GEOGRAPSKI GLASNIE God, 1965. Br. 25 ZAGREB I OKOLICA UTJECAJ GRADSKOG GRGANIZMA NA REGLJU Stanko Zuljic Uvod Zagreb sc u toku svega nekoliko posljednjih decenija razvio u yaino industrijsko sredigte i velik grad. Usporedo s razvojem Zagre- ba i okolica grada do¥ivljava krupne promjene. One se odituju u migracijama stanovni8tva, procesu urbanizacije, kao i u raspodjcli funkeija razvijenog gradskog organizma na Sirem teritoriju, uklju- Sujuéi tu i dijelove njegove okolice. Vodedi gradski centar Hrvatske razvio se u veliki grad u vrijeme kada je teritorij dréave u cjelini josna vrlo niskom stupnju urbanizacije, te to u daljnjoj mjeri nagle- Sava njegovo znavenje za razvoj dijelova sjeverne Hrvatske. Zagreb postaje jezgra iz koje se Siri proces urbanizacije koja uvjetuje sves- traniji preobrazaj Sire okolice grada. Fracenje odredenih promjena omoguénje da se veé u potetno} Fazi Sirenja utjecaja jedne urbane jezgre na potencijalno podruéje urbanizacije, sagleda odgovaraju- da predispozicija okolice grada, kao i pozitivni te negativni Faktori koji utjeeu na urbanizaciju okolice velikog grada u drustvenim wy- jetima kakvi postoje u nagoj zemlji, i izvrge odgevarajuce uspored- be s prirodnim faktorima koji mogu na takav razvoj utjecati. Suvremeni gospodarski razvitak gotovo redovito je pra¢en iz medu ostalog i promjenama kvantiiativnih.odnosa poljoprivred- nog i nepoljoprivrednog stanovni’tva. Poljoprivreda se unapreduje uvodenjem telnike, kao i primjenom novih nauénih spoznajau_o- voj djelatnosti, Sto rezultira opadanje broja radne snage potrebne t tof djelatnosti, uz istovremeno povedanje proizvodnih mogué- nosti. U sve veéoj mjeri pojavljuje se vi8ak radnog potencijala na selu, koji djelomitno apsorbiraju nepoljoprivredne djelatnosti na selu, vecim dijelom gradovi kao centri industrijske proizvodnje, au matnoj mjeri i podruéja urbanizacije u okolici velikih gradova. Gra- dovi i njihova okolica postaju aktivna imigraciona podrugja, a u vezi's time i prostori koji najbrie registriraju svaku promjenu u gospodarskoj strukturi pojedinih regionalnih cjelina. Urbanizacija, kao rezultanta promjena u gospodarskoj strukturi pojedinih regio- 5 Gecsraisk! wlasnik 2%66 GEOGRAFSKI GLASNIK nalnih cjelina i citavih driava, je proces druStveno nuzan, te je j naSoj zemlji normalna poprama pojava suvremenog razvoja, Ciju ji problematiku neposredno aktuelno sagledavati u-njenom cjelok nom prostornom opsegu i druStvenoj sadrvini. . Taylor smatra da je urbanizacija jedno od najasnovnijih obiljezja suve mene civilizaciic. Ako se kao indikatcr razvijenost! post i Seosltog stanovnistva kao 50:50, onda je Velika Britanija di leno mijerilo razvijenosti ged. 1850, Njematka 1805, Sjedinjene Drave ‘Am: Ke 1918 au Francuskoj se upravo izjednatava bro} seoskog i gradsxog stanou nistva.’ Jugoslavija se nalazi u potetnoj fazi intenziynije urbanieacije, jer Jo8 god. 1946, od whupnog broja stanovnika svega 21,05%e otpadalo na grad Stanovnistve? Urbamieaclja nije jednostavan proces, ‘koji bi se mozau poist Vjetiti s ckupljaniem stanovnistve iskljudivo u gradovima, vee sa redovilp vija a Sirlm prostorita. Urbanizucija firth prostora tak ne mora uvijek bi pasljedica imigracije okolnog senskog stanovnidtva u grad, vee i obrathe teu den smigracije gradskog stanovnistva u poveljnije stambene ‘prostor uokolici vecih gradova. Urbanizaciia uvjetuje socijalne, a takoger ¢ gospodars Probleme izazvane apsorbiranjem nekedanjih poljopriveednih povesina za sta movenje i jayne funkcije.* Sjrenje urbantzirani podruéja iztavno utjede i Zivot u Siroj okolici gradova. Ti se utiecaji oéituju ili u ogranaveniu razvof Ajoprivrede, i to zbog povisenja projzvednih troskova Hoje uvictuje blizin rada’ Mt wu stimulltanju razvoja poljoprivrede, i to u praveu inlenzivne mereijalne proizvodnje za gradsko triiste. Jako su prostori ikoji urbanizacijom dodivijavaju promjene u odnosu drdavni terftorij u cjelini relativma mali, oni se u tolileo) mjeri anijenjaju easluguju posebnu paznju, Ovo toliko wike go se na njima akamulira cata dio gospodarskog potencijala prostorno enatno vetih geogratskih cjelina. #eografska spornaju takvih specifitnih prostornih jedinica poscbno je inte santna sagledavanje vremenskeg slijeda promjena, pratenie suvremenog eb vanja ! eventualno projiciranje dendencija. U toku 139 godina sveukupni bi stanovnika koji Zive y gradovima sa preko 100000 stanovnika povetsa se 20 puta, tj. 154 milljuna god. 1800. na 313,7 milijuna slanovmika 1950s Udi avieiskog stanovnistve koje #ivi u tim gradovima povetao se od 2% na. 13x Drastitan primjer matenja prostorno malih urbaniziranth podrutia pruza} Siedinjene Driave Amerike gdje je 1950, na manje od 0,5%o ukupne povreint Ziviela gotovo polovina stanovnistva draave? Na intenzivno akumuliranje stanovnistva na relativno melim i ponekad pogledu prircdnih uvjcta ne narotite poveljmim prostorijama, utjete diay 1— @. Taylor: sUrban Geography« (u: G, Taylor, ur: sGeography iat ihe ‘Twentieth Centurye, London 1957} str. 500. 2 — Ratunajuci kao gradsko stanovnigtvo 1948, g, stanovnigtve nasclja koja su do 81. IM 1953. g. imala siatus grada fli gradske opélhe (sKonatnil rezultat! popisa stanovaistva 15, TIT 1948, 2, Knjiga 11] — Stonoynigtvo pt zanimanjux, Beograd 1954. str. LXVI) 3 — Takva je problematika narotito akutna wu nekim padrugjima Velike Britanije, Japana i Sjedinjenth drZava Amerike (California) A — Velilti porezi, skuplja vadna snaga i skuplji transport u zemljama zapadne Evrope i sjeverne Amerile mogu paljoprivredu u okoliei velixog grada udiniti nerentabilnom. 5 — XK. Davis: »The Origin and Growth of Urbanization in the Wor'da u: American Journal of Sociology LX, No 5, 1055, str. 433-434. 5 — Samo u Sjedinjenim dsiavema Amerike ukupno gradsko stanov- nitivo u istom raedoblju se povetalo od 08 na 965 milijuna, au postotky od 6 na Gi CW. Thomas, ur: ¥Man's Role in Chending the Face of the Earthe Chicago 1956, slr, 886). 7 1950. 2. urbanizirana podruéjg USA su obuhvacala 12.733 mE sq oko 70 milijuna stanovnika (W. Thomas, op. cit, str. 889)ZAGREB I OKOLICA 67 fakiora. Pojedini autori su skloni da poteine tendeneije za okupljanie Lindi triage tak u dalekoj pros'ostiu prirodnom bioloskem nagomus Drug] sa gkloni da komplekse urbanizacije tumage preteino tehnitko-gospodarskim fakiorima.! Urbanizaclja je proces preobragaja prostora izagvan drustvenim faktorima na Uije prostorne modifikactje utjete ditav nix geografsicih folktora, uldljudu'u G ovdje prirodna obiljezja odredenog podrutjx, prometno-geogratske felctore { Sevgrafsku stvarnost u jednom daleko Sirem prostora od onog Koji je u fazi Urbankzacije, Razlika u standardu izmedu gradskog i vangradskog podrudia je u poteino} fazl jedan od glavnih elemenata priviatne snage grada, Cinjenica da ova rezliica u razvijenim drustvenim zajednicama iétezava, a da to ni u ke- Jem pogledy ne smanjuje tendenciju urbanizacije, u da'joj mjeri potvrduje da su gospodarski razvoj i geografske predispoziciia pojedinih prostara oshovni faktori koji uvietuju opseg i praves razvijanje urbaniziranih podrugja Akumuitanje stanownlitva u urbeaiziranim podrudjima uvictowane jeu po- fedinim zemljama visckom relalivncm guslotom naseljenosti, Visoki stupanj agneme napusenosti takeder Mo%e pozitivno utjecati na proces urbanlzaelje. A- grarna prenaseljenost i nemoguénost prosirenja poljoprivrednih povrSina mogu uerokovati da se i bez tehnitkog nupretice, koji bi mogne izbaciti visek radnoe stanovnistva 5z po'joprivrede pojavi potreba akumuliranja stsmovnistva wu ne- folloprivrednim prosterima i to uglavnom uz lmdusirijske i rudarske centre. Prelijevanje viSka slenevniStva ruralnih podrugja u urbanizirana podruéja o- moguéuje stagneeiju gustode nasoljonost: u vangradskim podruiima 4 w stvari govisuje fiictlval prostornl potencijal svake pojedine drZave.* Ratumajuti pod- mutie SE Hrvatske kao teritorijalnu jedinicu, gustoéa naseljenost! se od 38 sta- novnika (1 km? — 1887., poveéala na 74 stanovnika )1 km" 1961, Ako se, medutim, fz sume 22cljelo podrugje tskljutt povrgina | broj stanovnika gradova, onda se gustofa od 38 — 1857. povetala na 58 — 1910, a od dada Je uglavnom stagnirela, Jer jo 1961. iznosila takoder 58 stanovnika! 1 km? Stanovnistva u 000 Gustota na 1 km?/13 az 4 2 a A eeacqesenis ata 4 Z f ean £8592 i g ae ee : a 3 2 Fees GSE EES 3 3 i g ER58 SAE 2S 1837 224 1889 alls ae 38 ‘1380 310 2170 2489 At 44 1890 358 TT 2335 50 30 1900 438 2703 314 56 54 1010 320 2917 3437 il 5B 1921 560 2844 3404 OL 57 1931 TOO 3064 S764 aT 61 ‘1946 B06 2952 3758 67 59 1958 o13 * 3006 3019 70 BO 1961 1242 2918 4160 ce 38 @— W. Thomasop, cit. str. 434435. 