki standardi zatite okolia.

(4) Tehnikim standardima iz stavka 3. ovoga lanka odreuju se granine vrijednosti emisija u vezi s proizvodnim
postupkom i koritenjem postrojenja, pogona, ureaja, opreme, te granine vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
(5) Tehnikim standardima iz stavka 3. ovoga lanka propisuju se: nain izrade, proizvodnje, oznaavanja, postupanja i
koritenja proizvoda; nain koritenja pogona, ureaja, opreme i proizvodnih postupaka, nain utvrivanja i praenja kakvoe
proizvoda, pogona, ureaja, opreme i proizvodnih postupaka, postupak homologacije, nain obrauna trokova utvrivanja i
praenja kakvoe proizvoda, pogona, ureaja, opreme i proizvodnih postupaka te postupanje s proizvodima, postrojenjima,
pogonima, ureajima i opremom nakon prestanka koritenja.
(6) Tehnike standarde iz stavka 3. ovoga lanka propisuje uredbom Vlada, odnosno ministar nadlean za pojedinu
sastavnicu okolia pravilnikom.
(7) Propisima iz stavaka 1. i 6. ovoga lanka odreuju se postupak i rokovi za postizanje standarda kakvoe okolia i
tehnikih standarda zatite okolia te postupak i rokovi za njihovu primjenu na postojee proizvode, postrojenja, pogone,
ureaje i opremu.
(8) Iznimno od stavka 6. ovoga lanka, tehnike standarde emisije oneiujuih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem koji
se ugrauju u necestovne pokretne strojeve, zahtjeve o homologaciji koje moraju zadovoljavati, metode i postupke
ispitivanja, nain priznavanja dokumenata o homologaciji izdanih u drugim dravama, sadraj potvrde (certifikata) o
sukladnosti, naknade za provoenje postupka homologacije, nain obrauna trokova praenja propisanih tehnikih
standarda, uvjete koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavljanje postupka homologacije, praenja kakvoe proizvoda
stavljenih na trite i praenja emisija u zrak propisuje pravilnikom elnik sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za
mjeriteljstvo u suradnji s ministrom.
2. Strateka procjena utjecaja strategije, plana i programa na okoli
lanak 62.
(1) Strateka procjena utjecaja na okoli (u daljnjem tekstu: strateka procjena) je postupak kojim se procjenjuju vjerojatno
znaajni utjecaji na okoli koji mogu nastati provedbom strategije, plana ili programa.
(2) Stratekom procjenom stvara se osnova za promicanje odrivog razvitka kroz objedinjavanje uvjeta za zatitu okolia u
strategije, planove i programe pojedinog podruja. Time se omoguava da se mjerodavne odluke o prihvaanju strategije,
plana i programa donose uz poznavanje moguih znaajnih utjecaja koje bi strategija, plan i program svojom provedbom
mogao imati na okoli, a nositeljima zahvata pruaju se okviri djelovanja i daje se mogunost ukljuivanja bitnih elemenata
zatite okolia u donoenje odluka.
Obveza provedbe strateke procjene
lanak 63.
(1) Strateka procjena obvezno se provodi za:

strategije, planove i programe, ukljuujui njihove izmjene i dopune koji se donose na dravnoj, podrunoj
(regionalnoj) te na lokalnoj razini, iz podruja: poljoprivrede, umarstva, ribarstva, energetike, industrije, rudarstva,
prometa, elektronikih komunikacija, turizma, prostornog planiranja, regionalnog razvoja, gospodarenja otpadom i
vodnog gospodarstva kada daju okvir za zahvate koji podlijeu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoli,
odnosno procjeni utjecaja na okoli;

strategije, planove i programe ukljuujui njihove izmjene i dopune ija se provedba financira iz sredstava
Europske unije;

strategije, planove i programe za koje se prema posebnom propisu iz podruja zatite prirode utvrdi da mogu imati
znaajan negativan utjecaj na ekoloku mreu.

(2) Za strategije, planove i programe za koje se obvezno provodi strateka procjena obvezna je i provedba odgovarajue
ocjene prema posebnom propisu iz podruja zatite prirode.
(3) Ako se strategija i/ili plan i/ili program donose u objedinjenom postupku provest e se jedinstveni postupak strateke
procjene.
Postupak ocjene o potrebi strateke procjene
lanak 64.
(1) Za strategije, planove i programe kojima se odreuje uporaba malih povrina na lokalnoj razini te za manje izmjene i
dopune strategija, planova i programa iz lanka 63. ovoga Zakona obvezno se provodi postupak u kojem se odluuje o
potrebi provedbe strateke procjene (u daljnjem tekstu: postupak ocjene). Postupak ocjene provodi se na nain ureen ovim
Zakonom i uredbom iz stavka 6. ovoga lanka.

(2) Postupak ocjene provodi se za sve strategije, planove i programe koji daju okvir za zahvate koji podlijeu procjeni
utjecaja na okoli.
(3) U postupku ocjene donosi se odluka koja se temelji na pojedinanim ispitivanjima i/ili kriterijima utvrenim uredbom iz
stavka 6. ovoga lanka ukljuujui miljenja drugih nadlenih tijela.
(4) Kada se u postupku ocjene donese odluka o obvezi provedbe strateke procjene, strateka procjena se provodi
primjenom odredbi ovoga Zakona o stratekoj procjeni strategije, plana i programa.
(5) Potreba provedbe ocjene o potrebi procjene utjecaja strategije, plana i programa na ekoloku mreu utvruju se prema
posebnom propisu.
(6) Zahtjev i kriterije za provedbu ocjene o potrebi strateke procjene i strateke procjene; odreivanje okvira za zahvate u
strategijama, planovima i programima koji podlijeu procjeni utjecaja na okoli; nain pojedinanih ispitivanja, kriterije za
utvrivanje vjerojatno znaajnog utjecaja izmjena i/ili dopuna strategija, planova ili programa na okoli u postupku ocjene i
nain provedbe postupka ocjene; nain provedbe postupka strateke procjene, obvezni sadraj i nain izrade strateke
studije te postupak u svezi s tim, obvezni sadraj miljenja i drugih akata u tom postupku, rokovi u tom postupku; obvezni
sadraj izvjea o nainu na koji su u strategiju, plan ili program integrirani uvjeti zatite okolia utvreni stratekom
procjenom, nain praenja stanja okolia glede znaajnih utjecaja strategije, plana i programa prilikom njihove provedbe,
nain provjere provedbe mjera zatite okolia koje su postale sadrajem strategije, plana ili programa, postupak imenovanja i
opoziva povjerenstva za strateku procjenu, obvezni sastav, nain rada, obvezni sadraj miljenja koje izdaje povjerenstvo
za strateku procjenu, te druga pitanja s tim u vezi, poblie ureuje Vlada uredbom.
Strategije, planovi i programi koji ne podlijeu stratekoj procjeni
lanak 65.
Stratekoj procjeni ne podlijeu:
strategije, planovi i programi koji slue iskljuivo za potrebe nacionalne obrane i/ili civilne zatite, odnosno oni koji
se primjenjuju u nudi te vanjski planovi zatite i spaavanja,
financijske i proraunske strategije, planovi i programi.
Nadlenost za provedbu strateke procjene i ocjene o potrebi strateke procjene
lanak 66.
(1) Tijelo zadueno za izradu strategije, plana ili programa duno je prije zapoinjanja postupka, ishoditi miljenje
Ministarstva, odnosno nadlenog upravnog tijela u upaniji o potrebi provedbe postupka ocjene, odnosno strateke procjene.
(2) Postupak ocjene za strategiju, plan i program, te za izmjene i/ili dopune strategije plana i programa iz lanka 64. ovoga
Zakona provodi nadleno tijelo za podruje za koje se strategija, plan ili program donosi, u suradnji s Ministarstvom, odnosno
nadlenim upravnim tijelom u upaniji.
(3) Strateku procjenu za strategiju, plan i program iz lanka 63. i lanka 64. stavka 4. ovoga Zakona provodi nadleno tijelo
za podruje za koje se strategija, plan ili program donosi, u suradnji s Ministarstvom, odnosno nadlenim upravnim tijelom u
upaniji.
Nain provedbe strateke procjene
lanak 67.
(1) Strateka procjena se provodi tijekom izrade nacrta prijedloga strategije, plana ili programa prije utvrivanja konanog
prijedloga i upuivanja u postupak donoenja, na nain propisan ovim Zakonom i uredbom iz lanka 64. stavka 6. ovoga
Zakona.
(2) U postupku strateke procjene osigurava se informiranje i sudjelovanje javnosti na nain propisan ovim Zakonom i
uredbom iz lanka 160. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga lanka, postupak provedbe strateke procjene i informiranja te sudjelovanja javnosti u
tom postupku, koji se provodi tijekom izrade dokumenata prostornog ureenja ukljuujui prostorne planove na dravnoj,
podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini provodi se u ranoj fazi izrade toga plana sukladno posebnom zakonu, u dijelu u
kojem nije u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
lanak 68.
(1) U postupku strateke procjene izrauje se strateka studija. Strateka procjena provodi se na temelju rezultata utvrenih
stratekom studijom.
(2) Stratekom studijom odreuju se, opisuju i procjenjuju oekivani znaajni uinci na okoli koje moe uzrokovati provedba
strategije, plana ili programa i razumne alternative vezano za zatitu okolia koje uzimaju u obzir ciljeve i obuhvat te
strategije, plana ili programa.

(3) Sadraj svake pojedine strateke studije, ovisno o strategiji, planu ili programu za ije se potrebe izrauje, odreuje tijelo
nadleno za provedbu strateke procjene sukladno obveznom sadraju i postupku propisanom uredbom iz lanka 64. stavka
6. ovoga Zakona.
(4) Strateka studija je struna podloga koja se prilae uz strategiju, plan i program.
lanak 69.
U svrhu izbjegavanja umnoavanja strateke procjene nee se provoditi strateka procjena za strategiju, plan ili program na
nioj razini, za ije polazne osnove je strateka procjena provedena stratekom procjenom strategije, plana ili programa na
vioj razini i za koji je ovim Zakonom odnosno posebnim zakonom utvrena obveza usklaenosti nie razine s viom
razinom.
lanak 70.
(1) Tijelo nadleno za provedbu strateke procjene, odnosno za postupak ocjene sukladno ovom Zakonu strateku studiju i
nacrt prijedloga strategije, plana ili programa obvezno je dostaviti na miljenje tijelima i/ili osobama odreenim posebnim
propisima.
(2) Tijelo i/ili osoba odreena posebnim propisom obvezni su svoje miljenje dostaviti tijelu nadlenom za provedbu strateke
procjene, odnosno za postupak ocjene u roku od 30 dana. Ukoliko miljenje ne bude dostavljeno u propisanom roku, smatra
se da prema posebnim propisima nema posebnih utjecaja i uvjeta vezanih za zatitu okolia koje je potrebno uvaiti u
strategiji, planu ili programu.
lanak 71.
(1) Tijelo nadleno prema odredbi lanka 66. stavka 3. ovoga Zakona, prije upuivanja prijedloga strategije, plana ili
programa u proceduru donoenja, obvezno je o stratekoj procjeni ishoditi miljenje Ministarstva, odnosno nadlenog
upravnog tijela za zatitu okolia u upaniji.
(2) Kada je za postupak ocjene prema ovom Zakonu nadleno tijelo iz lanka 66. stavka 2. ovoga Zakona, ono je duno,
prije upuivanja prijedloga strategije, plana ili programa u proceduru donoenja, o postupku ocjene ishoditi miljenje
Ministarstva, odnosno nadlenog upravnog tijela za zatitu okolia u upaniji.
(3) U sluaju kada se radi o postupku ocjene i stratekoj procjeni za donoenje dokumenata prostornog ureenja, odnosno
izmjene i dopune dokumenata prostornog ureenja na dravnoj, podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, miljenje iz stavka
1. odnosno stavka 2. ovoga lanka ishodit e se u okviru suglasnosti na taj plan prema posebnom zakonu.
(4) Miljenja iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga lanka daju se u skladu s odredbama uredbe iz lanka 64. stavka 6. ovoga Zakona
lanak 72.
(1) Prije nego to je utvren nacrt prijedloga strategije, plana ili programa koji se daje na javnu raspravu ukljuujui javni uvid
i javno izlaganje, nacrt strategije, plana i programa razmatra, a rezultate strateke studije ocjenjuje savjetodavno struno
povjerenstvo (u daljnjem tekstu: povjerenstvo za strateku procjenu) i o tome daje svoje miljenje.
(2) Povjerenstvo za strateku procjenu strategije, plana ili programa imenuje elnik tijela nadlean za provedbu strateke
procjene.
(3) Sastav i broj lanova povjerenstva za strateku procjenu odreuje se ovisno o obuhvatu i drugim znaajkama strategije,
plana ili programa za koji se provodi strateka procjena.
(4) lanovi povjerenstva za strateku procjenu imenuju se s popisa osoba koje odredi ministar iz redova znanstvenih i
strunih djelatnika, predstavnika podrune (regionalne), odnosno lokalne samouprave, predstavnika tijela dravne uprave i
predstavnika pravnih osoba s javnim ovlastima te predstavnika Ministarstva. Jedan od lanova povjerenstva obvezno je
predstavnik ministarstva nadlenog za zatitu okolia, odnosno nadlenog upravnog tijela u upaniji.
(5) Popis osoba iz stavka 4. ovoga lanka objavljuje se na internetskim stranicama ministarstva nadlenog za zatitu okolia.
(6) Povjerenstvo za strateku procjenu ima pravo na naknadu za svoj rad.
(7) Visinu i nain isplate naknade za rad povjerenstva odreuje ministar, odnosno elnik tijela nadlenog za provedbu
strateke procjene odlukom.
lanak 73.
(1) Prije stavljanja u proceduru donoenja pri utvrivanju konanog prijedloga strategije, plana ili programa obvezno se
uzimaju u obzir rezultati strateke procjene, miljenja tijela i/ili osoba odreenih posebnim propisom te se razmatraju
primjedbe, prijedlozi i miljenja javnosti i rezultati prekograninih konzultacija ako su bile obvezne sukladno ovom Zakonu,
koji su dani na nacrt prijedloga strategije, plana i programa, miljenje savjetodavnog strunog povjerenstva i miljenje
Ministarstva.

(2) Postupak strateke procjene zavrava izvjeem tijela nadlenog za provedbu strateke procjene. Izvjee sadri
informaciju o: nainu na koji su pitanja zatite okolia integrirana u strategiju, plan ili program, rezultate toga postupka te
mjere zatite okolia i nain praenja primjene mjera koje su postale sadrajem plana ili programa kao i nain praenja
znaajnih utjecaja na okoli donesenog plana ili programa, te ostale podatke sukladno uredbi iz lanka 64. stavka 6. ovoga
Zakona.
(3) O Izvjeu iz stavka 2. ovoga lanka i donesenoj strategiji, planu i programu tijelo nadleno za provedbu strateke
procjene u skladu s ovim Zakonom i uredbom iz lanka 160. stavka 2. ovoga Zakona informira javnost, tijela i/ili osobe
odreene posebnim propisom i drave koje su sudjelovale u prekograninim konzultacijama kada su one bile obvezne
sukladno ovom Zakonu.
(4) Nakon donoenja strategije, plana ili programa tijelo nadleno za njegovo donoenje obvezno je prilikom provedbe
strategije, plana i programa osigurati praenje mjera zatite okolia koje su postale njegovim sadrajem.
lanak 74.
(1) Kada strateka procjena ukljuuje i ocjenu prihvatljivosti strategije, plana ili programa za ekoloku mreu prema
posebnom propisu, postupak ocjene prihvatljivosti strategije, plana i programa za ekoloku mreu provodi se u okviru
postupka strateke procjene.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka izvijee tijela nadlenog za provedbu postupka strateke procjene sadri i
informaciju o provedenom postupku ocjene prihvatljivosti za ekoloku mreu, rezultatima tog postupka, mjere ublaavanja
utjecaja na ekoloku mreu, nain praenja provedbe mjera ublaavanja i sprjeavanja znaajnog utjecaja na ekoloku
mreu.
(3) Rezultati ocjene prihvatljivosti za ekoloku mreu, mjere ublaavanja utjecaja, te praenje provedbe mjera ublaavanja i
sprjeavanja tetnog utjecaja obvezujui su za tijelo koje donosi i tijelo koje provodi strategiju, plan ili program.
Sredstva za strateku procjenu i ocjenu o potrebi strateke procjene
lanak 75.
(1) Sredstva za strateku procjenu i ocjenu o potrebi strateke procjene, kada se ti postupci provode za strategiju, plan i
program koji se donose na dravnoj razini, osiguravaju se iz sredstava dravnog prorauna i iz drugih izvora u skladu sa
zakonom.
(2) Sredstva za strateku procjenu i ocjenu o potrebi procjene, kada se ti postupci provode za strategiju, plan i program na
podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, osiguravaju se iz prorauna jedinica podrune (regionalne), odnosno lokalne
samouprave i iz drugih izvora u skladu sa zakonom.
3. Procjena utjecaja zahvata na okoli
Definicija i svrha procjene utjecaja zahvata na okoli
lanak 76.
(1) Procjena utjecaja zahvata na okoli je procjena moguih znaajnih utjecaja zahvata na okoli temeljem njihove prirode,
veliine ili lokacije, odreenih ovim Zakonom i uredbom iz lanka 78. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Procjenom utjecaja zahvata na okoli prepoznaje se, opisuje i ocjenjuje, na prikladan nain, utjecaj svakog pojedinanog
zahvata iz stavka 1. ovoga lanka na okoli, tako da se utvruje mogui izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu,
more, zrak, umu, klimu, ljude, biljni i ivotinjski svijet, prirodne vrijednosti, krajobraz, materijalnu imovinu, kulturnu batinu,
uzimajui u obzir njihove meuodnose.
(3) Procjena utjecaja zahvata na okoli mora osigurati ostvarenje naela predostronosti u ranoj fazi planiranja zahvata kako
bi se utjecaji zahvata sveli na najmanju moguu mjeru i postigla najvea mogua ouvanost kakvoe okolia, to se postie
usklaivanjem i prilagoavanjem namjeravanog zahvata s prihvatnim mogunostima okolia na odreenom podruju.
(4) Procjena utjecaja zahvata na okoli provodi se u okviru pripreme namjeravanog zahvata, prije izdavanja lokacijske
dozvole za provedbu zahvata ili drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno.
(5) Mjere i/ili program praenja stanja okolia utvreni rjeenjem o prihvatljivosti zahvata za okoli obvezni su sadraj
dozvola za provedbu zahvata koje se izdaju prema posebnom zakonu.
Ocjena prihvatljivosti zahvata na ekoloku mreu
lanak 77.
(1) Kada procjena utjecaja zahvata na okoli ukljuuje i ocjenu prihvatljivosti zahvata na ekoloku mreu prema posebnom
propisu, postupak ocjene prihvatljivosti zahvata na ekoloku mreu provodi se u okviru procjene utjecaja na okoli.

(2) Ukoliko se ocjenom prihvatljivosti utvrdi da zahvat ima znaajan negativan utjecaj na ekoloku mreu i da ne postoje
druge pogodne mogunosti za njegovu provedbu, zahvat se moe provesti ako se utvrdi prevladavajui javni interes uz
obveznu provedbu kompenzacijskih uvjeta.
(3) Postupak ocjene prihvatljivosti za ekoloku mreu i postupak utvrivanja prevladavajueg javnog interesa i
kompenzacijskih uvjeta provodi se sukladno posebnom propisu, te uredbi iz lanka 78. stavka 3. ovoga Zakona.
Zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoli i zahvati koji podlijeu ocjeni o potrebi procjene
lanak 78.
(1) Zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoli i zahvati za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja na
okoli utvruju se uredbom iz stavka 3. ovoga lanka.
(2) Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli temelji se na pojedinanim ispitivanjima i/ili kriterijima propisanim
uredbom iz stavka 3. ovoga lanka.
(3) Zahtjev i kriterije za procjenu utjecaja zahvata na okoli, sadraj studije o procjeni utjecaja zahvata na okoli u sluaju
kada sadraj studije nije odreen uputom, nain sudjelovanja ovlatenika koji je izradio studiju o procjeni utjecaja zahvata na
okoli, nain pojedinanih ispitivanja i kriteriji na temelju kojih se odluuje o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli, nain
davanja ocjene; zahtjev za izdavanje upute o sadraju studije o procjeni utjecaja na okoli i nain izdavanja te upute; obvezni
sadraj pismena koja se izdaju vezano za informiranje javnosti i sudjelovanje zainteresirane javnosti u postupcima: procjene
utjecaja zahvata na okoli, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli i izdavanja upute o sadraju studije o
procjeni utjecaja zahvata na okoli, te nain rada i obvezni sadraj miljenja koje izdaje povjerenstvo koje sudjeluje u
postupku procjene utjecaja zahvata na okoli, izradu smjernica za izradu studija utjecaja na okoli, sadraj elaborata iz
lanka 82. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona, te druga pitanja s tim u vezi poblie ureuje Vlada uredbom.
Izuzea
lanak 79.
(1) Kada zahvat u okoli, za koji je uredbom iz lanka 78. stavka 3. ovoga Zakona utvrena obveza procjene utjecaja na
okoli, slui za potrebe obrane, na zahtjev nositelja zahvata, moe se razmotriti i provesti odgovarajui oblik procjene
utjecaja zahvata na okoli ili ovisno o zahtjevu, provesti ocjena o potrebi procjene.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka zahtjev se podnosi Ministarstvu. Ministarstvo provodi procjenu utjecaja zahvata na
okoli, odnosno ocjenu o potrebi procjene na odgovarajui nain, te predlae Vladi donoenje odluke s tim u svezi.
(3) Odluka Vlade o potrebi procjene u smislu stavka 2. ovoga lanka obvezno sadri:
nain provedbe odgovarajueg oblika procjene ako je utvreno da se procjena treba provesti (obvezni sadraj
zahtjeva nositelja zahvata, minimalni sadraj strune podloge na temelju koje se provodi procjena te druga pitanja
s tim u vezi),
nain informiranja javnosti i sudjelovanja zainteresirane javnosti u postupku iz podstavka 1. ovoga stavka,
nain obavjetavanja druge drave ukoliko se radi o zahvatu u okoli s prekograninim utjecajem i u sluaju kada
je ocijenjeno da se procjena nee provoditi,
nain obavjetavanja javnosti o donoenju rjeenja o prihvatljivosti zahvata za okoli i obvezni sadraj izvjea o
provedenom postupku, ukljuujui i obavjetavanje zainteresirane javnosti o razlozima neprihvaanja primjedbi i
prijedloga koji su dostavljeni u tom postupku,
druge uvjete u vezi s postupkom iz stavka 1. ovoga lanka.
(4) Procjenu utjecaja na okoli zahvata iz stavka 1. ovoga lanka provodi Ministarstvo. Na ovaj postupak odgovarajue se
primjenjuju odredbe ovoga Zakona o procjeni utjecaja zahvata na okoli, u onom dijelu koji nije odreen odlukom iz stavka 2.
ovoga lanka.
(5) Za zahvat u okoli, za koji je propisom donesenim na temelju ovoga Zakona propisana obveza procjene utjecaja na
okoli, ta procjena ne mora se provoditi u sluaju iznimne vanosti zahvata kod urnog sprjeavanja nastanka ili otklanjanja
posljedica nastale tete uzrokovane djelovanjem vie sile, ili zbog drugih opasnosti za ljude, materijalna dobra i okoli.
Odluku da se procjena utjecaja na okoli ne provede donosi Vlada, odnosno predsjednik Vlade.
(6) U sluaju iz stavka 5. ovoga lanka na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe stavaka 2., 3. i 4. ovoga lanka.
(7) O sluaju iz stavka 1. ovoga lanka kada se u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli donese
odluka da nije potrebno provesti procjenu i u sluaju iz stavka 5. ovoga lanka Ministarstvo je obvezno prije davanja
odobrenja za provedbu zahvata, o tome obavijestiti nadleno tijelo Europske unije.

Zahtjev nositelja zahvata

lanak 80.
(1) Postupak kojim se provodi procjena utjecaja zahvata na okoli i postupak kojim se provodi ocjena o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoli, provode se na pisani zahtjev nositelja zahvata.
(2) Zahtjev za procjenu utjecaja zahvata na okoli obvezno sadri:
1. podatke o nositelju zahvata:
za pravnu i fiziku osobu obrtnika naziv i sjedite tvrtke, OIB, ime odgovorne osobe, broj telefona i adresu
elektronike pote,
2.

za fiziku osobu: ime i prezime, adresu; broj telefona i adresu elektronike pote,
podatke o lokaciji i zahvatu:
za lokaciju naziv jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave gdje se nalazi lokacija zahvata,
ukljuujui podatke o katastarskoj opini,

3.
4.
5.

6.

za zahvat toan naziv zahvata s obzirom na popise zahvata iz uredbe iz lanka 78. stavka 3.,
podatke o usklaenosti zahvata s vaeom prostorno-planskom dokumentacijom to dokazuje odgovarajuom
potvrdom, uvjerenjem i sl. tijela nadlenog prema zakonu kojim se ureuje prostorno ureenje,
odgovarajui akt nadlenog tijela o potrebi provedbe ocjene o prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu sukladno
posebnom propisu,
podatke o ovlateniku, to dokazuje preslikom suglasnosti, koju je ovlatenik pribavio od Ministarstva, za
obavljanje strunih poslova zatite okolia za izradu studija o utjecaju zahvata na okoli ukljuujui po potrebi i
studiju o prihvatljivosti planiranog zahvata za prirodu,
studiju o utjecaju zahvata na okoli u pisanom, te u obliku optikog ili elektromagnetskog medija. Ukoliko je
odgovarajuim aktom nadlenog tijela odreena provedba ocjene prihvatljivosti zahvata na ekoloku mreu
sukladno posebnom propisu, studija mora sadravati odgovarajuu strunu podlogu.

(3) O zahtjevu nositelja zahvata za procjenu utjecaja zahvata na okoli nadleno tijelo informira javnost i zainteresiranu
javnost nakon to utvrdi da zahtjev sadri sve propisane podatke i dokaze sukladno odredbama ovoga Zakona i uredbe iz
lanka 78. stavka 3. ovoga Zakona.
(4) Ako nositelj zahvata zahtjev iz stavka 2. ovoga lanka ne podnese na propisani nain i sa propisanim sadrajem niti
nakon to je posebnim zakljukom Ministarstva ili nadlenog upravnog tijela u upaniji, odnosno Gradu Zagrebu pozvan da
zahtjev u odreenom roku dopuni sukladno propisanom sadraju, zahtjev e posebnim rjeenjem odbaciti.
(5) Rok za dopunu zahtjeva u smislu odredbe stavka 4. ovoga lanka moe se utvrditi najdue na tri mjeseca od dana
dostave zakljuka kojim se dopuna zahtijeva.
(6) Ako Ministarstvo ili nadleno upravno tijelo u upaniji, odnosno Gradu Zagrebu na temelju ovoga Zakona i posebnih
propisa utvrdi da zahtjev iz stavka 2. ovoga Zakona nije na zakonu osnovan, posebnim rjeenjem e zahtjev odbiti.
lanak 81.
(1) U postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli nadleno tijelo, na temelju pojedinanih ispitivanja
sukladno mjerilima (primjerice: kapacitet, snaga, povrina i dr.) i/ili kriterija odreenih u uredbi iz lanka 78. stavka 3. ovoga
Zakona utvruje moe li zahvat imati znaajne utjecaje na okoli i odluuje o potrebi procjene.
(2) Kada nadleno tijelo u postupku iz stavka 1. ovoga lanka utvrdi da je za zahvat potrebno provesti procjenu utjecaja na
okoli, u istom postupku moe uputiti nositelja zahvata o obveznom sadraju studije.
lanak 82.
(1) Kada nositelj zahvata utvrdi da se njegov zahvat nalazi na popisu zahvata iz uredbe iz lanka 78. stavka 3. ovoga
Zakona moe podnijeti nadlenom tijelu zahtjev za ocjenu o potrebi procjene ili moe odmah sukladno lanku 80. ovoga
Zakona podnijeti zahtjev za provedbu postupka procjene utjecaja na okoli.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka sadri:
1. podatke o nositelju zahvata:
za pravnu i fiziku osobu obrtnika naziv i sjedite tvrtke, OIB, ime odgovorne osobe, broj telefona i adresu
elektronike pote,
za fiziku osobu: ime i prezime, adresu; broj telefona i adresu elektronike pote,
2. podatke o lokaciji i zahvatu:

 za lokaciju naziv jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave gdje se nalazi lokacija zahvata,
ukljuujui podatke o katastarskoj opini,
za zahvat toan naziv zahvata s obzirom na popise zahvata iz uredbe iz lanka 78. stavka 3. ovoga Zakona,
3. elaborat zatite okolia koji sadri podatke propisane uredbom iz lanka 78. stavka 3. ovoga Zakona te druge
podatke prema posebnom propisu.
(3) Kada nadleno tijelo utvrdi da zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka sadri sve propisane podatke i dokaze sukladno stavku
2. ovoga lanka o zahtjevu e informirati javnost sukladno ovom Zakonu i uredbi kojom se ureuje informiranje i sudjelovanje
javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zatite okolia.
(4) Ako nositelj zahvata zahtjev iz stavka 2. ovoga lanka ne podnese na propisani nain i s propisanim sadrajem niti nakon
to je posebnim zakljukom Ministarstva ili nadlenog upravnog tijela u upaniji, odnosno Gradu Zagrebu pozvan da zahtjev
u odreenom roku dopuni sukladno propisanom sadraju, zahtjev e posebnim rjeenjem odbaciti.
(5) Rok za dopunu zahtjeva u smislu odredbe stavka 4. ovoga lanka moe se utvrditi najdue na tri mjeseca od dana
dostave zakljuka kojim se dopunjava zahtjev.
lanak 83.
Ovisno o lokaciji i obiljeju zahvata, nadleno tijelo e na primjeren nain o zahtjevu iz lanka 82. stavka 2. ovoga Zakona
zatraiti miljenja tijela i/ili osoba odreenih posebnim propisima i/ili jedinice lokalne, podrune (regionalne) samouprave. Ako
se miljenjem utvrdi obveza procjene utjecaja zahvata na okoli, nadleno tijelo moe zatraiti i oitovanje o obveznom
sadraju studije.
Nadlenost
lanak 84.
(1) O zahtjevu za procjenu utjecaja zahvata na okoli i o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli
odluuje Ministarstvo ili nadleno upravno tijelo u upaniji, odnosno u Gradu Zagrebu, ovisno o zahvatima koji su im
odreeni u nadlenost uredbom iz lanka 78. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) O zahtjevu za davanje upute o sadraju studije o utjecaju zahvata na okoli prije njezine izrade odluuje Ministarstvo ili
nadleno upravno tijelo u upaniji, odnosno u Gradu Zagrebu, ovisno o zahvatima koji su im odreeni u nadlenost uredbom
iz lanka 78. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Zahvate koji su u nadlenosti Ministarstva, odnosno nadlenog upravnog tijela u upaniji te u Gradu Zagrebu odreuje
Vlada uredbom iz lanka 78. stavka 3. ovoga Zakona.
Studija o utjecaju zahvata na okoli i odreivanje sadraja studije prije njezine izrade
lanak 85.
(1) Studija o utjecaju zahvata na okoli je struna podloga koja obuhvaa sve potrebne podatke, dokumentaciju,
obrazloenja i opise u tekstualnom i grafikom obliku, prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata i mjere zatite okolia u odnosu
na zahvat te po potrebi, program praenja stanja okolia. Na temelju studije o utjecaju zahvata na okoli provodi se procjena
utjecaja zahvata na okoli.
(2) Studija o utjecaju zahvata na okoli mora sadravati i glavnu ocjenu o prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu ako je
takva obveza utvrena aktom iz lanka 80. stavka 2. podstavka 4. ovoga Zakona.
(3) Studija utjecaja na okoli za zahvat koji moe imati utjecaj na vode mora uzeti u obzir zahtjeve sukladno posebnom
propisu.
(4) Studija o utjecaju zahvata na okoli mora biti izraena na temelju najnovijih, vjerodostojnih i dostupnih podataka.
(5) Nositelj zahvata osigurava izradu studije o utjecaju zahvata na okoli i podmiruje sve trokove u postupku procjene
utjecaja zahvata na okoli.
(6) Ovlatenik koji izrauje studiju o utjecaju zahvata na okoli je odgovoran za istinitost, tonost, strunu utemeljenost i
udovoljavanje propisanim zahtjevima u vezi s izradom i sadrajem studije.
lanak 86.
(1) Nositelj zahvata moe, prije izrade studije o utjecaju zahvata na okoli, pisanim zahtjevom od Ministarstva, odnosno od
nadlenog upravnog tijela u upaniji te u Gradu Zagrebu, zatraiti da mu se, s obzirom na namjeravani zahvat, izda uputa o
sadraju studije.
(2) Uputa iz stavka 1. ovoga lanka nije upravni akt.