9— Po tom _mifljenju fizionomija grada | njegovo prostiranje proistigu jg trofkova gradnje tipa stanovanja kojemu odredeni kulturni Krug teai; freskovi osiguranja opsicrbnih instalaeila cdreduju gusloéu stanovanja, pa prema tome i prostiranje urbaniziranog podrutja; toSkovi transporta, os! Sto shog faxtora rentabilnosti utjetu na gustocu stanovanja, takoder ograni- Gavaju centrifugainu snagu urbanizaclje (W. Thomas, op. cit. str. 688).68 GEOGRAFSKI GLASNIK Koncentracija priraslog stanovnitivg SR Hrvatsle od 1910—1981, u grado- vima nadomiestila je 12.448 km? povrsine koliko bi bilo potrebno za naseljava- nje pritaslog stanovnistva pod gospodarskim uvjetima ‘kakvi su postojali u vangradskim podrutjima, Po krajnje pojednostav'jenom Kkriteriju, to pokazuje dau zemljama gdje ne postoje uvjeti Sirenja povriina za primarnu proizvod- nju, urbenizacije postaje nuina veé zbog samog prirodnog prirastaja stanov- alftva. Urbanizeeija se, zbog krupnih socijalao-~gospodarskih promjena koje uzro- kuje, ne odvija bez unutragnjih suprotnosti. Na to inmedu ostalog utjeta i ‘uvjeti pod kojima se ona u odredenim prostorima oflvija. Potpuno je rezlitita problematika koju uvjetuje Srenje urbanizirane ckolice grada na slobodnom, Rospodarsk! nelskoriséivanom zemljistu bez veé pretodno orgoniziranth ne selja, od problema koji se pojavljuiu pri ukljutivanju ranije postojeslh rura’ nih haselja u urbaniziranu zonu odredenag velikog grada. Ukljudivanie sela dik- tira, uz ostale papratne pojave urbenizacije, posebno ‘rei i radikaln! soci« jalno-gospedarsil preobraza] postojedih drufivenith mikrejediniea”. Za urba- nizaciju slobodnih prostora karakteristiéno je jednostavno prilagodavanje po~ stojegim prirodnim preduvjetima i naznim prometno-geografskim jaktorim. U zemijama u kojima se jo§ odriava spev fitni, ponekad tak i povlaséent upravno-polititki status grada”, lumedu grada 1 njegeve urbanizirane okolice postoje ostre teritorijalno-upravne granice. Razlilce u politi¢lcom i uprevnom) pogledu ™ izmedu grada i niegove urbanizirane okolice, od koje jedan dia) najtesée ved predstavlja integralni dio grada, uzrokuje dalje probleme unutar prostorno jedinstvenog urbanog kompleksa, »Grad« se ponekad opire pros: venju gradskin meda, jer to poveéava tro#kove njegove uprave i protiruje obaveze u pogledu prodirenja mreze gradskih komunalnih instalacija. S dru- ae strane bliza urbanizizana okolica racvija se u aradska perlferija bez res- pesta Cesto 1 najosnavnijih urbanistiékin patreba grada — jezgre. Grad i nije gova okolica, u teritorijalno-upravnem pogledu odvojena, ne usiladuju pro- metnu, mrezu, vedoastiine i rekreac‘one potrebe. To u fazi defnitivne eks- paa problem, koji treba rjeSavati skupim asanacijama i rekonstrukeljame pojedinih intenzivno izgradenth urbaniziranih prostara. To nameée potrebul da se Hiri prostor grada, koji s niime fini ergansku clelinu, sagleda jof u po. Setnoj fazj urbanizacije okolice grada i razvoj tcga modrutja uskladi sa 2a jedmitkim potrebama { interesima razvoja. 10 — Prema fednoj preejeni fitave *ovjetansivo bi uz gustocu od 2100 stanownika/1 km?, koja uglavnom odgovara intenzivno urbaniziranim podrugjima, naseljavalo svega 1,2 milijuna km*, Slo predstavlja M0 kope nene povrsine zemlje (W. Thomas, op. cif. str. 889). 11 —S. Zuljié: »Povast_gradskog stanovnistva N. BR. Hrvatsker, Geo- Brafski Glasnik KXIL, Zagreb L961. str. 31—42, 12 — Procjena Zavoda za statistiky S. R. Hrwvatske. 12 — Ratunafo sa ukupnom povriinom S. R. Hrvetske od 36.263 km™ (aq 1961. g. — 56.530 km#) i povrSinom vangradskih podrugja od 50.000 km’, id — Urbanizacija pretpasiavlja orevladavanje gradskih normi_Zivo- ta, Sto se sukobljava sa seoskim andinom stanovania, po ikojemu je stan is- tovremeno i stambena i proicvodno-gespodarska jedinica. Drianje stoke 1 peradi se ma pr. sukobljava s normama gradske higijene, dto nepoljoprivred- no stanovnistvo onog momenta kada brojtano previada nastoji administra tivnim zebranama likvidirati a to gospedarski ugrofava eventualno preose talo poljoprivredno stanovnistwvo. 15 — Takve su raglike jo$ u blizoj proS'osti pustojale i u nasej zemijl 18 — D. Bogue navodi shvacanje po kojem se okoljca razvija kao nas meinik na raéun grada. Stanovniiivo okvlice koristi gredske ulice, radna Mijesta, sadrZaje za razenodu i kulturne ustaneve grada, a da gradsiom bus AZetu, koji to sve odréava, ne doprinosi niSta (D. Bogue, ur.: Needed: Urban and Melzopolitan Research, Oxford —- Ohio 1952. str. 4i),ZAGHER L ORGLICA 69 Urbanizgirana okolicu grada nije slati¢ka vet dinamitna, prostorna jedibica. Njeno prostitanje ovisi o prirodaim elementima, dok se unutarnje promjenc advijaju pod utjecajem u prvom redu drudivenih faktora. Saaga ekspanzije ovisi_o drustventm faktorima, dak na smjerove ekspanzije utjetu prirodal uvieli, Zbog toga urbanizirana okolica grads, koja zajedno sa gradom Cin! }. dnstveni regionalni komp'dks, ne mora biti istovetna jedno} prirodnoj -mi froregionainoj cjelini, vet predstavija fukeionalnu jedinicu, Pojam »lzoli- ranogg gradac" sve vise istezava, mu slutajevima edje to specifiani uvieté diktiraju. Veliki grad je infegrirana urbana jedinica, koja utjete ma Siri pro- stor o kojem istovremeno { ovisi* Unutar prostore reglie vrai se intenziyna firittke, materifalna i kullurna razmjena. Veé sim faktor dnewnih kretanja radne snage dovolian je da regionalni kempleks grada, imajuél pri tom u vidu grad i njegovu urbaniziranu okolicu, poveze u funkeionalnu ejelinu'*. Isami pojmovi selo, trgoviste’ i grad, pod utjecajem urbanizacije, koji se osjeca gotove na cijelom drZavnom prostoru, dofivijavaju u svom gangenju krupnije promjene, Prema C. Huntingtonu i A. Carlsonu regionalne geografske studije treba da obuhvataju: »1} razliéite prostorne faktore, promatrane sa geografskes sianovigia. te 2) fovjeka | njegove aktivnosti, promatrane u_svjetlu milhova prllagodavanja danoim prostoru, kaa i naginu na koji ¢ovjek madificiza ili ni korisnim pojedine elemente u danom prostorn«®. Znaiaj tovieka Iao pi fate drugivenih snega, koli modificiraju danu prirodau sredinu, nije po- jrebno posebno naglakavati. Prirodni prostor u tsporedbi ba raclititim dru- lvenim zajednicama koje u njemu djeluju. ima rawititu vrijednost. Poten- eijal jednog prirednog prosiora ima svoju apsolutnu vrijednost, ali njena rea- 17 — Pojam je raaradio J. ‘Thilnen: »Der isoliérte Stadt in Beziehung auf Landwirtschaft und Nationalékonomies, Hamburg 1826. 18 — Pojedini autori idu tako daleko ‘da grad smatraju antibiologkom wm, koli bez Sire okolice ne bl mogla prosperirati. 19 —'Rezvoj prometa tokom 20. staljeia omoguéuje sve vecu pokretnost radne snage, St0 postaje jedan od osnavnih faktora brze urbanizacife prostra- Bjih vangradslih podrudja. Talo se od ukupnog stanevnistva u_pajed Sriayama dnevno pokrefe na pr. u Norveskoj 45%,, (1951), Nizozemsicoi 400 (1948—1952.), , Saveznoj Republici Njematkoj ‘@5%oo (1953.), Poljsko) 554%%o (840—1950) (X. Horstmann: »Die Binnenwanderung in den Liindern Furopas*, u; Reumordnung und Raumforschung, 1955, No 4, str. .193—202), UWdio pokretne radne snage koja daevno putuje od mjesta stanovanja do mjesta rada se sialno povetava. Tako je na py. njen udio u ukupnom broju zaposlenih u Svicarskoj lznosio 1910. g. 8.7%, 1930. g. 1240s, 1941. #. 