(3) Zahtjev za izdavanje upute o sadraju studije o utjecaju zahvata na okoli podnosi se na nain propisan uredbom iz
lanka 78. stavka 3. ovoga Zakona. Ako zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka ne bude podnesen na propisani nain, donijet e
se rjeenje kojim se zahtjev odbacuje kao nepotpun.
Povjerenstvo u postupku procjene utjecaja zahvata na okoli
lanak 87.
(1) U postupku procjene utjecaja zahvata na okoli svojim miljenjem sudjeluje savjetodavno struno povjerenstvo (dalje u
tekstu: povjerenstvo), koje za svaki pojedini zahvat imenuje ministar, odnosno elnik nadlenog upravnog tijela u upaniji te
u Gradu Zagrebu. Ako se predvia vei broj zahvata iste vrste, moe se imenovati stalno povjerenstvo za tu vrstu zahvata.
(2) Povjerenstvo ocjenjuje utjecaj zahvata na okoli, njegovo vrednovanje i prihvatljivost na temelju studije o utjecaju zahvata
na okoli te Ministarstvu, odnosno nadlenom upravnom tijelu u upaniji te u Gradu Zagrebu daje miljenje o prihvatljivosti
zahvata, predlae mogue varijante za okoli i mjere zatite okolia te program praenja stanja okolia.
(3) U jedinstvenom postupku iz lanka 77. stavka 1. ovoga Zakona povjerenstvo ocjenjuje i utjecaj na ekoloku mreu, daje
miljenje o prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu, te predlae i mjere ublaavanja i sprjeavanja, nain praenja
provedbe mjera ublaavanja i sprjeavanja znaajnog negativnog utjecaja na ekoloku mreu.
(4) Sastav i broj lanova povjerenstva odreuje se odlukom elnika tijela nadlenog za provedbu postupka, ovisno o vrsti
zahvata i ovisno o djelatnosti koja e se obavljati u postrojenju na koje se zahvat odnosi.
(5) lanovi povjerenstva imenuju se s popisa osoba koje odreuje ministar iz redova znanstvenih i strunih djelatnika,
predstavnika tijela i/ili osoba odreenih posebnim propisom, predstavnika jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave te predstavnika Ministarstva.
(6) Popis osoba iz stavka 5. ovoga lanka objavljuje se na internetskim stranicama ministarstva nadlenog za zatitu okolia.
(7) Povjerenstvo ima pravo na naknadu za svoj rad. Naknadu za rad povjerenstva sukladno odluci ministra osigurava nositelj
zahvata.
Rokovi za provedbu postupaka
lanak 88.
(1) Postupak procjene utjecaja zahvata na okoli mora se provesti u roku od etiri mjeseca od dana primitka urednog
zahtjeva nositelja zahvata.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, rok za provedbu postupka procjene utjecaja zahvata na okoli moe se produiti
najvie za dva mjeseca ako je u postupku ocijenjeno nunim obavljanje dopunskih radnji.
(3) Postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli mora se provesti u roku od dva mjeseca od dana primitka
urednog zahtjeva nositelja zahvata.
(4) Uputa o sadraju studije o utjecaju zahvata na okoli mora se izdati u roku od tri mjeseca od dana primitka urednog
zahtjeva za izdavanje upute.
(5) Zahtjevi iz stavaka 1., 3. i 4. ovoga lanka smatrat e se urednima kada sadre sve propisane dokumente i podatke na
temelju kojih se, prema ocjeni Ministarstva, moe donijeti rjeenje, odnosno uputa u skladu s ovim Zakonom.
Rjeenja i obvezni sadraj rjeenja
lanak 89.
(1) O zahtjevu za procjenu utjecaja zahvata na okoli odluuje se rjeenjem.
(2) Rjeenjem o prihvatljivosti zahvata za okoli utvruje se da je namjeravani zahvat prihvatljiv za okoli uz primjenu mjera
zatite okolia te moe sadravati i program praenja stanja okolia.
(3) Ukoliko se rjeenjem odluuje o prihvatljivosti zahvata na ekoloku mreu, rjeenje sadri i mjere ublaavanja i
sprjeavanja utjecaja na ekoloku mreu, nain praenja provedbe mjera ublaavanja i sprjeavanja znaajnog utjecaja na
ekoloku mreu.
(4) Prije donoenja rjeenja o prihvatljivosti zahvata za okoli obvezno se uzimaju u obzir rezultati studije utjecaja zahvata na
okoli, miljenja tijela i/ili osoba odreenih posebnim propisom, te se razmatraju primjedbe, prijedlozi i miljenja javnosti i
zainteresirane javnosti i rezultati bilo kojih prekograninih konzultacija ako su bile obvezne sukladno ovom Zakonu.
lanak 89.a
Mjere i/ili program praenja stanja okolia utvreni rjeenjem o prihvatljivosti zahvata za okoli obvezni su sadraj dozvola za
provedbu zahvata koje se izdaju prema posebnom zakonu.

lanak 90.
(1) O zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli odluuje se rjeenjem.
(2) Ako u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli nadleno tijelo iskljui mogunost znaajnijeg
utjecaja na okoli, donijet e rjeenje kojim se utvruje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoli.
(3) Kada se u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli odluivalo o utjecaju zahvata na ekoloku
mreu, i ukoliko nadleno tijelo iskljui mogunost znaajnijeg utjecaja na ekoloku mreu, rjeenjem iz stavka 1. ovoga
lanka utvrdit e se da za zahvat nije potrebno provesti odgovarajuu ocjenu prema posebnom propisu.
(4) Ako se rjeenjem iz stavka 1. ovoga lanka utvrdi da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoli, te ako
se ne iskljui mogunost utjecaja na ekoloku mreu, odgovarajua ocjena iz stavka 3. ovoga lanka mora se provesti
zasebno prema posebnom propisu.
(5) Ako se rjeenjem iz stavka 1. ovoga lanka utvrdi da je za zahvat potrebno provesti procjenu utjecaja na okoli, te ako se
ne iskljui mogunost utjecaja na ekoloku mreu, postupak odgovarajue ocjene sukladno posebnom propisu provodi se u
okviru postupka procjene utjecaja zahvata na okoli.
(6) Na zahtjev nositelja zahvata rjeenje iz stavka 2. ovoga lanka moe sadravati mjere zatite okolia i program praenja
stanja okolia.
Dostava rjeenja
lanak 91.
(1) Rjeenje iz lanka 89. stavka 1. ovoga Zakona i rjeenje iz lanka 90. ovoga Zakona dostavlja se podnositelju zahtjeva.
(2) Rjeenje iz lanka 89. stavka 1. ovoga Zakona i rjeenje iz lanka 90. ovoga Zakona objavljuje se na internetskoj stranici
nadlenog tijela sukladno uredbi iz lanka 160. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka, rok za izjavljivanje albe poinje tei osmoga dana od dana objave rjeenja na
internetskoj stranici nadlenog tijela.
Vaenje rjeenja i postupci nakon ishoenja rjeenja
lanak 92.
(1) Rjeenje iz lanka 89. stavka 1. ovoga Zakona prestaje vaiti ako se u roku od dvije godine od dana izvrnosti rjeenja
ne podnese zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno drugog akta sukladno posebnom zakonu.
(2) Rjeenje iz lanka 90. ovoga Zakona kojim se utvruje obveza provedbe postupka procjene utjecaja na okoli prestaje
vaiti ako se u roku od dvije godine od dana izvrnosti rjeenja ne podnese zahtjev za provedbu postupka procjene utjecaja
na okoli.
(3) Rjeenje iz lanka 90. ovoga Zakona kojim se utvruje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoli
prestaje vaiti ako se u roku od dvije godine od dana izvrnosti rjeenja ne podnese zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole,
odnosno drugog akta sukladno posebnom zakonu.
(4) Vaenje rjeenja iz lanka 89. stavka 1. i lanka 90. ovoga Zakona moe se, na zahtjev nositelja zahvata, jednom
produiti na jo dvije godine uz uvjet da se nisu promijenili uvjeti utvreni u skladu s ovim Zakonom i drugi uvjeti u skladu s
kojima je izdano to rjeenje. O zahtjevu za produenje vaenja rjeenja o prihvatljivosti zahvata za okoli odluuje se
rjeenjem.
lanak 93.
(1) Za znaajnu izmjenu ili dopunu namjeravanog zahvata za koji je izdano rjeenje iz lanka 89. stavka 1. ovoga Zakona,
odnosno lanka 90. ovoga Zakona nositelj zahvata obvezan je prije podnoenja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole ili
drugog akta prema posebnom propisu, ishoditi rjeenje iz lanka 90. ovoga Zakona s obzirom na nastale promjene.
Znaajnost izmjena utvruje nadleno tijelo miljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoli.
(2) Ako u postupku iz stavka 1. ovoga lanka nadleno tijelo iskljui mogunost znaajnijeg utjecaja na okoli, donijet e
rjeenje iz lanka 90. ovoga Zakona.
(3) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka na zahtjev nositelja zahvata rjeenjem iz lanka 90. ovoga Zakona mogu se izmijeniti
i/ili dopuniti mjere zatite okolia i program praenja stanja okolia utvreni rjeenjem iz lanka 89. stavka 1. ovoga Zakona i
lanka 90. ovoga Zakona.
(4) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka donosi isto tijelo koje je donijelo rjeenje iz lanka 89. stavka 1. ovoga Zakona i
lanka 90. ovoga Zakona.

Pravo na albu
lanak 94.
(1) Protiv rjeenja iz lanka 80. stavaka 4. i 6., lanka 82. stavka 4., lanka 86. stavka 3., lanka 89. stavka 1., lanka 90. i
rjeenja iz lanka 92. stavka 4. ovoga Zakona, koje je donijelo Ministarstvo, alba nije doputena, ali se moe pokrenutu
upravni spor.
(2) Protiv rjeenja iz lanka 80. stavaka 4. i 6., lanka 82. stavka 4., lanka 86. stavka 3., lanka 89. stavka 1., lanka 90. i
rjeenja iz lanka 92. stavka 4. ovoga Zakona, koje je donijelo upravno tijelo u upaniji, odnosno Gradu Zagrebu moe se
podnijeti alba Ministarstvu.
(3) Rjeenje iz lanka 89. stavka 1., rjeenje iz lanka 90. i rjeenje iz lanka 92. stavka 4. ovoga Zakona dostavljaju se
nadlenoj inspekciji.
4. Okolina dozvola
Cilj i svrha izdavanja okoline dozvole
lanak 95.
(1) Okolina dozvola izdaje se s ciljem cjelovite zatite okolia putem integriranog sprjeavanja i kontrole oneienja,
osiguravajui visoku razinu zatite okolia i uvjete za sprjeavanje znaajnog oneienja okolia zbog industrijskih
aktivnosti.
(2) Prije putanja u rad postrojenja, ukljuujui probni rad, za rad postojeih postrojenja, te prije znaajne promjene u radu
postrojenja namijenjenog obavljanju djelatnosti kojom se mogu prouzroiti industrijske emisije, ukljuujui ureaje za loenje,
postrojenja za spaljivanje otpada, te postrojenja za suspaljivanje otpada, operater je duan ishoditi okolinu dozvolu u skladu
s ovim Zakonom i uredbom iz stavka 5. ovoga lanka.
(3) Znaajna promjena je svaka promjena u prirodi, ili funkcioniranju ili opsegu postrojenja koja dostie granine vrijednosti
utvrene uredbom iz stavka 5. ovoga lanka.
(4) Djelatnosti kojima se mogu prouzroiti industrijske emisije utvruju se uredbom iz stavka 5. ovoga lanka.
(5) Zahtjev i kriterije za izdavanje okoline dozvole, nain dostavljanja podataka o praenju emisija u sastavnice okolia,
uvjete kada se za postrojenje moraju utvrditi nove ili izmijeniti i dopuniti tehnike zatite okolia navedene u dozvoli, izuzea
od primjene referentnih dokumenata za NRT, nain utvrivanja graninih vrijednosti emisija, nain primjene jednakovrijednih
parametara i ostalih tehnikih mjera te izuzea od primjene istih, odreivanje praenja procesa i industrijskih emisija prema
zahtjevima NRT-a, nain primjene opih obvezujuih pravila za djelatnosti za koje se ishodi okolina dozvola, obrasce koji su
dio zahtjeva za okolinu dozvolu, sadraj Temeljnog izvjea, popis oneiujuih tvari, kriterije na temelju kojih se utvruju
NRT, nain odreivanja NRT-a, te rokove za primjenu NRT-a, i druga pitanja s tim u svezi poblie ureuje Vlada uredbom.
Obveze operatera u vezi s cjelovitom zatitom okolia
lanak 96.
U svrhu cjelovite zatite okolia od tetnih utjecaja djelatnosti koje se obavljaju u postrojenju u smislu lanka 95. stavka 1.
ovoga Zakona operater je obvezan osigurati da se pri obavljanju djelatnosti u postrojenju:
poduzimaju sve potrebne i posebnim propisima, odnosno aktima odreene mjere radi sprjeavanja oneienja, a
osobito primjenom najboljih raspoloivih tehnika,
ne uzrokuje znatnije oneienje okolia,
izbjegava stvaranje i/ili proizvodnja otpada, odnosno da se otpad oporabljuje kada je to tehniki i ekonomski
mogue postii, odnosno da se otpad odlae na nain kojim se izbjegavaju ili smanjuju utjecaji na okoli sukladno
hijerarhiji gospodarenja otpadom i naelu blizine prema posebnom propisu,
uinkovito koristi energija,
poduzimaju sve nune i posebnim propisima, odnosno aktima odreene mjere kako bi se sprijeile nesree i
sanirale njihove posljedice,
po prestanku rada postrojenja poduzmu sve mjere kako bi se izbjegao rizik oneienja okolia i lokacija
postrojenja vratila u zadovoljavajue stanje, sukladno odredbama lanka 111. ovoga Zakona.

Nadlenost za rjeavanje o zahtjevu za ishoenje okoline dozvole za postrojenje

lanak 97.
(1) O zahtjevu za ishoenje okoline dozvole za postrojenje rjeava Ministarstvo.
(2) Okolina dozvola se izdaje nakon izdavanja rjeenja o prihvatljivosti zahvata na okoli.
(3) Okolinom dozvolom utvruju se mjere zatite tla, zraka, voda, mora, te ako to lokacija postrojenja uvjetuje, ostalih
sastavnica okolia, u okviru propisanih najboljih raspoloivih tehnika. Sve navedene mjere moraju proizlaziti iz karakteristika
tehnolokih procesa opisanih u zahtjevu za izdavanje okoline dozvole.
(4) Rjeenje o prihvatljivosti zahvata za okoli predstavlja okvir za donoenje okoline dozvole.
(5) U postupku ishoenja okoline dozvole, razmatraju se primjedbe, prijedlozi i miljenja javnosti i zainteresirane javnosti i
rezultati prekograninih konzultacija ako su bile obvezne sukladno ovom Zakonu.
(6) Za postrojenje se moe izdati rjeenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu, nakon to Ministarstvo izda za
to postrojenje okolinu dozvolu.
(7) Provjeru rada postrojenja provodi inspekcija zatite okolia koordiniranim inspekcijskim nadzorom.
(8) Nadlena tijela i/ili osobe koje sudjeluju u postupku ishoenja okoline dozvole mogu zahtijevati utvrivanje zahtijevane
kakvoe okolia i prihvatljivosti za sastavnicu okolia za koju su nadlena ako postupak procjene utjecaja na okoli nije
obvezan prema Zakonu.
(9) U sluaju iz stavka 8. ovoga lanka zahtijevana kakvoa okolia i prihvatljivost za okoli utvruje se provoenjem
odgovarajue procjene u okviru postupka ishoenja okoline dozvole sukladno odredbama Zakona i uredbe iz lanka 95.
stavka 5. ovoga Zakona.
Nain podnoenja zahtjeva za ishoenje okoline dozvole za postrojenje
lanak 98.
(1) Zahtjev za ishoenje okoline dozvole za postrojenje podnosi se za postrojenje na istoj lokaciji ili za vie postrojenja,
odnosno dijelova postrojenja na istoj lokaciji, u kojima djelatnost koja podlijee ishoenju okoline dozvole namjerava
obavljati ili obavlja i/ili postrojenja koristi isti operater.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, zahtjev moe podnijeti vie operatera, ako je postrojenje tehnoloka cjelina koju ini
vie dijelova postrojenja kojima upravljaju razliiti operateri.
(3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka okolinom dozvolom se utvruju obveze i odgovornosti svakog operatera posebno, te
se okolina dozvola dostavlja svim operaterima.
(4) Ako se okolina dozvola izdaje za dva ili vie postrojenja, svako postrojenje mora ispunjavati uvjete propisane ovim
Zakonom.
lanak 99.
(1) Zahtjev za ishoenje okoline dozvole (u daljnjem tekstu: Zahtjev) podnosi se u pisanom obliku i u elektronikom mediju
za pohranu podataka (CD, DVD i sl.).
(2) Zahtjev za ishoenje okoline dozvole sadri:
1. podatke o operateru: naziv i sjedite tvrtke, OIB, ime odgovorne osobe, broj telefona i e-mail adresu,
2. za postrojenje i u sluaju znaajne promjene postrojenja podaci o lokaciji i zahvatu:

za lokaciju naziv jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave gdje se nalazi lokacija zahvata,
ukljuujui i podatke o katastarskoj opini,

3.

za zahvat toan naziv zahvata s obzirom na djelatnosti utvrene u uredbi iz lanka 95. stavka 5. ovoga
Zakona,
za postrojenje i u sluaju znaajne promjene postrojenja podatke o: ovlateniku koji je izradio dokumentaciju iz
stavka 3. ovoga lanka. Podaci o ovlatenicima iz ove toke dokazuju se preslikom suglasnosti koju je ovlatenik
pribavio od Ministarstva.

(3) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka obvezno se prilae struna podloga za ishoenje okoline dozvole koja obvezno
sadri:
opis postrojenja i djelatnosti koju operater namjerava obavljati, odnosno obavlja u postrojenju,
popis sirovina, pomonih materijala i drugih tvari, te podaci o energiji koja e se koristiti ili stvarati u postrojenju,
popis oneiujuih tvari koje e biti prisutne u postrojenju prema uredbi iz lanka 95. stavka 5. ovoga Zakona,
opis izvora industrijskih emisija iz postrojenja,

opis stanja lokacije gdje se postrojenje nalazi,

ako je primjenjivo, Temeljno izvjee iz lanka 111. ovoga Zakona
opis svojstava i koliine oekivanih industrijskih emisija iz postrojenja u pojedinu sastavnicu okolia, kao i
identifikacije znaajnijih uinaka industrijskih emisija na okoli,
opis predloene tehnologije i drugih tehnika sprjeavanja ili, gdje to nije mogue, smanjenja industrijskih emisija iz
postrojenja,
opis tehnika za sprjeavanje nastajanja otpada i pripremu za ponovo koritenje, ili oporabu otpada nastalog u
postrojenju,
opis ostalih tehnika predvienih u cilju zadovoljavanja opih naela osnovnih obveza operatera u skladu sa
lankom 96. ovoga Zakona,
opis tehnika predvienih za praenje industrijskih emisija u okoli te
opis glavnih alternativa predloenim tehnikama, koje je razmotrio operater postrojenja, te ne-tehniki saetak svih
podataka navedenih u podstavcima 1. 9. ovoga stavka,
za novo postrojenje, odnosno za znaajnu promjenu u radu postrojenja rjeenje o prihvatljivosti zahvata za okoli.

(4) Poblii sadraj Zahtjeva utvrdit e se uredbom iz lanka 95. stavka 5. ovoga Zakona.
(5) Tehnike iz stavka 3. ovoga lanka moraju ispunjavati zahtjeve NRT-a.
(6) Zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka za novo postrojenje, odnosno za znaajnu promjenu u radu postrojenja, obvezno sadri
opis postrojenja prema uredbi iz lanka 95. stavka 5. ovoga Zakona.
(7) Ako je za rad postrojenja ovim Zakonom i njegovim provedbenim propisom, odnosno posebnim propisom, osim obveze
ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli, odnosno obveze procjene utjecaja zahvata na okoli utvrena obveza
izrade Izvjea o sigurnosti, odnosno obveza ishoenja dozvole za emisije staklenikih plinova, zahtjev, prema posebnom
propisu, osim sadraja propisanog stavcima 2. i 3. ovoga lanka, mora sadravati i odgovarajue akte i/ili podatke o
postupcima koji se odnose na te obveze.
(8) Podnositelj zahtjeva prilikom podnoenja Zahtjeva moe zahtijevati i zatitu podataka koji se odnose na pojedine dijelove
Zahtjeva. U tom sluaju, u Zahtjevu izriito mora navesti i oznaiti dijelove Zahtjeva za koje zahtijeva tajnost podataka.
Zahtjev za tajnou podataka mora obrazloiti razlozima i dokazima prema posebnim propisima kojima se ureuje zatita
poslovne tajne, odnosno zatita podataka iz razloga nacionalne sigurnosti.
(9) O zahtjevu za tajnou podataka iz stavka 8. ovoga lanka Ministarstvo e odluiti posebnim zakljukom. Ukoliko
Ministarstvo odobri ili djelomino odobri zahtjev za tajnou podataka, s tim podacima, u skladu s donesenim zakljukom, bit
e upoznata samo tijela koja sudjeluju u postupku izdavanja okoline dozvole. Na omotu spisa oznait e se tajnost
podataka s naznakom u kojem dijelu podaci podlijeu tajnosti.
(10) Ukoliko Ministarstvo utvrdi da zahtjev za tajnou podataka nije na zakonu osnovan, posebnim rjeenjem e zahtjev
odbiti. Protiv toga rjeenja moe se podnijeti prigovor Ministru.
(11) Zahtjev za izdavanjem okoline dozvole smatrat e se urednim kada sadri sve ovim Zakonom i uredbom iz lanka 95.
stavka 5. ovoga Zakona propisane priloge.
(12) Ministarstvo o urednom zahtjevu informira javnost i zainteresiranu javnost.
(13) Ako su ispunjeni svi uvjeti propisani ovim Zakonom, Ministarstvo je duno izdati okolinu dozvolu u roku od est mjeseci
od dana primitka uredno podnesenog zahtjeva.
Dozvola za rad postrojenja ispod graninih vrijednosti pokazatelja
lanak 100.
(1) Iznimno od lanka 95. stavka 2. ovoga Zakona, kada operater u postrojenju radi ispod graninih vrijednosti pokazatelja
utvrenih uredbom iz lanka 95. stavka 5. ovoga Zakona, moe podnijeti zahtjev da se za to postrojenje ne izdaje okolina
dozvola. O zahtjevu Ministarstvo odluuje rjeenjem.
(2) U rjeenju iz stavka 1. ovoga lanka odluuje se o obvezama operatera u vezi izvjetavanja Ministarstva o radu
postrojenja, te uvjetima pod kojima operater mora zatraiti izdavanje okoline dozvole.
(3) Rjeenjem iz stavka 1. ovoga lanka utvruje se obveza operatera da za zapoinjanje s radom s pokazateljima koji
prelaze vrijednosti iz uredbe iz lanka 95. stavka 5. ovoga Zakona mora ishoditi okolinu dozvolu.
(4) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka izdaje se na rok od etiri godine od izvrnosti.
(5) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka operater je duan ishoditi sve dozvole i suglasnosti za obavljanje djelatnosti prema
posebnim propisima.

(6) Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka alba nije doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor.
Sadraj zahtjeva
lanak 101.
(1) Zahtjevu za ishoenje rjeenja o radu ispod graninih vrijednosti pokazatelja utvrenih uredbom iz lanka 95. stavka 5.
ovoga Zakona obvezno se prilae:
1. podaci o operateru: naziv i sjedite tvrtke, OIB, ime odgovorne osobe, broj telefona i e-mail adresu.
2. podaci o lokaciji i postrojenju:
za lokaciju naziv jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave gdje se nalazi lokacija postrojenja,
ukljuujui i podatke o katastarskoj opini,
za postrojenje toan naziv postrojenja s obzirom na djelatnosti sukladno uredbi iz lanka 95. stavka ovoga
Zakona.
(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka prilau se podaci za praenje rada ispod graninih vrijednosti pokazatelja utvrenih
uredbom iz lanka 95. stavka 5. ovoga Zakona:
opis postrojenja i djelatnosti koju operater namjerava obavljati,odnosno obavlja u postrojenju,
popis sirovina, pomonih materijala, i drugih tvari, te podaci o energiji koja e se koristiti ili stvarati u postrojenju,
popis oneiujuih tvari koje e biti prisutne u postrojenju sukladno uredbi iz lanka 95. stavka 5. ovoga Zakona,
opis procesa koji uzrokuje industrijske emisije,
prag proizvodnje ili potronje ispod kapaciteta odreenih uredbom iz lanka 95. stavka 5. ovoga Zakona,
predloeni nain praenja pokazatelja proizvodnje ili potronje ispod kapaciteta odreenih uredbom iz lanka 95.
stavka 5. ovoga Zakona,
prijedlog izvjetavanja Ministarstva o pridravanju rada ispod graninih vrijednosti pokazatelja utvrenih uredbom iz
lanka 95. stavka 5. ovoga Zakona,
te drugi potrebni podaci s tim u svezi.
(3) Ako operater zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka ne podnese na propisani nain i s propisanim sadrajem niti nakon to je
posebnim zakljukom Ministarstva pozvan da zahtjev u odreenom roku dopuni sukladno propisanom sadraju, zahtjev e
posebnim rjeenjem odbaciti. Protiv toga rjeenja, alba nije doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor.
(4) Rok za dopunu zahtjeva u smislu stavka 3. ovoga lanka ne moe biti dui od tri mjeseca.
(5) Ako Ministarstvo na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa utvrdi da zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka nije na zakonu
osnovan, posebnim rjeenjem e zahtjev odbiti. Protiv toga rjeenja, alba nije doputena, ali se moe pokrenuti upravni
spor.
Sadraj Rjeenja o radu postrojenja ispod graninih vrijednosti pokazatelja
lanak 102.
(1) Rjeenjem o radu postrojenja ispod graninih vrijednosti pokazatelja utvruju se uvjeti za rad postrojenja bez ishoenja
okoline dozvole.
(2) Rjeenje iz stavka 1. ovoga Zakona obvezno sadri:
1. popis djelatnost i prag proizvodnje ili potronje ispod kapaciteta odreenih uredbom iz lanka 95. stavka 5. ovoga
Zakona,
2. dozvoljeni prag proizvodnje ili potronje,
3. nain praenja pokazatelja proizvodnje ili potronje ispod graninih vrijednosti proizvodnje ili potronje odreenih
uredbom iz lanka 95. stavka 5. ovoga Zakona,
4. nain izvjetavanja Ministarstva o praenju pokazatelja proizvodnje ili potronje ispod kapaciteta odreenih
uredbom iz lanka 95. stavka 5. ovoga Zakona,
5. obvezu operatera da za zapoinje s radom s pokazateljima koji prelaze vrijednosti odreene uredbom iz lanka 95.
stavka 5. ovoga Zakona, mora ishoditi okolinu dozvolu.
6. obvezu operatera za ishoenje dozvola za postrojenje po posebnim propisima ako takva obaveza postoji, u roku
propisanim posebnim propisom, odnosno u roku od est mjeseci od dana podnoenja zahtjeva iz lanka 100.
stavka 1. ovoga Zakona.

Sadraj okoline dozvole i obaveze prema prijelaznim rokovima

lanak 103.
(1) Rjeenje o okolinoj dozvoli sadri:
1. popis djelatnosti u postrojenju koje potpadaju pod obveze iz rjeenja,
2. odredbu kojom se utvruje da su tehnike kojima se postie zatita okolia utvrene u obliku knjige koja prilei
dozvoli i sastavni je dio dozvole,
3. odredbu o tajnosti podataka u kojoj se navodi koji podaci iz dozvole ukljuujui izreku (podrazumijeva se i priloena
knjiga) i obrazloenje podlijeu propisima o tajnosti podataka,
4. odredbu da propisane tehnike za postrojenje prileu unutar knjige iz toke 2. ovoga stavka,
5. rok za razmatranje tehnika iz okoline dozvole kako je propisano lankom 115. stavkom 1. ovoga Zakona,
6. odredbu da se dozvola upisuje u Oevidnik okolinih dozvola.
(2) U dozvoli se odreuju sljedee mjere:
1. tehnike vezane za proces u postrojenju:

2.

3.
4.

procesne tehnike s definiranjem normalnih i neredovnih uvjeta rada ukljuujui tehnike kod pokretanja i
zaustavljanja postrojenja, kvarova, isputanja, trenutanih zaustavljanja postrojenja te konanog prestanka
rada,

tehnike kontrole i prevencije oneienja ukljuivo odravanje i praenje tehnika za sprjeavanje emisija u
vode i tlo, uslijed gospodarenja otpadom i u vezi s koritenjem opasnih tvari u postrojenju,

gospodarenje otpadom iz postrojenja,

opis mjera predvienih za praenje emisija u okoli (monitoring), s metodologijom mjerenja, uestalosti
mjerenja i vrednovanjem rezultata mjerenja,

nain uklanjanja postrojenja u skladu s buduom namjenom postrojenja,

granine vrijednosti emisija za oneiujue tvari odreene uredbom iz lanka 95. stavka 5. ovoga Zakona i ostale
oneiujue tvari (ukljuujui i odredbe za smanjenje dalekosenog ili prekograninog oneienja) za:

industrijske emisije u zrak,

industrijske emisije u vode, odnosno more,

industrijske emisije u sustav javne odvodnje,

industrijske emisije u tlo,

industrijske emisije buke,

mjere koje se primjenjuju izvan postrojenja (ako je potrebno, primjerice: zatita prirode),
obveze izvjetavanja javnosti i nadlenih tijela o rezultatima praenja industrijskih emisija i drugim podacima s
kojima se moe provjeriti usklaenost s utvrenim tehnikama iz dozvole sukladno ovome Zakonu.

(3) Granine vrijednosti iz stavka 2. podstavka 2. ovoga lanka mogu se dopuniti ili zamijeniti jednakovrijednim parametrima
ili tehnikim mjerama, koje osiguravaju jednaku razinu zatite okolia.
(4) U sluaju kada se utvrde razliite granine vrijednosti emisija od onih koje ne prelaze razine emisije koje su povezane s
najboljim raspoloivim tehnikama, vremenska razdoblja i referentni uvjeti, te rezultati praenja tih emisija, moraju biti
istovjetni vremenskim razdobljima i referentnim uvjetima, te rezultatima praenja emisija povezanih s najboljim raspoloivim
tehnikama.
(5) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka, operater je duan dostaviti Agenciji saetak rezultata praenja emisije koji
omoguava usporedbu s razinama emisije koje su povezane s NRT-om, do 31. oujka tekue godine za prethodnu godinu.
(6) Ako standardi kakvoe okolia zahtijevaju stroe uvjete kakvoe okolia od onih koji se mogu postii primjenom NRT-a,
odnosno uvjeta propisanih posebnim propisima, u okolinu dozvolu se moraju ukljuiti dodatne mjere. Te mjere ne smiju
dovesti u pitanje ostale mjere koje se mogu poduzimati s ciljem potivanja zahtijevanih standarda kakvoe okolia.
(7) Za postrojenja koja su prema Zakonu o potvrivanju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji dobila
prijelazne rokove, uz tehnike propisane u okolinoj dozvoli navode se i rokovi primjene navedenih tehnika.
lanak 104.
(1) Dokumentacija iz lanaka 99., 101. i 107. ovoga Zakona mora biti izraena na temelju najnovijih, vjerodostojnih i
dostupnih podataka za iju je tonost odgovoran operater.

(2) Ovlatenik koji izrauje dokumentaciju za okolinu dozvolu iz lanka 99. ovoga Zakona odgovoran je za istinitost, tonost,
strunu utemeljenost i udovoljavanje propisanim zahtjevima.
Dostava dozvole i pravo na albu
lanak 105.
(1) Okolina dozvola dostavlja se operateru.
(2) Protiv okoline dozvole koju izdaje Ministarstvo alba nije doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor.
(3) Okolina dozvola objavljuje se na internetskoj stranici Ministarstva sukladno uredbi iz lanka 160. stavka 2. ovoga
Zakona.
(4) Rok za pokretanje upravnog spora poinje tei osmoga dana od dana objave okoline dozvole na internetskoj stranici
nadlenog tijela.
Nain provedbe postupka ishoenja okoline dozvole
lanak 106.
(1) Postupak izdavanja okoline dozvole provodi se u skladu s ovim Zakonom i uredbom iz lanka 95. stavka 5. ovoga
Zakona.
(2) U postupku sudjeluju nadlena tijela razmatranjem i ocjenom prijedloga uvjeta iz zahtjeva operatera koji se temelje na
NRT-u. Sudjelovanje nadlenih tijela u postupku odreuje se prema zakonskim nadlenostima za sastavnice okolia za koje
su utvrene industrijske emisije i optereenja u okoli.
(3) U postupku izdavanja okoline dozvole utvruje se:
da je struna podloga za ishoenje okoline dozvole izraena u skladu s rjeenjem o procjeni utjecaja zahvata na
okoli,
da je struna podloga za ishoenje okoline dozvole izraena u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa
donesenih na temelju ovoga Zakona, te posebnih propisa,
da su pribavljene potvrde tijela i/ili osoba odreenih posebnim propisima iz stavka 2. ovoga lanka i uredbe iz
lanka 95. stavka 5. ovoga Zakona,
da su zahtjevu za izdavanje okoline dozvole priloeni svi dokumenti i podaci iz lanka 99. ovoga Zakona, te
uredbe iz lanka 95. stavka 5. ovoga Zakona,
da su razmotrena miljenja, primjedbe i prijedlozi javnosti i zainteresirane javnosti dostavljene tijekom javne
rasprave, te rezultati bilo kojih prekograninih konzultacija ako su bile obvezne prema odredbama ovoga Zakona,
da je struna podloga za ishoenje okoline dozvole iz lanka 99. stavka 3. ovoga Zakona utemeljena na primjeni
NRT-a,
da je strunu podlogu iz lanka 99. stavka 3. ovoga Zakona izradio ovlatenik, osim u sluaju iz lanka 107. ovoga
Zakona.
(4) Ako Ministarstvo utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje okoline dozvole, zakljukom e operateru odrediti
primjereni rok za ispunjenje tih uvjeta, koji ne moe biti dulji od tri mjeseca.
(5) Ministarstvo e odbiti zahtjev za izdavanje okoline dozvole ako operater ne ispuni propisane uvjete u roku odreenom
zakljukom iz stavka 4. ovoga lanka.
(6) Protiv rjeenja o odbijanju izdavanja okoline dozvole nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.
(7) Ministarstvo je duno trajno uvati okolinu dozvolu.
Ishoenje okoline dozvole primjenom opih obvezujuih pravila
lanak 107.
(1) Iznimno od odredaba lanka 106. ovoga Zakona za djelatnosti odreene uredbom iz lanka 95. stavka 5. ovoga Zakona
postupak izdavanja okoline dozvole moe se provesti primjenom Opih obvezujuih pravila.
(2) Opim obvezujuim pravilima odreuju se za pojedinu djelatnost ili skupinu djelatnosti uvjeti dozvole ukljuujui granine
vrijednosti emisija, posebne uvjete s kojima se postrojenja moraju uskladiti u odnosu na pojedine sastavnice okolia ili
pritiske na okoli, te njihov ukupni utjecaj i meuutjecaj.
(3) Opa obvezujua pravila donosi ministar u suradnji s nadlenim tijelima, te se objavljuju u Narodnim novinama.
(4) Djelatnosti, uvjete te nain podnoenja zahtjeva za izdavanje okoline dozvole iz stavka 1. ovoga lanka te druga pitanja
s tim u svezi propisat e se uredbom iz lanka 95. stavka 5. ovoga Zakona.