13.3%, a 1980. g. 17,0 (K. Witthauer: »Die Bevdlkerung der Erde, Verteilung und. Dynamike, Petermanns geogrephisehe Mitteilungen, Gotha 1988, str. 46), 20 — Polam »irgovistes, koji je u nadim prilliama oznataveo sredignjs naselie jecinog moljoprivredneg podrugja u cojem se vr8l ragmjena usnov- nih materijalnih dobara je kod nas, zbog temnje za deklarativnim statusom grada, u takvim naseljima_ poteo istezavat!, Naxon kvalitativnih i teritovi- jainth promjena u politi¢koj podieli, na esnova kejih opéina postaje osnovna polititia i gospodarska jedinics dolazi do bréeg razvijanja osnovnih drus- fvenih funkcija u centralnim nascljima apéina, koje pastaiu osnovne tmikro- regionalne jedinice nage dricvnog prosiora.. Ova centralna naselja esto po svojoj funkelji i strukturi ne mogu iti tretirana kao gradska. Najtesce th se ne moze smatrati nitt seoskim naseljlma, te im naziv trgoviite, iako je t hrvatskom jeziku donekle zastario, najbolje odgovara. Ova je grupa haselia kod nas najbréjnija od gradova, a kod klasiikacije nasolja na grad- ska 1 seoska treba ih individualno na osnovu strukture stanovnistva 4 osta- ih obfljeZja tretirati kao gradska, adhosno scoska naselja. Pojam treoviéta na slitan matin tretira 1 Zavod za stalistiku S. R. Hevatske (*Administrativ- no-teritorijalna podiels 1 imenik nagelja, Stanje $1. XIK 1954, ste, 7) 21—C. Huntington 1 A. Carlson: The Geographic Basis of So New York 1938, str. 6,70 GBOGRAFSKI GLASNIE iizacija ovisi o tome Sto odredena drustvena sredina Zeli i mote ostvarit, imajuéi u vidu dulturna i materijalnu snagu, te politi ideclogiju, koja as: mijerava razvoj odredene druftvene #ajednice™. Studij regionalnog komplek: grada zhog toga treba da obuhvata kompleksny prematranje pritedne sredii i drusiventh snaga koje djeluju u danom prostoru, ukljueujud: razvoj uj proflosti u mjeri Koliko to tradi cbjainjenje postojetih odnoca™ 1 eventualno| Projiciranje tendonelia buduéer reevoja". ‘Urbana geogratiia® nema duljy tradiciju, jer se fenomen grada i urbani zaciia Kao specifiéen druftveni proces, u svom potpuncm opseeu, uvetini zemalja javija zapravo tek u toku 20. stoljeés, U Njemaékoj i Veliko; prvi maéejniji radowi 0 polodaju 4 rasprostirenju grads! su krajem 19. i podetkom 20. stoljesa*, Metode prougavanja unutrasnje strike ture 4 Birenja gratia, te njegova promatranja u pejzaiu razraduje O. term, Prvu opéu urhenu geogretiju: objavijuje K. Hassert 1907, Nakon toga Pajavijuja se prve znagnjnije geogratske studije pojedinih evrepsiih grado va", U Sjedinjenm Dréavama Amerike prvi rad pojavijuje se vet 10 ‘stoljeca™, ‘ali stwarni razvoj urbane geogratije kaa nauene discipline zepotinje potetkam ovog stoljeca, U toku svojeg razvoja urbana scogrefija se razwila u disciplinu koja geo- grafskl promatra grad, analizivajuéi njegovu pojavu u prostoru, opseg 1 stru! tura grada, niegov razvoj u proglosti, te zakonitesti u razv: iu, koje mogu dott do izrazaja u baduénosti, U definiciji sadréaja geografskth studija gradova Bowman: »Geography in Relation to the Social Sciencese, New York 1934, str. 115. 23 —~ Prema H, Mackinderu historijska geografija je »proutavanje his: joriiske sadainjostix (W. Wooldridge i G East: »The Spirit and Purpose of Geogrephys, London 1951. str. 80). 24 — J. Fleure (privatna korespondeneija) je seo tako dalexo da je ple- dirae da se kod interpretacije danainjih obiljezja gradova uzme wu obsir L Primarna uepéena tnadicionaina kerakteristila. U tom sitisli on’ pripisuje Greima trgovaéku, Rim'janima vojnitku i administrativan Franko-Homa- nima sintez. administraciie, religije i zabave, Franko-Gotima religiomnu, @ Nijemeima malogradansku tradiciju, Sto je prema sutoru utjecalo na ob, lhe#ja pojedinih evropskih gradova, 35 — Nakon to urbanizacifa postaje ne manje vazan proces od razvoia samih gradove, termin surbana geografija: bolje odgovara od termina ageo- $refija gradovae il: »poleografijax, jer jasnije povesuje Kompleks pitanja ko ja sjedinjuju gradove i prostore ‘unbanizacije. Kerijen rijeti (ures) ims ma pravo isto zhagenje, ali je rij urbanizacija i u nalem jeaiku prihvacena i upoirebljava se za omaku procesa previadavanja gradsih norm! Zivota, Na isti nagin su iu nekim svjetskim jezicima formirani sliéni nazivi. (na pr, uw engleskom surban geography), ako ti jezici imaju viastili iran ta Pojam »grady, i 26 — F. Ratze!: »Antropogeographies, Stuttgart 1882; F. Richthoften: ASledlungs- und Verkehrsgeographies, Berlin 1908; A. Hetiner: Dis Lage der menschlichen Ansiedhungen«, u: Geographische Zeiisehritt 1893.; C. Chie sholm: »Geographieal Relation of the Market to the Seats of Industrye, ui Scottich Geographical Magazin, Vol, 26, No 4, 1910. 27 —,O Scbliter: sBemerkungen ur Siediundsgeographies, u: Geopra- Dhische Zeitschrift 1999, 2 — K. Hassert: »Die Stadt geographisch betrachtets, Leipzig 1907, 29 — S. Geer: »Greater Stockholm, A. Geographical Interpretations, u- Geographics! Review, Vol. 8, 1023.; H, Bobek: »Inabruck — eine Gebingsiadt, ihr Lebensraum und ihre Erscheinungs, Stutigart 1998; R. Blanchard. oGre, noble, Etude deo géographie urbainc«, Grenoble 1936, 80 — H, Tappan: +The Growth of Cities — A Discoursce, New York 1855, -ZAGREB T OKOLICA 7 pojavijuju se razlike, koje proizlaze jz razlititeg gledanja na kompleks geo- grafije u cjelini, Na asnovu takvih divergencija pojedini autori umjesto da grad promatraju kao odtez koriiéenja odredene prostorne gsnove, apsolutau Drednost daju sludiju druftvenih feltore rozvoja grada. H. Mayer promaira grad ‘kao drustveni fenomen, te rastlanjuje njegova socijalna | politiéka obi- lieZja putem snalize funkeija. Usporeduje funkelje grada sa njegovim rez~ vojem sivarajuéi eakljutke o njihovoj meduovisnosti, znaéenju greda, te nje- govom utjecaju na siti prostor®. Urbana geografija, za rezliku od drugih nau- ‘ka, pruga geograisku intempretaciju postania, danainjlh obiljegja i tenden- cija razvoia geada i promatra ga kao organizam koji je podreden nizu his- torijskih, prometno-geegratskih i gospodars'i uvjetovanih zakonitosti™. Urbana geografija se tokom posljednje decenije tolike razvila da poje- dini autori plediraju za njenu spceijalizaclja u nekoliko emjerava™. Ona je zbog svoje prostorne obuhvatnosti i sadrZajne Sirine povezana s drugim nau- lama, kao Ho su soviologija, ekonomila j urbanizam, te ima mata) i teo- retske nauéne i primijenjene strixine diselpline. To njenom sadréaju reda da- je iru praktiéna vrijednost’s. Time je ujedno bling dopuniena prvobitna se- @réina geografskih studlja. J. Watson smaira vainim a razvo} gecgralije sto se ofizidko provjeravanie i studij gospodarskih te tehnologkih utjecaja i his- forljskih promjena prosirlo promatranjem funkeionslaih odnosas®, Guvremeni gospodarski razvoj u industrijski razvijenim zemljama sve vite naglaSava matenje gradova 1 to me samo kac samostalnth centara, vee kao jezeri prostranih urbanigivandh podrutja. Pojavijuje se iu angloamerit- kom jeziénom podrugju sve teiée upotrebljava termin smetropolac i »me, frepolitansko podrudjex keo pojam najvises stupnja rezvijenosil u urbanis- tigkorn i gospodarskom pogledu. Raavijanje velikih metropolitanskih pod- $1 — H. Mayer; »Urban Geographys, u! P. James i C. Jones, ur; »Ame- rican Geography, Inventory and Prospects, Syracuse 1945. str. 145. 32 — J. Moscheles: »The Demographic, Social, and Economic Regions of Greater Prague, u: Geographical Review, Vol. 27. 1937. str. 414). 3% — Fo H. Mayeru (op. cit. str. 15¢—162) to bi bill: 21. Comparative Studies of Cities, 2, Historical Evolution of City Forms and Functions, 3. Suburban Settlements, 4, Urban Riboons, 5. Oplimum City Size, and New Towns, 6 Internal Relations within Cities, 7. The Third Dimension in Cities, 4. Functional end Locational Inter-relations, 9. Applicationss, 4 — Geografska metoda se sastoji u kompleksnom promatranju pro- stora — regije, dok se soclologija ogranitava na studlj osnovnih drustventh zajednice. Koneepelja funkeionelne regije je pripadala u potetiu preteino soeiologiji, ali se u novije vrijeme primjenjuje u obje nautne discipline. So- ciolog F. ‘Play @Les ouvriers européens<, Paris 1855) je za analizu odmosa dru&tvo—industrija postavio program studljq koji obuhveéa: 1. Prostor, 2. Rad 1 8. Porodicu, V. Brandfor (sSociologys, Ency. Brit, 14 th Ed, Vol. 20. str. 914) nadovezuie so na F. Playa i navodi dg uvodenje prostornog faktora studija Gini socijalno-geografskom, dok iskijucivanje prostornog faktora uz uvodenje porodiénog faktora studiju éini soclologkom. 38 — Kod studija gradova, geografija ih prouéava u nekoliko raalititih videva, kao 3o su: 1. Morfologija gradova, 2. Funkcije gradova i njihova siruktura, 3. Postanak gradova. Geografija je zainteresirana 73 primjenu njenih zabljutaka Kod planiranja i akcije da se postojeée stanje popravi 4H, Mayer: »What we Neod to Know About the Internal Structure of Cities and Metropolitan Arease, u: D, Bogue, ur: Necied Urban and Metropolitan Researehs, Oxford—Ohin 1953. str. 12). 36 — J. Watson: »The Soviological Aspects of Geographys, ui G. Taylor: »Geography in the Twentieth Centurys, Londen 1951 str. 473). a7— U_nagoj zemlji fi termini nisu_uobitajeni, Jer velliih gradova u pravem znateniu toga pojma u Jugoslaviji prije drugoga svjetskog rata za- Pravo nije nj bilo. Stariji autori su stetrali da, metropolom treba smatrati grad sa Vige 0€ 05 ii Zak 1 milijum stanovnika, uxoliko predstavija kijue-2 GEOGRAFSKE GLASNIEK tuéja postepeno obuhvatia vise gradowa i uvietuje prekrivanje nekada indivi- duelnih gravitecionih podrudia. Funkelje se rasporeduju u vite urbanih jaz gris time da glavni centar zadrzava najveti dio osnovaih funkeija, Sto mu dojo znagenje metropole, Rezvijanje metropola i metropolitanskih podrutje. je-najvisi stadij urbamizacijo u kojem urbanizirana okolici prestaje biti ~apsndiks razvijenom gradu, i postaje komplementaran dla urbanitirane pros- torne i funlclonalne cjeline. U sistemu centara kakav se razvio u Jugoslaviji, naziru se dva osnovna centra — Beograd i Zagreb — koji dostitu stupanj gospo- darske razvijenosti i funkcionalne kompleksnosti da definitivno uévrécuju svoj status regionalnih centara prvoga reda, Kojima gra- vitiraju prostorna okolna podruja, To geogralski studij njihovog najgireg gradskog prostora Gini posebno interesantnim i pogodaim “za primjenu urbano-geografskih metoda studija na nase prilike. Usporedo s_brzim porastom broja stanovnika nakon drugog avjetskog rata, koji je bio uvjetovan u prvom redu brzim razvojem industrije, Beograd i Zagreb su se po svojem znatenju izdvojilt od ostalih glavnih gradskih centara Jugoslavije (sl. 1): Broj stanovnika Grad a ST 1948" 1953" 1961° Beograd 367 816 410172 598 346 ZAGREB 279 623. 350 829 457 499 Sarajevo 113.769 136 283 198 914, Skoplie 87 654, 122 143 171 893 Ljubljana 115 095 138 981 157-412 | ‘enje razvojnih tendencija Zagreba pokazuje da se-u Jugo- he moze govoriti o apselutnom primatu jednog grada ved 9 dva grada koji u izvjesnoj mjeri dijele glavne funkeije 5 time _ da u Beogradu previadava macenje politiékih funkcija". C. Stewart — nu gospodarsiu tatku u jednom prastranijem podruéju, koje se adekvatno tome onda moge tretirati kao metrepelitansko podrudje. U novije vrijeme se u Siedinjenim drZavema Amerike metropolom smatra svaki grad sa vide ed 50.000 stanovnika ukoliko se oko njega razvia odredeni urbanizirani_kom- pleksa ivukoliko je unutar tako konstitulanog metropolitanskox podrudja dostignut visi stupanj funkeionalne povezanosti (D. Bogue, op. cit. atr. 16). 38 — Izvor Savezn! Zavod za statistil 1 evideneiju: sKonatni rezultati Papisa stanovni8tva od 18, II 18 g, Knjiga I, Stanovnistve po polu | do- Mmatinstvac, Beograd 1951. 49 — Izvor: *Popis stanovniitva 1983 Knjiga XIV, Osnoval podaci o sta- novnittvus, Beograd 1958. 40 — Lvor: Statistiéki godinjilk SPRI — 1963, Beograd 1963, str, 608, 41 —- Slitni_»dualnizams posteji i u_nekim drugim driavama kao na. bru Italfji (Rim-Milano), Svieersko} (Bern-Zirich), Nizozemskoj (Haag- -Amsterdam) itd,ZAGREB t OKOLICA B sterevniet ‘700 000 ‘sug ane BEOGRAD 3 ‘500.000 PAGREB sn0e00) spond} cc a ; SARAJEVO SKOPLIE Laue Luana, 0000- soano| 30.000|— — al | Seyi eae pict ea a a Austro-Ugarsia, Srbija, Turska Val Jugostarya SFRI Sl 1 Kretanje broja stasovnika gradskih sredista” Jugoslavije; uporedenje odnosa velitine | tendencija rasta. Fig, i Changes in the muber of inhabitants of the urban centres of Yuge- slavia, comparision of size and growth tondencies je jzratimao odnos najveceg prema drugom po velidini gradu sva- pen Fe Arai ke pojedine dréave na osnovu formule O = B “@j konstatirao da uw 14 od 72 dréave taj odnos iznosi 1 — 1,5". Izmedu Beograda i Za- 42 — A= broj stanovn ka najvedeg, y Bo“ bre} stamovnika po weliéini drugog grada avake pojedine driave. 43 — Kao srednju_vrijednost autor navodi admos 3,25 (C. Stewart: »The Sie aid Spacing of Clties«, u! ‘Geographical: Review, Vol. 48, No 2° 1958. str. 294).44 GEOGRAFSKI GLASNIK greba taj je ednos 1961. bio 1,38, te ova dva grada pokamaju osno nu predispoziciju za podjelu nekih druStvenih funkeija. voded gradskog srediSta dréave. Razlozi za takav razvoj leze uprostor noj dispoziciji dréavnog prostora Tugoslavije, u specifienim pred nostima geografskog polozaja i politickog te gospodarskoj tradial gba grada; u najnovije vrijeme t i dekoncentracije pojedinih funkei tu, Sto geografskom polozaju Zagre daje posebnu vaFnost Od stvaranja Jugoslavije nakon prvog svjetskog rata Zagrel se razvio ievan mijerila sjeverne Hrvatske, kojoj je primaran regi nalni centar, i hrvatskog prostora u cjelini: See 3 Indeksi (1931=100) Yo udio godine dfoment spores be Meera 19s1as3e 981-1080 1931 1953 1961 Gradsko stanovni- Stvo © u ukupnom stanovnistvu podru- | tja SR Hrvatske 12,4 18,6 23,3 29.8 67 100 125 160 Stanovni8tvo Zagreba u ukupnom stanovni- Stvu podrutja SRH 11 49 9,0 110 22 100 184 224 Stanoynistve Zagreba u ukupnom grad- skom stanovnistvu podruéja SR Hrvatske 92 265 384 368 35 100 144 1391 cS ee Postoini udio stanovmisiva Zagreba u ukupnom stanovnisty podrudja SR Hrvatske je brie rastao od postotnog utesca grad. skog stanovnistva u cjelini, Udio stanovni8tva Zagreba 1 ukupnom gradskom stanovni’tvu je takoder bio u porastu, Sto pokazuje da se faktori razvoja Zagreba malaze u ajegovim funkeljama proma- iranim sa stanovista jugoslavenskog drzavnog prostora u cjelini, it 5 Obiainienie C. Stewarta (op, cit. str. 227) se ne mode u polpunastt pribvatiti, jer podjelu wloge vodeceg gradskog centma na : novi, Na pr. 1892. g. postoje: ban »cijele Slavonijex (Ladislav Petrov), ~hr- votsko-dalmatinskie ban (Nikola Gorjanski) i (shrvatsko-dalmatinsko-sla- yonskic ban (Ivan Kréki), ‘To pokazuje da je banska viast bila raSélanjena, fe prema tome nije mogao ni postojati apso'uini politiéki centar tadanjeg hevatskog prostera. Eventualna meduovisnost ‘li primat jednog bana’ bitno na mijenja osnowni sakljutak (Bane ut Hrvetske Enciklopedije, Sv. IL, Za- Breb 1041. str, 182), 3 30 — Kao sjediste banova u brvatskoj prodlesti spominju se posebno Kain, Ototac, Bihaé { Zagreb. 31 — »Ban«, Hivatska Bhe., IIT, Zagreb 1941. str. 180. 32— R, Horval: »Povijest banske palates, Viesnik zemaljsicog ‘ahi- va 1915.88 GHOGRAFSKI GLASNIK Prvi znaéajniji impulsi u rasvoju Zagreba uvjetovali su dos ljavanje stranaca, Oni donose pojedine tekovine tadanjeg gosp darskog razvoja evropskih gradova u Zagreb i posiaju progresiv: faktor u daljem razvoju obrta i trgovine. Ve¢ krajem 12. stolje u Zagrebu uz hrvatsko stanovnistvo Zive i stranci®. Nakon 12% doseljavaju se u veéem broju Nijemei, a Gradee se i prostorne Siri Opcina Gradec ved u 15. stoljeéu obuhvaca Gitav teritorij od pot ka Crnomerec na zapadu’, ali je izgradeni dio naselja ograniée na utvrdeni prostor Gri¢a i njegovu neposrednu okolinu. Pr tornom Sirenju Zagreba" pridonijela je i znacajnija imigracio strnja u toku 15. i 16. stoljeca. Te su migracije bile rezultat tut skih osvajanja. Pojedinaéni bjegunci kojima to uspijeva, nastoj se nastaniti u sigurnijim gradovima. Treba naime imati u vidu tadanji feudalni druétveni odnosi nisu pogodevali migracijama st novnistva, te su doseljavanja bila ograniéena na pojedinatne sh éajeve, a ako su bila brojnija onda su zato morali postojati speck fiéni pozitivni uvjeti". Doseljavanja u toku 15. i 16, stoljeca rezultirala su prevladav. sje Wesests Bess! clair vaiie eat tacedera avian oe Coe came brojniji stranci. Ta su doseljavanja, iako malabrojna, ojagala dni potencijal grada i pozitivno se edrazila na razvoj njegovih g spodarskih aktivnosti. Istovremeno se u Zagreb doseljava brojnij plemstvo. To je rezultiralo porastom politickog znaéenja Zag ba, ali uz istovremeno narusavanje ranije postojecih drustvenil odnosa unutar samoupravnih institucija opcine Gradec Za stari Zagreb bila je karakteristi¢na ne samo pravna i uprat na podvojenost vee i razliéita drustvena konstitucija pojedinih gi jedinica®. U Kaptolu je prevladavalo zna¢enje crkve koja j 38 — Dokumenat koji nayodi da se 1198. g, stanovnici Zagreba (podra zumijeva se Biskupski grad, Kaplol i Viatka Ves) slavljaju pod sudbenu vias zagrebatkog biskupa navodi »Madéare, Latine i Slavenes (1. Tkaléic: »Ml numenta Civitatis Zagrabiensis, Ja str. 3) Pojecini autori tvrde da u Zagreb u to vrijeme jo5 posto}l zaostala grupacija potomstva romanskog stanovale atva, Sto izvode iz citiranog dokumenta koji spominje Latine, kaa i iz imend aVicuz Latinorume) Laika ili Vlasia Ves — Vlasia lies) (F. Breitentel eZagreb- Kr, i sl. grad na brdu Grechs, »Zagrebe 1935. 