(5) Opa obvezujua pravila temelje se na NRT-u, bez propisivanja koritenja bilo koje posebne tehnike ili posebne
tehnologije.
(6) Ministarstvo redovito aurira opa obvezujua pravila vodei rauna o razvoju NRT-a.
lanak 108.
(1) Ako su emisije staklenikog plina iz postrojenja sukladno posebnom propisu u vezi s aktivnostima koje se obavljaju u tom
postrojenju, okolina dozvola ne ukljuuje graninu vrijednost emisije za izravne emisije tog plina, osim ako je to potrebno
kako bi se sprijeilo znaajno lokalno oneienje.
(2) Okolina dozvola za postrojenje na koju se primjenjuju posebni propisi o sustavu trgovanja emisijama staklenikih plinova
ne sadri posebne mjere ili tehnike koje se odnose na uinkovito koritenje energije u jedinicama za izgaranje ili drugim
jedinicama koje isputaju ugljini dioksid (CO2).
(3) Odredba stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuje se za postrojenje koje je privremeno iskljueno iz sustava trgovanja
emisijama staklenikih plinova sukladno posebnom propisu.
Obveze operatera nakon pribavljene okoline dozvole
lanak 109.
(1) Operater za ije postrojenje je u skladu s ovim Zakonom izdana okolina dozvola, obvezan je Agenciji dostavljati podatke
o rezultatima praenja emisija u tlo, zrak, vode, more te druge sastavnice okolia sukladno propisanim obvezama o
izvjeivanju, te dodatnim zahtjevima za dostavu i praenje podataka koji su odreeni okolinom dozvolom, te bez
odgaanja prijaviti inspekciji zatite okolia svaki nepredvieni dogaaj u postrojenju ili djelovanje u okoliu, koji bitno utjeu
na okoli.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga lanka dostavljaju se do 1. oujka tekue godine za proteklu godinu, osim podataka za koje je
u stavku 1. ovoga lanka propisana dostava informacije bez odgaanja.
lanak 110.
(1) Operater je obvezan pisanim podneskom obavijestiti Ministarstvo o planiranoj promjeni u radu postrojenja, te dostaviti
detaljni opis namjeravanih promjena vezanih za postrojenje.
(2) Na temelju uvida i analize obavijesti operatera iz stavka 1. ovoga lanka Ministarstvo moe posebnim rjeenjem
operateru naloiti da podnese zahtjev za:
izdavanje okoline dozvole za postrojenje u cijelosti ili za dio postrojenja u kojem namjerava obaviti znaajnu
promjenu,
izdavanje rjeenja o izmjenama i/ili dopunama okoline dozvole.
(3) Na zahtjev i postupak izmjene i dopune okoline dozvole iz stavka 2. podstavka 2 ovoga lanka odgovarajue se
primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na podnoenje zahtjeva i postupak izdavanja okoline dozvole.
Temeljno izvjee i zatvaranje postrojenja na odreenoj lokaciji
lanak 111.
(1) Ministarstvo okolinom dozvolom utvruje uvjete u svezi zatvaranja postrojenja kako bi se osigurala sukladnost vezano
za obveze operatera prema odredbama ovoga lanka u vezi s konanim prestankom aktivnosti u postrojenju na
odgovarajuoj lokaciji.
(2) Kada djelatnost koja se obavlja u postrojenju ukljuuje uporabu, proizvodnju ili isputanje opasnih tvari u smislu ovoga
Zakona, te moe prouzroiti oneienja tla i podzemnih voda, operater je duan izraditi i dostaviti Ministarstvu Temeljno
izvjee prije ishoenja okoline dozvole, odnosno njezinih izmjena i dopuna.
(3) Temeljno izvjee sadri podatke potrebne za utvrivanje stanja tla i podzemnih voda, kako bi se mogla izraditi koliinska
usporedba sa stanjem tijekom i nakon konanog prestanka djelatnosti iz stavka 2. ovoga lanka.
(4) Obvezni dio sadraja temeljnog izvjea odreuje Vlada uredbom iz lanka 95. stavka 5. ovoga Zakona.
(5) Nakon konanog prestanka aktivnosti, operater je duan procijeniti stanje oneienja tla i podzemnih voda uzrokovano
opasnim tvarima koje je postrojenje koristilo, proizvelo ili ispustilo. Ako je postrojenje uzrokovalo znaajno oneienje tla ili
podzemnih voda opasnim tvarima u usporedbi sa stanjem koje je utvreno u Temeljnom izvjeu, operater je duan poduzeti
potrebne mjere za otklanjanje tog oneienja kako bi se lokacija vratila u stanje utvreno tim izvjeem vodei rauna o
tehnikoj izvodivosti takvih mjera.
(6) Ukoliko u sluaju iz stavka 5. ovoga lanka oneienje tla i podzemnih voda predstavlja znaajan rizik za zdravlje ljudi ili
za okoli kao rezultat dozvoljenih aktivnosti koje je operater provodio prije nego to je okolina dozvola za postrojenje prvi
put izmijenjena i/ili dopunjena, odnosno izdana nova okolina dozvola, operater je duan poduzeti bez odgaanja, potrebne

radnje s ciljem uklanjanja, kontrole, ograniavanja ili smanjenja naenih opasnih tvari, uzimajui u obzir stanje lokacije iz
lanka 99. stavka 3. podstavka 5. ovoga Zakona.
(7) Kada operater nema obvezu izrade Temeljnog izvjea iz stavka 2. ovoga lanka, duan je, nakon konanog prestanka
aktivnosti u postrojenju, poduzeti potrebne radnje s ciljem uklanjanja, kontrole, ograniavanja ili smanjenja opasnih tvari na
lokaciji postrojenja, kako bi lokacija, uzimajui u obzir sadanju ili odobrenu buduu namjenu prestala predstavljati rizik za
zdravlje ljudi ili okoli, zbog oneienja tla i podzemnih voda nastalih kao rezultat dozvoljenih aktivnosti, te vodei rauna o
stanju lokacije utvrenoj u skladu sa lankom 99. stavkom 3. podstavkom 4. ovoga Zakona.
(8) Uz uvjete propisane stavkom 2. ovoga lanka Temeljno izvjee za postrojenja duni su izraditi operateri postrojenja koja
ukljuuju opasne tvari prema obvezi izrade Izvjea o sigurnosti iz lanka 122. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno obvezi
sukladno posebnim propisima kojima se doputa uporaba, proizvodnja ili isputanje opasnih tvari.
(9) Operater je duan ishoditi suglasnost Ministarstva na Temeljno izvjee iz stavka 2. ovoga lanka.
(10) Suglasnost iz stavka 9. ovoga lanka nije upravni akt. Sadraj i nain podnoenja zahtjeva za ishoenje suglasnosti
propisat e se uredbom iz lanka 95. stavka 5. ovoga Zakona.
(11) Ako Ministarstvo na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa utvrdi da zahtjev iz stavka 10. ovoga lanka nije na
zakonu osnovan, posebnim e rjeenjem zahtjev odbiti.
(12) Protiv rjeenja iz stavka 11. ovoga lanka nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.
lanak 112.
(1) Zakljuci o NRT-u predstavljaju temeljni dokument za utvrivanje uvjeta okoline dozvole.
(2) Granine vrijednosti industrijskih emisija, jednakovrijedni parametri i tehnike mjere temelje se na NRT-u, bez nametanja
operateru uporabe bilo koje pojedine tehnike ili posebne tehnologije.
(3) Ako se utvrivanje uvjeta okoline dozvole provodi s NRT-om koje nisu propisane niti u jednom od postojeih zakljuaka
o NRT-u ili se ti zakljuci ne odnose na sve potencijalne uinke koje djelatnost ili proces imaju na okoli, utvrivanje NRT-a
provodi se sukladno kriterijima propisanim ovim Zakonom i uredbom iz lanka 95. stavka 5. ovoga Zakona uz obvezno
sasluanje operatera.
(4) Ako su NRT-e odreene sukladno stavku 3. podstavku 1. ovoga lanka, a ne sadre razine industrijskih emisija koje su
povezane s NRT-om, primjenjuju se tehnike koje osiguravaju razinu zatite koju bi osiguravale tehnike opisane u zakljucima
o NRT-u.
(5) Ministarstvo, iznimno moe odrediti vie granine vrijednosti industrijskih emisija u sluaju kada postizanje razina
industrijskih emisija koje su povezane s NRTom iz zakljuaka o NRT-u uzrokuje nerazmjerno visoke trokove u usporedbi s
koristima za okoli, zbog:
geografskog poloaja ili uvjeta okolia na predmetnoj lokaciji, te
tehnikih karakteristika postrojenja.
(6) U okolinoj dozvoli moraju se obrazloiti razlozi za primjenu stavka 5. ovoga lanka, koji ukljuuju rezultate odgovarajue
procjene, koja se provodi radi utvrivanja prihvatljivosti za okoli odstupanja razine emisije.
(7) Granine vrijednosti industrijskih emisija koje su utvrene u skladu sa stavkom 5. podstavkom 1. ovoga lanka ne smiju
prelaziti granine vrijednosti utvrene posebnim propisima, ukljuujui propisane iznimke.
Obveza praenja najboljih raspoloivih tehnika
lanak 113.
(1) Ministarstvo prati razvoj NRT-a, donoenje zakljuaka o NRT-u, primjenu tehnika u nastajanju, te podatke o tome stavlja
na raspolaganje javnosti objavom na internetskim stranicama Ministarstva.
(2) Radi obavljanja poslova iz stavka 1. ovoga lanka ministar moe, ovisno o specifinim tehnikama koje se primjenjuju, za
praenje pojedinih raspoloivih tehnika ovlastiti strunu ustanovu, trgovako drutvo, odnosno strunjaka specijalista, a
moe u te svrhe odlukom osnovati i posebno struno savjetodavno tijelo.
(3) Sredstva za naknade za rad pravnim i fizikim osobama iz stavka 2. ovoga lanka osiguravaju se u dravnom proraunu.
(4) Ministarstvo prema potrebi potie razvoj i primjenu tehnika u nastajanju, posebno tehnika u nastajanju koje su navedene
u referentnim dokumentima o NRT-u.
lanak 114.
(1) Ministarstvo svakih pet godina, po slubenoj dunosti, razmatra, te ukoliko je potrebno, posebnim rjeenjem mijenja i/ili
dopunjava, okolinu dozvolu, a osobito kada:

je oneienje koje uzrokuje postrojenje takvog znaaja da je potrebno razmotriti granine vrijednosti industrijskih
emisija utvrene izdanom okolinom dozvolom i u svrhu uinkovite zatite okolia utvrditi nove granine vrijednosti
emisija,
bitne promjene u NRT-u omoguuju znaajno smanjenje emisija, bez nametanja veih trokova,
sigurnosni uvjeti rada u postrojenju nalau uporabu drugih raspoloivih i dostupnih tehnika,
to nalae usklaivanje sa zakonom, odnosno s europskim i/ili meunarodnim propisima,
je potrebno usklaenje s novonastalim standardom kakvoe okolia.

(2) Na zahtjev Ministarstva, operater je duan dostaviti sve podatke potrebne za ponovno razmatranje uvjeta okoline
dozvole u smislu stavka 1. ovoga lanka, ukljuujui rezultate praenja industrijskih emisija i ostale podatke koji omoguuju
usporedbu rada postrojenja s NRT-om opisanim u primjenjivim zakljucima o NRT-u i s razinama industrijskih emisija koje su
povezane s NRT-om.
(3) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, Ministarstvo mora koristiti podatke nastale praenjem i/ili utvrene inspekcijskim
nadzorom.
(4) Ministarstvo, po slubenoj dunosti razmatra, te ukoliko je potrebno, posebnim rjeenjem mijenja i/ili dopunjuje okolinu
dozvolu u sluaju kada postrojenje nije obuhvaeno nijednim od zakljuaka o NRT-u, ukoliko razvoj NRT-a omoguava
znaajno smanjenje industrijskih emisija, odnosno u sluaju iz lanka 107. stavka 1. ovoga Zakona.
(5) Na postupak izmjene i dopune okoline dozvole iz stavka 4. ovoga lanka odgovarajue se primjenjuju odredbe ovoga
Zakona koje se odnose na podnoenje zahtjeva i postupak izdavanja okoline dozvole.
(6) Odredbe stavka 1. ovoga lanka primjenjuju se i na rjeenja o objedinjenim uvjetima zatite okolia koja su izdana prema
odredbama Zakona o zatiti okolia (Narodne novine, br. 110/07.).
lanak 115.
(1) U roku od etiri godine od dana objavljivanja odluke o zakljucima o NRT-u na slubenim stranicama Europske unije, a
koji se odnosi na glavnu djelatnost postrojenja, Ministarstvo po slubenoj dunosti razmatra, i po potrebi posebnim rjeenjem
mijenja i/ili dopunjava okolinu dozvolu kojom usklauje uvjete za rad postrojenja, ureaja za loenje, odnosno postrojenja
za spaljivanje i suspaljivanje otpada s tom odlukom.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka Ministarstvo primjenjuje nove, odnosno izmijenjene zakljuke o NRT-u koji se odnose
na postrojenje, objavljene od izvrnosti dozvole, posljednjih izmjena i/ili dopuna, odnosno razmatranja.
(3) Na postupak izmjene i dopune okoline dozvole iz stavka 1. ovoga lanka odgovarajue se primjenjuju odredbe ovoga
Zakona koje se odnose na podnoenje zahtjeva i postupak izdavanja okoline dozvole.
Postupanje operatera u sluaju nezgode ili nesree koja znaajno utjee na okoli
lanak 116.
U sluaju nezgode ili nesree koja znaajno utjee na okoli operater je duan:
bez odgaanja obavijesti Ministarstvo, odnosno tijelo nadleno za pojedinu sastavnicu okolia
poduzeti mjere za ograniavanje posljedica za okoli i za sprjeavanje moguih nezgoda i nesrea;
poduzeti mjere koje odrede nadlena tijela kako bi se ograniile posljedice za okoli i sprijeile mogue daljnje
nezgode ili nesree.
Postupanje operatera u sluaju nesukladnosti rada postrojenja s okolinom dozvolom
lanak 117.
(1) U sluaju nesukladnosti rada postrojenja s uvjetima okoline dozvole operater mora:
bez odgaanja obavijestiti Ministarstvo, odnosno tijelo nadleno za pojedinu sastavnicu okolia,
bez odgaanja poduzeti mjere potrebne kako bi postrojenje svoj rad uskladilo s okolinom dozvolom u najkraem
moguem roku,
poduzeti sve odgovarajue dopunske mjere koje Ministarstvo smatra potrebnima kako bi se uskladio rad
postrojenja s okolinom dozvolom.
(2) Ako povreda uvjeta dozvole predstavlja neposrednu opasnost za zdravlje ljudi ili ako prijeti uzrokovanjem neposrednog
znaajnog tetnog uinka na okoli postrojenje, postrojenje za izgaranje, postrojenje za spaljivanje otpada, postrojenje za
suspaljivanje otpada ili njihovog odgovarajueg dijela mora prestati s radom do ponovnog postizanja sukladnosti rada prema
uvjetima okoline dozvole.
(3) Uvjeti dozvole, kod ije povrede je potrebno prekinuti rad postrojenja do postizanja ponovne sukladnosti s njima, mogu se
utvrditi okolinom dozvolom.

Ukidanje okoline dozvole

lanak 118.
(1) Ministarstvo e rjeenjem ukinuti okolinu dozvolu kada utvrdi da:
operater postupa protivno odredbi lanka 114. stavka 2. i lanka 115. stavka 2. ovoga Zakona,
je operater trajno prestao obavljati djelatnost za koju je okolina dozvola izdana.
(2) O nalazu iz stavka 1. ovoga lanka inspektor zatite okolia duan je bez odgaanja izvijestiti Ministarstvo.
(3) Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.
Oevidnik izdanih okolinih dozvola
lanak 119.
(1) Agencija ustrojava i vodi oevidnik izdanih okolinih dozvola za postrojenja.
(2) Sadraj i nain voenja oevidnika iz stavka 1. ovoga lanka, te nain na koji Ministarstvo dostavlja podatke za oevidnik
i s time povezane rokove propisuje ministar pravilnikom.
5. Sprjeavanje velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari
lanak 120.
(1) Odredbe ovoga Zakona o sprjeavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari odnose se na podruja postrojenja u
kojima ili putem kojih se, obavljanjem djelatnosti operatera, opasne tvari: proizvode; prerauju; skladite; nastaju kao
nusproizvod u proizvodnji proizvoda; koriste kao sirovine u proizvodnji, odnosno tehnolokom procesu; transportiraju unutar
podruja postrojenja i/ili odlau u svrhu proizvodnog procesa; odnosno mogu nastati prilikom velike nesree (u daljnjem
tekstu: prisutne su).
(2) Popis vrsta opasnih tvari u smislu stavka 1. ovoga lanka, nain utvrivanja koliina, granine koliine i kriterije prema
kojima se te tvari klasificiraju kao opasne; nain podnoenja i obvezni sadraj obavijesti o prisutnosti opasnih tvari u
postrojenju; obvezni sadraj Politike sprjeavanja velikih nesrea; obvezni sadraj Izvjea o sigurnosti, uvjeti za izdavanje
suglasnosti na Politiku sprjeavanja velikih nesrea, uvjeti za izdavanje suglasnosti na Izvjee o sigurnosti; obvezni sadraj
i nain davanja suglasnosti na Izvjee o sigurnosti i Politiku sprjeavanja velikih nesrea; uvjeti za produenje izdane
suglasnosti na Politiku sprjeavanja velikih nesrea i Izvjee o sigurnosti i rokove s tim u vezi; tajnost podataka; nain i
uvjete za nadzor nad provedbom aktivnosti i mjera sukladno izdanoj suglasnosti na Izvjee o sigurnosti i Politiku
sprjeavanja velikih nesrea; posebne obveze operatera: u poduzimanju mjera za sprjeavanje velikih nesrea, u sluaju
znaajne promjene u podruju postrojenja operatera, u sluaju velike nesree, postupak i obveze u sluaju velike nesree s
prekograninim uincima, druge uvjete i mjere za sprjeavanje velikih nesrea u skladu s meunarodno priznatim
standardima i propisima; sadraj i nain voenja oevidnika o operaterima i njihovim podrujima postrojenja koja mogu
uzrokovati nesree s domino-efektom te druga pitanja s tim u vezi poblie propisuje Vlada uredbom.
Obveze operatera u vezi sprjeavanja velikih nesrea
lanak 121.
(1) Operater u ijem su postrojenju prisutne opasne tvari obvezan je poduzeti preventivne mjere nune za smanjenje rizika
nastanka i sprjeavanje nastanka velikih nesrea te mjere za ograniavanje utjecaja velikih nesrea na ljude, materijalna
dobra i okoli.
(2) Operater iz stavka 1. ovoga lanka obvezan je, u bilo koje vrijeme, pruiti Ministarstvu dokaze da je poduzeo sve
potrebne mjere u skladu s ovim Zakonom i provedbenim propisima ovoga Zakona.
(3) U svrhu izvravanja obveza iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka operater je duan sukladno odredbama uredbe iz lanka 120.
stavka 2. ovoga Zakona u podruju postrojenja utvrditi moguu prisutnost, odnosno prisutnost opasnih tvari, prema vrstama i
koliinama, i o tome na propisani nain obavijestiti Ministarstvo:
1. za novo postrojenje, odnosno rekonstrukciju prije ishoenja graevinske dozvole, odnosno drugog akta kojim se
odobrava graenje ili prije promjene koja uzrokuje promjenu popisa opasnih tvari,
2. za postojea postrojenja prije planirane promjene, sukladno odredbama uredbe iz lanka 120. stavka 2. ovoga
Zakona u sluaju:
znaajne promjene u proizvodnji i radu,
znaajnijeg poveanja ili smanjenja koliine ili znaajnijih promjena prirode ili fizikalnog oblika prisutne opasne
tvari u odnosu na podatke navedene u obavijesti koju je operater dostavio ranije,
bilo kakve promjene postupaka u kojima se opasna tvar koristi s obzirom na promjenu naravi ili koliine
opasnih tvari, koje izmjene bi mogle znatno utjecati na opasnost od velikih nesrea,

rekonstrukcije podruja postrojenja ili postrojenja koja bi mogla uzrokovati znaajne posljedice u smislu
opasnosti od velike nesree,
promjene u dostavljenim informacijama kao to su promjena tvrtke operatera, adrese sjedita operatera,
adrese podruja postrojenja ili odgovorne osobe,
trajnog prestanka rada postrojenja ili podruja postrojenja, odnosno stavljanja izvan pogona.

(4) U sluajevima iz stavka 3. ovoga lanka operater je duan sastaviti dokument u pisanom obliku kojim e utvrditi svoju
Politiku sprjeavanja velikih nesrea te osigurati primjerenu provedbu te politike. Politika sprjeavanja velikih nesrea koju
donosi operater mora biti sastavljena tako da jami visok stupanj zatite ovjeka i okolia odgovarajuim sredstvima,
strukturama i sustavima upravljanja. Politika sprjeavanja velikih nesrea mora biti razmjerna opasnostima od velikih nesrea
i sadravati sveukupne ciljeve i naela djelovanja operatera, ulogu i odgovornost uprave te predanost stalnom unaprjeivanju
kontrole opasnosti od velikih nesrea te osiguravanju visoke razine zatite ovjeka i okolia.
(5) Kada operater u podruju postrojenja utvrdi prisutnost malih koliina opasnih tvari sukladno Zakonu i odredbama uredbe
iz lanka 120. stavka 2. ovoga Zakona, duan je dostaviti Ministarstvu Politiku sprjeavanja velikih nesrea.
lanak 122.
(1) Kada operater u podruju postrojenja utvrdi prisutnost velikih koliina opasnih tvari sukladno ovom Zakonu i odredbama
uredbe iz lanka 120. stavka 2. ovoga Zakona, obvezan je izraditi Izvjee o sigurnosti.
(2) Sadraj Izvjea iz stavka 1. ovoga lanka propisat e se uredbom iz lanka 120. stavka 2. ovoga Zakona.
Izuzea
lanak 123.
(1) Odredbe ovoga Zakona o sprjeavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari, koje se primjenjuju na podruja
postrojenja, ne primjenjuju se na posebnim propisima ureene sustave izvan podruja postrojenja kao to su:

vojna podruja postrojenja, postrojenja i skladita,

opasnosti od ionizirajueg zraenja koje potjeu iz tvari,

cestovni, eljezniki, zrani prijevoz opasnih tvari te prijevoz opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima i morem,

izravno povezano privremeno skladitenje opasnih tvari izvan podruja postrojenja na koje se odnose odredbe o
sprjeavanju velikih nesrea, ukljuujui ukrcavanje i iskrcavanje te prijevoz iz jednog u drugo prijevozno sredstvo
na dokovima, pristanitima ili ranirnim kolodvorima te prijevoz opasnih tvari cjevovodima, ukljuujui pumpne
stanice, izvan podruja postrojenja na koje se odnose odredbe o sprjeavanju velikih nesrea,
istraivanje i eksploatacija (vaenje/pridobivanje i oplemenjivanje) mineralnih sirovina u/na istranim prostorima /
eksploatacijskim poljima mineralnih sirovina,
skladitenje i trajno zbrinjavanje plinova u geolokim strukturama,
odlagalita otpada, ukljuujui podzemno skladitenje otpada.

(2) Iznimno od stavka 1. podstavaka 5. i 7. ovoga lanka, odredbe ovoga Zakona o sprjeavanju velikih nesrea koje
ukljuuju opasne tvari, koje se primjenjuju na podruja postrojenja operatera, primjenjuju se i na podzemno skladitenje i
trajno zbrinjavanje plinova u geolokim strukturama vodonosnicima i slancima, na jalovita koja ukljuuju akumulacije,
pregrade i/ili brane, kao i objekte napravljene za odlaganje i zadravanje procesne jalovine sa svojstvima opasnih tvari
sukladno uredbi iz lanka 120. stavka 2. ovoga Zakona te kada su opasne tvari sukladno uredbi iz lanka 120. stavka 2.
ovoga Zakona vezane uz postupke kemijske i termike prerade i skladitenja.
Suglasnost na Politiku sprjeavanja velikih nesrea i Izvjee o sigurnosti
lanak 124.
(1) Operater iz lanka 122. stavka 1. ovoga Zakona duan je ishoditi suglasnost na Izvjee o sigurnosti.
(2) Operater iz lanka 121. stavka 5. ovoga Zakona duan je ishoditi suglasnost na Politiku sprjeavanja velikih nesrea.
(3) Suglasnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka moraju se ishoditi i za izmjene i/ili dopune Politike sprjeavanja velikih
nesrea, odnosno Izvjea o sigurnosti.
(4) Suglasnost na Izvjee o sigurnosti izdaje se na temelju ocjene jesu li tim Izvjeem utvrene sve mjere i aktivnosti te
uvjeti i nain njihove provedbe u skladu s uredbom iz lanka 120. stavka 2. ovoga Zakona.
(5) Suglasnost na Politiku sprjeavanja velikih nesrea izdaje se na temelju ocjene jesu li Politika sprjeavanja velikih
nesrea i pripadajui sustav upravljanja sigurnou u skladu s odredbama Zakona i uredbe iz lanka 120. stavka 2. ovoga
Zakona.
(6) Za ishoenje suglasnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka odgovoran je operater.

lanak 125.
(1) Suglasnosti iz lanka 124. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona daje Ministarstvo. Ove suglasnosti nisu upravni akti.
(2) Zahtjev za davanje suglasnosti na Politiku sprjeavanja velikih nesrea i za davanje suglasnosti na Izvjee o sigurnosti
odnosno na izmjene i/ili dopune Politike sprjeavanja velikih nesrea, odnosno Izvjea o sigurnosti operater podnosi na
nain odreen uredbom iz lanka 120. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Suglasnosti iz lanka 124. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona daju se na rok od pet godina.
(4) Vaenje suglasnosti moe se na zahtjev operatera produiti novom suglasnou na jo pet godina, uz uvjet da operater
dokae da se u podruju postrojenja nisu promijenili uvjeti na temelju kojih je dana prvobitna suglasnost na Politiku
sprjeavanja velikih nesrea, odnosno na Izvjee o sigurnosti te da su ispunjeni uvjeti u skladu s ovim Zakonom i uredbom
iz lanka 120. stavka 2. ovoga Zakona.
(5) Ako Ministarstvo na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa utvrdi da zahtjev iz stavka 2. ovoga lanka nije na zakonu
osnovan, posebnim e rjeenjem odbiti zahtjev.
(6) Protiv rjeenja iz stavka 5. ovoga lanka nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.
(7) Postupak ishoenja suglasnosti iz lanka 124. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona mora se provesti u roku od est mjeseci od
dana primitka urednog zahtjeva operatera.
(8) Zahtjevi iz stavka 2. ovoga lanka smatrat e se urednima kada ih je predala ovlatena osoba i kada sadre sve
propisane dokumente i podatke na temelju kojih se, prema ocjeni Ministarstva, moe dati suglasnost.
lanak 126.
(1) U postupku ocjenjivanja Izvjea o sigurnosti i ocjenjivanja provedbe Politike sprjeavanja velikih nesrea sudjeluje
Struno vijee.
(2) Struno vijee imenuje ministar.
(3) Struno vijee ima pravo na naknadu za svoj rad. Trokove rada strunog vijea snosi operater.
(4) Postupak imenovanja i opoziva, obvezni sastav, nain rada, obvezni sadraj miljenja koje izdaje Struno vijee, te visinu
i nain isplate naknade za rad toga vijea, poblie propisuje ministar pravilnikom.
Promjene u radu postrojenja
lanak 127.
(1) Ako operater uvede promjene u sustavu upravljanja sigurnou koje mogu poveati rizik od nastanka velike nesree,
radu postrojenja, procesu proizvodnje i/ili vrsti i/ili koliini opasnih tvari koje mogu uzrokovati velike nesree ili ako trajno
prestane obavljati djelatnosti u postrojenju, operater je obvezan provesti analizu i reviziju aktivnosti i sigurnosnih mjera za
sprjeavanje velikih nesrea prema Politici sprjeavanja velikih nesrea i Izvjeu o sigurnosti za to postrojenje te po potrebi,
na primjeren nain, izmijeniti i dopuniti Politiku sprjeavanja velikih nesrea i Izvjee o sigurnosti i o tome obavijestiti
Ministarstvo i sredinje tijelo dravne uprave nadleno za zatitu i spaavanje.
(2) Ako su promjene iz stavka 1. ovoga lanka takve prirode da zahtijevaju izradu nove Politike sprjeavanja velikih nesrea,
odnosno novoga Izvjea o sigurnosti, odnosno ishoenje suglasnosti na sadraj izmjena i/ili dopuna Politike sprjeavanja
velikih nesrea, odnosno Izvjea o sigurnosti, operater je duan ishoditi novu suglasnost i prije proteka razdoblja od pet
godina iz lanka 125. stavka 3. ovoga Zakona.
Obavjetavanje o provoenju sigurnosnih mjera
lanak 128.
(1) Operater je obvezan o aktivnostima i sigurnosnim mjerama koje provodi sukladno Politici sprjeavanja velikih nesrea,
odnosno Izvjeu o sigurnosti, na propisani nain, dostavljati podatke i informirati Ministarstvo i sredinje tijelo dravne
uprave nadleno za zatitu i spaavanje, te pravne i fizike osobe za koje je vjerojatno da bi mogle biti zahvaene velikim
nesreama koje moe uzrokovati djelatnost operatera u postrojenju, odnosno postrojenje.
(2) Informacije iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti dostupne javnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Informiranje u sluaju velike nesree
lanak 129.
(1) Operater je duan bez odgaanja obavijestiti Ministarstvo i sredinje tijelo dravne uprave nadleno za zatitu i
spaavanje o trenutku pojave velike nesree te dostaviti sve dostupne informacije o:
uzrocima odnosno uvjetima zbog kojih je nastala velika nesrea,
opasnim tvarima prisutnim za vrijeme i nakon velike nesree,

procjeni posljedica uzrokovanih velikom nesreom za ljudsko zdravlje i ivot, materijalna dobra i okoli,
poduzetim interventnim mjerama, odnosno dodatnim aktivnostima.

(2) Operater je duan obavijestiti Ministarstvo i sredinje tijelo dravne uprave nadleno za zatitu i spaavanje i o
aktivnostima i mjerama poduzetim za ublaavanje srednjoronih i dugoronih posljedica velike nesree te o aktivnostima i
mjerama za sprjeavanje mogueg ponavljanja nesree. Ukoliko naknadna istraga utvrdi dodatne okolnosti koje mogu
utjecati na primjenu drugih mjera i aktivnosti na mjestu dogaaja, operater je duan naknadno obavijestiti i o tim mjerama i
aktivnostima.
(3) Radi obavjetavanja javnosti, operater je duan podatke iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka bez odgaanja dostaviti
nadlenim upravnim tijelima, te gradu, opini i na ijem podruju se dogodila velika nesrea. Ovi podaci se obvezno
dostavljaju Agenciji na nain i u rokovima propisanima pravilnikom iz lanka 132. stavka 2. ovoga Zakona te tijelima
nadlenim za sustav zatite i spaavanja.
Razmjena podataka radi sprjeavanja i ublaavanja domino efekta
lanak 130.
(1) Na temelju podataka iz registra Agencije iz lanka 132. stavka 1. ovoga Zakona koje je dostavio operater ili inspekcija ili
dodatnih informacija koje su dostavila nadlena tijela, Ministarstvo e putem Agencije, u skladu s odredbama uredbe iz
lanka 120. stavka 2. ovoga Zakona, ustrojiti oevidnik u kojem e evidentirati operatere koji obavljaju djelatnost u podruju
postrojenja i podruja postrojenja u kojima je povean rizik od velikih nesrea i njihovih posljedica zbog zemljopisnog
poloaja i blizine takvih podruja postrojenja i koliina te vrsta prisutnih opasnih tvari u njima.
(2) Nakon utvrivanja operatera i podruja postrojenja u smislu odredbe stavka 1. ovoga lanka Ministarstvo e osigurati
odgovarajuu razmjenu podataka sa sredinjim tijelima dravne uprave nadlenim za zatitu i spaavanje i za prostorno
ureenje, a u svrhu omoguavanja operaterima da uzmu u obzir prirodu i razmjer sveukupne opasnosti od velike nesree pri
izradi Politike sprjeavanja velikih nesrea i mjera za sprjeavanje velikih nesrea, sustava upravljanja sigurnou te Izvjea
o sigurnosti.
(3) Ministarstvo e odgovarajuim informiranjem i suradnjom s operaterima upisanim u oevidnik iz stavka 1. ovoga lanka
osigurati uvjete za meusobnu suradnju operatera vezano za propisane obveze o informiranju javnosti i dostavljanja
podataka u svrhu izrade vanjskih planova.
(4) Ako nadlena tijela posjeduju dodatne informacije u odnosu na one koje je dostavio operater podruja postrojenja o blizini
susjednih postrojenja, graevina ili objekata koji bi mogli biti uzrok ili poveati rizik od velikih nesrea i domino-efekt, duna
su te informacije staviti na raspolaganje operaterima tih podruja postrojenja.
lanak 131.
Operater je duan dostaviti Izvjee o sigurnosti nakon ishoene suglasnosti Ministarstva sredinjem tijelu dravne uprave
nadlenom za zatitu i spaavanje radi izrade vanjskih planova.
Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari
lanak 132.
(1) Agencija ustrojava i vodi registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari te vodi oevidnik prijavljenih velikih
nesrea.
(2) Sadraj i nain voenja registra i oevidnika iz stavka 1. ovoga lanka te nain na koji se dostavljaju podaci za registar,
odnosno nain na koji se dostavljaju podaci za oevidnik, kao i rokove s tim u vezi propisuje ministar pravilnikom.
6. Prostorni planovi kao instrument zatite okolia
lanak 133.
(1) Ciljevi sprjeavanja oneiavanja okolia i ograniavanja posljedica oneienja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donoenju odluka u skladu s propisom kojim se ureuje prostorno ureenje, posebno prilikom odreivanja
lokacija za nova postrojenja odnosno podruja postrojenja utvrivanja promjena nastalih na postojeim postrojenjima i
planiranja novih graevina kao to su prometnice, javne povrine i stambena podruja.
(2) Prilikom izrade prostornih planova, osim drugih obveza propisanih ovim Zakonom, mora se uzimati u obzir i udaljenost
izmeu postrojenja, odnosno podruja postrojenja i stambenih zona, javnih mjesta i ekoloki znaajnih podruja te koritenje
dodatnih mjera od strane postojeih postrojenja, a sve radi izbjegavanja poveane opasnosti za ljudsko zdravlje, materijalna
dobra i okoli.

7. Prekogranini utjecaj strategije, plana i programa, zahvata i postrojenja na okoli

Obavjetavanje druge drave o strategiji, planu i programu
lanak 134.
(1) Kada Ministarstvo, u postupku strateke procjene, procijeni da bi provedba strategije, plana i programa mogla znaajno
utjecati na okoli i/ili zdravlje ljudi druge drave ili ako drava koja bi mogla biti izloena znaajnom utjecaju to zatrai,
obvezno je obavijestiti nadleno tijelo druge drave o nacrtu prijedloga strategije, plana i programa prije stavljanja u
proceduru donoenja.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga lanka sadri nacrt prijedloga strategije, plana i programa i strateku studiju, rok u kojem
druga drava treba obavijestiti Ministarstvo o namjeri sudjelovanja u postupku strateke procjene.
(3) Kada nadleno upravno tijelo u upaniji, odnosno Gradu Zagrebu, u postupku strateke procjene procijeni da bi provedba
strategije, plana ili programa mogla znatnije utjecati na okoli i/ili zdravlje ljudi druge drave, o tome e radi provedbe
postupka iz stavka 1. ovoga lanka bez odgaanja obavijestiti Ministarstvo.
(4) Ako druga drava obavijesti Ministarstvo ili ako Ministarstvo obavijesti drugu dravu o namjeri sudjelovanja u postupku
strateke procjene, Ministarstvo provodi postupak odgovarajuom primjenom odredbi ovoga Zakona o procjeni utjecaja na
okoli preko dravnih granica, odnosno prema posebnom propisu.
Obavjetavanje druge drave o zahvatu
lanak 135.
(1) Kada Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo u upaniji te u Gradu Zagrebu, po primitku zahtjeva za ocjenu o
potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli ili po primitku zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoli, procijeni da bi
zahvat mogao znatnije utjecati na okoli druge drave, obvezno je dostaviti nadlenom tijelu druge drave obavijest o
zahtjevu. Obavijest o zahtjevu Ministarstvo e dostaviti i na zahtjev druge drave. Ova obavijest se dostavlja najkasnije
nakon to se o primitku zahtjeva informira javnost Drave.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga lanka sadri opis zahvata i raspoloive podatke o njegovim moguim utjecajima na okoli,
informaciju o postupku koji se provodi s tim u svezi, rok u kojem druga drava treba obavijestiti Ministarstvo o namjeri
sudjelovanja u postupku procjene utjecaja zahvata u okoli.
(3) Ako druga drava obavijesti Ministarstvo o namjeri sudjelovanja u postupku procjene utjecaja zahvata na okoli,
Ministarstvo provodi postupak sukladno Konvenciji o procjeni utjecaja na okoli preko dravnih granica.
Sudjelovanje u postupku o zahvatu u drugoj dravi
lanak 136.
(1) Kada Ministarstvo procijeni da bi zahvat koji e se provesti na teritoriju druge drave mogao znatnije utjecati na okoli u
Dravi, ili na temelju obavijesti koju druga drava dostavi, ili Ministarstvo dozna za zahvat u okoli, ali o njemu nije primilo
obavijest druge drave, izvijestit e tu dravu, o namjeri sudjelovanja u postupku procjene utjecaja toga zahvata na okoli.
(2) Ako Ministarstvo donese odluku o sudjelovanju u postupku procjene utjecaja zahvata na okoli u drugoj dravi, podatke o
zahvatu mora dostaviti na miljenje tijelima i/ili osobama odreenim posebnim propisom i nadlenom upravnom tijelu u
upaniji odnosno Gradu Zagrebu, ovisno o tome na kojem podruju zahvat iz druge drave utjee na okoli, te osigurati
informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti prema odredbama ovoga Zakona.
(3) Ministarstvo e nakon primitka miljenja tijela iz stavka 2. ovoga lanka, zajedno s primjedbama javnosti i zainteresirane
javnosti izraditi jedinstveno miljenje i dostaviti ga nadlenom tijelu druge drave, u dogovorenom roku.
Obavjetavanje druge drave o radu postrojenja
lanak 137.
(1) Ako Ministarstvo procijeni da bi emisije iz postrojenja mogle znatnije utjecati na okoli u drugoj dravi ili ako druga drava
to zahtijeva, istovremeno s provedbom postupka sudjelovanja javnosti u postupku ishoenja okoline dozvole za to
postrojenje, Ministarstvo dostavlja nadlenom tijelu te drave obavijest o zahtjevu operatera za ishoenje okoline dozvole.
(2) Ako drava iz stavka 1. ovoga lanka obavijesti Ministarstvo da eli sudjelovati u postupku ishoenja okoline dozvole za
postrojenje, Ministarstvo dostavlja nadlenom tijelu te drave poblie informacije o podnesenom zahtjevu operatera te
odreuje rok za dostavljanje miljenja.
(3) Po provedenom postupku ishoenja okoline dozvole za postrojenje, Ministarstvo dostavlja dravi iz stavka 1. ovoga
lanka obavijest o donesenom rjeenju glede zahtjeva operatera u tom postupku.
(4) Sadraj obavijesti iz stavka 3. ovoga lanka propisat e se uredbom iz lanka 160. stavka 2. ovoga Zakona.

Sudjelovanje u postupku izdavanja okoline dozvole vezano za postrojenje u drugoj dravi

lanak 138.
(1) Ako Ministarstvo procijeni da bi rad postrojenja koje se nalazi na teritoriju druge drave mogao prouzroiti tetu u okoliu
odnosno opasnost za ljudsko zdravlje, prirodna dobra i okoli u Dravi, ili na temelju obavijesti koju druga drava dostavi
posredstvom ministarstva nadlenog za vanjske poslove, ili Ministarstvo dozna za planirano postrojenje, ali o njemu nije
primilo obavijest druge drave, izvijestit e tu dravu o namjeri sudjelovanja u postupku ishoenja okoline dozvole.
(2) Kada Ministarstvo donese odluku o sudjelovanju u postupku ishoenja okoline dozvole za postrojenje u drugoj dravi,
podatke o planiranom postrojenju mora dostaviti na miljenje tijelima i/ili osobama odreenim posebnim propisom i
nadlenom upravnom tijelu u upaniji odnosno Gradu Zagrebu, ovisno o tome na kojem podruju postrojenje iz druge drave
moe utjecati na ljude, prirodna dobra i okoli, te osigurati informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti prema
odredbama ovoga Zakona.
(3) Ministarstvo e nakon primitka miljenja tijela iz stavka 2. ovoga lanka, zajedno s primjedbama javnosti dostaviti to
miljenje nadlenom tijelu druge drave, u utvrenom roku.
(4) Ministarstvo moe dogovoriti s nadlenim tijelom druge drave nain i postupak provedbe prijedloga o umanjivanju ili
otklanjanju moguih prekograninih utjecaja postrojenja na okoli u Dravi.
Obavjetavanje druge drave o velikoj nesrei
lanak 139.
U sluaju velike nesree koja se dogodi na podruju Drave, a koja moe uzrokovati prekogranine uinke na zdravlje ljudi i
na okoli u drugoj dravi, Ministarstvo e, putem sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za zatitu i spaavanje
obavijestiti tu dravu i nadlenim tijelima te drave dostaviti nune podatke kako bi se poduzele sve potrebne mjere.
8. Mjere zatite okolia za zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoli
lanak 140.
(1) Mjere zatite okolia za zahvate za koje ovim Zakonom nije propisana obveza procjene utjecaja na okoli, a za koje je,
radi ispunjenja ugovornih obveza preuzetih meunarodnim ugovorima i sporazumima i radi provedbe postupaka prema
posebnim zakonima i propisima, te u drugim sluajevima potrebno utvrditi prihvatljivost zahvata s obzirom na utjecaj na
okoli, odreuju se elaboratom zatite okolia.
(2) Elaborat iz stavka 1. ovoga lanka, na zahtjev nositelja zahvata, izrauje ovlatenik.
(3) Ministarstvo, na zahtjev nositelja zahvata, po obavljenoj provjeri sadraja elaborata iz stavka 1. ovoga lanka u odnosu
na namjeravani zahvat i pozitivnom nalazu glede prihvatljivosti zahvata s obzirom na utjecaj na okoli, izdaje potvrdu da su
mjere odreene elaboratom sukladne naelima zatite okolia ureenim ovim Zakonom.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, nadleno upravno tijelo u upaniji, odnosno Gradu Zagrebu, moe izdati potvrdu iz
stavka 3. ovoga lanka ukoliko je ta obveza utvrena radi ispunjenja obveza preuzetih meunarodnim ugovorima i
sporazumima i radi provedbe postupaka prema posebnim zakonima i propisima.
(5) Potvrda iz stavaka 3. i 4. ovoga lanka nije upravni akt.
(6) Ako Ministarstvo na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa utvrdi da zahtjev iz stavka 2. ovoga lanka nije na zakonu
osnovan posebnim e rjeenjem zahtjev odbiti.
(7) Protiv rjeenja iz stavka 5. ovoga lanka nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.

VII. PRAENJE STANJA OKOLIA

Obuhvat praenja stanja okolia
lanak 141.
(1) Praenje stanja okolia je sustavno praenje kakvoe okolia, odnosno promjena stanja okolia i njegovih sastavnica.
(2) Praenje stanja okolia obuhvaa:
praenje imisija odnosno kakvoe zraka, voda, mora, tla, biljnog i ivotinjskog svijeta, te iskoritavanja mineralnih
sirovina,
praenje oneienja okolia odnosno emisija u okoli,
praenje utjecaja oneiavanja okolia na zdravlje ljudi,
praenje proizvodnje otpada i gospodarenja otpadom,
praenje utjecaja vanih gospodarskih sektora na sastavnice okolia,

praenje prirodnih pojava odnosno praenje i nadziranje meteorolokih, hidrolokih, erozijskih seizmolokih,
radiolokih i drugih geofizikalnih pojava, koje se provodi sukladno posebnom propisu,
praenje stanja ouvanosti prirode, koje se provodi sukladno posebnom Propisu,
praenje drugih pojava koje utjeu na stanje okolia.

(3) Praenje stanja okolia provodi se za podruja utvrena dokumentom u skladu sa stratekom procjenom, za zahvate za
koje je to odreeno procjenom utjecaja zahvata na okoli, za sva postrojenja za koja je to odreeno okolinom dozvolom, te
za podruja na kojima je dolo do oneiavanja okolia ako oneiiva nije poznat.
(4) Vrstu emisija, imisija, prirodnih i drugih pojava koje su predmet praenja, metodologiju uzorkovanja i mjerenja, rokove za
dostavljanje podataka nadlenim upravnim tijelima u upaniji, odnosno Gradu Zagrebu i Agenciji, nain voenja oevidnika iz
lanka 142. stavaka 1. i 3. i iz lanka 144. stavka 3. ovoga Zakona, sadraj obrazaca za dostavu podataka za voenje tih
oevidnika, nain redovitog obavjeivanja javnosti, uvjete glede strune osposobljenosti i tehnike opremljenosti ovlatenika
koji obavlja praenje stanja okolia, odnosno oneiavanja okolia, poblie propisuje ministar pravilnikom ako nije ureeno
posebnim propisom.
(5) Nositelj zahvata, operater, nadleno upravno tijelo u upaniji, odnosno Gradu Zagrebu, koji sukladno ovom Zakonu
obavljaju praenje stanja okolia obvezni su podatke o mjerenjima emisija i imisija dostavljati Agenciji u pisanom i/ili
elektronikom obliku.
(6) Nadlena tijela javne vlasti i druge osobe ovlatene za poslove praenja stanja okolia u skladu sa stavcima 2. i 3. ovoga
lanka duni su podatke redovito dostavljati u informacijski sustav zatite okolia u elektronikom obliku bez naknade.
Obveze nositelja zahvata i operatera glede praenja stanja okolia
lanak 142.
(1) Za zahvate za koje je u postupku procjene utjecaja na okoli utvrena obveza praenja stanja okolia nositelj zahvata
obvezan je pratiti stanje okolia na nain da:
putem strunih i za to osposobljenih osoba provodi mjerenja emisija i vodi o tome propisane oevidnike,
putem strunih i za to osposobljenih osoba provodi mjerenja imisija, odnosno sudjeluje u mjerenju imisija, prema
udjelu svoga zahvata u oneiavanju okolia,
sudjeluje u praenju prirodnih i drugih pojava koje su posljedica oneiavanja okolia.
(2) Podatke iz oevidnika iz stavka 1. podstavka 1. ovoga lanka nositelj zahvata obvezan je dostavljati Agenciji na
propisanim obrascima i u propisanim razdobljima odnosno rokovima.
(3) Operater je, za postrojenje za koje je to odreeno okolinom dozvolom obvezan pratiti stanje okolia na nain da:
osigura mjerenje emisija iz postrojenja,
osigura nadziranje utjecaja emisija na okoli i o tome vodi propisani oevidnik,
osigura mjerenje imisija, odnosno sudjelovanje u mjerenju imisija prema udjelu u oneiivanju okolia postrojenja
kojim obavlja djelatnost i o tome vodi propisani oevidnik.
(4) Podatke iz oevidnika iz stavka 3. podstavaka 2. i 3. ovoga lanka operater je obvezan dostavljati na propisanim
obrascima i u propisanim razdobljima odnosno rokovima nadlenom upravnom tijelu u upaniji odnosno Gradu Zagrebu.
(5) Operater je odgovoran za tonost podataka koje dostavlja nadlenom tijelu.
(6) Nositelj zahvata i operater obvezni su osigurati financijska sredstva za praenje stanja okolia koje su obvezni provoditi
sukladno ovom Zakonu.
lanak 143.
(1) Za bolju primjenu i provjeru provoenja mjera zatite okolia i nadzora nad programom praenja stanja okolia te prirode
koje proizlaze iz postupaka koji se provode pred nadlenim tijelima moe se na zahtjev nositelja zahvata izraditi operativni
program praenja stanja okolia.
(2) Operativni program praenja stanja okolia izrauje ovlatenik, te se usuglaava izmeu nositelja zahvata i nadlenoga
tijela.
(3) Operativni program praenja stanja okolia provodi nositelj zahvata nakon zakljuivanja sporazuma s nadlenim tijelom, u
suradnji s ovlatenikom na troak nositelja zahvata.
lanak 144.
(1) upanija, odnosno Grad Zagreb osigurat e mjerenje imisija u sluaju oneienja okolia na svom podruju kada je
oneiiva okolia nepoznat te e osigurati praenje stanja okolia i uinaka sanacijskih mjera kada im je posebnim aktom
odnosno propisom utvrena obveza provedbe sanacijskog programa.

(2) upanija, odnosno Grad Zagreb osigurava sredstva za praenje stanja okolia sukladno stavku 1. ovoga lanka na svom
podruju.
(3) Nadleno upravno tijelo u upaniji, odnosno Gradu Zagrebu vodi propisani oevidnik o praenju stanja okolia u smislu
stavka 1. ovoga lanka i oevidnik o dostavljenim podacima iz lanka 142. stavka 4. ovoga Zakona, te podatke iz tih
oevidnika dostavlja Agenciji u propisanim rokovima.
Osnivanje referentnih centara Agencije
lanak 145.
(1) U svrhu praenja stanja okolia te za potrebe informacijskog sustava zatite okolia i izvjeivanja, te razmjene podataka
i informacija u sklopu EIONET mree i sudjelovanje u radu tematskih skupina Europske agencije za okoli, na prijedlog
ministra, Vlada posebnom odlukom odreuje referentne centre Agencije.
(2) Referentni centri iz stavka 1. ovoga lanka prikupljaju i analiziraju podatke o praenju stanja okolia ukljuujui i
pokazatelje s Nacionalne liste pokazatelja, za koje su zadueni. Referentni centri podatke praenja stanja, pokazatelje i
rezultate analiza aurno dostavljaju Agenciji.
(3) Sredstva za rad referentnih centara iz stavka 1. ovoga lanka osiguravaju se u dravnom proraunu.
(4) Uvjete koje mora ispunjavati pojedini referentni centar, opseg poslova, nain obavljanja poslova koji su mu odreeni u
nadlenost, postupak odreivanja referentnih centara, nain njihovog financiranja te rok na koji se odreuju, te druga pitanja
s tim u svezi pravilnikom propisuje ministar.
(5) Agencija predlae ministru nacrt prijedloga odluke iz stavka 1. ovoga lanka.
Analize podataka o praenju stanja okolia
lanak 146.
(1) Analizu podataka o emisijama i imisijama te analizu izvjea o provedbi praenja stanja okolia, odnosno oneiavanja
okolia provodi Agencija u suradnji s Ministarstvom, odnosno s drugim sredinjim tijelima dravne uprave i tijelima javne
vlasti, nadlenim za pojedinu sastavnicu okolia odnosno optereenje.
(2) Sredstva za provjeru analize podataka o emisijama i imisijama te analizu izvjea o provedbi praenja stanja okolia iz
stavka 1. ovoga lanka osiguravaju se u dravnom proraunu.
(3) Ministarstvo moe radi provjere i usporeivanja dostavljenih podataka o izmjerenim emisijama i imisijama, odnosno o
izvrenim mjerenjima u tu svrhu osigurati praenje oneiavanja okolia, odnosno mjerenje emisija i/ili imisija, a takoer
moe obvezati strunu osobu koja za ovlatenika obavlja poslove praenja stanja okolia na provjeru strune
osposobljenosti.
(4) U svrhu praenja postignua politike i pojedinih mjera zatite okolia i sastavnica okolia (vode, tlo i zemljina kamena
kora, umsko podruje, zrak, vode, more i obalno podruje i priroda), te optereenja na okoli, ministar je ovlaten donositi
pravilnike u suradnji s ministrom nadlenim za pojedinu sastavnicu okolia.
Izvlatenje i ogranienje vlasnikog i drugih stvarnih prava radi praenja stanja okolia
lanak 147.
(1) Kada je to nuno radi provedbe praenja stanja okolia, smatra se da postoji interes Drave za izvlatenje ili ogranienje
vlasnikih i drugih stvarnih prava na nekretninama na kojima se trebaju postaviti objekti i/ili mjerni ureaji odnosno oprema
za potrebe praenja stanja okolia.
(2) Vlasnik nekretnine ima pravo na naknadu trine vrijednosti izvlatenog dijela nekretnine odnosno dijela nekretnine na
kojem postoji ogranienje vlasnikih i drugih stvarnih prava iz razloga odreenih stavkom 1. ovoga lanka.
(3) Postupak izvlatenja prava vlasnitva nekretnine ili ogranienja vlasnikih i drugih stvarnih prava iz razloga odreenih
stavkom 1. ovoga lanka provodi se sukladno posebnom propisu o izvlatenju.
(4) Ovlatenik se obvezuje za potrebe praenja stanja okolia, u pravilu, koristiti zemljite u vlasnitvu Drave, odnosno u
vlasnitvu jedinice lokalne ili podrune (regionalne) samouprave te Grada Zagreba, ovisno gdje se praenje stanja okolia
obavlja, vodei rauna gdje se najmanje ometa redovita namjena toga zemljita. Pri izvoenju radova na postavljanju objekta
odnosno mjernog ureaja i opreme iz stavka 1. ovoga lanka, ovlatenik je obvezan u to manjoj mjeri utjecati na koritenje
zemljita te je po obavljenim poslovima duan uspostaviti prvobitno stanje zemljita.
(5) Ovlatenik je duan radi koritenja zemljita sklopiti ugovor s Dravom, odnosno osobama javnog prava iz stavka 4.
ovoga Zakona ili osobama koje upravljaju njihovom imovinom, a vlasnici zemljita ili ta tijela duni su omoguiti sklapanje
ugovora u to kraem roku.
(6) Kada nekretnine iz stavka 1. ovoga lanka imaju vojnu namjenu, postavljanje objekata i/ili mjernih ureaja, odnosno
opreme za potrebe praenja stanja okolia uredit e se posebnim aktom u skladu s posebnim propisima.

(7) Ako je potrebno postaviti objekt i/ili ureaj za potrebe praenja stanja okolia na pomorskom dobru, ovlatenik je duan
ishoditi koncesiju za posebnu upotrebu sukladno odredbama posebnog propisa.

VIII. INFORMACIJSKI SUSTAV ZATITE OKOLIA

Svrha uspostave i nain voenja Informacijskog sustava
lanak 148.
(1) Informacijski sustav zatite okolia (u daljnjem tekstu: informacijski sustav) uspostavlja se sa svrhom cjelovitog
upravljanja zatitom okolia i/ili pojedinim sastavnicama okolia, odnosno optereenjima te u svrhu izrade i praenja
provedbe dokumenata odrivog razvitka i zatite okolia kao i drugih dokumenata koji se takvima podrazumijevaju u skladu s
odredbama ovoga Zakona.
(2) Informacijski sustav sadri podatke i informacije o stanju okolia, optereenjima i utjecajima na okoli te odgovorima
drutva, a osobito:
podatke o stanju okolia i njegovim sastavnicama prikupljene i obraene u skladu s ovim Zakonom i posebnim
propisima, te Nacionalnom listom pokazatelja,
podatke o emisijama oneiujuih tvari u okoli iz Registra oneiavanja,
podatke o prirodnim i prostornim obiljejima,
podatke o prirodnim pojavama,
podatke o prirodnim dobrima i koritenju prirodnih dobara,
podatke o podrujima koja su posebnim propisima odreena kao zatiena ili ugroena,
podatke o bioraznolikosti,
podatke o utjecajima oneiavanja okolia na zdravlje ljudi,
podatke o otpadu i gospodarenju otpadom,
podatke o opasnim tvarima,
podatke o izbjegnutim nesreama, iznenadnim dogaajima, industrijskim i velikim nesreama,
podatke o oneiivaima okolia,
podatke o organizacijama u sustavu EMAS,
podatke koji su znaajni za vrednovanje odrivog razvitka,
socioekonomske podatke,
faktografske, metodoloke, dokumentacijske podatke,
prostorne podatke,
strune i znanstvene podatke domaih, stranih i meunarodnih institucija, te ovlatenika koji obavljaju strune
poslove zatite prirode i okolia,
mjere, politike, strategije, planove i programe zatite okolia, te
ostale podatke potrebne za praenje, analiziranje, i prognoziranje (modeliranje) o okoliu.
lanak 149.
(1) Informacijski sustav vodi se kao distributivni informacijski sustav, sastavljen od veeg broja dislociranih, neovisno
izraenih, usklaenih i meusobno povezanih informacijskih sustava, tematskih podruja i/ili potpodruja.
(2) Referentni centri iz lanka 145. ovoga Zakona ine dio distributivnog informacijskog sustava iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Strukturu, sadraj, oblik i nain rada, nain voenja i odravanja informacijskog sustava za okoli, metodologije koje se
koriste, obveze, nain i rokove dostavljanja Agenciji podataka i informacija o okoliu te odgovarajuih izvjea, nain
upravljanja podacima i informacijama, te ostala pitanja s tim u vezi, poblie ureuje Vlada uredbom.
Obveze dostavljanja podataka za informacijski sustav
lanak 150.
(1) Tijela dravne uprave, nadleno upravno tijelo u upaniji, odnosno u Gradu Zagrebu, pravne osobe s javnim ovlastima i
ovlatenici, koji obavljaju poslove praenja stanja okolia u skladu s ovim Zakonom, duni su sukladno uredbi iz lanka 149.
stavka 3. ovoga Zakona, Agenciji za potrebe informacijskog sustava u propisanim rokovima dostavljati propisane podatke i
informacije kao i odgovarajua izvjea, te su obvezni Agenciji osigurati nesmetan pristup podacima i koritenje podataka za
potrebe informacijskog sustava. Podaci koji se dostavljaju moraju biti toni, potpuni i vjerodostojni.
(2) Podaci, informacije i izvjea iz stavka 1. ovoga lanka podloni su provjeri njihove kakvoe radi osiguranja
vjerodostojnosti, potpunosti i dosljednosti.

(3) Provjeru iz stavka 2. ovoga lanka obavlja po slubenoj dunosti Ministarstvo. Za obavljanje ovih poslova Ministarstvo
moe koristiti usluge odgovarajuih akreditiranih pravnih i fizikih osoba.
(4) Podaci, informacije i izvjea iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti dostupni tijelima dravne uprave, nadlenim upravnim
tijelima u upaniji i Gradu Zagrebu, pravnim osobama s javnim ovlastima i ovlatenicima, operaterima i javnosti.
Registar oneiavanja okolia
lanak 151.
(1) Registar oneiavanja okolia je skup podataka o izvorima, vrsti, koliini, nainu i mjestu isputanja, prijenosa i
odlaganja oneiujuih tvari i otpada u okoli.
(2) Registar oneiavanja okolia uspostavlja, vodi i odrava Agencija.
(3) Obvezni sadraj i nain voenja registra iz stavka 1. ovoga lanka, obveznike dostave podataka u registar, nain,
metodologiju i rokove prikupljanja i dostavljanja podataka o emisijama odnosno isputanju, prijenosu i odlaganju
oneiujuih tvari u okoli i otpadu, podatke o oneiivau, operateru postrojenju, organizacijskoj jedinici u sastavu
oneiivaa, rok i nain obavjetavanja javnosti, nain provjere i osiguranja kvalitete podataka koji se dostavljaju i vode u
registru, rok uvanja oevidnika iz kojih su dostavljeni podaci, nain davanja ovlatenja ovlatenicima za obavljanje strunih
poslova u svezi s voenjem registra, program i nain provjere strune osposobljenosti zaposlenika ovlatenika, te druga
pitanja s tim u vezi poblie propisuje ministar pravilnikom.
(4) Obveznik dostave podataka u Registar oneiavanja okolia duan je dostavljati u propisanom roku vjerodostojne, tone
i aurne podatke.
(5) Provjeru potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti podataka dostavljenih od strane obveznika, kao i potivanje
propisanog roka osigurava nadleno tijelo u upaniji, odnosno Gradu Zagrebu, u suradnji s nadlenom inspekcijom, te ih
verificirane dostavlja Agenciji do 15. lipnja tekue godine, za proteklu godinu, ukoliko pravilnikom iz stavka 3. ovoga lanka
nije propisano drukije.
Izvjeivanje tijela Europske unije, meunarodnih tijela i organizacija
lanak 152.
(1) Dostava podataka, informacija i izvjea te njihova razmjena s tijelima Europske unije, odnosno meunarodnim tijelima
i/ili organizacijama, s obzirom na preuzete obveze Drave vezano za podruje zatite okolia, provode se na nain i u
rokovima utvrenim svakim pojedinim dokumentom o preuzimanju obveza.
(2) Obveznici dostave podataka, informacija i izvjea iz stavka 1. ovoga lanka Agenciji dostavljaju primjerak dokumentacije
istodobno s izvjeem koje dostavljaju meunarodnom tijelu i organizaciji.
(3) Tijela dravne uprave i druga tijela javne vlasti, nadleno upravno tijelo u upaniji, odnosno Gradu Zagrebu, javni
znanstveni instituti i ovlatenici koji obavljaju poslove praenja stanja okolia u skladu s ovim Zakonom duni su Agenciji
dostavljati informacije i podatke kojima raspolau u svrhu suradnje s Europskom agencijom za okoli i izvjeivanje u skladu
sa zahtjevima EIONET mree, te prema meunarodnim tijelima i organizacijama u rokovima koji su odreeni pravnom
steevinom Europske unije.
(4) Nadlena tijela duna su dostaviti informacije i podatke iz stavka 3. ovoga lanka Agenciji bez naknade, te ih na zahtjev
Agencije dopuniti u fazama izvjea i reviziji koju provode nadlena tijela Europske unije, te meunarodna tijela i
organizacije. Ukoliko nadlena tijela ne dostave podatke, duna su obavijestiti Agenciju o razlozima njihovog nedostavljanja
s prijedlogom mjera koje e se poduzeti u svrhu njihove dostave.
(5) Ukoliko Agencija iz bilo kojeg razloga ne dostavi podatke nadlenom tijelu Europske unije, duna je obavijestiti
Ministarstvo o razlozima njihovog nedostavljanja s prijedlogom mjera koje e se poduzeti u svrhu njihove dostave.
(6) U svrhu izvravanja obveza u smislu stavka 1. ovoga lanka ministar moe poblie pravilnikom urediti administrativne
postupke prikupljanja potrebnih podataka i informacija, praenja provedbe dokumenata odrivog razvitka i zatite okolia, te
provedbe pojedinih mjera zatite okolia i sastavnica okolia.
lanak 153.
(1) Ministarstvo je duno putem Agencije dostaviti Europskoj komisiji sve podatke vezane za okoline dozvole sukladno
odredbama pravilnika iz lanka 152. stavka 6. ovoga Zakona. Dostupnost ovih podataka mora se osigurati u elektronikom
obliku.
(2) Ministarstvo je duno putem Agencije dostaviti Europskoj komisiji podatke vezane uz podruja postrojenja koja mogu
uzrokovati veliku nesreu i o nastalim velikim nesreama sukladno odredbama pravilnika iz lanka 152. stavka 6. ovoga
Zakona. Dostupnost ovih podataka mora se osigurati u elektronikom obliku.

(3) Vrsta, oblik i uestalost podataka koji moraju biti dostupni u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga lanka, te ostala pitanja s tim
u vezi utvruju se pravilnikom iz lanka 152. stavka 6. ovoga Zakona.

IX. INFORMIRANJE JAVNOSTI, SUDJELOVANJE JAVNOSTI I ZAINTERESIRANE JAVNOSTI TE

PRISTUP PRAVOSUU U PITANJIMA OKOLIA
1. Informiranje javnosti o okoliu
lanak 154.
Tijelo javne vlasti duno je osigurati pristup informacijama o okoliu, koje posjeduje i/ili nadzire, u skladu s ovim Zakonom i
posebnim propisima kojima se ureuje pravo javnosti na pristup informacijama.
Pravo na pristup informacijama o okoliu
lanak 155.
Pravo pristupa informacijama o okoliu odnosi se na svaku informaciju u pisanom, vizualnom, slunom, elektronikom ili bilo
kojem drugom dostupnom obliku, koja se odnosi na:
stanje sastavnica okolia a osobito na: zrak i atmosferu, vode, more, tlo, prirodu, bioraznolikost i krajobraz,
stanita, movare, obalno podruje, ukljuujui GMO, kao i meuutjecaje pojedinih sastavnica okolia i
optereenja,
optereenja kao to su: tvari, energija, buka, zraenje, radijacija ukljuujui i radioaktivni otpad, otpad, emisije i
druga isputanja u okoli, koji utjeu, ili mogu utjecati na sastavnice okolia iz podstavka 1. ovoga stavka,
mjere, ukljuujui administrativne mjere, kao to su strateki dokumenti, propisi, planovi, programi, sporazumi o
okoliu, kao i aktivnosti koje mogu direktno ili indirektno utjecati na sastavnice okolia i optereenja iz podstavaka
1. i 2. ovoga lanka, te mjere ili aktivnosti utvrene radi zatite okolia i sastavnica okolia,
analize trokova i koristi te druge financijske i ekonomske analize i pretpostavke koje se primjenjuju kao dio mjera i
aktivnosti s ciljem zatite i poboljanja stanja okolia,
uvjete koji se odnose na: kvalitetu ljudskog ivota, zdravlje i sigurnost u odnosu na okoli, oneienje hranidbenog
lanca, ivotne uvjete, lokalitete od kulturnog znaaja i graevine, kada na njih utjee ili bi moglo utjecati stanje
pojedinih sastavnica okolia iz podstavka 1. ovoga lanka, odnosno, stanje sastavnica okolia uzrokovano
optereenjima i/ili mjerama iz podstavaka 2. i 3. ovoga lanka.
Obveza objave informacija o okoliu
lanak 156.
(1) Tijelo javne vlasti duno je osigurati u okviru svoje nadlenosti redovitu objavu informacija o okoliu u skladu s ovim
Zakonom, putem dostupnih elektronikih baza podataka ili putem drugih odgovarajuih sredstava informiranja, a osobito:
tekstove meunarodnih ugovora i sporazuma, te propise iz podruja zatite okolia,
strategije, planove, programe i druge dokumente zatite okolia,
dostupna izvjea o provedbi propisa iz podruja zatite okolia, ukljuujui provedbu meunarodnih ugovora i
stratekih dokumenata, planova i programa iz podruja zatite okolia,
izvjea o stanju okolia,
podatke koji se odnose na praenje stanja okolia,
dozvole/suglasnosti koje imaju znaajan utjecaj na okoli kao i ugovore sklopljene s ciljem zatite okolia,
studije i procjene rizika u odnosu na sastavnice okolia,
druge podatke od znaaja za zatitu okolia.
(2) Informacije iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti uredno aurirane.
(3) Tijela javne vlasti obvezna su bez odgaanja obavijestiti javnost putem sredstava javnog informiranja ili na drugi
odgovarajui nain u sluajevima neposredne opasnosti za ljudsko zdravlje, materijalna dobra i/ili okoli, neovisno jesu li te
opasnosti uzrokovane ljudskom djelatnou ili prirodnim pojavama.
(4) Tijela javne vlasti i oneiivai, odmah po saznanju, obvezni su bez odgaanja obavijestiti javnost o prekoraenjima
propisanih graninih vrijednosti emisija u okoli.
Zahtjev i rok za davanje informacije o okoliu
lanak 157.
(1) Zahtjev za pristup informacijama o okoliu moe se podnijeti bilo kojem tijelu javne vlasti koje posjeduje informaciju o
okoliu, ili na koje se ta informacija odnosi.

(2) Tijela javne vlasti koja posjeduju informacije o okoliu, ili na koje se informacija o okoliu odnosi, omoguit e pristup
informacijama u najkraem moguem roku, sukladno posebnom propisu o pravu na pristup informacijama.
(3) U sluaju potrebe za produenjem roka iz stavka 2. ovoga lanka tijelo javne vlasti obavijestit e podnositelja zahtjeva u
najkraem moguem roku, a najkasnije do isteka roka od mjesec dana od dana podnoenja zahtjeva, o potrebi produenja
roka, kao i o razlozima za njegovo produenje.
(4) Informacija o okoliu, ako je to prema prirodi stvari mogue, daje se u obliku u kojem je traena.
Odbijanje zahtjeva za davanje informacije o okoliu
lanak 158.
(1) Tijelo javne vlasti moe rjeenjem odbiti zahtjev za davanjem informacije o okoliu kada:
informaciju ne posjeduje ili se traeno ne odnosi na to tijelo javne vlasti, a nema saznanja o tome koje tijelo javne
vlasti posjeduje traenu informaciju,
je zahtjev oito nerazumljiv,
je zahtjev postavljen na preopenit nain i nakon zatraene dopune, odnosno pojanjenja u skladu s posebnim
propisom,
se zahtjev odnosi na informacije, materijale, dokumente ili podatke koji su u fazi izrade odnosno ije je dovravanje
u tijeku,
se informacija odnosi na dokumente i aktivnosti vezano za unutarnju komunikaciju tijela javne vlasti a glede
izvravanja zadaa iz djelokruga tijela.
(2) U sluaju iz stavka 1. podstavka 4. ovoga lanka, tijelo javne vlasti duno je u rjeenju navesti koje je tijelo nadleno za
izradu materijala za koje se trai pristup informacijama i navesti vrijeme potrebno za njihov zavretak, ukoliko tijelo javne
vlasti raspolae takvim informacijama.
(3) Tijelo javne vlasti koje posjeduje informaciju o okoliu moe rjeenjem odbiti pristup informaciji ukoliko bi objavljivanje te
informacije imalo negativan uinak na:
tajnost postupka koje vodi tijelo javne vlasti, ukoliko je tajnost postupka zajamena posebnim propisom,
meunarodne odnose, javnu sigurnost i nacionalnu obranu,
sudski postupak, odnosno prava fizikih i pravnih osoba na pravino suenje te na pravo tijela dravne vlasti na
provoenje istrage u kaznenim ili prekrajnim postupcima, te stegovnim postupcima protiv slubenika,
tajnost trgovakih i/ili industrijskih podataka gdje je tajnost zatiena posebnim propisima kojima se titi legitiman
ekonomski interes, ukljuujui i javni interes u odravanju tajnosti podataka o porezu te statistiku,
zatitu osoba i zatitu tajnosti osobnih podataka koji se odnose na fizike osobe koje nisu dale pristanak na pristup
podacima javnosti, a ta tajnost je zajamena propisima,
zatitu intelektualnog i industrijskog vlasnitva,
interes ili zatitu osoba koje su dobrovoljno dostavile traeni podatak bez zakonske obveze da to uine, osim ako
su dale pristanak o objavi podataka,
zatitu sastavnica okolia na koje se podatak odnosi primjerice: stanita zatienih biljnih i ivotinjskih vrsta.
(4) Tijelo javne vlasti koje posjeduje informaciju o okoliu ne moe odbiti zahtjev za informacijama iz stavka 3. podstavaka 1.,
4., 5., 6. i 7. ovoga lanka, ako se taj zahtjev odnosi na isputanja ili druge emisije u okoli.
(5) U sluajevima iz stavka 3. ovoga lanka, tijelo javne vlasti koje posjeduje informaciju o okoliu e prilikom odluivanja o
zahtjevu procijeniti je li zatita javnog interesa od vee vanosti nego interes ostvaren objavljivanjem traene informacije.
(6) Protiv rjeenja iz stavaka 1. i 3. ovoga lanka koje je izdalo nadleno upravno tijelo, odnosno Ministarstvo moe se izjaviti
alba Povjereniku za informiranje u roku od 15 dana od dana dostave rjeenja, sukladno posebnom propisu o pravu na
pristup informacijama.
lanak 159.
(1) Tijela javne vlasti duna su u okviru svoje nadlenosti osigurati da su informacije koje daju i podaci koje prikupljaju i daju,
toni, pravovremeni i usporedivi.
(2) Ukoliko se radi o zahtjevu za informacijom koja se odnosi na optereenja kao to su tvari, energija, buka, nuklearna
goriva, radijacija ili otpad, ukljuujui radioaktivni otpad, emisije i druga isputanja u okoli, tijela javne vlasti duna su, ako
raspolau s takvim informacijama informirati podnositelja zahtjeva o mjestu gdje se, ukoliko postoje, mogu pronai podaci o
mjernim postupcima, ukljuujui metode analiza, uzorkovanja, prethodne obrade uzoraka koritenih u prikupljanju podataka,
ili uputiti podnositelja zahtjeva na odgovarajui standardizirani postupak koji je koriten, ako je tijelo javne vlasti informirano o
tome.