2, str. 35) $4 — Osniveju se predgrada HNova villa civitatise, koje se u 15, stoljetd zove Lonéaraktom ulicom ili Tlicom (po potoku Tica, Koll je izvinae tspad vrhg Tica) i Sost ili Njematka Ves jugoistotno od Gradeca. . €: »Monumenta civ. zagrataiensis, TT4 slr, 45, . a6 — Prostomi raavoi Zagreba obraduje A, Mohorovidié (eAnaliza his torijsko-urbanistitkor rezvoja grada Zagrebac, Rad J. A. Z. U., 287, Zagreb 1952, str. 2761), 37 — Da doseljavanja nisu bila brojnija govorl procjena da Zagreb w Ai. sto'jeca ima ole 460 Kuen sa svega oko 2000 stanovnika, 39 — U sredajem vijeku postoje dva oanovna tipa gtadeva, Prvi obic hvaéa naselia Koja se pojavijuju ha priredno zaéticenim i gospodarski, te promeino vainim pologajima i nakon razvoja primarnih gradskih gospodar- skin aktivnosti obrt i irgovina) uspijevaju posebnim kraljevsiim altimi dia se oslobode teudaine uprave. Drugi tip gradeva obubvaéa naselja koja sa razvijaju oko va%nog leudalnog, odnosno erkvenog centra (A. Mohorovitity op. eit. str. 27/28),ZAGREB I OKOLICA 89 ujedno bila i snazna feudalna jedinica. Gradec, iako je i u njemu crkva imala jaki utjecaj, razlikovao se od Kaptola po svojoj sa- mostalnoj gradskoj upravi. Sve do 16, stoljeca Gradec se slobodno razvijao neovisno od feudalaca, koji su se direktno oslanjali na svoju gospodarsku osnovu, tj. feudum izvan Zagreba. Turska eks- paizija prema zapadu uvjetuje doseljavanje predstavnika tadanjeg feudalnog druétvenog sloja u utvrdeni i sigurniji Gradec*. Oni se postepeno infiltriraju u javni Zivot nekad iskljucivo obrtniéko- -irgovadkog naselja, a statutom iz 1609." scbi osiguravaju povlas- éen polozaj. U svega nekoliko decenija u Gradecu nestaje gradan- ske jednakosti, a wast prelazi u ruke viastele iz Gijih redova se po- javljuju doZivotni zastupnici opéine i biraju senatori. Takay je raz narugio unutarnju homogenost Gradeca, a bio je logi¢na pos- Ijedica porasta politi¢kih funkcija Zagreba, koji se u torn razdob- lju ustaljuje kao vodedi gradski centar preostale, od Turske neos- vojene Hrvatske. _ Unutarnja drustvena struktura Zagreba na prijelazu iz srednjeg u novi vijek prilagodila je ajegovom polititke-geografskom znaée- nju, Sto je omogucilo da on kasnije definitivne preuzme ulogu po- litiéke metropole Hrvatske. Tome su pridonijela historijska zbiva- nja od kraja 15. pa sve do 19. stoljeca, ali je razvoj Zagreba kao politi¢kog centra uprkos opéim prilikama koje su tome pogo- dovale, bio veoma polagan. Turska je u svom- vojnitkom po hodu prema zapadu krajem 15. stoljeéa osvojila Sisak, posljednje maéajnije vojniéka uporiste pred Zagrebom. Kada je 1552. pala i Carma, Zagreb je ostao zastiéen jedino prirodnim elementima ko- ji su otezavali komuniciranje igmedu najblizih turskih uporista i grada, te svojim viastitim obrambenim sistemom. Take su Turci drZali Sisak sve do 1593. oni nisu poveli ni jednu ozbiljniju vojni kwakciju da napadnu ili ¢ak osvoje Zagreb. Tako je to razdoblje u kojem snaga turske ekspanzije pocinje slabiti, namece se zakljuéak da Zagreb u to vrijeme nije predstavljao u tolikoj mjeri razvijeno gradsko gospodarsko polititko sredigie da bi to moglo privudi na ak- ju tak éajnu vojno-pelititku silu kao Sto je u to vrijeme bila. Osnivanje Karlovea 1579. i ustrojstve Vojne krajine reduci- yalo je i u teritorijalnom pogledu kompetencije banske vlasti u mini- mum, pa Zagreb, stjecuci polititki primat, u stvari postaje centar go- iovo iskljuéivo svoje Sire gradske okolice, ukljuéujuci i Hrvatsko zagorje gdje mu ozbiljno konkurira Varazdin. Ovisnost Zagreba o Madéarskoj i Austriji, te teritorijalna redukcija Hrvatske, sveli su ulogu Zagreba na funkeije lokalnog regionalnog centra, s donekle progirenim politi¢kim funkcijama, koliko je to omoguéavala tra- dicija i uporna obrana preostalih atributa hrvatske dréavnosti. 30 — Seljatke bune tokom 18, slolieéa takoder su utjecale na gradnju brojnijih feudalnih rezidencifa uv Zagrebu. 40—- BE. Laszowski: *Monumenta Alstorica lib, reg. clvitatis Zaprabise, Vol. XVItx, str. 217, dol. 152, sir. 224 dok. 153 i str. 245 dok. 17290 GEOGRAPSKI GLASNIK U razdoblju djelomiénog twritorijalnog obnavljanja Hrvatske, geogralski polodaj Zagrcba kao polititkog centra dolazi narotito do izragaja. Hrvatska, kc joj se unutar habsburske monarhije u to- ku pojedinih razdoblja priznayala stanovita politicka individual- nost, progiruje sé u prvom redu unutar medurje¢ja Sava—Drava — Dunav. U fazi obnavijanja gospodarskog Zivota u tom prostora pojavijuju se kao najznacajniji gradski centri medurjeéja: Zagreb, Osijek i Zemun. Sva tri grada smjeStena su na rubnim polozajima medurjeéja i orijentirana su na komuniciranje sa susjednim predje- lima ivan medurjedja’'. Osijek je nastao i razvijao se kao spona iumedu savsko-dravsko-dunavskog medurjetja i susjedne Baranje, te nakon potiskivanja Turaka juno od Save podinje gubiti svo| vajno-politiéki znacaj i dalje se razvija uglavaom kao gospodarski centar. Zemun je Iezao na ipravcu austrijske ekspanzije prema ju goistoénoj Evrapi, Razvija se kao dvojna naselje Beograda, te na- kon ukidanja dréavne granice na rijeci Savi gubi svoju individu alnost. Zagreb je predstavljao najpovoljniji Jokalitet jer je pove- zivao hrvatsko “medurjegje sa sjevernim jadranskim “primorjem, Upravo je to bio sekundarni pravac teritorijalnog obnavijanja Hr- vatske, te se Zagreb nagao na najpovoljnijoj taéci koja je povezi- vala osnovne pravee teritorijalnog razvoja Hrvatske. Dva osnevna smjera teritorijalnog obnavljanja Hrvatske — prvi u praveu istoka, koji je obuhvacao medurjetje i — drugi u praveu jugozapada pre- ma Lici i jadranskom primorju" priradno se spajaju u Zagrebu, | te je to pogodovalo razvijanju njegovih politi¢kih funkcija”, Razvoj Zagreba u polititko srediste Hrvatske, 2a Sto su posto- jali pozitivni polititko-geograiski uvjeti, ometala je palititka ovis nost Hrvatske. Razvoj Hrvatske ovisio je o madZarskoj i austrij skoj politici, koje se u odnosu na Hrvarsku nisu bitnije razlike- vale, a bile su rukovodene tendencijama ekspanzije k mediteran- skom prostoru, odnosno jugoistotnoj Evropi, Isticanje nacionalne individualnosti i razvijanje jacih gospodarskih i politi¢kih te#nji za germanizacijom, odnosno madéarizacijom javnog divota; pod takvim su uvjetima i najrazvijeniji gradski centri Hrvatske mo- vali ostati na nivou »provincijskoga« grada i razvijati se u sjeni 41—. U panonskom prostoru postoje dva_v no_odvagilo na razmjestaj najvatnijih gradskih aliénim wvjetima kao u medurjetja Sava—Di na vainim rubnim polodajima medurjetja Dunayv—Tisa tri gradska centra: Budimpg$ta aa najvaénijo}) sieverozapadnoj tatci, Szeged na vainom pol Zaju na rijeei Tisi, te Novi Sad na najpovoljnijo} prometnoj taéei u odnosu na evropski jugoistok. 42 -- U tom pravey bila je uamjerena i bezuspje3na borba za polili¢ko pripajanie Dalmscije Hrvatsko}. do éega je dotlo tek 1939. 2. A — Posebno treba imati u vidu posfojanje Vojne Krajine, koja se pro- fezola od Velebitskog primozja do krajdjeg istotnog dijela Hrvatske, obu- hhvagajuéi cijelu Posavinu, Moslavinu i dio Podravine. Obzirom da je pod yugje Voing Krajine bio izugeto iz kompetencije banske vlasti, Zagreb je JeZao_u najvecem prostorno cjelovilom kompleksu veivilnes Hrvatske, tc je Kao polititko-upravni ceniar i u tom pogleda imao prednosti. ka medurjetja, to se bit edisia u tom prostoru, Pod a—Dunay, razvila suse iZAGRBB IT OKOLICA wn Beéa i BudimpeSte. Podvojenost austro-madzarskih interesa oko podjele rukovodeée uloge unutar habsburske monarhije uvjetuje unuiamje politiske borbe u kojoj Hrvatska ima podredenu ulogu. Polovinom 18, stolje¢a uvodi se u Hrvatskoj »Zupanijsko« ure- denje, s tim da iupanije direkino korespondiraju s beékim dvo- em. Od 1767. postaji kraljevsko vijece kraljevine Dalmacije, Hr- vatske i Slavonije. Krajem 18. stoljeca u potpunosti je likvidirana banska administracija, te Hrvatskom upravija Ugarsko namjesni- tko vijece. Sve do 1848. zupanije direktno korespondiraju s Budi- mom, te je uloga Zagreba aaa politicko-upravnog centra svedena na minimum. God. 1848, dolazi do ponovne organizacije banske administracije, koja se ubrzo pretvara u namjesnistvo podredeno centralioj vladi u Betu. Ponovno previadavaju centralistitke tez- nje. God. 1867. udaraju se temelji dualizma, a Hrvatska se prepur Sia Maddarsko}. Medusobni odnosi formalno se reguliraju hrvat- sko-ugarskom nagodbom 1868. Tom nagodbom prvi je put za dulji period jasno formulirana sadrZina zemaljske vlade za Hrvatsku sa dixtem u Zagrebu. God. 1881. banska vlast dobiva i svoje konacne ieritorijalne okvire, jer je podruéje nekadanje Vojne krajine de- finitivno pripojeno Hrvatskoj. Kompetencije zemaljske vlade u Za- grebu bile su minimalne, jer su obuhvaéale uglavnom unutarnje poslove, bogostovlje, nastavu i pravosude, ali je i to bilo dovoljno da Zagreb poprimi i formalnu ulogu nacionalnog politikog centra Razvoju Zagreba u politiéki centar Hrvatske pridonijelo je i budenje hrvatske nacionalne svijesti u prvoj polovini 19. stoljeca. Bez obzira na nesredene polititke prilike, patriotski narodni pokret protiy gernianizacije i madZarizacije potenciraa je wlogu nacionalne metropole i poéeo isticati Zagreb kao utjelovijenje Zeljene narodne