Informiranje javnosti u posebnim postupcima ureenim ovim Zakonom

lanak 160.
(1) Tijela koja su prema ovom Zakonu nadlena za provedbu: strateke procjene, procjene utjecaja zahvata na okoli, ocjene
o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli, davanja upute o sadraju studije o utjecaju zahvata na okoli, okoline dozvole
i davanja suglasnosti na Politiku sprjeavanja velikih nesrea i suglasnost na Izvjee o sigurnosti, te davanja suglasnosti na
Sanacijski program, obvezna su na nain odreen ovim Zakonom i u skladu s uredbom iz stavka 2. ovoga lanka informirati
javnost o tim postupcima.
(2) Nain informiranja javnosti u postupku: izrade strateke studije, ocjene o potrebi strateke procjene; ocjene o potrebi
procjene utjecaja zahvata na okoli, utvrivanja sadraja studije o utjecaju zahvata na okoli prije njezine izrade; davanja
suglasnosti na Politiku sprjeavanja velikih nesrea, davanja suglasnosti na Izvjee o sigurnosti te utvrivanja odgovornosti
od tete u okoliu i prijetee opasnosti od tete; davanja suglasnosti na Sanacijski program, nain informiranja i sudjelovanja
javnosti, odnosno zainteresirane javnosti ako je propisano sudjelovanje te javnosti, u postupku: strateke procjene,
donoenja strategija, planova i programa za koje se ne provodi strateka procjena, izrade provedbenih propisa i ostalih
opeprimjenjivih pravno obvezujuih pravila; kao i nain informiranja i sudjelovanja javnosti i zainteresirane javnosti u
postupku: procjene utjecaja zahvata na okoli i izdavanja okoline dozvole, za postrojenje operatera, te nain provoenja
javne rasprave, odnosno javnog uvida i javnog izlaganja, kao i pojedinane rokove s tim u svezi glede postupaka iz ovoga
Zakona na koje se to odnosi, te ostala pitanja s tim u vezi, poblie propisuje Vlada uredbom.
lanak 161.
(1) U postupcima ureenim ovim Zakonom koji se odnose na procjenu utjecaja zahvata na okoli, ocjenu o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoli, utvrivanje sadraja studije o utjecaju zahvata na okoli prije njezine izrade, okolinu dozvolu za
postrojenje te davanje suglasnosti na Politiku sprjeavanja velikih nesrea i davanje suglasnosti na Izvjee o sigurnosti,
mora se osigurati informiranje javnosti o podnesenom zahtjevu i izdanom aktu kojim je rijeeno o zahtjevu odnosno dano
miljenje ili suglasnost povodom zahtjeva, u skladu s uredbom iz lanka 160. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Rok koji se odreuje za informiranje javnosti u sluajevima iz lanka 160. stavka 1. ovoga Zakona i o podnesenim
zahtjevima u postupcima iz stavka 1. ovoga lanka ne moe biti krai od 30 dana.
2. Sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti
Sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u odluivanju o odreenim djelovanjima i djelatnostima vezano za pitanja
zatite okolia
lanak 162.
(1) Javnost i zainteresirana javnost moraju, rano, tijekom postupka odluivanja u pitanjima okolia vezano za odgovarajue
djelovanje nositelja zahvata i operatera, na prikladan nain, pravodobno i djelotvorno biti obavijetene o svojem pravu
sudjelovanja u postupcima sukladno uredbi iz lanka 160. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) U postupcima odluivanja u pitanjima okolia iz stavka 1. ovoga lanka javnost i zainteresirana javnost imaju pravo iznijeti
svoje miljenje, prijedloge i primjedbe vezano za donoenje odluka odnosno akata tijela javne vlasti, na nain i u rokovima
kako je ureeno uredbom iz lanka 160. stavka 2. ovoga Zakona.
Obavjetavanje javnosti i zainteresirane javnosti o pravu i nainu sudjelovanja u postupcima i rokovi
lanak 163.
(1) Tijela javne vlasti obvezna su, u ranoj fazi postupanja kada su sve mogunosti otvorene, putem javnih obavijesti, oglasa
ili drugih odgovarajuih sredstava, te elektronikih medija, odnosno na primjeren nain, obavijestiti javnost odnosno
zainteresiranu javnost o: zaprimljenim zahtjevima nositelja zahvata, operatera; te o nacrtima strategija, planova i programa
za koje se provodi strateka procjena i o onima za koje se ne provodi strateka procjena; o nacrtima propisa i/ili
opeprimjenjivih pravno obvezujuih normativnih instrumenata; te o postupcima koji se s tim u svezi provode sukladno ovom
Zakonu i posebnim propisima.
(2) Osim podataka o kojima se obavjetava, obavijest iz stavka 1. ovoga lanka mora sadravati i informacije o pravu na
sudjelovanje javnosti, odnosno zainteresirane javnosti u postupcima koji se vode sukladno ovom Zakonu, te informacije o
tijelima kojima se podnose miljenja, prijedlozi i/ili pitanja.
(3) Minimalni rok koji se moe odrediti za sudjelovanje javnosti u smislu lanka 164. stavka 1. i u smislu lanka 165. stavka
1. ovoga Zakona je 30 dana.
(4) Prilikom utvrivanja: prijedloga odluka (rjeenja) kojima se odluuje o zahtjevu nositelja zahvata, i operatera; nacrta
prijedloga strategija, plana ili programa te prijedloga zakona i provedbenih propisa i ostalih opeprimjenjivih pravno
obvezujuih pravila; koji bi mogli imati znaajan utjecaj na okoli, moraju se razmotriti rezultati sudjelovanja javnosti,
odnosno zainteresirane javnosti kada je ovim Zakonom propisano obvezno sudjelovanje zainteresirane javnosti.

(5) Nakon to u skladu sa stavkom 4. ovoga lanka razmotri prijedloge i miljenja iznesene u postupcima sudjelovanja
javnosti, odnosno zainteresirane javnosti u smislu lanka 162. stavka 1., lanka 164. stavka 1. i u smislu lanka 165. stavka
1. ovoga Zakona, nadleno tijelo je duno obavijestiti javnost, odnosno zainteresiranu javnost o svojoj odluci i razlozima na
temelju kojih je donesena ta odluka, ukljuujui i podatke o postupku vezano za sudjelovanje javnosti i zainteresirane
javnosti.
Sudjelovanje javnosti tijekom izrade provedbenih propisa i/ili opeprimjenjivih pravno obvezujuih normativnih instrumenata
lanak 164.
(1) Tijela javne vlasti duna su osigurati pravovremeno i uinkovito sudjelovanje javnosti u postupku izrade zakona i
provedbenih propisa te ostalih opeprimjenjivih pravno obvezujuih pravila iz svoje nadlenosti, koji bi mogli imati znaajan
utjecaj na okoli, ukljuujui i postupke izrade njihovih izmjena i dopuna.
(2) Na postupak iz stavka 1. ovoga lanka odgovarajue se primjenjuju odredbe uredbe iz lanka 160. stavka 2. ovoga
Zakona.
Sudjelovanje javnosti u vezi sa strategijama planovima i programima koji se odnose na okoli
lanak 165.
(1) Javnost ima pravo iznijeti svoje miljenje, primjedbe te prijedloge i na nacrte strategija, prijedloga planova i programa koji
se odnose na okoli a za koje ovim Zakonom nije odreena obveza strateke procjene.
(2) Tijela javne vlasti obvezna su osigurati pravovremeno i uinkovito sudjelovanje javnosti prilikom izrade i izmjena i/ili
dopuna strategija, planova i programa iz stavka 1. ovoga lanka koje donose u okviru svoje nadlenosti.
(3) Popis strategija, planova i programa iz podruja zatite okolia za koje je potrebno osigurati sudjelovanje javnosti
sukladno stavku 1. ovoga lanka utvruje se uredbom iz lanka 160. stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Uredbom iz lanka 160. stavka 2. ovoga Zakona uz strategiju, plan i program s utvrenog popisa odreuje se i koja
javnost moe sudjelovati u postupku iz stavka 2. ovoga lanka, vodei rauna o prikladnosti sudjelovanja odgovarajue
zainteresirane javnosti s obzirom na sadraj strategije, plana i programa s popisa.
(5) Odredbe ovoga lanka o postupku sudjelovanja javnosti ne odnose se na strategije, planove i programe koji se donose u
svrhu nacionalne sigurnosti ili civilne zatite.
Sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u posebnim postupcima ureenim ovim Zakonom
lanak 166.
(1) U postupku strateke procjene strategije, plana i programa sudjeluje javnost. U postupku procjene utjecaja zahvata na
okoli i u postupku utvrivanja okoline dozvole sudjeluje javnost i zainteresirana javnost. Cjelovita studija o utjecaju zahvata
na okoli koja se upuuje na javnu raspravu objavljuje se na stranicama Ministarstva ili nadlenog tijela u upaniji, odnosno
Gradu Zagrebu za provedbu postupka procjene utjecaja na okoli.
(2) Javnost, odnosno javnost i zainteresirana javnost u postupcima iz stavka 1. ovoga lanka sudjeluju davanjem pisanih
miljenja, prijedloga i primjedbi. U tijeku postupka sudjelovanja javnosti i zainteresirane javnosti provodi se javni uvid i mora
se osigurati najmanje jedno javno izlaganje, ovisno o sloenosti postupka iz stavka 1. ovoga lanka. Postupak javnog uvida
mora se osigurati u trajanju od najmanje 30 dana.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka na sudjelovanje javnosti u postupku strateke procjene strategije, plana i programa
mogu se primijeniti i odredbe o sudjelovanju javnosti iz posebnog zakona ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama ovoga
Zakona.
(4) U postupcima iz stavka 1. ovoga lanka, u kojima se donose odgovarajue odluke o zahtjevu nositelja zahvata i
operatera, prije donoenja tih odluka sukladno ovom Zakonu, moraju se razmotriti miljenja, primjedbe i prijedlozi javnosti i
zainteresirane javnosti dostavljeni prilikom sudjelovanja u tim postupcima.
(5) Tijela nadlena u skladu s ovim Zakonom obvezna su na nain odreen uredbom iz lanka 160. stavka 2. ovoga Zakona
informirati javnost i zainteresiranu javnost o sadraju odluka kojima je odlueno o zahtjevima nositelja zahvata i operatera u
postupcima iz stavka 1. ovoga lanka.
3. Pristup pravosuu
Priznavanje pravnog interesa osobama zainteresirane javnosti
lanak 167.
(1) Da ima vjerojatan pravni interes u postupcima ureenim ovim Zakonom u kojima je predvieno sudjelovanje
zainteresirane javnosti smatrat e se svaka fizika i pravna osoba koja zbog lokacije zahvata i/ili zbog prirode i utjecaja
zahvata moe, u skladu sa zakonom, dokazati da joj je narueno pravo.

(2) Podrazumijeva se da ima dovoljan (vjerojatan) pravni interes u postupcima ureenim ovim Zakonom u kojima je
predvieno sudjelovanje zainteresirane javnosti i udruga civilnog drutva koja djeluje na podruju zatite okolia ako:
je registrirana sukladno posebnim propisima o udrugama te da joj je statutom kao cilj odreena zatita i
unaprjeenje okolia, ukljuujui i zatitu ljudskog zdravlja i zatitu ili racionalno koritenje prirodnih dobara,
je registrirana u smislu podstavka 1. ovoga stavka najmanje dvije godine prije nego je zapoeo postupak tijela
javne vlasti o zahtjevu povodom kojega iskazuje svoj pravni interes, te ako dokae da je u tom razdoblju aktivno
sudjelovala u aktivnostima vezanim za zatitu okolia na podruju grada ili opine gdje ima registrirano sjedite
sukladno svojem statutu.
lanak 168.
(1) Osobe iz lanka 167. stavka 1. ovoga Zakona koje su u svojstvu zainteresirane javnosti sudjelovale u postupcima
ureenim ovim Zakonom imaju pravo osporavati odgovarajui upravni akt tijela javne vlasti, za koji je ovim Zakonom,
odnosno posebnim zakonom predviena mogunost podnoenja albe odnosno tube, te izjaviti albu Ministarstvu, odnosno
podnijeti tubu nadlenom sudu u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonom, a radi osporavanja zakonitosti akata, radnji
ili propusta.
(2) Udruga civilnog drutva iz lanka 167. stavka 2. ovoga Zakona ima pravo osporavati odgovarajui upravni akt tijela javne
vlasti, za koji je ovim Zakonom, odnosno posebnim zakonom predviena mogunost podnoenja albe odnosno tube, te
izjaviti albu Ministarstvu, odnosno podnijeti tubu nadlenom sudu u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonom, a radi
osporavanja zakonitosti akata, radnji ili propusta.
(3) O odgovarajuem upravnom aktu tijela javne vlasti i pravu na izjavljivanje albe Ministarstvu, odnosno podnoenje tube
nadlenom sudu osobe iz lanka 167. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona u svojstvu zainteresirane javnosti bit e obavijetene
dostavom toga akta ukoliko su podaci o osobi poznati tijelu javne vlasti, odnosno putem javne obavijesti ili na drugi primjeren
nain sukladno uredbi iz lanka 160. stavka 2. ovoga Zakona.
Osporavanje odluka, radnji i propusta tijela javne vlasti te djelovanja ili proputanja djelovanja pravnih i fizikih osoba u
pitanjima zatite okolia
lanak 169.
(1) Fizika i pravna osoba koja ispunjava uvjete iz lanka 167. stavka 1. ovoga Zakona i smatra da je odlukom, radnjom i
propustom tijela javne vlasti ili djelovanjem ili proputanjem djelovanja fizike ili pravne osobe (primjerice: operatera,
oneiivaa) u pitanjima zatite okolia povrijeen ovaj Zakon, odnosno posebni zakon kojim je ureena zatita pojedine
sastavnice okolia ili zatita od utjecaja optereenja, te propisi doneseni na temelju tih zakona, imaju pravo, pred nadlenim
sudom sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima osporavati zakonitost donesene odluke, radnje i propusta u vezi sa
zatitom okolia, te osporavati zakonitost djelovanja ili proputanja djelovanja u pitanjima zatite okolia.
(2) Zahtjev u smislu stavaka 1. ovoga lanka mora biti podnesen u propisanom obliku sukladno posebnom propisu, u roku od
30 dana od dana dostave strankama, odnosno dana objave na internetskim stranicama tijela koje je donijelo odluku koja se
osporava, odnosno od dana proteka roka za izvrenje radnje odnosno donoenje odluke. U zahtjevu mora biti navedeno i
obrazloeno u emu je sadrana odnosno na to se odnosi povreda propisa iz stavka 1. ovoga lanka. Zahtjev mora biti
potkrijepljen odgovarajuim dokazima.
lanak 170.
U postupku iz lanka 169. ovoga Zakona nadleni sud moe:
naloiti operateru, oneiivau odnosno tijelu javne vlasti, da poduzmu sve nune mjere, ukljuujui i obustavu
odreenih djelovanja odnosno djelatnosti,
obvezati operatera odnosno oneiivaa na plaanje odgovarajue naknade Fondu za zatitu okolia i energetsku
uinkovitost,
utvrditi nune privremene mjere i naloiti operateru, oneiivau odnosno tijelu javne vlasti njihovu provedbu,
ili donijeti drugu primjerenu odluku sukladno zakonu.
lanak 171.
Ako pojedini akt tijela javne vlasti nije pravomoan jer je podnesen zahtjev sukladno lanku 169. ovoga Zakona, nositelj
zahvata, odnosno operater ili druga pravna i fizika osoba, na koju se taj akt odnosi, zbog toga odlui priekati pravomonost
akta, u sluaju da se utvrdi da je podnositelj zahtjeva zlorabio svoje pravo prema odredbama ovoga Zakona, nositelj zahvata
odnosno operater ili druga pravna i fizika osoba imaju pravo traiti naknadu obine tete i izmakle koristi od osobe koja je
podnijela zahtjev.
lanak 172.
Sudski postupak po svakoj tubi iz podruja zatite okolia sukladno ovom Zakonu, hitan je.

X. ODGOVORNOST ZA TETU U OKOLIU

Djelatnosti opasne po okoli
lanak 173.
(1) teta u okoliu i prijetea opasnost od tete mogu nastati uslijed obavljanja djelatnosti koja predstavlja rizik za okoli i za
ljudsko zdravlje (u daljnjem tekstu: opasna djelatnost).
(2) Opasne djelatnosti iz stavka 1. ovoga lanka u smislu odgovornosti za tetu u okoliu i/ili prijeteu opasnost od tete
smatraju se opasnima zbog naina na koji se njima upravlja, proizvodi ili zbog tvari ili sredstava koja se u njima koriste.
(3) Djelatnosti koje se smatraju opasnima za okoli i/ili ljudsko zdravlje u smislu odredbe stavka 1. ovoga lanka, kriterije
prema kojima se procjenjuje prijetea opasnost i utvruje teta u okoliu, najprikladnije mjere za otklanjanje tete u okoliu,
njihovu svrhu i nain odabira, nain otklanjanja tete u okoliu (ukljuujui posebne uvjete glede pojedinih sastavnica
okolia, zatienih vrsta i prirodnih stanita), te nain specificiranja trokova vezano za utvrivanje i otklanjanje prijetee
opasnosti i tete u okoliu, te druga pitanja s tim u vezi, poblie ureuje Vlada uredbom.
(4) teta u okoliu i prijetea opasnost od tete uzrokovana zatienim biljnim i ivotinjskim vrstama i/ili prirodnim stanitima
prema posebnom propisu (u daljnjem tekstu: zatiene vrste) nastaje i uslijed obavljanja ostalih djelatnosti osim onih
navedenih u uredbi iz stavka 1. ovoga Zakona.
Izuzea od primjene
lanak 174.
Za djelatnosti ija je glavna svrha nacionalna obrana ili meunarodna sigurnost te za djelatnosti ija je jedina svrha zatita od
prirodnih katastrofa ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona vezane uz odgovornost za tetu u okoliu.
Utvrivanje ugroenog podruja
lanak 175.
(1) Podruje ugroenog okolia s obzirom na opasnost od teta radi opasnih djelatnosti, moe na prijedlog Ministarstva
utvrditi Vlada odlukom.
(2) Vlada moe odlukom iz stavka 1. ovoga lanka zbog ugroenosti okolia zabraniti izvoenje novih zahvata u okoli zbog
kojih bi se mogao poveati stupanj optereenosti okolia ili dijelova okolia na odreenom podruju.
(3) Nakon to na temelju praenja stanja utvrdi kakvou okolia u podruju ugroenog okolia, po provedenim mjerama
kojima se osigurava ouvanje kakvoe okolia, Vlada moe odlukom utvrditi da podruje ili pojedini dijelovi podruja iz
stavka 1. ovoga lanka, te pojedini dijelovi okolia u smislu stavka 2. ovoga lanka vie nisu ugroeni.
Utvrivanje stroih obveza vezano za granine vrijednosti emisija
lanak 176.
(1) Na podruju iz lanka 175. stavka 1. ovoga Zakona, Vlada moe operaterima posebnom odlukom utvrditi obveze koje su
stroe od propisanih graninih vrijednosti emisija, ako poboljanje stanja u okoliu nije mogue ostvariti drugim mjerama.
(2) Ako operater ima odgovarajui akt nadlenog tijela dravne uprave kojim su utvrene granine vrijednosti emisija
sukladno posebnim propisima, Ministarstvo e vezano za odluku Vlade iz stavka 1. ovoga lanka, po slubenoj dunosti
operateru izdati rjeenje kojim e utvrditi obveze u skladu s odlukom Vlade i odrediti rok za njihovo izvravanje.
Odgovornost za tetu u okoliu
lanak 177.
(1) Operater koji obavlja opasnu djelatnost odgovara za tetu u okoliu i/ili prijeteu opasnost od tete osim ako, u skladu s
ovim Zakonom, dokae da opasna djelatnost nije bila uzrok tete u okoliu odnosno prijetee opasnosti.
(2) Operater odgovara za tetu u okoliu i/ili prijeteu opasnost od tete i u sluaju kada obavlja djelatnost koja se ne smatra
opasnom djelatnou kako je odreeno uredbom iz lanka 173. stavka 3. ovoga lanka, a u obavljanju te djelatnosti ne
otklanja opasnosti i ne sprjeava nastanak tete u okoliu.
(3) Za tetu u okoliu i/ili prijeteu opasnost od tete odgovoran je operater koji je nezakonitim ili nepravilnim djelovanjem
omoguio oneiavanje okolia, odnosno prijeteu opasnost od tete.
Vrste odgovornosti
lanak 178.
(1) Operater koji obavlja opasnu djelatnost u smislu lanka 173. stavka 1. ovoga Zakona odgovara po naelu objektivne
odgovornosti (uzronosti).

(2) Operater iz lanka 173. stavka 4. ovoga Zakona za prouzroenu tetu u okoliu i/ili prijeteu opasnost od tete odgovara
po naelu krivnje ili nemarnog djelovanja.
lanak 179.
(1) Ako vie operatera iz lanka 177. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona zajedno obavlja djelatnost, odgovornost za tetu u okoliu
i prijeteu opasnost od tete snose solidarno.
(2) Za tetu u okoliu i prijeteu opasnost od tete, kada se radi o postrojenjima iji je rad prestao, odgovornost snosi
operater koji je posljednji obavljao djelatnost u postrojenju.
(3) Operater odgovara za prouzroenu tetu u okoliu ili za prijeteu opasnost uzrokovanu difuznim oneienjem ako je
mogue utvrditi uzronu vezu izmeu prouzroene tete i djelatnosti pojedinog operatera.
Izuzea od odgovornosti
lanak 180.
(1) Operater iz lanka 177. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona nije odgovoran za tetu u okoliu ako dokae da je teta nastala:
kao posljedica prirodne pojave nepredvidivog i neizbjenog obiljeja, koja se nije mogla niti sprijeiti niti otkloniti,
kao posljedica ratnog stanja ili drugog oruanog neprijateljstva,
djelovanjem tree osobe iako su poduzete primjerene mjere sigurnosti,
iz pridravanja obvezne naredbe ili upute koja je potekla od javne vlasti, izuzev naredbe ili upute dane nakon
emisije ili iznenadnog dogaaja prouzroenog vlastitom djelatnou operatera.
(2) U sluajevima iz stavka 1. podstavaka 3. i 4. ovoga lanka operater ima pravo na povrat trokova djelovanja na
otklanjanju tete u okoliu.
(3) Operater iz lanka 177. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona oslobaa se obveze snoenja trokova djelovanja na otklanjanju
tete u okoliu ako dokae da u obavljanju djelatnosti nije djelovao namjerno ili iz nepanje te da je teta nastala:
emisijom ili dogaajem koji je izrijekom doputen odgovarajuim aktom,
emisijom ili djelatnou ili nainom koritenja odreenog proizvoda tijekom odreene djelatnosti za koju dokae da
se na temelju stanja znanstvenih i tehnikih saznanja u trenutku nastanka tete nije smatralo vjerojatnim da e
prouzroiti tetu u okoliu.
(4) Preventivne mjere i mjere otklanjanja nastalih teta u okoliu kao i mjere obavjeivanja koje poduzima nadleno tijelo ne
dovode u pitanje odgovornost operatera za prijeteu opasnost od tete i nastalu tetu u okoliu.
lanak 181.
(1) Ukoliko operater iz lanka 177. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, uslijed odreenih sluajnih i nepredvidivih okolnosti,
opasnom djelatnou prouzroi tetu u okoliu, smatrat e se da je teta prouzroena zbog tih sluajnih i nepredvidivih
okolnosti.
(2) Ukoliko operater iz lanka 177. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona dokae da teta u smislu stavka 1. ovoga lanka nije
prouzroena njegovom djelatnou ili ako dokae da je teta prouzroena djelatnou druge pravne ili fizike osobe, ili da je
teta nastala zbog nekih drugih okolnosti, iskljuuje se odgovornost operatera.
Obveza saniranja tete i otklanjanja prijetee opasnosti od tete
lanak 182.
(1) Operater iz lanka 177. stavka 1. ovoga Zakona obvezan je sanirati tetu u okoliu i otkloniti prijeteu opasnost od tete
iz lanka 173. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Operater iz lanka 177. stavka 2. ovoga lanka obvezan je sanirati prouzroenu tetu u okoliu i otkloniti prijeteu
opasnost od tete iz lanka 173. stavka 4. ovoga Zakona.
(3) U sluaju da nije mogue utvrditi odgovornog operatera ili situacija zahtijeva poduzimanje hitnih mjera u skladu sa
Zakonom sanaciju teta u okoliu i otklanjanje prijetee opasnosti od teta moe provesti Ministarstvo, odnosno drugo
nadleno tijelo putem tree osobe.
(4) Operateri iz lanka 177. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona te Ministarstvo, odnosno drugo nadleno tijelo u sluaju iz stavka 3.
ovoga lanka nastale tete u okoliu te prijetee opasnosti od teta otklanjaju na nain propisan ovim Zakonom i uredbom iz
lanka 173. stavka 3. ovoga Zakona.

Obveza poduzimanja preventivnih mjera i obavjetavanja

lanak 183.
(1) Operater iz lanka 177. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona koji djelovanjem ili propustom djelovanja u obavljanju djelatnosti
prouzroi prijeteu opasnost od tete, obvezan je bez odgaanja poduzeti mjere sprjeavanja, odnosno mjere otklanjanja u
skladu s ovim Zakonom i provedbenim propisima ovoga Zakona.
(2) Pod mjerama sprjeavanja iz stavka 1. ovoga lanka podrazumijeva se svako djelovanje i mjera koja se poduzima kao
reagiranje na dogaaj, radnju ili propust koji su izazvali prijeteu opasnost od tete odnosno oneiavanja, a u cilju
sprjeavanja nastanka tete u okoliu ili njihovog svoenja na najmanju moguu mjeru.
(3) Operater iz lanka 177. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona prema potrebi i kad god usprkos poduzetim preventivnim mjerama
neposredna opasnost od tete u okoliu nije otklonjena, mora bez odgaanja obavijestiti nadlena tijela o svim bitnim
aspektima stanja.
lanak 184.
(1) U sluaju prijetee opasnosti od tete nadlena tijela mogu svakodobno:
od operatera zatraiti podatke o prijeteoj opasnosti od tete ili o sluajevima u kojima se sumnja na prijeteu
opasnost od tete,
od operatera zatraiti poduzimanje nunih mjera sprjeavanja nastanka tete u okoliu,
izdati upute operateru u pogledu nunih mjera sprjeavanja koje treba poduzeti,
u suradnji s drugim tijelima nadlenim za poduzimanje intervencija poduzeti nune mjere sprjeavanja tetnih
posljedica.
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga lanka moe usmeno narediti nadleno tijelo, odnosno inspekcija zatite okolia ili inspekcija
nadlena za druge sastavnice okolia, odnosno rjeenjem Ministarstvo ili drugo nadleno tijelo.
(3) Obveza izvrenja usmenog rjeenja poinje tei danom priopenja usmenog rjeenja stranci.
(4) Pisani otpravak usmenog rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka mora se otpremiti stranci, odnosno operateru, u roku od
osam dana od dana donoenja usmenog rjeenja.
(5) Protiv rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka alba nije doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor.
lanak 185.
(1) Ako operater iz lanka 177. ovoga Zakona ne poduzme potrebne mjere iz lanka 183. stavka 1. ovoga Zakona, ako se
operater ne moe utvrditi ili se na operatera primjenjuju lanci 174. i 180. ovoga Zakona nadlena tijela mogu osigurati
provoenje potrebnih preventivnih mjera.
(2) Za provoenje preventivnih mjera iz stavka 1. ovoga lanka nadlena tijela mogu izvriti potrebne preventivne mjere
putem tree osobe.
Obveza poduzimanja mjera otklanjanja tete i obavjetavanja
lanak 186.
(1) Ukoliko obavljanjem djelatnosti operatera iz lanka 177. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona nastane teta u okoliu operater je
obvezan:
bez odgaanja obavijestiti nadlena tijela,
poduzeti sve provedive aktivnosti i mjere za trenutani nadzor, ograniavanje, otklanjanje i ostale potrebne radnje
za stavljanje uzronika tete pod nadzor a u cilju sprjeavanja daljnjih teta u okoliu i opasnosti za ljudsko zdravlje
i ivot ili daljnjeg slabljenja funkcija okolia,
poduzeti nune mjere otklanjanja tete u okoliu sukladno uredbi iz lanka 173. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) U sluaju nastanka tete u okoliu nadlena tijela mogu u svakom trenutku:
zatraiti od operatera sve podatke vezano za prouzroenu tetu,
poduzeti, zatraiti od operatera da poduzme ili izdati upute operateru za poduzimanje svih radnji sukladno stavku
1. podstavku 2. ovoga lanka,
narediti operateru provoenje nunih mjera za otklanjanje tete prema posebnom propisu,
izdati upute operateru o mjerama otklanjanja tete koje treba poduzeti,
samostalno poduzeti nune mjere otklanjanja tete.

(3) Ukoliko operater/operateri ne poduzmu mjere otklanjanja tete u okoliu ili se ne pridravaju izdanih uputa, ili se ne moe
utvrditi operater koji je odgovoran za tetu, Ministarstvo odnosno drugo nadleno tijelo e osigurati poduzimanje mjera
otklanjanja tete odnosno opasnosti ili e obavijestiti Vladu o potrebi djelovanja sukladno odredbama ovoga Zakona.
(4) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka te ako drugo nadleno tijelo ne poduzme mjere otklanjanja tete odnosno prijetee
opasnosti od tete, Ministarstvo e obavijestiti Vladu o potrebi djelovanja sukladno ovom Zakonu.
urni postupci
lanak 187.
(1) Ukoliko operater nije u mogunosti bez odgaanja urno provesti sve mjere za sprjeavanje i ograniavanje tete u
okoliu, radi nunog ograniavanja daljnjeg tetnog djelovanja postrojenja na okoli, nadlena tijela e, putem tree osobe,
na troak i odgovornost operatera, provesti sve mjere za sprjeavanje i ograniavanje nastanka daljnjih teta.
(2) Nadlena tijela mogu mjere iz stavka 1. ovoga lanka provesti putem tree osobe, na troak i odgovornost operatera i
kada operater to ne uini u odreenom mu roku.
(3) Ovlatenje iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka obuhvaa i privremeno ograniavanje rada, a kada je to nuno i zaustavljanje
rada operatera.
lanak 188.
(1) Trokovi izvrenja urnog provoenja mjera iz lanka 187. ovoga Zakona namiruju se iz dravnog prorauna do naplate
od operatera koji je u skladu s ovim Zakonom bio duan provesti mjere za sprjeavanje i ograniavanje tete u okoliu.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, kada se mjere iz lanka 187. ovoga Zakona provode po urnom postupku na zahtjev
jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave, trokovi izvrenja tih mjera, do naplate od operatera koji je u
skladu s ovim Zakonom bio duan provesti mjere, namiruju se iz prorauna jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne)
samouprave koja je podnijela zahtjev za urno provoenje mjera.
(3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka trokovi izvrenja mjera iz lanka 187. ovoga Zakona naknauju se u korist prorauna
jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave.
lanak 189.
(1) Ako se dogodi vie teta u okoliu tako da nadlena tijela ne mogu osigurati istodobno poduzimanje potrebnih mjera za
otklanjanje teta u okoliu, Vlada odlukom utvruje redoslijed i prvenstvo ugroenih podruja za koje e se izraditi i provoditi
sanacijski program iz lanka 192. stavka 1. ovoga lanka i osigurava financijska sredstava za njegovu provedbu.
(2) Pri donoenju odluke iz stavka 1. ovoga lanka Vlada uzima u obzir, meu ostalim prirodu, opseg i znaaj teta u okoliu,
te mogunost prirodnog oporavka, te ljudsko zdravlje.
Obveza utvrivanja operatera koji je prouzroio tetu u okoliu i obveza procjene znaaja tete i prijetee opasnosti od tete
lanak 190.
(1) Sredinje tijelo dravne uprave, koje u skladu sa svojom nadlenou obavi oevid na mjestu tete u okoliu ili prijetee
opasnosti od tete, ukoliko je to mogue s obzirom na obavljeni oevid, utvrdit e operatera u smislu lanka 177. stavaka 1. i
2. ovoga Zakona koji je prouzroio tetu u okoliu i/ili prijeteu opasnost od tete, te e putem ovlatenog procjenitelja
procijeniti znaaj te tete u okoliu i/ili prijetee opasnosti od tete.
(2) Ako sredinje tijelo dravne uprave iz stavka 1. ovoga lanka ne moe utvrditi operatera u smislu lanka 177. stavaka 1. i
2. ovoga Zakona, na odgovarajui primjeren nain, o tome e izvijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova radi poduzimanja
radnji vezanih za utvrivanje operatera.
(3) Na temelju procjene iz stavka 1. ovoga lanka odredit e se mjere otklanjanja tete u okoliu i/ili prijetee opasnosti od
tete, koje treba poduzeti u smislu uredbe iz lanka 173. stavka 3. ovoga Zakona.
Prijava tete u okoliu
lanak 191.
(1) Javnost koja je pogoena i/ili e vjerojatno biti pogoena tetom u okoliu ukljuujui i zainteresiranu javnost mogu
nadlenom tijelu podnijeti prijavu tete u okoliu i/ili prijetee opasnosti od tete. Uz prijavu se prilau odgovarajui dokazi o
postojanju tete u okoliu i/ili prijetee opasnosti od tete.
(2) Po prijavi tete u okoliu ili prijetee opasnosti od tete inspekcijske slube nadlenog tijela obavit e oevid na lokaciji na
koju se odnosi prijava.
(3) Nadleno tijelo o podnesenoj prijavi tete u okoliu i/ili prijetee opasnosti od tete odluuje rjeenjem.
(4) Protiv rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.