emancipacije.' Zagreb postaje u Sirim narodnim slojevima pojam nacionalne metropole prije negoli je to po svojoj gospodarskoj i politiékoj razvijenosti zapravo bio, Revolucionarna wbivanja u Ev- ropi potakla su hrvatski patriotizam na akciju i on je nuzne morao formirati svoj simbol, izraien u farmi hrvatske metropole, sto de- cenijima predstavlja stimulativni faktor razvoja grada. Proutava se i veli¢a proglost Zagreba i u jednom brzom razvojnom pprocesu, djelomiéno i nesvjesno, akceptiraju bitne urbanisti¢ke postavke koje su vodile razvoju Zagreba u veliki grad. Pri oejeni znaenja poiitiékih abivanja u tom razdoblju na for- miranje politiéke koncepcije hrvatskoga glavnog grada treba uzeti u obzir i nepovoline faktore, koje posebna karakterizira relativno mala faktiéna polititko-upravna ‘kompetencija organa vlasti u Za- grebu. Da se Zagreb u to vrijeme nije posebno isticao, govori izmedu 44 — Spoynaja da Zagreb nije contar iskljutivo ueg podrudja sjeverne Hrvatske, vet hrvatsk prostora u cielini, u punoj mieni dolazi do lara- jaja polovinam 19, steljeca; upravo u Zagrebu, dakle unutar podraéla a leo~ jem so £ovori kajkavskim narjeéjem, odabire se Stokavsko narjetje kao Imji- Yevni jezik, 3to je bilo od presudnog znatenja za delii kulturni i polititki raavo}’ Hrvatske,92 BOGRAFSEI GLASNIK ostalog i Ginjenica da jo8 pogetkom 19 stoljeca po fi unkeiji unutar poStanske mreze Zagreb zaostaje za nekim drugim gradovima Hr- vatske. U to vrijeme na podruéju Hrvaiske glavni su postanski cen tri (»Oberpostiimtc«) Osijek, Zemun i Varaddin'® 4 poStanskoj mrezi tadanje Hrvatske Zagreb je izj kom, Gospicem, Novom Gardiskom, Kopriviicod i Mitrovicom, te je sjediste »podtanskog odsjeka« podredenog »videm postanskem uredue w Varazdinu. U tadanjoj postanskoj mrczi Zagreb opéenito ima podredenu ulogu. Njega uglaynom tranzitiraju iadanje stalne poSlanske veze iz pravca sjeveroistok (iz Koprivnice, odnosne Var ratdina) prema Karlaveu i Kranjskaj. Glaviia postanska veza ta- danje Hrvatske Zemun — Osijek — Nova Gradigka — Petrinja za. vrSava u Karloven, gdje su podinjale vere prema Gospidu i eetiri stalne postanske veze prema Primorju". » Jedno krace razdoblje Varagdin’ u politickom®, a Karlovac u Prometnom pogledu konkurirajn Zagrebu. Nakon izgradnje Zeljez. nicke pruge Zidani Most — Zagreb — Sisak { 1862.) pojavijuje se korespontlentna uloga Siska w povezivanju rjetnog, Zeljeznickog i gestovnog prometa, Sto za krace vrijeme istiée prometne funkeije Siska. Zbog toga sve éctiri predlagane alternative tease za izgradnju slavonske Zeljeznigke magistrale, tada zastupaju potrebu poveziva- nja Osijeka sa Siskom, a ne direkino sa Zagrebom. Pri tom oc u Prvom redu pomisljalo na povezivanje Slavonije s Rijekom, a pot- Puno zanemarivala prometna uloga Zagreb", Znaéenje Zagroba kao prometnog, gospodarskog { politi¢kog centra sve do izgradnje Zeljeznidke veze do Rijeke ne dolaci do pu Nog izrazaja. Napoleon u naponu svoje modi 1809. dikting granice reduciranog austrijskog carstva, ali u svoje aspiracije ne ukliu- faje Zagreb, ved Ljubljanu proglagava. glavnin gradom Mir 3 = U bo vrijeme na podrudju Hrvatske posteie Srijemska, Virovititla, Poteska Krigevaéke, Varaddinska i Zagrebaiki. aupaniia. Zagreb je dalle Aupanijskt centar, kod &ega treba imati i vid da ie ee polovine 18. stoljeéa ZEPM Zupen zagrebatke tupanije wiedno vrsig i hinkelie podbena. Medutim Gea podiele “Ugarske na Postverwaltung-Bezirkee Zagat te ne istive (C. Ctusius: »Topographischen Post-Lexicon aller Grischaiten der k. ik, Erbniin- der, IV, lx, Wien 1804). 46 — U to vrijeme bezi promet se viii dilidansama, Tako je Zemun sva- kik 14 dana Imeo jecinu vezu diligansom da Budima, Karlovae evaith 7 da- a3 Jednu breu veru sa Betom. Zagrab je i u tom pogledu samo tranziino mjesto (C, Crusins, op. cit), #1 — Kada Je 1767. g. osnovano kraljevsko vijete a Hrvatsky kao nje: gove Pilvremeno sjedifte odreduje se Varaidin. Iste godine vs Varatdinu je uvriena svetana instalaeija vijeca i obavijeno zasjedanje ihrvatskog saborm, fade fe polar uniitio rgradu vijoéa u Varazdinu, ono we Vee. . preselila u Zagreb (V. Buyor: »Stay grada Zngreba prema vsnivanju Xraijevskog vijeca MGT. gs, uu: lz starog i novog Zagreba, Tie, Zagreb 1966 ae 141148), 38 aie a eagwloteniu trase Osijek—Pozoga—Sizek Kade se: wOva je pruga gd Londja do Siska, splob nekada asnovane Jeleze coor medju Zemunom i Rekom, ter je njezino izvedenie prev. ocpisom 13. ts wwja 1883 izrilom osi- gurano putenstva.. « (L, S&1 »Slavonia | pilanje » njesnc, Heleznoj cestie, Zagreb 1969.. str. 11),ZAGREB I OKOLICA 93 Zagreb je le¥ao izvan teritorijalnih pretenzija Napoleona odrede- nih strateskim faktorima, ali da je grad u to doba imao anaéajnu polititku funkciju vjerovatno se ne bi bilo dogodilo da postane granitni grad i to izvan granica Francuske Tlirije. Jo& 1841.almanak u izdanju Justus Perthesa uopée ne spominje Zagreb kada nabraja vainije gradove habsburgke monarhije. Isiovremeno se mpr. spo- minju Celovec, Ljubljana, Novi Sad, Somber, Linz, Subotica, Brno, Bratislava, Graz i Trst®. Bitne promjene u anatenju Zagreba nasiupaju razvojem Zelic- mitke mreze u sjevernoj Hrvatskoj. Zeljemni¢ki promet je bio bi- tan preduvjet za potgetak razvoja znaéajnijeg vodatkog obrta i prvih industrijskih djclatnosti, a giroj okolici Zagreba je omogu- ¢io da se konstituira u Gvr8ée povezanu gospodarsku jedinicu. U predieljeznitkom razdoblju potencijalno pravitaciono podrudje Za- greba obuhvadalo je iskljudivo uzun okolicu grada. Racunajuei s ta- danjom brzinom kretanja postanskih kola, putovanje od Zagreba do Bistre trajalo je podetkom 19. stoljeéa 1 sal i 45 minuta, do Velike Gorice 2 sata, a do Séitarjeva i Samobora 3 sata", Ukoliko podrugje do tri sata udaljeno od Zagreba uklju¢imo u tadanje sire gravi- taciono podruéje grada, ona bi cbuhvaéalo Samobor | Dobovu na zapadu, Jakovije na sjeverozapadu, Dugo Selo na istoku, Veliku Goricu na jugoistoku i Horvate na jugozapadu. Izvan takvog teo- retskog gravitacionog podrudja ostalo je Citavo gusto naseljeno podruéje Hrvatskog zagorja. Takvo potencijalno gravitaciono po- druéje Zagreba nije moglo bitno utjecati na gospodarski razvoj Zagreba (sl. 6). Akumulacija kapitala ograni¢ena na lokalne tradicionalne gos- podarske djelatnosti nije bila dovoljna da vlastitim snagama po- krene br#i gospodarski razvitak, a zainteresiranost stranog kapi- tala bila je nedovoljna ili je potpuno izostala, Prilike se bitno mi- jenjaju tek nakon izgradnje prvih Zeljezni¢kih pruga u razdoblju 1862 — 1875. Zagreb se tada uklapa u prometni a usporedo s time {ui gospodarski sistem austrougarske driave. ako ostaje u podre- denom polo%aju u odnosu na glavne gospodarske centre drzave, Zagreb 1870. prestaje biti lokalni obrinitko-trgovatk! centar i po- jedno od vainijih Zarigta gospodarskog razvitka. Izgradnja feljeznica na podrutju sjeverne Hrvatske pridonijela je povezi: Yanju toga prostora u veéu gospodarsku cjelinu sposobnu da u po- gledu sirovina, radne snage i potrosnje, podupre razvoj prvog «na- Cajnijeg gospodarskog sredi8ta u tom dijelu Hrvatske". 49 — Podaci se odnose na 1834, (Ugurska), odmusno 1838, #. (Ausirija) GT Berghaus: »Almanach der Belehrung und Unterheltung auf dem Gebiete der End-, Linder-, Vélker- und Staatenkundes, Gotha 1641.) 