Obveza izrade sanacijskog programa

lanak 192.
(1) Operater je duan, osim ako sredinje tijelo dravne uprave nije poduzelo mjere iz lanka 186. stavka 2. podstavka 5., u
odreenom roku osigurati izradu sanacijskog programa s prijedlogom mjera za otklanjanje tete u okoliu u skladu s
uredbom iz lanka 173. stavka 3. ovoga Zakona te pravilnikom iz stavka 4. ovoga lanka.
(2) Kada poznati oneiiva ne osigura izradu sanacijskog programa u odreenom roku ili Ministarstvo sanacijski program
odbije dva puta, pripremu i izradu sanacijskog programa osigurava Ministarstvo ili drugo nadleno tijelo, o troku poznatog
oneiivaa. Ako nije mogue utvrditi oneiivaa okolia, izradu sanacijskog programa osigurava Ministarstvo, odnosno
drugo nadleno tijelo.
(3) Kada izradu sanacijskog programa osigurava Ministarstvo ili drugo nadleno tijelo za pojedine sastavnice okolia duno
je osigurati izradu sanacijskog programa s prijedlogom mjera za otklanjanje tete u okoliu u skladu s uredbom iz lanka
173. stavka 3. ovoga Zakona, te pravilnikom iz stavka 4. ovoga lanka.
(4) Mjere otklanjanja tete u okoliu, vrste sanacijskih programa, opseg i metodologiju izrade sanacijskih programa, i druga
pitanja s tim u svezi, u suradnji s ministrom nadlenim za vodno gospodarstvo, te sredinjim tijelom dravne uprave
nadlenim za zatitu i spaavanje, poblie pravilnikom propisuje ministar.
lanak 193.
(1) Rok za izradu sanacijskog programa iz lanka 192. ovoga Zakona odreuje Ministarstvo.
(2) Ovlatenik koji izrauje sanacijski program odgovoran je za istinitost, tonost, strunu utemeljenost i udovoljavanje
propisanim zahtjevima u vezi s izradom i sadrajem sanacijskog programa.
lanak 194.
(1) Operater, odnosno nadleno tijelo mora za sanacijski program iz lanka 192. ovoga Zakona ishoditi suglasnost
Ministarstva.
(2) U okviru postupka ishoenja suglasnosti na sanacijski program utvruju se mjere za sanaciju tete u okoliu, mjere
zatite okolia, te program praenja stanja okolia nakon provedene sanacije. Postupak utvrivanja mjera ureuje se
uredbom iz lanka 173. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Suglasnost iz stavka 1. ovoga lanka donosi Ministarstvo na temelju miljenja strunog povjerenstva iz lanka 195. ovoga
Zakona.
(4) Suglasnost iz stavka 1. ovoga lanka je upravni akt. Protiv suglasnosti se ne moe izjaviti alba, ali se moe pokrenuti
upravni spor.
(5) O izdanoj suglasnosti na sanacijski program Ministarstvo informira javnost sukladno Zakonu i uredbi kojom se ureuje
informiranje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zatite okolia.
Povjerenstvo u postupku izdavanja suglasnosti na sanacijski program
lanak 195.
(1) U postupku ishoenja suglasnosti na sanacijski program svojim miljenjem sudjeluje struno povjerenstvo, koje za svaki
pojedini sanacijski program imenuje ministar.
(2) Struno povjerenstvo utvruje mjere za otklanjanje teta u okoliu te Ministarstvu, odnosno nadlenom tijelu daje
miljenje o potrebnim mjerama za sanaciju tete u okoliu, mjere zatite okolia, te program praenja stanja okolia nakon
provedene sanacije.
(3) U postupku ishoenja suglasnosti na sanacijski program u radu strunog povjerenstva obvezno sudjeluju predstavnici
nadlenih tijela za vodno gospodarstvo, zatitu okolia i prirode.
(4) O sastavu i broju lanova strunog povjerenstva ministar donosi odluku.
(5) lanovi strunog povjerenstva imenuju se s popisa osoba koje odreuje ministar iz redova znanstvenih i strunih
djelatnika, predstavnika tijela i/ili osoba odreenih posebnim propisom, predstavnika jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave, te predstavnika Ministarstva.
(6) Popis osoba iz stavka 5. ovoga lanka, objavljuje se na internetskim stranicama Ministarstva.
(7) Struno povjerenstvo ima pravo na naknadu za svoj rad. Naknadu za rad strunog povjerenstva sukladno odluci ministra
osigurava nositelj izrade sanacijskog programa.

Zahtjev za izradu sanacijskog programa

lanak 196.
(1) Zahtjev za izdavanje suglasnosti na sanacijski program podnosi se u pisanom obliku.
(2) Zahtjevu iz stavka 1. ovoga lanka prilae se:
1. sanacijski program u pisanom obliku i na elektromagnetskom mediju za pohranu podataka (CD, DVD i sl.),
2. podaci o nositelju izrade sanacijskog programa:
za pravnu i fiziku osobu obrtnika naziv i sjedite tvrtke, OIB, ime odgovorne osobe, broj telefona i adresu
elektronike pote,
za fiziku osobu: ime i prezime, adresu, OIB, broj telefona i adresu elektronike pote,

3.

za nadleno tijelo: naziv nadlenog tijela s imenom i prezimenom, adresom; brojem telefona i adresom
elektronike pote osobe za kontakt,
podatke o lokaciji nastale tete u okoliu za koju se izrauje sanacijski program:
za lokaciju naziv jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave ukljuujui podatke o katastarskoj opini.
Provedba sanacije
lanak 197.

(1) Sanacija tete u okoliu mora se izvriti u skladu s odobrenim sanacijskim programom i u roku odreenom suglasnosti na
sanacijski program potujui utvrene mjere za sanaciju tete u okoliu i mjere zatite okolia.
(2) Usklaenost provedbe sanacijskog programa s ishoenom suglasnosti nadzire osoba ovlatena za strune poslove
izrade sanacijskih programa i nadzor provedbe sanacija.
(3) Ovlatenik iz stavka 2. ovoga lanka ne smije biti ukljuen u izradu sanacijskog programa koji nadzire te po zavretku
sanacije Ministarstvu podnosi izvjee o provedenoj sanaciji.
(4) Povjerenstvo iz lanka 195. ovoga Zakona daje miljenje o provedenoj sanaciji na temelju izvjea iz stavka 3. ovoga
lanka.
(5) Ministarstvo na temelju miljenja povjerenstva iz lanka 195. ovoga Zakona izdaje potvrdu o izvrenoj sanaciji tete u
okoliu. Potvrda o izvrenoj sanaciji tete u okoliu nije upravni akt.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga lanka kada je sanacija zahvat prema posebnom propisu, za izvedenu sanaciju izdaje se
uporabna dozvola prema posebnom propisu.
(7) Potvrda o izvrenoj sanaciji, odnosno rjeenje o odbijanju potvrde o sanaciji dostavlja se operateru odnosno podnositelju
zahtjeva za izradu sanacijskog programa.
(8) Ako Ministarstvo na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa utvrdi da zahtjev iz lanka 196. ovoga Zakona nije na
zakonu osnovan posebnim e rjeenjem zahtjev odbiti.
(9) Protiv rjeenja iz stavka 8. ovoga lanka nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.
lanak 198.
(1) Ukoliko operater ne izvri sanaciju tete u okoliu u skladu s odobrenim sanacijskim programom, odnosno u odreenom
roku, Ministarstvo e putem tree osobe na troak i odgovornost operatera provesti sanacijski program.
(2) Ovlatenje iz stavka 1. ovoga lanka obuhvaa i privremeno ograniavanje rada, a kada je to nuno i zaustavljanje rada
operatera.
(3) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka Republika Hrvatska ima pravo na naknadu svih trokova izvrene sanacije. Radi
osiguranja naplate trokova izvrene sanacije Republika Hrvatska na temelju ovoga Zakona stjee zakonsko zalono pravo
na nekretninama i pokretninama operatera.
(4) Nadleni zemljinoknjini sud provest e u korist Republike Hrvatske uknjibu zalonog prava.
(5) Odredbe ovoga lanka primjenjuju se i na pravne osobe nad kojima se provodi steajni postupak, kao i nekretnine u
vlasnitvu tih pravnih osoba. Trokovi sanacije smatraju se trokovima steajnog postupka.
Obveza naknade trokova i tete
lanak 199.
(1) Operater iz lanka 177. ovoga Zakona podmiruje sve trokove u vezi s poduzimanjem mjera za uklanjanje prijetee
opasnosti od tete, odnosno saniranje tete u okoliu, prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Ukoliko se utvrdi da je operater iz lanka 177. ovoga Zakona prema ovom Zakonu odgovoran za tetu u okoliu i/ili
prijeteu opasnost od tete, tada je operater sukladno postavljenom zahtjevu za naknadu trokova i sanacije tete obvezan
nadoknaditi:
trokove procjene tete,
trokove utvrivanja mjera za sanaciju okolia u postupku izrade i odobravanja sanacijskog programa,
trokove povrata okolia u stanje prije nastanka tete ako je takav povrat mogu, odnosno trokove sanacije
posljedica tete u okoliu, trokove kompenzacijskih mjera,
trokove provedbe mjera otklanjanja prijetee opasnosti od teta,
trokove provedbe mjera za sprjeavanje ili ublaavanje tete u okoliu,
trokove nadzora provedbe mjera,
sve druge nepredviene trokove nastale uslijed provedbe mjera otklanjanja tete.
(3) Ako se teta u okoliu ne moe sanirati odgovarajuim mjerama, operater koji je prouzroio tetu odgovoran je za
naknadu u visini vrijednosti unitenog dobra.
(4) Vrijednost naknade treba biti priblina ekonomskoj i ekolokoj vrijednosti unitenog dobra.
(5) Ako se vrijednost iz stavka 3. ovoga lanka ne moe utvrditi prikladnim ekonomskim metodama, nadleni sud e utvrditi
visinu naknade uzimajui u obzir potrebne trokove sanacije, rizik koji djelatnost znai za okoli, stupanj odgovornosti i korist
steenu nanoenjem tete u okoliu.
Zahtjev za naknadu trokova i tete
lanak 200.
Tubu za naknadu trokova otklanjanja tete u okoliu i trokova u svezi otklanjanja prijetee opasnosti od tete nadlenom
sudu sukladno ovom Zakonu podnosi Republika Hrvatska.
Naknada drugih teta koje su nastale prilikom nastanka tete u okoliu
lanak 201.
Naknada tete nanesene fizikim i/ili pravnim osobama prilikom nanoenja tete u okoliu prouzroene djelatnostima u
smislu lanka 173. ovoga Zakona, odnosno oneienjem oneiivaa, te naknada tete koja je tom prilikom nanesena
imovini tih osoba ili bilo kojem gospodarskom gubitku, odnosno bilo kakvom pravu, ostvaruje se prema odredbama posebnog
propisa kojim su ureeni obvezni odnosi.
Rok za zastaru naplate trokova sanacije tete ili otklanjanje prijetee opasnosti od tete
lanak 202.
(1) Nadleno tijelo ima pravo pokrenuti postupak za naplatu trokova protiv operatera ili, ako je primjereno, tree strane koja
je uzrokovala tetu ili neposrednu opasnost od tete u vezi s mjerama poduzetima na temelju ovoga Zakona u roku pet
godina od dana kada su te mjere provedene ili je utvrena odgovornost operatera ili tree strane.
(2) Rok iz stavka 1. ovoga lanka zapoinje tei od dana poduzetih mjera, odnosno od dana utvrenja odgovornosti
operatera ili tree strane.
lanak 203.
(1) Operater, odnosno druga osoba koja je prema ovom Zakonu obvezna provesti sanacijski program, obvezna je i nakon
provedbe sanacijskih mjera osigurati praenje stanja okolia, odnosno uinka sanacije na stanje okolia i za to osigurati
financijska sredstva.
(2) Kada se prema odredbama ovoga Zakona, provedba sanacijskog programa financira iz sredstava dravnog prorauna,
praenje stanja okolia i uinka sanacijskih mjera osigurava Ministarstvo.
(3) Kada se provedba sanacijskog programa financira iz sredstava prorauna upanije, odnosno Grada Zagreba praenje
stanja okolia nakon provedbe sanacijskog programa i uinak sanacijskih mjera osigurava izvrno tijelo upanije, odnosno
izvrno tijelo Grada Zagreba.
(4) Kada se provedba sanacijskog programa financira iz sredstava prorauna velikog grada, grada, odnosno opine,
praenje stanja okolia nakon provedbe sanacijskog programa i uinak sanacijskih mjera osiguravaju izvrna tijela tih
jedinica lokalne samouprave.
lanak 204.
(1) Inspektor e u sluaju kada je oneiiva nepoznat a postoji osnovana sumnja da je oneienjem poinjen prekraj ili
kazneno djelo, o tome bez odgaanja izvijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova.

(2) U sluaju oneiivanja okolia, kad se izmeu vie uzronika ne moe utvrditi oneiiva ili se ne mogu utvrditi udjeli
pojedinih oneiivaa (kumulativno ili lanano oneiivanje), trokove uklanjanja oneiivanja, sprjeavanja ili
ograniavanje daljnjeg tetnog djelovanja na okoli, podmiruju svi oneiivai koji su prouzroili oneienje solidarno.
Obveza osiguranja raspoloivih sredstava za naknadu tete
lanak 205.
(1) Operater iz lanka 177. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona obvezan je osiguranjem kod osiguravatelja u skladu sa zakonom ili
na drugi primjeren nain sukladno zakonu osigurati raspoloiva sredstva za naknadu moebitne tete nanesene okoliu
odnosno za otklanjanje prijetee opasnosti od tete.
(2) Posebnim zakonom mogu se urediti i druge vrste osiguranja od odgovornosti za tetu nastalu oneiivanjem okolia.
Supsidijarno snoenje trokova za poduzimanje mjera otklanjanja tete u okoliu
lanak 206.
(1) U sluaju oneiavanja okolia, ije se posljedice otklanjaju sukladno pravilniku iz lanka 192. stavka 4. ovoga Zakona,
ako nije mogue utvrditi oneiivaa, sredstva za otklanjanje posljedica oneienja osiguravaju se iz prorauna jedinica
lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave i iz dravnog prorauna.
(2) U sluaju prekomjernog oneienja ili optereivanja okolia, koje je prouzroeno iz izvora oneiavanja izvan granica
Drave sredstva za otklanjanje posljedica osiguravaju se iz dravnog prorauna.
(3) Ako se oneiiva iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka utvrdi naknadno, jedinica lokalne, odnosno podrune (regionalne)
samouprave i Drava moe po saznanju za oneiivaa, od njega traiti povrat trokova nastalih otklanjanjem tetnih
posljedica oneiavanja okolia u skladu sa zakonom.
lanak 207.
(1) U sluaju kada operater nema plan iz lanka 60. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno kada se ne pridrava utvrenih
tehnikih standarda i/ili utvrenih graninih vrijednosti emisija u okoli te rokova odreenih s tim u svezi, a Drava je zbog
toga, prema preuzetim meunarodnim obvezama, duna platiti kaznu za utvrena prekoraenja emisija, iznos takve kazne
pada na teret operatera ije je postrojenje uzrokovalo prekoraenje graninih vrijednosti emisija, odnosno na teret operatera
koji se ne pridrava utvrenih obveza glede tehnikih standarda i/ili utvrenih graninih vrijednosti emisija u okoli te rokova
s tim u vezi.
(2) Ukoliko izvri plaanje kazne iz stavka 1. ovoga lanka, Drava se u skladu sa zakonom za isplaeni iznos kazne
namiruje od operatera iz stavka 1. ovoga lanka.
Suradnja s dravama lanicama Europske unije o tetama u okoliu
lanak 208.
(1) U sluaju tete u okoliu koja se dogodi na podruju Drave, a koja moe uzrokovati prekogranine uinke u drugoj
dravi lanici Europske unije, Ministarstvo e putem tijela nadlenog za vanjske poslove osigurati pruanje dostatne
informacije o nastaloj teti.
(2) Ako Drava utvrdi tetu unutar svojih granica koja nije prouzroena na njenom teritoriju, ona moe o toj teti izvijestiti
Komisiju i svaku drugu zainteresiranu dravu lanicu Europske unije.
(3) Ministarstvo, odnosno drugo nadleno tijelo za pojedine sastavnice okolia moe dati preporuke za donoenje mjera za
sprjeavanje ili otklanjanje tete i moe zatraiti nadoknadu trokova u vezi s mjerama za sprjeavanje ili otklanjanje tete.

XI. FINANCIRANJE ZATITE OKOLIA

lanak 209.
(1) Sredstva za financiranje zatite okolia osiguravaju se u dravnom proraunu, proraunima jedinice lokalne samouprave i
jedinice podrune (regionalne) samouprave, Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, te iz drugih izvora prema
odredbama ovoga Zakona.
(2) Sredstva za financiranje zatite okolia mogu se osigurati i iz privatnih izvora kroz sustav koncesija, javnog privatnog
partnerstva i drugih odgovarajuih modela takvog financiranja sukladno posebnim propisima.
(3) Programi zatite okolia mogu se financirati i sredstvima kao to su: donacije, krediti, sredstva meunarodne pomoi,
sredstva stranih ulaganja namijenjenih za zatitu okolia i druga sredstva propisana posebnim zakonom, te sredstva iz
instrumenata, programa i fondova Europske unije, Ujedinjenih naroda i meunarodnih organizacija.
(4) Sredstva za financiranje zatite okolia koriste se za ouvanje, zatitu i unapreivanje stanja okolia, u skladu sa
strategijama i programima.

XII. ELEMENTI OPE POLITIKE ZATITE OKOLIA

1. Sustav za ekoloko upravljanje i neovisno ocjenjivanje (EMAS)
lanak 210.
(1) Pravne i fizike osobe obrtnici (u daljnjem tekstu: organizacije) mogu se u skladu s odredbama ovoga Zakona ukljuiti u
dobrovoljni sustav Zajednice za ekoloko upravljanje i neovisno ocjenjivanje.
(2) Ovim Zakonom utvruju se nadlena tijela i zadae nadlenih tijela za provedbu Uredbe (EZ) br. 1221/2009 Europskoga
parlamenta i Vijea od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okoliem i
neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 761/2001 i odluka Komisije 2001/681/EZ
i 2006/193/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba 1221/2009.).
(3) Pojmovi u smislu ove Glave Zakona imaju jednako znaenje kao pojmovi koriteni u Uredbi 1221/2009.
Nadlena tijela za provedbu i njihove nadlenosti
lanak 211.
(1) U svrhu provedbe Uredbe br. 1221/2009 Ministarstvo je nadleno za provedbu inspekcijskog i upravnog nadzora.
(2) U svrhu provedbe Uredbe br. 1221/2009 Agencija je nadlena za:
voenje registra EMAS,
zaprimanje prijava za registraciju u EMAS i voenje postupka provjere zaprimljenih prijava,
upis organizacija u registar EMAS i izdavanje potvrda o upisu u registar EMAS,
suspenziju i brisanje organizacija iz registra EMAS.
(3) U svrhu provedbe Uredbe br. 1221/2009 Hrvatska akreditacijska agencija nadlena je za:
akreditiranje verifikatora,
nadzor nad radom verifikatora.
lanak 212.
(1) Pravna i fizika osoba obrtnik logotip EMAS mora koristiti sukladno Uredbi br. 1221/2009.
(2) Postupak za podnoenje zahtjeva za registraciju, visinu naknade, sadraj i nain voenja registra, poticaje i olakice za
organizacije, posebne uvjete za odbijanje upisa, privremeno ili trajno brisanje iz registra, edukaciju i promociju sustava
EMAS, nain rada povjerenstva za EMAS, te druga pitanja s tim u vezi, ureuje Vlada uredbom.
2. Znak zatite okolia
Znak zatite okolia Prijatelj okolia
lanak 213.
(1) Pravnim i fizikim osobama koje proizvode ili distribuiraju proizvode, trguju, odnosno pruaju usluge, u svrhu promicanja
proizvoda ili obavljanja usluga koji se u usporedbi sa slinim proizvodima i uslugama odlikuju manje negativnim utjecajem na
okoli u cjelokupnom ivotnom ciklusu, te time pridonose uinkovitom koritenju sastavnica okolia i visokom stupnju zatite
okolia, Ministarstvo moe dodijeliti znak zatite okolia Prijatelj okolia (u daljnjem tekstu: Znak).
(2) Znak se ne dodjeljuje za prehrambene i farmaceutske proizvode te profesionalnu medicinsku opremu.
(3) Procjena proizvoda s manje negativnim utjecajima iz stavka 1. ovoga lanka odnosi se na racionalno koritenje prirodnih
dobara i energije, smanjenje emisija u okoli, iskoritavanje vrijednih svojstava otpada ili druge naine omoguavanja korisne
obrade otpada prije njegove oporabe, odnosno zbrinjavanja te poduzimanje drugih mjera u smislu zatite okolia tijekom
ivotnog ciklusa proizvoda.
(4) Zahtjev za dodjelu Znaka mora sadravati dokumente i dokaze o tome da proizvod ispunjava propisane uvjete, sukladno
mjerilima razvijenima za odgovarajuu skupinu proizvoda.
(5) Ministarstvo moe oduzeti dodijeljeni Znak ukoliko osoba iz stavka 1. ovoga lanka ne postupa po uvjetima pod kojima je
Znak bio dodijeljen ili vie ne ispunjava propisane uvjete za dodjelu toga Znaka.
(6) Ministarstvo e promicati uporabu proizvoda i usluga koji imaju Znak podizanjem svijesti i informiranjem potroaa,
proizvoaa, trgovaca i javnosti, radi poticanja zatite okolia i odrivog razvoja.
lanak 214.
(1) Pravne i fizike osobe moraju koristiti znak zatite okolia Prijatelj okolia u skladu s odredbama ovoga Zakona i
pravilnika iz stavka 2. ovoga lanka.

(2) Uvjete dodjele Znaka, sadraj mjerila te opis i postupak razvoja te revizije mjerila za Znak, naknade za dodjelu Znaka,
uvjete za uporabu i oduzimanje Znaka, izgled Znaka, sastav i nain rada savjetodavnog strunog povjerenstva poblie
propisuje Ministar pravilnikom.
Znak zatite okolia Europske unije EU Ecolabel
lanak 215.
(1) Pravnim i fizikim osobama koje stavljaju na trite odreene proizvode ili pruaju usluge (proizvoa, distributer,
uvoznik, pruatelj usluga, trgovac na veliko ili malo), u svrhu promicanja proizvoda ili obavljanja usluga koje imaju manje
negativan utjecaj na okoli tijekom cijelog ivotnog ciklusa i pruanja informacija potroaima o utjecaju proizvoda na okoli,
moe se sukladno odredbama ovoga Zakona dodijeliti znak zatite okolia Europske unije EU Ecolabel (u daljnjem tekstu:
EU Ecolabel)
(2) EU Ecolabel ne dodjeljuje se za:

medicinske proizvode za ljudsku uporabu,

medicinske proizvode u veterinarstvu te

za medicinsku opremu.

(3) Ovim Zakonom utvruje se nadleno tijelo i zadae nadlenoga tijela za provedbu Uredbe br. 66/2010.
(4) Pojmovi u smislu ove Glave Zakona imaju jednako znaenje kao pojmovi uporabljeni u Uredbi br. 66/2010.
lanak 216.
(1) U svrhu provedbe Uredbe br. 66/2010 Ministarstvo je nadleno za:
dodjelu znaka EU Ecolabel,
provoenje nadzora nad upotrebom znaka,
provjeru sukladnosti proizvoda s mjerilima za dodjelu znaka EU Ecolabel.
(2) Agencija je nadlena za voenje baze podataka nositelja znaka EU Ecolabel.
lanak 217.
(1) Pravne i fizike osobe moraju koristiti znak EU Ecolabel u skladu s Uredbom br. 66/2010.
(2) Postupak dodjele znaka EU Ecolabel, visinu naknada, sastav i nain rada Savjetodavnog strunog povjerenstva,
sudjelovanje pojedinaca, udruga i organizacija u postupku dodjele znaka EU Ecolabel, te druga pitanja s tim u vezi, poblie
propisuje ministar pravilnikom.
3. Priznanja i nagrade
lanak 218.
(1) Priznanja i nagrade za dostignua na podruju zatite okolia, Ministarstvo dodjeljuje pravnim i fizikim osobama s
obzirom na mjerljive postignute rezultate u zatiti okolia i zadovoljavanju uvjeta odrivog razvitka za:
ostvarivanje preventive od oneiavanja okolia,
najpovoljnija rjeenja u proizvodnim postupcima u odnosu na okoli,
razvojne i istraivake projekte u zatiti okolia,
razvoj sustava i edukaciju o zatiti okolia u odgojno-obrazovnom procesu,
doprinos pojedinca za razvoj i unaprjeenje zatite okolia ili za doprinos u meunarodnoj suradnji u zatiti okolia,
doprinose udruga na promicanju i unapreenju zatite okolia,
posebni doprinos zatiti okolia.
(2) Povjerenstvo za dodjelu priznanja i nagrada koje svake godine odlukom imenuje ministar, donosi odluku o dodjeli
priznanja i nagrada.
(3) Podruja zatite okolia za koje se moe dodijeliti priznanje i nagrada u tekuoj godini, svake godine odlukom odreuje
ministar.
(4) Priznanja i nagrade dodjeljuju se u obliku plakete i povelje.
(5) Postupak, nain i uvjete za dodjelu priznanja i nagrade, vrstu priznanja i nagrada, nain i rok podnoenja prijedloga,
nain rada povjerenstva, poblie propisuje ministar pravilnikom.

4. Obveze proizvoaa vezano za oznaavanje proizvoda i ambalae, zatita potroaa

lanak 219.
(1) Proizvoa, odnosno osoba koja stavlja proizvod na trite duan je kada je to propisano, prije stavljanja proizvoda na
trite, na ambalau proizvoda, odnosno na prateu tehniku dokumentaciju uz proizvod, staviti uputu kojom se potroa
obavjeuje o utjecaju proizvoda i ambalae na okoli te upuuje na nain postupanja s proizvodom i ambalaom nakon
njegove uporabe.
(2) Dobavlja novih osobnih vozila namijenjenih prodaji ili leasingu, u svrhu zatite i informiranja potroaa na svakom
prodajnom mjestu, ukljuujui i promotivne sajmove, mora osigurati podatke o ekonominosti potronje goriva i emisijama
CO2 i vodi.
(3) Vodi iz stavka 2. ovoga lanka izrauje jednom godinje ministarstvo nadleno za sigurnost prometa na cestama
(unutarnje poslove) na temelju podataka koje dostavlja dobavlja uz suglasnost Ministarstva.
(4) Na prodajnim mjestima ne smiju biti istaknute oznake, posteri, promotivni materijali ili vodii s oznakama, simbolima ili
natpisima koji su suprotni propisanima iz podruja zatite okolia ako njihovo izlaganje moe dovesti u zabunu potencijalne
kupce novih osobnih vozila.
(5) Nain primjene i sadraj upute iz stavka 1. ovoga lanka, nain oznaavanja proizvoda i ambalae, postupanje s
proizvodom nakon uporabe odnosno s ambalaom nakon uporabe proizvoda, u suradnji s ministrom nadlenim za
gospodarstvo, zatitu potroaa, ministrom nadlenim za poljoprivredu i umarstvo, te ministrom nadlenim za zdravlje,
poblie propisuje ministar pravilnikom.
(6) Nain dostupnosti i sadraj podataka potroaima o potronji goriva i emisijama CO2 novih osobnih vozila, nain
informiranja potroaa o ekonominosti potronje goriva i emisijama CO2 iz stavka 2. ovoga lanka te sadraj i nain izrade
vodia iz stavka 3. ovoga lanka poblie propisuje ministar pravilnikom.
5. Odgoj i obrazovanje za zatitu okolia i odrivi razvitak
lanak 220.
(1) Drava osigurava provedbu odgoja i obrazovanja za zatitu okolia i odrivi razvitak u odgojno-obrazovnom sustavu te
potie razvoj sustava zatite okolia i unaprjeenje zatite okolia.
(2) S ciljem zajednike provedbe odgoja za odrivi razvitak Ministarstvo u suradnji s ministarstvom nadlenim za obrazovanje
te u suradnji s upanijama i Gradom Zagrebom utvruje smjernice obrazovnog programa u skladu sa Strategijom odrivog
razvitka Republike Hrvatske.
(3) Drava osigurava sustav pouavanja javnosti o uinkovitoj zatiti okolia racionalnom uporabom raspoloivih dobara i
drugim primjerenim djelovanjima.
6. Ekonomski poticaji
lanak 221.
(1) Posebnim propisom mogu se urediti posebni poticajni sustavi primjerice: ekoloke naknade, jamstva, polozi odnosno
povratne i druge naknade, kojima se postie znaajno rastereenje zatite okolia.
(2) Posebnim propisom mogu se urediti olakice za usluge i za proizvode za koje je organiziran povrat, odnosno povrat
ambalae ili na drugi nain organizirano smanjenje negativnih uinaka njihovog djelovanja na okoli i koritenjem kojih se
pridonosi izbjegavanju i smanjenju otpada.

XIII. NADZOR
1. Upravni nadzor
lanak 222.
(1) Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te zakonitost rada i
postupanja nadlenih upravnih tijela te osoba koje imaju javne ovlasti nad povjerenim im poslovima dravne uprave koje se
odnose na zatitu okolia, obavlja Ministarstvo.
(2) Upravni nadzor provodi slubenik Ministarstva kojeg ovlasti ministar.
lanak 223.
Upravni nadzor nad zakonitou rada i opih akata Agencije i referentnih centara u dijelu poslova za koje su ovlateni
odlukom Vlade obavlja Ministarstvo.

2. Inspekcijski nadzor
Obavljanje poslova inspekcijskog nadzora
lanak 224.
(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provode dravni
slubenici u Ministarstvu rasporeeni na radna mjesta s ovlastima obavljanja inspekcijskog nadzora zatite okolia, ako ovim
Zakonom nije drugaije odreeno.
(2) Inspekcijski nadzor u podruju okolia provode i druge inspekcije nadlene prema posebnim propisima za nadzor
pojedinih sastavnica okolia i zatite od utjecaja optereenja na okoli.
(3) Zajedniki inspekcijski nadzor inspekcije zatite okolia, te inspekcija nadlenih prema posebnim propisima za nadzor
pojedinih sastavnica okolia i zatite od utjecaja optereenja na okoli provodi se u koordiniranom inspekcijskom nadzoru na
nain kako je to odreeno ovim Zakonom.
(4) Nadzor proizvoaa, odnosno osobe koja stavlja proizvod na trite vezano za oznaavanje proizvoda i ambalae te
zatite potroaa iz lanka 219. ovoga Zakona obavlja trini inspektor Ministarstva gospodarstva.
Uvjeti za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora zatite okolia
lanak 225.
(1) Na radno mjesto glavnog inspektora zatite okolia moe se rasporediti osoba koja je zavrila diplomski sveuilini studij
ili integrirani diplomski sveuilini studij ili specijalistiki diplomski struni studij, smjer kemijskog inenjerstva i tehnologije ili
prehrambeno-biotehnoloki ili prirodoslovno-matematiki ili agronomski ili geoloki ili rudarski ili farmaceutsko-biokemijski ili
veterinarski ili umarski ili strojarski smjer ili elektrotehniki ili ekonomski ili geoinenjerski smjer ili smjer inenjerstvo okolia
s najmanje deset godina radnog iskustva u struci od ega tri godine na poslovima inspekcije zatite okolia, te poloenim
dravnim strunim ispitom.
(2) Na radno mjesto vieg inspektora zatite okolia moe se rasporediti osoba koja je zavrila diplomski sveuilini studij ili
integrirani diplomski sveuilini studij ili specijalistiki diplomski struni studij, smjer kemijskog inenjerstva i tehnologije ili
prehrambeno-biotehnoloki ili prirodoslovno-matematiki ili agronomski ili geoloki ili rudarski ili farmaceutsko-biokemijski ili
veterinarski ili umarski ili strojarski smjer ili elektrotehniki ili ekonomski ili geoinenjerski smjer ili smjer inenjerstvo okolia
s najmanje sedam godina radnog iskustva u struci od ega dvije godine na poslovima vezanim za poslove zatite okolia, te
poloenim dravnim strunim ispitom.
(3) Na radno mjesto inspektora zatite okolia moe se rasporediti osoba koja je zavrila diplomski sveuilini studij ili
integrirani diplomski sveuilini studij ili specijalistiki diplomski struni studij, smjer kemijskog inenjerstva i tehnologije ili
prehrambeno-biotehnoloki ili prirodoslovno-matematiki ili agronomski ili geoloki ili rudarski ili farmaceutsko-biokemijski ili
veterinarski ili umarski ili strojarski smjer ili elektrotehniki ili ekonomski ili geoinenjerski smjer ili smjer inenjerstvo okolia
s najmanje pet godina radnog iskustva u struci, te poloenim dravnim strunim ispitom.
(4) Slubenici zateeni na poslovima inspekcije zatite okolia koji nemaju struku propisanu u stavcima 1., 2. i 3. ovoga
lanka, a koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima inspekcije
zatite okolia, smatra se da ispunjavaju uvjet propisane struke.
(5) Na rukovodea radna mjesta u inspekciji zatite okolia mogu se rasporediti vii inspektori zatite okolia s najmanje tri
godine rada na poslovima inspekcije zatite okolia.
(6) Ministar, odnosno osoba koju on ovlasti, moe radi hitne potrebe ili ekonominijeg obavljanja inspekcijskog nadzora, u
skladu s posebnim zakonom, pisano narediti viem inspektoru, odnosno inspektoru zatite okolia iz jedne podrune jedinice
ili ispostave da privremeno provodi nadzor na podruju druge podrune jedinice, odnosno ispostave.
(7) Radna mjesta s ovlastima inspekcijskog nadzora vezano za zatitu okolia te pobliim uvjetima i njihovim ovlastima koje
moraju ispunjavati osobe na tim radnim mjestima utvruje ministar pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva.
(8) Poslovi inspekcijskog nadzora zatite okolia smatraju se poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada.
Slubena iskaznica i znak inspektora zatite okolia
lanak 226.
(1) Glavni inspektor zatite okolia, vii inspektor zatite okolia i inspektor zatite okolia (u daljnjem tekstu: inspektor)
dokazuju slubeno svojstvo, identitet i ovlasti slubenom iskaznicom i znakom.
(2) O izdanim slubenim iskaznicama i znakovima inspektorima u Ministarstvu se vodi upisnik.
(3) Oblik i sadraj slubene iskaznice i izgled znaka iz stavka 1. ovoga lanka, nain njihova izdavanja i uporabe te nain
voenja upisnika o izdanim slubenim iskaznicama i znakovima, poblie pravilnikom propisuje ministar.