50 — C. Crusius, op. elt. TV: fl — Radi uporedenia navodi (3 sata putovanja), ali uzimajuéi u obsir putovanje Zeljeznicom, poten- Ino gravitacione podrutje abuhvata (sl, 6); cijelo Hrvatsko zagonje, eljelo podrnéje uz Feljemitku prugu do Ogulina na jugozapadu i Bosunskog Novor na jugoistoku, cijelu Posavinu do Novske i sievereistotnu okolicu do Kopriv- nies. (prema voznom redu Jugoslavenskih Zetjeznioa 1960/81. g.), da po ranije datomba GEOGRAFSKI GLASNIK ae fecoar SSG NOPR|MNEA ahs eu : tyglawe 2g PRIJEDOR, 30 45 GO KM Sh 6 Ulieca} tehmitkog razvoja prometa na Sirenje gravitacionih utjecaja Stada Zsgreba, Uzimajuéi kao teoretsi granica udeljenost do tr sala Putovanja od grada, potencijalno gravitaciono podrugle Zagreba se od potetija 19. stoljeéa do danes wigestruko povetalo, Vremenskim tra- Janjem putovanja razaranigena gravitaclono podrutie, ukuliko se uzme ‘kao osnova brzina putovanja postanskim ‘kolima patetkom 19. stoljeta, Je obuhvstalo iskijtivo akolicu grada (gusto tadkeno podrudie). Pre- ma brzini putovanja 1960. £) (uzeti u obzir puinidki vakovi) potencljal- No gravitaciono pocrutje Zagreba je vigestruke uveéano i obuhvaca znatan dio sjeverne Hrvaiske i dijelove Slovenije (rijetkg totkama po- drudje), Razvot petmeta je bio jeden od osnovaih faktora prokirenja drugtvenih funkeija grada Fig: 6 The influence of the technical development of transport facilities upon the gravitational effect of Zagreb. Teking 3-hour travelling io the city as theoretical limit of its attractive effeet, the potential pea vitetional area of Zagreb has increased ifs size many tines since the beginning of the 19th centry. With the speed of a stage coach al that time end the theorelicel 3-hour length of the journy as delimiting the gravitational area of the cily, this cavers only its immediate neZAGREB I OKOLICA 95 Usporedo s razvojem prometa odvija se i proces teritorijalno- upravnih promjena, koje imaju svoj odraz i na prostorni djelokrug funkcija Zagreba, kao centra prvostepenth (opdina), drugostepe- nih (kotar) i trecestepenih (Zupanije, oblasti) organa vlasti. Polo- vinom 18, stoljeéa Zagrebatéka #upanija obuhvadala je uglavnom podrutje Medvedni¢kog prigorja i savsko-lupsko medurjetje, te mu je bio prikljuéen uski graniéni pojas Gorskog kotara, koji nije pripadao Vojnoj krajini. Unutar sjeverne Hrvatske u to vrijeme Varaédin i Krigevei _u Zupanijskom sustavu imaju ravnepravan polofaj sa Zagrebom. Do 1909. Zagrebaéka Zupanija progirila se jedino pripajanjem Banije i dijelova Pokuplia, jer su Bjclovar umjesto Krizevaca i Varaddin i dalje ostali Zupanijski centri, dok fe otpalo podrugje Gorskog kotara, koje se s dijelom podrudja bivge Vojne krajine konstituiralo u zasebnu teritarijalno-upravnu jedinicu. Sirenje utjecaja Zagreba na neposrednu okolicu bolje se moze pratiti kroz promjene u_razgrani¢enju kotareva. Ove promjene uupuéuju na odraze razvoja Zagreba ma Sirem administrativno-up- ravnog podruéja s kojim je grad bio neposrednije povezan. Jok 1409. zagrebatki kotar obuhvaca iskljuéivo u%u ckolicu Zagreba i brdoveéko prigorje, a niti na jednom mjestu ne prelazi na desnu obalu Save. Sava je granica zagrebatkog kotara, a njena desna obala je podijeljena na samoborski i velikogori¢ki kotar. Medved- nigke prigorje je podijeljeno na zagrebatki i zelinski kotar, a ci- jeli meduprostor Krapina — Medvednica pripada kotaru Donja Stubica. Tokom kasnijih teritorijalno-wpravnih promjena zagrebac ki kotar se Sirio na ratun svih susjednih kotareva. Posebno je ka- rakteristitno Sirenje kotara Zagreb u Medvedni¢kom prigorju, ema Hrvatskom zagorju i uzduz Zeljeznike pruge prema ju- goistoku, jer su te promjene odra%avale prosirenu gravitacionu po- Vezanost Zagreba sa firom okolicom prada”. Zakonom donesenim 1955, cijela uZa okolica Zagreba, ukljucujuci i lokalne centre kao Sto su Samobor, Velika Gorica, Zelina i Duga Selo, sjedinjena je u jedinstvene teritorijalno-upravnu jedinicu'™. Razvoj prometa fa 53 — Teritorijalno-upravne promjene nisu uvijelt odrazavale stvarni_po- vast znatenja Zagroba kag gravitaclonog cenira, jer se ponekod u veto} ili manjaj mferi tespektiraln_tradicija Samobora, Velike Gorice i Zeline kao lo- kalnth upravnth sredigta, Tpak su te promjene sigurna indilacija o profiren}u padmuéja izravno povezanog #2 Zagrebom. 53 — Tstovremeno dolazt do krupnih promjena u strukturi viosti, te se direkina uporedenia iamedu starog i novog terftorijalnog raggranifenja kota- reva he thogu vrditl. Kotavevi po pourSini opéenite pi veti, ali zat op- Gina gebiva u suvremenom komunslncm uredenju promijenjeno znatenie. ighbourhood (densly doled area). With the speed of travelling in 1960 (of @ passenger train) the potential gravitntional atea of Zagreb has incressed many times and spreads over @ considerable part of northern Croatia and parts of Slovenia (sparsely dotted aret}. The development of transport facilities wes one of the basic factors for the widening of the soclal functions of the town,96 GEOGRAFSEI GLASNIK kraju 19. iu toku 20. stoljeéa omogucio je da se tira okelica Zag reba razvije u evrsce povezanu teritorijalmu cjelinu. To je bio j dan od. preduvjeta 2a tazvoj Zagreba u gospodarsko sredséte. Hite miacenja. U analizi razvoja Zagreba kao gospodarskog centra posebno & fazi do izra%aja njegova relativno ‘kratka industr ijska Iskijuéujuct obrt, Zagreb jo8 na kraju 19. stoljeca nije imao raz vijenu privrecu. Sve do izgradnje prvih Seljezniékih pruga u Zag. rebu prevladava znaéenje obrta i trgovine kao osnovuih gospodar. skih djelatnosti. Br#i gospodarski razvoj centara izvan Irvatske i razvoj trgovine, vec u 18. stoljedu ozbiljno konkuriraju zagrebae kom obrtu. Konzervativni obrt i cehovi postaju smetnja™ gospodar skom progresu. Ukidanje unutarnjih carina 1850, osnivanie pod Teénice ausirijske narodne banke u Zagrebu, osnivanje trgovat. ko-obrine komore * i ukidanje cehova 1859, predstavljaju prve matajnije korake k jaéanju proizvodnih djelamosti zagrebaéke pris vrede™. K tome treba dodati ¢injenicu da 1848. feudalni drugtveni sistem dofivljava odluéne promjene, tim promjenama osiguravaju Se osnovni preduvjeti za oslebadanje potencijalne radne snage na selu i njenu preorijentaciju na rad u industriji, Kraée vrijeme jos jedino kuéne zadruge usporavaju proces aktivnijeg pritiska suv nog radnog potencijala na nepoljoprivredne djelatnosti Jo& 1857. broj aktivnih stanovnika Zagreba zaposlenih u indus. triji # obriu relativno je malen", Te godine na Zagreb je otpadalo 0.9% od ukupnog stanovnitiva Hrvatske, Slavonije i Vojne krajine istowremeno je na Zagreb otpadalo 5,7%» od ukupnog broja u indus iiji i rudarstva aktivmih osoba, te 6,6%o aktivnog trgovatkog osob- lia Hrvatske, Slavonije i Vojne krajine”. Mnoge grane obria su bile u opadanju i radile bez najamne radne snage, o emu govori podatak da je na 1010 »privrednikax u industriji i obrtu dolazila Svega 521 pomeéna osoba™. Prema podacima iz 1862. glavni su po- reski obveznici bili mlin, tiskara i pivovara", Sto pokazuje da u to S4 — U_ pojecinoénim siutajevima tak je i vierska pripndnost vlasnika mogla biti dovoljno obraziozena_za Hkvidaciju skonkurentnihe obrinih | tga vatkib pogona (E. Laszowski: »Rudarstvo u Hrvatska), Te slr, 347), 55 —~ Austrliska narodna banka osniva podruznice isiovremena u Zagre- Out Bileci, a traovatko-obriniéke komore su asnovane iste godine u Zagrebu Osileku i Rujeci (R Biganié: »Doba manufalsture u Hivatsko) | Slavoniji (1780 —1800}%, Zagreb 1951, str. 355) 56 — Do polovine 19. stoljeta abrt se razvio iu ostalim veéim gradovima Hivatske, Zagreb je uglavnom izgubio svoj apsolutni primat najraaviienijee optinitkeg eenttia u Hrvatskoj i jedino je razvo} industzlje mogeo ponovne ylvrstiti mjegovu vodecu xospodarsit ulegu. Prema popisu izvisenom 1a02, a. Zaered je obzivom na bro} obrinika-poreskih obveznika zaostajao. wa Ox; kom, (RU Bituni¢, op. eit. str. 56 Tob 3a), 37 — R. Biéanié, op. eit str, 384, 357 i 359, 8 pial soba (privrednici -+ pomocno osoblje w industriji £ obrlu (od ukupno 16.657 stanovnika) R. Beanié, op, cil. str. 264 Tab 26). 59 — Ibidem 60 — Ibidem 61 — R. Biganié, op. eit. str. 172,ZAGREB I GKOLICA or wijeme znatajnije proizvodne djelatnosti za Sire triste u Zagrebu ne postoje. Polovinom 19. stoljeca Zagreb se izrazitije ne istige kao gospodarski centar, a po pojedinim granama éak i zaostaje a Rijekom i Osijekom, Industrijski razvoj grada bio je tek u svom KarakleristiGno je da ni u uvedenju tehniékih izuma Za- greb nije prednjaéio. Tako je unutar podrigja Hrvatske u Rijeci prvi put doilo do primjene parnog siroja, zapotela prva_proizvod- nja strojeva, papira i najprije uvedena upotreba plina. Prvi paro- mlin osnovan je u Vukovaru. Prve automatske preslice pojavijuju se u Varaddinu, a prva projavodnja gecera u Cepinu. U Osijeku se proizvode prvi poljoprivredni strojevi i Zigice. U pogledu pri- mjene suvremene tehnike u toku 19. stoljeca Zagreb je prednjacio jedino u pogledu prometnih sredstava i veza. Unutar hrvatskog prostera Zagreb je prvi dobio Zeljezniéku vezu i brzojav4. Zagreb je prvi bio suvremcnim prometnim vezama poyezan sa sirom oko- licom i tadanjim va%nim gospodarskim centrima habsburgke dr- Zave. Prometni faktori, koji ne sluéajno prvi potvrduju prednost Zagreba pred ostalim centrima, u kasnijim etapama gospodar- skog razvoja Hrvatske postaju bitna komponenta njegova izras- tanja u najvazniji gospodarski centar hrvatskog prostota. U drugoj polovini 19. stoljeéa u Zagrebu se osnivaju prva, 7a tadanje prilike u Hrvatskoj znaéajnija industrijska poduzeéa i nov- éani zavodi. Veé 1864, u Zagrebu je odr#ana prva, a 1891. druga gospodarska izlozba. Suvremeni komentar prve gospodarske izloz- be svjesno isti¢e da se radi o demonstriranju privrednog i kultur- nog progresa koji je postignut pod ne narecito povoljnim uvjeti- ma“. Koncentracija vlastitog kapitala u Hrvatskoj bila je nedo- voljna® u odnosu na austrijski i madzarski kapital koji je direktno bio povezan s vainim financijskim centrima Evrope i diktirao gospodarski razvoj drZave prema svojim uzim interesima. Zbog to- ga Zagreb, iako je do poterka 20. sioljeéa uévrstio svoje pozicije glavnog gospodarskog centra Hrvatske, nije sve do raspada austro- -ugarske dréave dostigao stupanj razvijenog industrijskog centra. 