Planiranje inspekcijskog nadzora

lanak 227.
(1) Inspektori provode nadzor u skladu s godinjim planom rada i programom rada inspekcije zatite okolia, koji se
usklauju s godinjim planovima i programima rada drugih inspekcija radi provoenja koordiniranih inspekcijskih nadzora.
(2) Plan rada inspekcije zatite okolia ukljuuje:
opu procjenu znaajnih pitanja zatite okolia,
geografsko podruje obuhvaeno planom rada inspekcije,
registar postrojenja obuhvaenih planom rada,
postupke za sastavljanje programa redovnih inspekcijskih nadzora,
postupke za provedbu izvanrednih, nerutinskih inspekcijskih nadzora,
odredbe o suradnji izmeu razliitih inspekcijskih tijela, gdje je potrebno.
(3) Plan rada inspekcije zatite okolia temelji se na uestalosti nadzora postrojenja ili podruja postrojenja na temelju
procjene negativnog utjecaja postrojenja na okoli, bilo da se radi o objektivnim razlozima temeljem odreenih pokazatelja
i/ili subjektivnim razlozima odnosno percepciji javnosti, opoj procjeni znaajnih predmetnih pitanja zatite okolia,
kontinuitetu sustavnih nadzora, moguim akcidentnim utjecajem postrojenja na okoli, primjeni i unaprjeivanju mjera za
zatitu okolia od strane objekata nadzora te planu usavravanja inspektora zatite okolia.
(4) Godinji plan koordiniranih inspekcijskih nadzora temelji se na sustavnoj procjeni rizika koji predmetno postrojenje ili
podruje postrojenja predstavlja za zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoli. Nadzor postrojenja ili podruja postrojenja koja
predstavljaju najvei rizik za zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoli planira se jednom godinje, a nadzor postrojenja ili
podruja postrojenja koja predstavljaju najmanji rizik za zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoli planira se jednom u tri
godine.
(5) Godinji plan rada inspekcije zatite okolia se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva.
(6) Ministar e sporazumno s ministrom obrane odrediti sadraj i nain obavljanja poslova inspekcijskog nadzora zatite
okolia objekata i prostora koji slue za potrebe Ministarstva obrane.
(7) Ministar e sporazumno s elnicima sredinjih tijela dravne uprave nadlenim za more, poljoprivredu, stoarstvo,
veterinarstvo, umarstvo, vodno gospodarstvo, rudarstvo, zatitu od poara, zatitu na radu, zdravstvo, prostorno ureenje,
gradnju, posude pod tlakom, elektroenergetsku opremu te zatitu i spaavanje odrediti sadraj i nain suradnje u provedbi
koordiniranih inspekcijskih nadzora u okviru djelokruga inspekcijskih slubi koje se odnose na podruje okolia.
(8) Izvanredni, nerutinski inspekcijski nadzori, odnosno koordinirani inspekcijski nadzor postrojenja obveznika ishoenja
okoline dozvole provode se u sluaju kako bi se prije izdavanja, ponovnog razmatranja ili izmjena i dopuna okoline
dozvole, ispitale ozbiljne pritube vezane uz okoli, ozbiljne nesree i nezgode vezane uz okoli i nepotivanje uvjeta
odreenih okolinom dozvolom.
(9) Izvanredni, inspekcijski nadzori, odnosno koordinirani inspekcijski nadzor podruja postrojenja u kojima su prisutne
opasne tvari u koliinama koje mogu uzrokovati velike nesree provode se kako bi se to prije ispitale ozbiljne pritube,
velike nesree, industrijske nesree, izbjegnute nesree, iznenadni i drugi dogaaji i nesukladnosti vezane uz to podruje
postrojenja.
Predmet inspekcijskog nadzora
lanak 228.
(1) U inspekcijskom nadzoru inspektor nadzire osobe koje su obvezne provoditi mjere i aktivnosti zatite okolia,
ispunjavanje uvjeta i nain rada nadziranih osoba, obavlja izravan uvid u ope i pojedinane akte, te poduzima mjere
odreene ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, kada to utvrdi potrebnim u cilju sprjeavanja i
smanjivanja oneienja te uklanjanja posljedica oneienja okolia.
(2) U inspekcijskom nadzoru inspektor nadzire osobito:
provedbu mjera zatite okolia i praenja stanja okolia utvrenih rjeenjem o prihvatljivosti zahvata za okoli,
usklaenost primijenjenih tehnika u radu postrojenja i rada postrojenja s uvjetima odreenim okolinom dozvolom,
znaajne promjene u radu ili rekonstrukcije postrojenja,
provedbu obveza operatera u vezi izrade i provedbe mjera i aktivnosti iz Izvjea o sigurnosti,
ispunjavanje propisanih uvjeta, aktivnosti i sigurnosnih mjera sukladno izdanim suglasnostima na Izvjee o
sigurnosti,
provedbu obveza operatera u vezi s izradom i provoenjem Politike sprjeavanja velikih nesrea,
dostavljanje propisanih podataka i izvjea za potrebe informacijskog sustava zatite okolia,

dostavljanje izvjea o provedenom praenju stanja okolia,

voenje oevidnika o stanju okolia i dostavljanje podataka za registar oneiivaa,
izradu, provedbu i praenje uinaka mjera iz sanacijskog programa,
ispunjavanje propisanih uvjeta ovlatenika za obavljanje strunih poslova zatite okolia,
primjenu standarda kakvoe okolia, odnosno tehnikih standarda zatite okolia za odreene proizvode,
postrojenja, pogone ili ureaje, opremu i proizvodne postupke koji mogu prouzroiti rizik ili opasnost za okoli,
propisno koritenje znaka zatite okolia za proizvode, procese ili usluge,
provedbu ratificiranih meunarodnih ugovora iz podruja zatite okolia.

(3) O obavljenom inspekcijskome nadzoru inspektor je obvezan sastaviti zapisnik.

(4) Nadzor postrojenja za koje je propisana obveza pribavljanja okoline dozvole te podruja postrojenja u kojima su prisutne
opasne tvari u koliinama koje mogu uzrokovati velike nesree inspektori zatite okolia obavljaju i u koordiniranom
inspekcijskom nadzoru prema godinjem planu koordiniranih nadzora sukladno sporazumu iz lanka 227. stavka 7. ovoga
Zakona.
(5) Izvjee o obavljenom koordiniranom inspekcijskom nadzoru dostavlja se nadziranoj osobi u roku dva mjeseca od
obavljenog nadzora, a sadri podatke o utvrenom injeninom stanju i poduzetim mjerama.
Obveze nadziranih osoba
lanak 229.
(1) Nadzirane osobe dune su inspektoru omoguiti provedbu inspekcijskog nadzora i osigurati mu uvjete za neometan rad,
dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju, te na pisani zahtjev inspektora dostaviti ili pripremiti bez naplate dodatne podatke
potrebne za obavljanje inspekcijskog nadzora.
(2) Nadzirane osobe dune su na traenje inspektora privremeno obustaviti poslovanje odnosno rad postrojenja u tijeku
inspekcijskog nadzora ako inspektor ne moe na drugi nain obaviti inspekcijski nadzor ili utvrditi injenino stanje.
(3) Inspektor moe od nadzirane osobe i nakon obavljanja inspekcijskog nadzora zatraiti izvrenje pojedine radnje radi
potpunog utvrivanja injeninog stanja i odrediti rok za izvrenje te radnje.
(4) Smatra se da nadzirana osoba inspektoru nije omoguila provedbu inspekcijskog nadzora ako:
nije osigurala obavljanje pregleda u radnim prostorijama nadzirane osobe, odnosno nadlenoga upravnog tijela,
nije osigurala uvid u traenu dokumentaciju i isprave radi utvrivanja injeninog stanja u roku odreenom u
zapisniku o inspekcijskom nadzoru,
nije dostavila na pisani zahtjev u odreenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu u provedbi
nadzora,
nije izvijestila o poduzetim mjerama za otklanjanje utvrenih nedostataka,
nije osigurala da odgovorne osobe ili opunomoenici budu nazoni i sudjeluju u inspekcijskom nadzoru,
nije dopustila ui i pregledati graevine, zgrade, prostorije, prostore, pogone s postrojenjima, ureaje i opremu,
vozila i druga sredstva na kojima se obavlja inspekcijski nadzor,
nije provela radnje iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka.
Ovlasti inspektora u postupku inspekcijskog nadzora
lanak 230.
(1) U postupku inspekcijskog nadzora inspektor je ovlaten:
zatraiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica i sl.) na temelju kojih moe utvrditi identitet nadzirane
osobe, kao i drugih osoba nazonih inspekcijskom nadzoru,
ui u graevine, zgrade, prostorije i prostore (industrijsko-proizvodne graevine, postrojenja s pogonima odnosno
ureajima s pripadajuim zemljitem na graevnoj estici, te stambene, poslovne i stambeno-poslovne zgrade s
pripadajuim zemljitem na graevnoj estici) i pregledati ih, kao i umska, poljoprivredna i druga zemljita;
privremena gradilita; izvoenje radova, proizvode, opremu, sredstva rada i alat, mobilne ureaje, vozila i plovila,
pregledati poslovnu dokumentaciju koja omoguuje uvid u poslovanje nadzirane osobe u vezi primjene ovoga
Zakona (poslovne knjige, registre, dokumente, ugovore, isprave i dr.),
uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o injenicama koje se ne mogu izravno utvrditi, kao i
od drugih osoba nazonih inspekcijskom nadzoru,
zatraiti pisano od nadzirane osobe tone i potpune podatke te dokumentaciju potrebnu u inspekcijskom nadzoru,
utvrivati injenino stanje na vizualni nain (fotografiranje, snimanje kamerom, videozapis i sl.),

 narediti uzorkovanje tla, mora, zraka i otpada putem ovlatene osobe,

obustaviti rad postrojenja ako utvrdi potrebnim ispitati uinkovitost ureaja koji slue za uklanjanje ili proiavanje
oneiujuih tvari za koje nisu propisani standardi,
zatraiti pisano izvjee nadzirane osobe o poduzetim mjerama nareenim u inspekcijskom nadzoru, te
obavljati i druge radnje sa svrhom inspekcijskog nadzora.
(2) Pod poslovnim prostorijama u smislu ovoga Zakona smatraju se stambene i poslovne prostorije i drugi prostor, prijevozna
sredstva, mobilni ureaji i slino, za koje postoji naznaka da u njima nadzirana osoba obavlja djelatnost.
(3) Ako se inspektoru prilikom nadzora prui fiziki otpor, odnosno ako se takav otpor osnovano oekuje, ovlatena slubena
osoba nadlene policijske uprave duna je na zahtjev inspektora pruiti mu pomo.
(4) Inspektor je duan s podacima za koje nadzirana osoba dokae da je poslovna tajna, postupati sukladno odreenim
uvjetima za njihovo uvanje.
(5) Trokove analize uzorkovanja iz stavka 1. podstavka 7. ovoga lanka podmiruje nadzirana osoba ako rezultati
uzorkovanja dokau odstupanja od propisanih zahtjeva, a u protivnom trokovi se namiruju iz sredstava dravnog prorauna.
(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga lanka, u sluaju iz lanka 253. stavka 4. trokove uzorkovanja snosi podnositelj
prijave.
(7) U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor moe do donoenja rjeenja o izvrenom prekraju, odnosno sudske
presude, privremeno oduzeti dokumentaciju i predmete koji u prekrajnom ili sudbenom postupku mogu posluiti kao dokaz i
o tome izdaje potvrdu s tonim podacima o oduzetoj dokumentaciji i predmetima.
(8) Ako tijekom inspekcijskog nadzora inspektor utvrdi da nije ovlaten izravno postupati, o tome e izvijestiti nadleno tijelo
dravne uprave te zatraiti pokretanje postupka i poduzimanje mjera u skladu s posebnim propisima.
(9) Poetak provedbe inspekcijskog nadzora inspektor nije duan najaviti nadziranoj osobi, osim ako ocijeni da je takva
obavijest potrebna u svrhu obavljanja nadzora.
Inspekcijske mjere
lanak 231.
(1) Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju
ovoga Zakona, pokrenut e po slubenoj dunosti upravni postupak i nadziranoj osobi rjeenjem narediti mjere radi
usklaivanja s odredbama propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona s primjerenim rokom
izvrenja.
(2) Ako se u inspekcijskom nadzoru postrojenja za koje je propisana obveza pribavljanja okoline dozvole utvrdi
neusklaenost s uvjetima odreenih dozvolom, inspektori zatite okolia i drugi inspektori nadleni za pojedinu sastavnicu i/ili
optereenje okolia poduzimaju propisane mjere i u roku est mjeseci od dana utvrenja neusklaenosti s uvjetima iz
dozvole provode ponovni inspekcijski nadzor takvog postrojenja.
(3) Ako inspektor utvrdi povredu odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona moe donijeti
inspekcijsko rjeenje i bez sasluanja stranke.
(4) Inspektor e rjeenjem narediti:
zabranu rada postrojenja, odnosno njegovog dijela i opreme i/ili obavljanja djelatnosti,
zabranu obavljanja radnji u proizvodnom procesu,
zabranu postupanja s opasnim tvarima,
poduzimanje odgovarajuih preventivnih i drugih mjera zatite okolia od opasnih tvari,
u sluaju velike nesree poduzimanje mjera i postupaka u skladu s Izvjeem o sigurnosti i Politikom sprjeavanja
velikih nesrea te mjera za sanaciju i sprjeavanje irenja oneienja okolia,
uklanjanje posljedica oneienja okolia odnosno provedbu mjera sanacijskog programa,
usklaenje postrojenja s uvjetima odreenih okolinom dozvolom, odnosno otklanjanje utvrenih nepravilnosti u
radu,
otklanjanje nepravilnosti i/ili nezakonitosti u postupanju,
izradu plana usklaivanja postrojenja s tehnikim standardima zatite okolia, elaborata o zatiti okolia,
izradu Izvjea o sigurnosti,
izradu Politike sprjeavanja velikih nesrea
dostavu propisanih informacija ili obavijesti,
provedbu mjera zatite okolia i praenja stanja okolia (monitoring),

obustavu izvoenja radova i rada postrojenja,

zabranu koritenja znaka EMAS
zabranu koritenja znaka zatite okolia,
zabranu koritenja znaka EU Ecolabel.

(5) Inspektor e rjeenje donijeti najkasnije u roku osam dana od utvrenja injenica presudnih za donoenje rjeenja.
(6) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, ako se u provedbi inspekcijskog nadzora utvrde nedostaci i nepravilnosti u
radu inspektor moe nadziranoj osobi zapisniki ukazati na nedostatke i nepravilnosti i odrediti rok njihovog otklanjanja.
(7) Nadzirana osoba nad kojom je proveden nadzor obvezna je pisano obavijestiti inspektora o poduzetim mjerama, u roku
koji nije dui od sedam dana od dana njihova utvrenja.
(8) Ukoliko osoba nad kojom je proveden nadzor ne otkloni nedostatke i nepravilnosti u zadanom roku rjeenjem e se
narediti otklanjanje nedostataka i/ili predloiti podnoenje optunog prijedloga.
(9) U koordiniranim inspekcijskim nadzorima na temelju odredbi iz lanaka 232., 233., 234., 235., 236. 237. i 238. ovoga
Zakona, poduzimaju mjere propisane tim odredbama i druge inspekcije iz lanka 224. stavka 3. ovoga Zakona.
Zabrana rada postrojenja i/ili obavljanja djelatnosti
lanak 232.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora ili koordiniranog inspekcijskog nadzora inspektor nadziranoj osobi rjeenjem nareuje
zabranu rada postrojenja, njegovog dijela, opreme i ureaja i/ili obavljanja djelatnosti u odreenom roku ako utvrdi da
nadzirana osoba:
obavlja djelatnost bez da je ishodila okolinu dozvolu, ili rjeenje o radu postrojenja ispod graninih vrijednosti
pokazatelja, a bila ih je duna ishoditi,
obavlja djelatnost iako je za obavljanje te djelatnosti istekla valjanost okoline dozvole,
nije ishodila izmjenu i/ili dopunu odnosno novu okolinu dozvolu, iako je izvrila znaajnu promjenu, odnosno
rekonstrukciju postrojenja za koju je trebala ishoditi izmjenu i/ili dopunu okoline dozvole,
ne ispunjava propisane standarde kakvoe zatite okolia ili tehnike standarde zatite okolia za pogone, ureaje,
odgovarajuu opremu, proizvodne postupke i odreene proizvode kojima se moe prouzroiti rizik ili opasnost za
okoli.
(2) Nadzirana osoba moe ponovo poeti s radom postrojenja odnosno obavljati djelatnost nakon to otkloni razloge radi
kojih joj je zabranjen rad postrojenja odnosno obavljanja djelatnosti. O ponovnom poetku rada stranka je duna obavijestiti
inspektora.
Zabrana obavljanja radnji u proizvodnom procesu i zabrana postupanja s opasnim tvarima
lanak 233.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora, odnosno koordiniranog inspekcijskog nadzora inspektor nadziranoj osobi rjeenjem
zabranjuje obavljanje radnji u proizvodnom procesu te koritenje tehnike, tehnolokog procesa, proizvoda, poluproizvoda ili
sirovina, ako utvrdi da je zbog njih dolo ili moe doi do oneiivanja okolia.
(2) U provedbi inspekcijskog nadzora, odnosno koordiniranog inspekcijskog nadzora inspektor nadziranoj osobi rjeenjem
zabranjuje postupanje s opasnim tvarima ako utvrdi da:
nadzirana osoba nije ishodila suglasnost na Izvjee o sigurnosti odnosno na izmjene i/ili dopune Izvjea o
sigurnosti,
nadzirana osoba postupa suprotno Izvjeu o sigurnosti.
Poduzimanje mjera u sluaju nesree
lanak 234.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora, odnosno koordiniranog inspekcijskog nadzora u sluaju nesree inspektor nadziranoj
osobi rjeenjem nareuje bez odgaanja primjenu mjera i postupaka u skladu s Izvjeem o sigurnosti ili Politikom
sprjeavanja velikih nesrea, odnosno mjerama za sprjeavanje irenja oneienja okolia i sanacije te u sluaju potrebe
poduzima i druge nune mjere.
(2) Rjeenjem iz stavka 1. ovoga lanka inspektor nareuje nadziranoj osobi da informira javnost o mjerama poduzetim radi
smanjenja tete u okoliu ili uklanjanja nastanka daljnjih rizika, opasnosti ili tete u okoliu.
(3) Ako nadzirana osoba ne postupi po rjeenju iz stavka 1. ovoga lanka, rjeenje e se izvriti putem tree osobe na troak
i odgovornost nadzirane osobe.

Otklanjanje posljedica oneienja

lanak 235.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora, odnosno koordiniranog inspekcijskog nadzora inspektor nadziranoj osobi rjeenjem
nareuje otklanjanje utvrenih posljedica oneienja okolia odnosno provedbu mjera sanacijskog programa, rok u kojem je
duna provesti, te primjenu novih aktivnosti i mjera zatite radi usklaivanja s odredbama ovoga Zakona.
(2) Ako nadzirana osoba ne postupi po rjeenju iz stavka 1. ovoga lanka, inspektor e je prisiliti na izvrenje novanom
kaznom.
(3) Ako nadzirana osoba i nakon jednokratno izreene novane kazne ne postupi po rjeenju iz stavka 1. ovoga lanka, u
zadanom roku rjeenje e se izvriti putem tree osobe na troak i odgovornost izvrenika.
Otklanjanje nepravilnosti u radu
lanak 236.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora i koordiniranog inspekcijskog nadzora inspektor nadziranoj osobi rjeenjem nareuje
usklaenje postrojenja s uvjetima odreenih okolinom dozvolom ili s rjeenjem o radu postrojenja ispod graninih vrijednosti
pokazatelja, odnosno otklanjanje nepravilnosti zbog kojih je dolo do odstupanja od uvjeta odreenih okolinom dozvolom,
ako utvrdi da nadzirana osoba postupa protivno tim uvjetima.
(2) Rjeenjem iz stavka 1. ovoga lanka inspektor e narediti ispitivanje odreene tehnike, tehnolokog procesa, proizvoda,
poluproizvoda ili sirovine, ako posumnja da mogu prouzroiti oneienja okolia, te privremenu zabranu njihove upotrebe ili
koritenja dok mu se rezultati ispitivanja ne dostave na uvid, u kojem e sluaju zabraniti i isputanje oneiujuih i opasnih
tvari, otpadnih voda ili energije u zrak, vodu i tlo na nain i u koliinama, odnosno koncentracijama ili razinama, ako su vee
od doputenih.
(3) Rjeenjem iz stavka 1. ovoga lanka inspektor nareuje i zabranu rada postrojenja, odnosno njegovog dijela i opreme, i/ili
obavljanja djelatnosti, u sluaju da protekom roka nareenog u tom rjeenju utvrdi da nadzirana osoba nije uskladila
postupanje s uvjetima odreenim okolinom dozvolom, odnosno rjeenjem o radu postrojenja ispod graninih vrijednosti
pokazatelja.
Poduzimanje propisanih mjera
lanak 237.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora, odnosno koordiniranog inspekcijskog nadzora inspektor nadziranoj osobi rjeenjem
nareuje:
poduzimanje mjera odreenih posebnim propisima odnosno aktima, u cilju cjelovite zatite okolia od tetnih
utjecaja djelatnosti koje se obavljaju u postrojenju,
poduzimanje preventivnih mjera nunih za smanjenje rizika nastanka i sprjeavanje nastanka velikih nesrea te
mjera za ograniavanje utjecaja velikih nesrea na ljude, materijalna dobra i okoli,
provedbu propisanih analiza i revizija aktivnosti i sigurnosnih mjera, ako utvrdi da ih nadzirana osoba nije provela
odnosno ne provodi.
(2) Ako nadzirana osoba ne postupi po rjeenju iz stavka 1. ovoga lanka, inspektor e je prisiliti na izvrenje novanom
kaznom.
Provedba mjera zatite okolia i praenja stanja okolia
lanak 238.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora, odnosno koordiniranog inspekcijskog nadzora inspektor nadziranoj osobi rjeenjem
nareuje provedbu mjera zatite okolia i praenja stanja okolia utvrenih okolinom dozvolom ili rjeenjem o prihvatljivosti
zahvata za okoli odnosno u drugim sluajevima kada je to propisano ovim Zakonom i provedbenim propisima donesenim na
temelju ovoga Zakona, ako utvrdi da se ne provode.
(2) Ako nadzirana osoba ne postupi po rjeenju iz stavka 1. ovoga lanka, inspektor e je prisiliti na izvrenje novanom
kaznom.
(3) U provedbi inspekcijskog nadzora i koordiniranog inspekcijskog nadzora inspektor nadziranoj osobi rjeenjem nareuje
obustavu izvoenja radova ako utvrdi da se izvode suprotno okolinoj dozvoli, odnosno mjerama zatite okolia odreenih
rjeenjem o prihvatljivosti zahvata za okoli.
Otklanjanje nezakonitosti i/ili nepravilnosti u postupanju
lanak 239.
(1) Inspektor e nadziranoj osobi rjeenjem narediti otklanjanje nezakonitosti i/ili nepravilnosti u postupanju u primjerenom
roku ako utvrdi da:

ne vodi i ne izrauje propisane oevidnike, evidencije, izvjea i obrasce odnosno ne vodi ih na propisani nain,
izvjea i/ili podatke nije dostavila nadlenom tijelu u propisanom roku.

(2) Inspektor e nadziranoj osobi rjeenjem narediti otklanjanje nedostataka i nepravilnosti u postupanju ako utvrdi da
nadzirana osoba ne radi u skladu sa provedbenim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
(3) Ako nadzirana osoba ne postupi po rjeenju iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka, inspektor e je prisiliti na izvrenje novanom
kaznom.
Izrada dokumenata i instrumenta zatite okolia
lanak 240.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor nadziranoj osobi rjeenjem nareuje izradu, odnosno ishoenje propisanog
dokumenta odrivog razvitka i zatite okolia, odnosno instrumenta zatite okolia, ako utvrdi da je to duna prema
odredbama ovoga Zakona i to:
plan usklaivanja postrojenja s tehnikim standardima zatite okolia,
izvjee o sigurnosti postrojenja,
rjeenje o prihvatljivosti zahvata na okoli,
rjeenje o ocjeni o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli,
elaborat zatite okolia.
(2) Rjeenjem iz stavka 1. ovoga lanka inspektor e odrediti rok u kojem je nadzirana osoba duna izraditi, odnosno ishoditi
propisane dokumente odrivog razvitka i zatite okolia, odnosno instrumente zatite okolia.
(3) Ako nadzirana osoba ne postupi po rjeenju iz stavka 1. ovoga lanka, inspektor e je prisiliti na izvrenje novanom
kaznom.
Donoenje dokumenata odrivog razvitka i zatite okolia
lanak 241.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor rjeenjem nareuje upaniji, Gradu Zagrebu i velikom gradu izradu i
donoenje programa zatite okolia i/ili izvjea o stanju okolia, odnosno ishoenje prethodne suglasnosti u primjerenom
roku ako utvrdi da upanija, Grad Zagreb i veliki grad nije u propisanom roku izradila i donijela te dokumente odnosno nije
ishodila prethodnu suglasnost Ministarstva na program zatite okolia.
(2) Ako upanija, Grad Zagreb odnosno veliki grad ne postupi po rjeenju iz stavka 1. ovoga lanka, inspektor e je prisiliti
na izvrenje novanom kaznom.
Zabrana obavljanja strunih poslova zatite okolia
lanak 242.
(1) Inspektor e nadziranoj osobi rjeenjem zabraniti obavljanje strunih poslova zatite okolia ako u nadzoru utvrdi da
nadzirana osoba obavlja strune poslove zatite okolia, a da:
nije ishodila suglasnost Ministarstva za obavljanje tih poslova,
ne ispunjava uvjete na temelju kojih je dobila suglasnost Ministarstva za obavljanje tih poslova.
(2) Ako nadzirana osoba ne postupi po rjeenju iz stavka 1. ovoga lanka, inspektor e je prisiliti na izvrenje novanom
kaznom.
Zabrana upotrebe znaka zatite okolia i brisanje iz sustava EMAS
lanak 243.
(1) Inspektor e nadziranoj osobi rjeenjem zabraniti koritenje znaka zatite okolia Prijatelj okolia ako u nadzoru utvrdi
da nadzirana osoba znak koristi suprotno odredbama ovoga Zakona.
(2) Inspektor e nadziranoj osobi rjeenjem zabraniti koritenje znaka zatite okolia EU Ecolabel ako u nadzoru utvrdi da
nadzirana osoba znak koristi suprotno odredbama uredbe EZ br. 66/2010.
(3) Inspektor e nadziranoj osobi rjeenjem zabraniti koritenje znaka EMAS ako u nadzoru utvrdi da nadzirana osoba znak
koristi suprotno odredbama Uredbe EZ br. 1221/2009.
(4) Ako nadzirana osoba ne postupi po rjeenju iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga lanka, inspektor e je prisiliti na izvrenje
novanom kaznom.

Hitne mjere
lanak 244.
(1) U sluaju neposredne opasnosti za ivot i zdravlje ljudi i okoli, inspektor moe usmenim rjeenjem narediti stranci
poduzimanje hitnih mjera radi sprjeavanja daljnjeg oneienja okolia i osiguranja od neposredne opasnosti, odnosno
zabraniti rad postrojenja do izvrenja naredbe kada to ocijeni potrebnim, izvijestiti i zatraiti postupanje i drugih nadlenih
inspekcija prema posebnim propisima u podruju okolia, te poduzeti i druge potrebne mjere.
(2) O donoenju rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka inspektor odmah obavjetava sredinje tijelo dravne uprave nadleno za
zatitu i spaavanje i nadlenu policijsku upravu.
(3) Obveza izvrenja usmenog rjeenja poinje tei od dana priopenja usmenog rjeenja stranci.
(4) Ako je oneiiva nedostupan ili mu iz bilo kojeg razloga nije mogue izrei hitnu mjeru ili je odbije izvriti u odreenom
roku, inspektor istim rjeenjem nareuje izvrenje hitne mjere putem tree osobe na troak i odgovornost izvrenika.
(5) Pisani otpravak usmenog rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka mora se otpremiti stranci u roku od osam dana od dana
donoenja usmenog rjeenja.
(6) Pisani otpravak rjeenja inspektor nee dostavljati stranci ako je hitna mjera provedena tijekom inspekcijskog nadzora,
odnosno prije otpreme pisanog otpravka rjeenja, to e inspektor utvrditi i navesti u zapisniku.
Izvrenje inspekcijskog rjeenja
lanak 245.
(1) Ako izvrenik ne postupi po rjeenju u ostavljenom mu roku, inspektor e donijeti rjeenje o izvrenju kojim se odreuje
nain izvrenja rjeenja i upozorava na posljedice proputanja izvrenja.
(2) Trokovi izvrenja inspekcijskog rjeenja namiruju se iz dravnog prorauna do naplate od izvrenika.
(3) Trokovi izvrenja inspekcijskog rjeenja donesenog nepoznatom oneiivau namiruju se iz dravnog prorauna do
naplate od velikog grada, grada ili opine.
Izvrenje inspekcijskog rjeenja naplatom novane kazne
lanak 246.
(1) Ako izvrenik ne izvri rjeenjem nareenu mjeru iz lanka 235. stavka 1., lanka 237. stavka 1., lanka 238. stavka 1.,
lanka 239. stavaka 1. i 2., lanka 240. stavka 1., lanka 241. stavka 1., lanka 242. stavka 1. i lanka 243. stavaka 1. i 2.
ovoga Zakona, inspektor e izvrenika prisiliti na izvrenje novanom kaznom, u skladu s posebnim propisom kojim se
ureuje opi upravni postupak.
(2) Novanu kaznu iz stavka 1. ovoga lanka izvrenik uplauje u korist dravnog prorauna u roku trideset dana od dana
primitka rjeenja o izvrenju. Ako izvrenik istekom roka od trideset dana ne dostavi inspektoru dokaz o uplati novane
kazne, naplati e se pristupiti prisilnim putem sukladno odredbama o izvrenju novanih obveza propisanim posebnim
propisom kojim se ureuje opi upravni postupak.
Izvrenje inspekcijskog rjeenja putem tree osobe
lanak 247.
(1) Ako izvrenik ne postupi po izvrnom rjeenju iz lanka 234. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno ako i nakon jednokratno
izreene novane kazne ne postupi po izvrnom rjeenju iz lanka 235. stavka 1. ovoga Zakona, inspektor rjeenjem o
izvrenju odreuje nain izvrenja toga rjeenja putem tree osobe u roku trideset dana na troak i odgovornost izvrenika.
(2) U sluaju izvrenja putem tree osobe inspektor e zakljukom naloiti izvreniku da unaprijed poloi novani iznos
potreban za podmirenje trokova izvrenja.
(3) O iznosu trokova izvrenja putem treih osoba odluuje se rjeenjem.
Mjera peaenja
lanak 248.
(1) U svrhu osiguranja provedbe mjera iz lanka 232 . stavka 1., lanka 233., lanka 236. i lanka 238. stavka 3. ovoga
Zakona, inspektor moe zapeatiti radne prostorije, prostore, ureaje i opremu ili na drugi nain onemoguiti daljnje
nezakonito obavljanje djelatnosti.
(2) U provedbi hitnih mjera na temelju ovoga Zakona inspektor moe na licu mjesta zatvoriti prostorije, prostore, odnosno
pristup u prostor, u kojima nadzirana osoba obavlja odreenu djelatnost i onemoguiti joj koritenje postrojenja i opreme i
drugih sredstava za rad peaenjem.
(3) Radi nesmetanog izvrenja inspekcijskog rjeenja iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka nadlena policijska uprava prethodno
osigurava graevinu od ljudi i stvari za vrijeme izvrenja inspekcijskog rjeenja.

(4) Ako nadzirana osoba nastavi obavljati djelatnost i poslije peaenja, inspektor provodi daljnje sprjeavanje uz pomo
policije koja e udaljiti stranku iz radnih prostora.
(5) Inspektor e ukloniti peat kada nadzirana osoba postupi prema inspekcijskom rjeenju.
(6) Nain peaenja prostora i sredstava za rad iz stavka 1. ovoga lanka propisuje ministar pravilnikom.
Obustava postupka izvrenja
lanak 249.
Ako je izvrenik izvrio obvezu po rjeenju nakon donoenja rjeenja o izvrenju, inspektor e po slubenoj dunosti donijeti
rjeenje o obustavi postupka izvrenja, sukladno posebnom propisu kojim se ureuje opi upravni postupak.
Pravo na albu
lanak 250.
Protiv rjeenja inspektora ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.
Posebni sluajevi dostave inspekcijskog rjeenja
lanak 251.
(1) Ako je stranka nepoznatog boravita, inspekcijsko rjeenje dostavlja se stavljanjem na oglasnu plou Ministarstva.
Obavijest o tome ostavlja se i na mjestu oneienja ukoliko je to mogue.
(2) Nakon prve neuspjene dostave inspekcijskog rjeenja poznatoj stranci prema posebnom zakonu, dostava se provodi
stavljanjem rjeenja na oglasnu plou Ministarstva.
(3) U sluaju dostave iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka rjeenje se smatra dostavljenim istekom osmog dana od dana stavljanja
na oglasnu plou.
(4) Obveza izvrenja inspekcijskog rjeenja i rok za podnoenje albe poinju tei prvoga idueg dana od dana dostave
rjeenja.
Nepoznati oneiiva
lanak 252.
(1) Ako oneienje okolia prouzroi nepoznati oneiiva, stranka u inspekcijskom postupku je jedinica lokalne
samouprave na ijem je podruju utvreno oneienje.
(2) Ako utvrdi da oneienje predstavlja neposrednu opasnost za ljude i okoli, inspektor e rjeenjem narediti jedinici
lokalne samouprave mjere za smanjivanje odnosno uklanjanje oneienja putem druge osobe, odnosno ako to jedinica
lokalne samouprave ne uini u roku nareenom u rjeenju, mjere e provesti upanija na teret prorauna jedinice lokalne
samouprave.
Postupanje po prijavi
lanak 253.
(1) Inspektor e pisano obavijestiti poznatog podnositelja prijave o utvrenom injeninom stanju u inspekcijskom nadzoru
najkasnije trideset dana od dana utvrenja injeninog stanja.
(2) Podnositelj prijave nije stranka u inspekcijskom postupku u smislu ovoga Zakona.
(3) Ako se tijekom inspekcijskoga nadzora utvrdi da nema povrede ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona koje je ovlatena nadzirati Inspekcija zatite okolia i opravdanog razloga za daljnje voenje postupka, a podnositelj
prijave zahtijeva izvoenje dokaza, postupak se nadalje vodi po zahtjevu podnositelja prijave.
(4) Trokove daljnjeg voenja postupka iz stavka 3. ovoga lanka u cijelosti snosi podnositelj prijave.
(5) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka inspektor e zakljukom zatraiti od podnositelja prijave da unaprijed poloi novani
iznos za trokove izvoenja drugih dokaza.
Oduzimanje znaka zatite okolia
lanak 254.
Inspektor e Ministarstvu predloiti da oduzme znak zatite okolia nadziranoj osobi koja posjeduje taj znak, ako je
inspekcijskim nadzorom utvreno da ta osoba ne postupa po uvjetima pod kojima joj je znak bio dodijeljen ili vie ne
ispunjava propisane uvjete za dodjelu toga znaka.

Ukidanje suglasnosti za obavljanje strunih poslova zatite okolia

lanak 255.
Inspektor e Ministarstvu predloiti ukidanje suglasnosti za obavljanje strunih poslova zatite okolia, ako u provedbi
inspekcijskog nadzora utvrdi da ovlatenik ne ispunjava propisane uvjete ili strune poslove zatite okolia obavlja protivno
ovom Zakonu ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
Godinje izvjee o radu
lanak 256.
(1) Inspekcija zatite okolia izrauje godinje izvjee o radu.
(2) Sadraj izvjea iz stavka 1. ovoga lanka obuhvaa:
podatke i informacije o provedbi plana i programa rada,
podatke i informacije o poduzetim mjerama radi primjene propisa iz nadlenosti Ministarstva,
zajedniko izvjee o provedenim koordiniranim inspekcijskim nadzorima i o drugim aktivnostima u okviru
meusobne suradnje s drugim inspekcijama u podruju okolia,
prijedloge za unapreenje inspekcijskog nadzora u podruju okolia i stanja zatite okolia.
(3) Godinje izvjee iz stavka 1. ovoga lanka Ministarstvo dostavlja Vladi i objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva.
Javnost u obavljanju inspekcijskog nadzora
lanak 257.
(1) Ministarstvo obavjetava javnost na internetskim stranicama Ministarstva:
pojedinim inspekcijskim nadzorima i aktivnostima inspekcije zatite okolia,
koordiniranim inspekcijskim nadzorima i drugim aktivnostima provedenim u okviru meusobne suradnje inspekcije
zatite okolia i drugih inspekcija u podruju okolia.
(2) O koordiniranim inspekcijskim nadzorima javnost se obavjetava tromjeseno.
(3) Informacija o provedenim inspekcijskim nadzorima iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka sadri:
naziv nadziranog subjekta i lokaciju provedbe nadzora,
datum provedbe nadzora,
podatak o inspekcijskim slubama koje su sudjelovale u provedbi nadzora,
utvreno stanje o primjeni propisa,
poduzete inspekcijske mjere, te
stanje izvrenja nareenih mjera.
Prekrajne i kaznene prijave
lanak 258.
Ako se inspekcijskim nadzorom utvrdi da je povrijeen ovaj Zakon i/ili propis donesen na temelju ovoga Zakona, Ministarstvo
e:
podnijeti optuni prijedlog prema Prekrajnom zakonu,
podnijeti kaznenu prijavu nadlenom tijelu zbog kaznenog dijela,
poduzeti i druge mjere i izvriti druge radnje koje je ovlateno poduzeti i izvriti na temelju ovoga Zakona i
posebnog propisa.
lanak 258.a
Ako se u koordiniranom inspekcijskom nadzoru utvrdi da je povrijeen ovaj Zakon i/ili propis donesen na temelju ovoga
Zakona u dijelu koji se odnosi na pojedinu sastavnicu okolia i zatitu od utjecaja na okoli, inspekcijske slube nadlene za
obavljanje nadzora iz lanka 224. ovoga Zakona e:
podnijeti optuni prijedlog prema Prekrajnom zakonu,
podnijeti kaznenu prijavu nadlenom tijelu zbog kaznenog dijela.

XIV. PREKRAJNE ODREDBE

lanak 259.
(1) Novanom kaznom od 50.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba ako:

1.
2.
3.
4.
5.
6.

7.

obavlja strune poslove zatite okolia, a ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, odnosno posebnim
propisom (lanak 40. stavak 4.),
zapone obavljati strune poslove zatite okolia bez ishoene suglasnosti Ministarstva za obavljanje tih poslova
(lanak 40. stavak 5.),
obavlja poslove praenja stanja okolia, a sudjelovao je u izradi ili je izradio studiju o utjecaju zahvata na okoli
kojom je to praenje stanja okolia odreeno (lanak 40. stavak 8.),
obavlja strune poslove zatite okolia u svojstvu ovlatenika, u istom postupku u kojem je nositelj zahvata,
odnosno operater (lanak 40. stavak 13.),
se utvrdi da se radi o povezanim drutvima iz lanka 40. stavka 14. ovoga Zakona (lanak 40. stavak 14.),
Agenciji za potrebe informacijskog sustava zatite okolia u propisanim rokovima ne dostavlja tone, potpune i
vjerodostojne podatke i informacije kao i odgovarajua izvijea i/ili ako ne osigura nesmetan pristup podacima i
koritenje podataka za potrebe informacijskog sustava zatite okolia (lanak 150. stavak 1.),
ne dostavi u registar oneiavanja okolia vjerodostojne, tone i aurne podatke u propisanom roku (lanak 151.
stavak 4.).

(2) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba ovlatenika novanom kaznom od 10.000,00 do
15.000,00 kuna.
(3) Za prekraj iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga lanka kaznit e se i fizika osoba ovlatenik novanom kaznom od
5.000,00 do 10.000,00 kuna.
(4) Za prekraj iz stavka 1. podstavka 7. ovoga lanka kaznit e se i fizika osoba obrtnik novanom kaznom od 5000,00
do 10.000,00 kuna.
lanak 260.
(1) Novanom kaznom od 100.000,00 do 250.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba ako:
1. ne izradi Plan usklaivanja postrojenja s tehnikim standardima zatite okolia ureenim ovim Zakonom odnosno
posebnim propisom te s propisanim mjerama iz potvrenih meunarodnih ugovora (lanak 60. stavak 1.),
2. kod izrade Plana iz lanka 60. stavka 1. ovoga Zakona ne potuje ovim Zakonom i posebnim propisima odreene
tehnike standarde i rokove prilagodbe postrojenja i/ili se ne pridrava utvrenih tehnikih standarda i/ili rokova
prilikom provedbe Plana (lanak 60. stavak 2.),
3. ne izradi planove i programe sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona odnosno
sukladno posebnom propisu kojim je propisana obveza izrade tih dokumenata vezano za djelatnost kojom se bavi
(lanak 60. stavak 3.),
4. ne dostavlja Agenciji podatke, odnosno ne prijavi svaki nepredvieni dogaaj, vrstu dogaaja ili djelovanja u okoli,
sve sukladno propisanim obvezama o izvjeivanju (lanak 109. stavak 1.),
5. ne dostavlja propisane podatke u propisanom roku iz lanka 109. stavka 2. (lanak 109. stavak 2.),
6. ne obavijesti Ministarstvo o svakoj planiranoj promjeni u radu postrojenja (lanak 110. stavak 1.),
7. ne izradi i ne dostavi Ministarstvu Temeljno izvjee prije ishoenja okoline dozvole, odnosno njezinih izmjena i
dopuna (lanak 111. stavak 2. i stavak 8.),
8. ne poduzme potrebne mjere za otklanjanje znaajnog oneienja tla ili podzemnih voda opasnim tvarima koje je
postrojenje uzrokovalo (lanak 111. stavak 5.),
9. ne poduzme bez odgaanja potrebne radnje s ciljem uklanjanja, kontrole, ograniavanja ili smanjenja naenih
opasnih tvari (lanak 111. stavak 6.),
10. ne poduzme potrebne radnje s ciljem uklanjanja, kontrole, ograniavanja ili smanjenja opasnih tvari na lokaciji
postrojenja (lanak 111. stavak 7.),
11. ne obavijesti Ministarstvo bez odgaanja ili ne poduzme mjere za ograniavanje posljedica za okoli i sprjeavanje
moguih nezgoda i nesrea, odnosno ne poduzme mjere za ograniavanje posljedica za okoli i sprjeavanje
daljnjih nezgoda i nesrea koje je odredilo nadleno tijelo (lanak 116.),
12. ne obavijesti Ministarstvo i ne poduzme sve potrebne i sve dodatne mjere kako bi postrojenje uskladilo svoj rad s
okolinom dozvolom bez odgaanja (lanak 117. stavak 1.),
13. u postrojenju u kojem su prisutne ili e biti prisutne opasne tvari ne poduzme preventivne mjere nune za
smanjenje rizika nastanka i sprjeavanje nastanka velikih nesrea te mjere za ograniavanje utjecaja velikih
nesrea na ljude, materijalna dobra i okoli (lanak 121. stavak 1.),
14. svakodobno, ne prui Ministarstvu dokaze da je poduzeo sve potrebne mjere za sprjeavanje velike nesree u
skladu sa ovim Zakonom i provedbenim propisima ovoga Zakona (lanak 121. stavak 2.),

15. utvrdi prisutnost velikih koliina opasnih tvari, a ne izradi Izvjee o sigurnosti (lanak 122. stavak 1.)
16. ne izradi Politiku sprjeavanja velikih nesrea u kojoj utvruje svoje postupanje u vezi sa sprjeavanjem velikih
nesrea, odnosno ne postupa u skladu s tom Politikom (lanak 121. stavak 4.)
17. ne dostavlja podatke i ne informira Ministarstvo i sredinje tijelo dravne uprave nadleno za zatitu i spaavanje o
aktivnostima i sigurnosnim mjerama koje provodi sukladno Politici sprjeavanja velikih nesrea, odnosno svom
Izvjeu o sigurnosti te ako ne informira pravne i fizike osobe za koje je vjerojatno da bi mogle biti zahvaene
velikim nesreama koje moe uzrokovati njegovo podruje postrojenja (lanak 128. stavak 1.),
18. Izvjee o sigurnosti ne dostavi sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za zatitu i spaavanje radi izrade
vanjskih planova (lanak 131.),
19. ne obavlja praenje stanja okolia, odnosno podatke o mjerenjima emisija i imisija ne dostavlja Agenciji u pisanom
i/ili elektronikom obliku (lanak 141. stavak 5.),
20. ne dostavlja Agenciji na propisanim obrascima i u propisanim razdobljima, odnosno rokovima podatke iz
oevidnika iz l. 142. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona (lanak 142. stavak 2.),
21. ne osigura mjerenje emisija u i iz postrojenja, koje neposredno uzrokuju oneiavanje okolia, odnosno ne
osigura nadziranje njihovih utjecaja na okoli i o tome ne vodi oevidnik, te ne osigura mjerenje imisija, odnosno
sudjelovanje u mjerenju imisija prema udjelu u oneiivanju okolia postrojenja kojim upravlja i o tome ne vodi
oevidnik (lanak 142. stavak 3.),
22. podatke iz oevidnika o praenju emisija i imisija ne dostavlja nadlenom upravnom tijelu u upaniji odnosno
Gradu Zagrebu, na propisanim obrascima i u propisanim razdobljima odnosno rokovima (lanak 142. stavak 4.),
23. ne dostavlja i/ili dostavlja netone odnosno neistinite podatke nadlenom tijelu (lanka 142. stavak 5.),
24. ne osigura financijska sredstva za praenje stanja okolia sukladno ovom Zakonu (lanak 142. stavak 6.),
25. u roku koji je odredilo Ministarstvo ne izradi ili uope ne izradi sanacijski program za uklanjanje oteenja okolia
koja su nastala zbog prekoraenja graninih vrijednosti emisija u skladu s posebnim propisom (lanak 192. stavak
1.),
26. za sanacijski program iz lanka 192. stavka 1. ovoga Zakona ne ishodi suglasnost Ministarstva (lanak 194. stavak
1.),
27. je prema ovom Zakonu obvezan provesti sanacijski program, a nakon provedbe sanacijskih mjera ne osigura
praenje stanja okolia, odnosno uinka sanacije na stanje okolia i za to ne osigura financijska sredstva (lanak
203. stavak 1.),
28. koristi logotip EMAS, protivno Uredbi EZ br. 1221/2009 (lanak 212. stavak 1.),
29. oznaava znakom zatite okolia odnosno stavlja na trite proizvod koji ne ispunjava mjerila za dodjelu znaka
(lanak 214. stavak 1.),
30. koristi znak EU Ecolabel protivno odredbama Uredbe EZ br. 66/2010 (lanak 217. stavak 1).
(2) Za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom kaznom od 10.000,00
do 15.000,00 kuna.
(3) Za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se fizika osoba-obrtnik novanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00
kuna.
lanak 261.
(1) Novanom kaznom od 50.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit e se za prekraj proizvoa, odnosno osoba koja stavlja
proizvod na trite koji kada je to propisano, prije stavljanja na trite, na ambalau proizvoda, odnosno na prateu tehniku
dokumentaciju uz proizvod, ne stavi uputu kojom se potroa obavjeuje o utjecaju proizvoda i ambalae na okoli te
upuuje na nain postupanja s proizvodom i ambalaom nakon njegove uporabe (lanak 219. stavak 1.).
(2) Novanom kaznom od 50.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit e se za prekraj dobavlja novih osobnih vozila
namijenjenih prodaji ili leasingu, koji u svrhu zatite i informiranja potroaa na svakom prodajnom mjestu, ukljuujui i
promotivne sajmove, ne osigura podatke o ekonominosti potronje goriva i emisijama CO2 i vodi (lanak 219. stavak 2.).
(3) Novanom kaznom od 50.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit e se za prekraj prodava koji na prodajnim mjestima
istakne oznake, postere, promotivne materijale ili vodie s oznakama, simbolima ili natpisima koji su suprotni propisanima iz
podruja zatite okolia, ako njihovo izlaganje moe dovesti u zabunu potencijalne kupce novih osobnih vozila (lanak 219.
stavak 4.).
(4) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba proizvoaa, odnosno osobe koja stavlja proizvod
na trite novanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

(5) Za prekraj iz stavka 2. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba dobavljaa novanom kaznom od 5.000,00 do
10.000,00 kuna.
(6) Za prekraj iz stavka 2. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba prodavaa novanom kaznom od 5.000,00 do
10.000,00 kuna.
lanak 262.
(1) Novanom kaznom od 300.000,00 do 900.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba ako:
1. ne ishodi okolinu dozvolu u skladu s ovim Zakonom i provedbenim propisima ovoga Zakona (lanak 95. stavak
2.),
2. pri radu postrojenja ne poduzme sve, ili propusti poduzeti neku od mjera radi sprjeavanja oneienja (lanak
96.),
3. u svrhu izvravanja obveza iz lanka 121. stavka 3. ovoga Zakona ne utvrdi moguu prisutnost odnosno prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i koliinama, odnosno koliinama koje su vee od doputenih i o tome na propisani
nain ne obavijesti Ministarstvo (lanak 121. stavak 3.),
4. u postrojenju obavlja djelatnosti koje ukljuuju prisutnost opasnih tvari, a nije ishodila suglasnost na Politiku
sprjeavanja velikih nesrea, odnosno suglasnost na Izvjee o sigurnosti (lanak 124. stavci 1., 2. i 3.),
5. ne postupi u skladu s odredbom lanka 127. stavka 1. ovoga Zakona (lanak 127. stavak 1.),
6. ne ishodi novu suglasnost na Politiku sprjeavanja velikih nesrea, odnosno suglasnost na Izvjee o sigurnosti
(lanak 127. stavak 2.).
7. u sluaju velike nesree ne postupi u skladu s odredbama lanka 129. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona (lanak
129.),
8. ne sanira tetu u okoliu i ne otkloni prijeteu opasnosti od tete iz lanka 173. stavka 1. ovoga Zakona (lanak
182. stavak 1.),
9. ne sanira prouzroenu tetu u okoliu i ne otkloni prijeteu opasnost od tete iz lanka 173. stavka 4. ovoga
Zakona (lanak 182. stavak 2.),
10. svojim djelovanjem ili propustom djelovanja prouzroi opasnost za okoli, odnosno oneiivanje okolia, a bez
odgaanja ne poduzme mjere sprjeavanja odnosno mjere otklanjanja u skladu s ovim Zakonom i provedbenim
propisima ovoga Zakona (lanak 183. stavak 1.),
11. u sluaju nastanka tete u okoliu :
bez odgaanja ne obavijesti tijelo nadleno sukladno posebnom propisu o zatiti i spaavanju,
ne poduzme sve provedive aktivnosti i mjere za trenutani nadzor, ograniavanje, otklanjanje i ostale
potrebne radnje za stavljanje uzronika tete pod kontrolu u cilju sprjeavanja daljnjih teta na okoliu i
opasnosti za ljudsko zdravlje,
ne poduzme nune mjere otklanjanja tete sukladno uredbi iz lanka 173. stavka 3. ovoga Zakona (lanak
186. stavak 1.).
(2) Za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se fizika osoba novanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna.
(3) Za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom kaznom od 10.000,00
kuna.
lanak 263.
(1) Novanom kaznom od 100.000,00 do 250.000,00 kuna kaznit e se za prekraj nositelj zahvata pravna osoba ukoliko za
zahvat za koji je odreeno provoenje procjene utjecaja na okoli putem strunih i za to osposobljenih osoba ne provodi
mjerenja emisije i ne vodi o tome oevidnike, putem strunih i za to osposobljenih osoba ne provodi mjerenja imisije,
odnosno ne sudjeluje u mjerenju imisija, prema udjelu svoga zahvata u oneiavanju okolia, te ne sudjeluje u praenju
prirodnih i drugih pojava koje su posljedica oneiavanja okolia (lanak 142. stavak 1. podstavka 1., 2. i 3.).
(2) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba nositelja zahvata novanom kaznom od 5.000,00
kuna.
(3) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se nositelj zahvata fizika osoba novanom kaznom od 5.000,00 do
15.000,00 kuna.
lanak 263.a
(1) Novanom kaznom u iznosu od 50. 000, 00 do 200. 000,00 kuna kaznit e se za prekraj jedinica podrune (regionalne)
samouprave ako ne izvri provjeru potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti podataka dostavljenih od strane obveznika, kao
i potivanje propisanog roka (lanak 151. stavak 5.).

(2) Za prekraj iz svaka 1.ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba u jedinici podrune (regionalne) samouprave,
novanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 15. 000,00 kuna.
(3) Novanom kaznom u iznosu od 50. 000,00 do 200. 000,00 kuna kaznit e se za prekraj jedinica lokalne samouprave i
jedinica podrune (regionalne) samouprave ako ne osigura sredstva za financiranje zatite okolia (lanak 209. stavak 1.)
(4) Za prekraj iz stavka 3.ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba u jedinici podrune (regionalne) samouprave i
jedinici lokalne samouprave, novanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 15. 000,00 kuna.
lanak 264.
(1) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba ako onemogui
obavljanje pregleda inspektora, odnosno inspektora nadlenog prema posebnom zakonu ili ne dostavi u odreenom roku na
uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu u provedbi nadzora (lanak 229. stavak 1.).
(2) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 15. 000,00 kuna fizika
osoba obrtnik i fizika osoba nositelj zahvata.
(3) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.0000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi.
lanak 265.
(1) Svako neispunjenje obveza odreenih provedbenim propisima ovoga Zakona iz lanka 268. stavka 3. i lanka 269. ovoga
Zakona operateru, nositelju zahvata, ovlateniku, i oneiivau, te neispunjenje tih obveza u utvrenom roku i na propisani
nain smatra se prekrajem u smislu ovoga Zakona.
(2) Za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka pravna osoba nositelj zahvata, ovlatenik, te pravna osoba oneiiva, kaznit e
se novanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 800.000,00 kuna.
(3) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 2. ovoga lanka
novanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna.
(4) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i fizika osoba obrtnik novanom kaznom od 3000,00 do 15. 000,00
kuna.
lanak 266.
(1) Za prekraje propisane ovim Zakonom prekrajni postupak ne moe biti pokrenuti kada protekne tri godine od dana
poinjenja prekraja.
(2) Izreene prekrajne sankcije ne mogu biti izvrene ako od dana pravomonosti odluke o prekraju protekne tri godine.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 267.
(1) Obvezuje se Vlada da prijedlog Strategije odrivog razvitka iz lanka 51. ovoga Zakona podnese Hrvatskome saboru u
roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Obvezuje se Vlada da prijedlog Strategije zatite morskog okolia iz lanka 56. stavka 3. ovoga Zakona podnese
Hrvatskome saboru u roku od dvije godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
lanak 268.
(1) Vlada e donijeti Plan zatite okolia Republike Hrvatske iz lanka 52. ovoga Zakona u roku od jedne godine od dana
donoenja Strategije odrivog razvitka Republike Hrvatske.
(2) Vlada e donijeti Plan intervencija iz lanka 57. ovoga Zakona u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona.
(3) Vlada e propise iz: lanka 56. stavka 4., lanka 57. stavka 6., lanka 64. stavka 6., lanka 78. stavka 3., lanka 95.
stavka 5., lanka 120. stavka 2., lanka 149. stavka 3., lanka 160. stavka 2., lanka 173. stavka 3. i lanka 212. stavka 2.
ovoga Zakona donijeti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
lanak 269.
Ministar e propise iz lanka 40. stavka 12., lanka 47. stavka 5., lanka 119. stavka 2., lanka 126. stavka 4., lanka 132.
stavka 2., lanka 141. stavka 4., lanka 145. stavka 4., lanka 151. stavka 3., lanka 192. stavka 4., lanka 214. stavka 2.,
lanka 217. stavka 2., lanka 218. stavka 5., lanka 219. stavka 5. i stavka 6., lanka 226. stavka 3. i lanka 248. stavka 6.
ovoga Zakona donijeti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

lanak 270.
Skuptina upanije, odnosno Skuptina Grada Zagreba i gradsko vijee velikog grada obvezuju se donijeti program iz lanka
53. ovoga Zakona u roku od est mjeseci od dana donoenja Plana zatite okolia Republike Hrvatske.
lanak 271.
(1) Do donoenja dokumenata iz lanka 267. i lanka 268. stavka 2. i iz lanka 270. ovoga Zakona primjenjivat e se
odgovarajui dokumenti o zatiti okolia doneseni na temelju Zakona o zatiti okolia (Narodne novine, br. 110/07.), koji
ostaju na snazi do donoenja odgovarajuih dokumenata sukladno ovom Zakonu.
(2) Do stupanja na snagu provedbenih propisa iz lanaka 268. stavka 3. i lanka 269. ovoga Zakona ostaju na snazi propisi
doneseni na temelju Zakona o zatiti okolia (Narodne novine, br. 110/07.) u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s
odredbama ovoga Zakona i to:
1. Uredba o tehnikim standardima zatite okolia od emisija hlapivih organskih spojeva koje nastaju skladitenjem i
distribucijom benzina (Narodne novine, br. 135/06.),
2. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli (Narodne novine, br. 64/08. i 67/09.),
3. Uredba o stratekoj procjeni utjecaja plana i programa na okoli (Narodne novine, br. 64/08.),
4. Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zatite okolia (Narodne
novine, br. 64/08.),
5. Uredba o informacijskom sustavu zatite okolia (Narodne novine, br. 68/08.)
6. Uredba o kakvoi mora za kupanje (Narodne novine, br. 73/08.),
7. Uredba o postupku utvrivanja objedinjenih uvjeta zatite okolia (Narodne novine, br. 114/08.),
8. Uredba o sprjeavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari (Narodne novine, br. 114/08.),
9. Uredba o ukljuivanju organizacija u sustav upravljanja okoliem i neovisnog ocjenjivanja (Narodne novine, br.
114/08.),
10. Uredba o nainu utvrivanja teta u okoliu (Narodne novine, br. 139/08.),
11. Uredba o tehnikim standardima zatite okolia za smanjenje emisija hlapivih organskih spojeva koje nastaju
tijekom punjenja motornih vozila benzinom na benzinskim postajama (Narodne novine, br. 5/11.),
12. Uredba o uspostavi okvira za djelovanje Republike Hrvatske u zatiti morskog okolia (Narodne novine, br.
136/11.),
13. Plan intervencija kod iznenadnih oneienja mora (Narodne novine, br. 92/08.),
14. Pravilnik o registru oneiavanja okolia (Narodne novine, br. 35/08.),
15. Pravilnik o povjerenstvu za strateku procjenu (Narodne novine, br. 70/08.),
16. Pravilnik o znaku zatite okolia (Narodne novine, br. 70/08. i 81/11.),
17. Pravilnik o Oevidniku uporabnih dozvola kojima su utvreni objedinjeni uvjeti zatite okolia i rjeenja o
objedinjenim uvjetima zatite okolia za postojea postrojenja (Narodne novine, br. 113/08.),
18. Pravilnik o registru postrojenja u kojima je utvrena prisutnost opasnih tvari i o oevidniku prijavljenih velikih
nesrea (Narodne novine, br. 113/08.),
19. Pravilnik o mjerama otklanjanja tete u okoliu i sanacijskim programima (Narodne novine, br. 145/08.),
20. Pravilnik o priznanjima i nagradama za dostignua na podruju zatite okolia (Narodne novine, br. 31/10.),
21. Pravilnik o uvjetima za izdavanje suglasnosti pravnim osobama za obavljanje strunih poslova zatite okolia
(Narodne novine, br. 57/10.),
22. Pravilnik o slubenoj iskaznici i znaku inspektora zatite okolia (Narodne novine, br. 126/10.),
23. Pravilnik o nainu peaenja prostorija, prostora i sredstava za rad nadziranih osoba prema propisima o zatiti
okolia (Narodne novine, br. 126/10.),
24. Pravilnik o nainu peaenja prostorija, prostora i sredstava za rad nadziranih osoba prema propisima o zatiti
okolia (Narodne novine, br. 43/12.),
25. Pravilnik o slubenoj iskaznici i znaku inspektora/ica zatite okolia (Narodne novine, br. 43/12.).
lanak 272.
Povodom pravomonog rjeenja kojim se daje odobrenje za namjeravani zahvat izdano na temelju Zakona o zatiti okolia
(Narodne novine, br. 82/94. i 128/99.) moe se podnijeti zahtjev za ishoenje lokacijske dozvole, odnosno drugog
odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno, prema posebnom propisu, najkasnije do 31. prosinca
2013. i po proteku toga roka ne moe se vie podnijeti.

lanak 273.
Ovlatenici koji su ispunili uvjete za obavljanje strunih poslova zatite okolia propisane Zakonom o zatiti okolia
(Narodne novine, br. 110/07.) i Pravilnikom o uvjetima za izdavanje suglasnosti pravnim osobama za obavljanje strunih
poslova zatite okolia (Narodne novine, br. 57/10.), nastavljaju s radom kao ovlatenici koji imaju suglasnost prema ovom
Zakonu, osim ovlatenika za koje je propisana obveza ishoenja akreditacije prema posebnom propisu, a koju akreditaciju
moraju ishoditi do 31. prosinca 2014.
lanak 274.
(1) Fizike osobe koje su zaposlenici ovlatenika i obavljaju strune poslove iz podruja zatite okolia a imaju najmanje 10
godina radnog iskustva na odgovarajuim poslovima, u zadnjih 15 godina, odnosno fizike osobe koje su radile na strunim i
upravnim poslovima iz podruja zatite okolia u sredinjim tijelima dravne uprave, do stupanja na snagu ovoga Zakona i
imaju najmanje 10 godina radnog staa na odgovarajuim poslovima, smatraju se osobama s poloenim strunim ispitom
sukladno ovom Zakonu. Rad na odgovarajuim poslovima dokazuje se potvrdom sredinjeg tijela dravne uprave.
(2) Fizike osobe koje su zaposlenici ovlatenika i obavljaju strune poslove iz podruja zatite okolia, a na koje se ne
primjenjuju odredbe stavka 1. ovoga lanka, dune su poloiti struni ispit u skladu s odredbama ovoga Zakona u roku od
godinu dana od dana stupanja na snagu pravilnika iz lanka 47. stavka 5. ovoga Zakona.
(3) Ako ne poloe struni ispit u propisanom roku, fizikim osobama iz stavka 2. ovoga lanka prestaje pravo na obavljanje
poslova iz podruja zatite okolia kod ovlatenika.
(4) Inspektori s vie od pet godina radnog iskustva na poslovima inspekcije zatite okolia smatrat e se osobama s
poloenim strunim ispitom sukladno ovom Zakonu.
lanak 275.
(1) Savjet za odrivi razvitak i zatitu okolia osnovan prema odredbama Zakona o zatiti okolia (Narodne novine, br.
110/07.) nastavlja s radom kao Savjet prema ovom Zakonu.
(2) Povjerenstvo za albe osnovano prema odredbama Zakona o zatiti okolia (Narodne novine, br. 110/07.) nastavlja s
radom do osnivanja Povjerenstva za albe sukladno odredbama ovoga Zakona.
lanak 276.
(1) Postrojenja koja su ishodila objedinjene uvjete zatite okolia sukladno odredbama Zakona o zatiti okolia (Narodne
novine, br. 110/07.) prije 7. sijenja 2013., odnosno postrojenja koja su podnijela zahtjev za objedinjene uvjete zatite
okolia prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a pod uvjetom da zaponu s radom do 7. sijenja 2014., duna su se uskladiti
s odredbama ovoga Zakona do 7. sijenja 2014., osim postrojenja na koja se odnosi posebni propis o zatiti zraka.
(2) Postojea postrojenja za koja se mora ishoditi okolina dozvola, sukladno novom popisu djelatnosti iz uredbe iz lanka
95. stavka 5. ovoga Zakona, a koja su u radu 7. sijenja 2013., te se ne nalaze na popisu djelatnosti iz Uredbe o postupku
utvrivanja objedinjenih uvjeta zatite okolia (Narodne novine, br. 114/08.), duna su se uskladiti s odredbama ovoga
Zakona do 7. lipnja 2015., osim postrojenja na koja se odnose posebni propisi o zatiti zraka i gospodarenju otpadom.
lanak 277.
(1) Postupci pokrenuti po odredbama Zakona o zatiti okolia (Narodne novine, br. 110/07.) do stupanja na snagu ovoga
Zakona dovrit e se prema odredbama toga Zakona.
(2) Objedinjeni postupci iz lanka 70. Zakona o zatiti okolia (Narodne novine, br. 110/07.), koji se vode po zahtjevima
podnesenim do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovrit e se po propisima koji su bili na snazi u vrijeme podnoenja
zahtjeva.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka objedinjeni postupci iz lanka 70. Zakona o zatiti okolia (Narodne novine, br.
110/07.) koji se vode po zahtjevima podnesenim do stupanja na snagu ovoga Zakona, mogu se na zahtjev stranke razdvojiti,
u kojem sluaju se donosi rjeenje o prihvatljivosti zahvata za okoli, prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme
podnoenja zahtjeva, a dio postupka koji se odnosi na objedinjene uvjete zatite okolia, obustavlja se.
(4) Postupci pokrenuti pred prekrajnim sudom po odredbama Zakona o zatiti okolia (Narodne novine, br. 110/07.) do
stupanja na snagu ovoga Zakona dovrit e se prema odredbama toga Zakona.
lanak 278.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o zatiti okolia (Narodne novine, br. 110/07.).
(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona u Zakonu o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07.,
38/09., 55/11., 90/11. i 50/12.) prestaje vaiti lanak 188. stavak 5., lanak 193. stavak 2. i lanak 257. stavak 3.
lanak 279.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim lanaka 210., 211., 212., 215.,
216., i 217. koji stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Klasa: 022-03/13-01/135
Zagreb, 21. lipnja 2013.
HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Josip Leko, v. r.

PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE (NN 78/2015)

lanak 66.
(1) Vlada e uredbu iz lanka 56. stavka 5. koji je izmijenjen lankom 10. ovoga Zakona donijeti u roku od godine dana od
stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Vlada e uredbu iz lanka 120. stavka 2. koji je izmijenjen lankom 27. ovoga Zakona donijeti u roku od godine dana od
stupanja na snagu ovoga Zakona.
lanak 67.
(1) Ministar e pravilnike iz lanka 132. stavka 2. koji je izmijenjen lankom 37. ovoga Zakona i lanka 214. stavka 2. koji je
izmijenjen lankom 48. ovoga Zakona donijeti u roku od godine dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) elnik sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za mjeriteljstvo e pravilnik iz lanka 61. stavka 8. koji je izmijenjen
lankom 12. ovoga Zakona donijeti u roku od godine dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.
lanak 68.
(1) Do stupanja na snagu uredbe iz lanka 56. stavka 5., koji je izmijenjen lankom 10. ovoga Zakona u dijelu u kojem nije u
suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjuje se Uredba o izradi i provedbi dokumenata Strategije upravljanja
morskim okoliem i obalnim podrujem (Narodne novine, br. 112/14.).
(2) Do stupanja na snagu uredbe iz lanka 120. stavka 2., koji je izmijenjen lankom 27. ovoga Zakona u dijelu u kojem nije
u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjuje se Uredba o sprjeavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari
(Narodne novine, br. 44/14.).
lanak 69.
(1) Do stupanja na snagu pravilnika iz lanka 132. stavka 2., koji je izmijenjen lankom 37. ovoga Zakona u dijelu u kojem
nije u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjuje se Pravilnik o registru postrojenja u kojima su prisutne opasne
tvari i o oevidniku prijavljenih velikih nesrea (Narodne novine, br. 139/14.).
(2) Do stupanja na snagu pravilnika iz lanka 214. stavka 2., koji je izmijenjen lankom 48. ovoga Zakona u dijelu u kojem
nije u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjuje se Pravilnik o znaku zatite okolia (Narodne novine, br. 70/08.
i 81/11.).
(3) Do stupanja na snagu pravilnika iz lanka 61. stavka 8., koji je izmijenjen lankom 12. ovoga Zakona u dijelu u kojem nije
u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjuje se Pravilnik o mjerama za sprjeavanje emisije plinovitih oneiivaa
i oneiivaa u obliku estica iz motora s unutranjim izgaranjem koji se ugrauju u necestovne pokretne strojeve TPV 401
(izdanje 01) (Narodne novine, br. 4/14. i 115/14.).
lanak 70.
(1) Postupci pokrenuti po odredbama Zakona o zatiti okolia (Narodne novine, br. 80/13. i 153/13. Zakon o gradnji) do
stupanja na snagu ovoga Zakona dovrit e se po odredbama toga Zakona.
(2) Postupci pokrenuti pred prekrajnim sudom po odredbama Zakona o zatiti okolia (Narodne novine, br. 80/13. i
153/13.) do stupanja na snagu ovoga Zakona dovrit e se po odredbama toga Zakona.
(3) Hrvatska agencija za okoli i prirodu kao pravni slijednik Agencije za zatitu okolia i Dravnog zavoda za zatitu prirode,
temeljem ovog Zakona preuzima poslove Agencije za zatitu okolia u okviru djelokruga utvrenog Zakonom o zatiti okolia
(Narodne novine, br. 80/13.) i poslove Dravnog zavoda za zatitu prirode u okviru djelokruga utvrenog Zakonom o zatiti
prirode (Narodnim novinama, br. 80/13.).

lanak 71.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Klasa: 022-03/15-01/72
Zagreb, 3. srpnja 2015.
HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Josip Leko, v. r.