62 — »Zageeb je administrativno sredigte i eentar aristokracije. Zato se u njemu cazvija (adnosi se na polovinu 19. stoljes; — op S, 2.) manufaktura sredstava za potroinju. To je preteino ona, koja nastaje bi'o ‘od domaéeg obra, bilo da je osnovana od stranaca: tvornica duhana. mlin za papir; zavod #2 ivradu vojne odjece itd#) R, Biéanit, op. cit. sir, 180), 63 — R. Bieanié, op. eit. str, 212, Tal 4 — Casople =Sidro« 1864 g pie: ». am dakle naga prva izlozba blaga. plodineh, tvorinah i umjetninah i nege bil pravoem Londonskoj 1 Pa- riiikaj, bit Ge ona ipak vjemo ogledalo nréega napretks kojeg smor ha poliu vatarsiva L umjetnosti usarkos svim nezgodama udinilie (M. Despat: +Casopis sSidro< 0 zagrebaéko) privredi "prednagodbenjatkog” razdobljac, u: »Ix sta- tog i novog Zagrebac, Zagreb 3957. ste. 228). 65 — M. Mirkovié: »Ekonomska struktura Jugaslavije 1918—194l.<, Za- greb 1950, str. 10. J Geogtatski slannik98 GEOGRAFSKI GLASNIK U toku 19. stoljeca Zagreb je postao jedinstvena gradska aglo- meracija", razvio svoje politiéke funkeije, usporedo s razvojem prometa postao kljuéna prometna ta¢ka hrvatskog prostora™ i po primio osnovne konture gospodarskog centra Sireg znatenja. Na+ kon ujedinjenja jugoslavenskih zemalja u jedinstvenu dréavu 1918, Zagreb se nagao u polititko-gospodarskoj cjelini. koja se sastojala od nejednako razvijenih dijelova. Unutar dréave, u kojoj su pojedi na podruéja bila gospodarski razvijena daleko ispod prosjcka za sievernu Hrvatsku i Sloveniju, Zagreb preuzima funkcije vodeceg industrijskeg centra. Tome pogoduje gospadarska tradicija grada, te pravei vanjskotrgovaékih" i financijskih veza s inozemstvom, éime prednosti polozaja Zagreba dolaze naroéito do izrazaja. Za hvaljujuci tome, Zagreb se u relativno kratkom razdoblju razwio u vodeci gospodarski centar jugoslavenske dréave. Razvoju industrijske privrede Zagreba pogoduje, ux ostale fale tore, i veda koncentracija stanovni8tva na podrucju Hrvatskog za gorja. Decenijama unatrag to je podruéje bilo opterecen latent nim suviskom radne snage. Nakon izgradnje mrege geljeaniékih veza suvisna radna snaga agrarno prenaseljenog podrutja Hrvat- skog zagorja, postaje sastavni dio radnog potencijala Zagreba, sto je narodgito u razdobliu izmedu prvog i drugog svjetskog rata bio va%an stimulativni faktor razvoja zagrebaéke indusirijske privre de. Historijske prilike u toku 16 — 17, steljeca uvjetovale su kon centraciju hrvatskog stanovnigiva u sjeverozapadnom zaledu Za greba, koja je u suprotnosti s prirodnim potencijalom toga pod. ruéja. Tako su specifiéni drugtveni faktori uvjetovali pojavu naj- prostranijeg i u pogledu radnog potencijala najja¢eg rezervata in- dustrijske radne snage u okolici jednog grada na podruéju Jugo- slavije. NuZna emigracija dijela radnog stanovnigiva iz Hrvatskog 66 — Zagreb se konstituirao u jedinstvenu gradsku aglomereciju 1850. kada je na osnovu carskeg patenta izvréene ujedinjenje Gradecs, Kaptola, BL skupskog grada i pripadajudih sela u jedinstveni Zagreb. 67 — Za industriju u predZe"jeznitkom razdoblju je kerakteristitno da se ona najéeide razvija u blizini siovingkih jzvona, Naprotiv u postieljezalés kom i industrijskom razvojy prometni pologaj edredenog lukuliteza postaie Je- dan od prhnerih, a testo i najvedniji faklor lokacije, U ckoli Somobor je primjer predéeljemitke, » Scsvete Zapresic postZeljen kacije industrije. 6f — Prete statistic’ Jugoslavenskih Zeljeznica za 192% g. oblasna Ze lieznitka direkeija u Zagrebu ima unular Jugos'avije vodedi polozaj u unt tarnjem prometu iu prometu sa inozemstvem (a milijunima bona) Direkelja Lokaln{ promet Wvor-izvex, ‘Ukupno. Zagreb £0 5a ‘Ljubljana 24 35 Subotica 23 2.8 Beograd 23 26 (M. Mirkovic, op. cit, sty. 128),ZAGREB I OKOLICA 99 zagorja u Zagreb” bila je, uz prometne prednosti, od prvorazied- nog znacenja za razvoj industrijske privrede a Zagrebu. Migra- cije stanovnigtva koje su neaphodni domografski faktor razvoja jednag grada, tijesno su povezane s ravvojem prometa, kako u pogledu.mreve tako i u tehnitkom pogledu. Zagreb je brojem sta- novnika zaprave poceo brée rasti tek nakon uvodenja zeljeznickog prometa u sjevernoj Hrvatskoj". Fumkcionalna i radna gravitacio- na povezanost okolice s gradom u toku Kradeg vremenskog raz dobija osigurava nugne preduvjete za preorijeniaciju dijela agrar- nog stanovnistva na gradske aktivnosti, a djelomitne i za defi- nilivae preseljavanje u grad. Razvoju industrijske privrede pogodovala je i struktura za- grebatkog #eljeznitkog ¢vora. Svaje dana’nje kenture-évoriste poprima ved 1870, kacdl je dowrgena Zeljeznitka pruga Koprivni- cas Zagreb’ . U kasnijim godinama jedino se dopunjavala deljez- ni¢ka meeéa u okolici Zagreba"’, Tako je 1886, dovrena »zagorska deljeznica«, a 1897. pruga Dugo Selo — Novska". Prikljuéci poje- dinth pruga na postojeéa tri osnovna ulazno-izlazna smjera (za- pad, istok, jug) izvedeni su izvan Zagreba, te se u neposrednoj okolici grada pojavijuju sckundarna #eljeznitka évorigta. Sastaja- 69 — Problemabiky eniigraclje stomownisiva iz Hrvatskog sagorja obra- dujut N. Persie: Prirest i, kretanje gradskog stanovniftva s maresitim obs rom na guid Zagechs; S. Zuljié; Keetanie broja alunavaika Donjeg ievoz jedno slolieces, u: Geograliskj Glasnile 18 Zagreb 1957, 1 Crkvent vaiska Zagorie kao emigreciono dariStes, uz Geografsld Glasnik 18, Zagreb 1957. LT. Crkventié: «Prigorje planinskeg nize Ivandice, Eveluelja agrarnog peizadae, us Geografski Glasnik 19 1 20, Zagreb 1958. 1 1959. F. 10 — M, Sorre: =Les migzalions des peup'ese, Paris TL — WU predieljean juju jedino u sluéaju prethodac intenzivne alcumulacije funkeija, Bet i Budimpesia su imali pu koncentraciju funkeija da se vet prife ingradnjc #eljeznica taeviiu u velike gradove, U sjevernoj Hrvatskoj su glavne drustvene funkeije prije i7- gradnje Zeljezniea bile podijeljene na vide centara. Tuko su uz Zagreb vadni prométi centri bili Sisak i Karlovac; uz Zagreb veden polltithi eentar je bio Varaidin; u gospodarskom pogledu i! neki manji centri, kxo na px Sainobor imali su znaéajnu ulogu, Zeljezniési promet je wvietovae kenventraciju svih vainijih funktija u Zagrebu, So se ubrzo odvazile na demografsie impulse razyoja drada. Potetna koncentraeija stanovnisiva je sivorila i osnovnu »potro- Hathue bazu za razvoj pojedinih gospodarskih grana. Time je omogucena kon plemementarna nadgradnja i prekrivanje stimuletivnih faktora Koll ubrzavaiu gospodarslel progres. 72 — Prije toga vremena dovrSene su: 1862. g. Zelieznitka praga Zant Mosi—Sisak 1865. g. praga Zegreb—Karlovae. 73 — Podach Gornitié Brdovatki: oRazvitak Zeljeznics y Hrvatskoj do 1918, Gradaja za povijest Hrvatske TIT, Zagreb 1952. 1 V. Stehlik: *Karta razvitka Zeljemniéke mreze u FNEJ« (Prilog u: >Sto godina Zeljeznica Tugoslavijes, Beo- erad 1951), 74 — 1892, g. puSten je u promet direktni Zeljezniéki spoj izmedu te godi- ne davrSenog Glavnog koladvora i Zellemiékog mosta na Savl. To Je medut bila samp nuina unutannja dopuna Zeljemtkog tvorista, a trebala je da Wikvi- Gira nehomogenost Zeljezni¢ke mreze koja je bila uvjetavana posto‘anjem dve- Ju invesiitore | vlusnika Zeljeznitkih ehjekala na podrutju grada (Tune Seljez- nice | Madiarske driavne Zcljeznice),100 GEOGRAFSKI GLASNIK nje glavnih cestovnih komunikacija sa #eljeznitkim prugama u ne- posrednoj okolici uzeg gradskog podruéja uvjetuje pojavu daljih sekundarnih prometnih évorista. Tako se u w%oj okolici Zagreba pojavljuje pet sekundarnih prometnih évoriita: Zapresié, Pod- sused, Sesvete, Dugo Selo i Remetinec. U taj kompleks uklapa se i Samobor koji je izgradnjom uskotratne Zeljeznice 1901. direktno uklju¢en u prometni sistem Zagreba. Takva kompozicija zagrebat- kog Zeljeznitkog évora pojednostavila je njegovo funkcioniranje, ali su mnogo znagajniji cfekti koji su se pojavili u obliku progire- nih moguénosti gospodarskog razvitka. RaSélanjenost prometnog évorista Zagreba u Sirem prostoru bila je rezultat prirodnih uvjeta komuniciranja u sjevernoj Hrvat- skoj. Pojavijivanje sekundarnih prometnih évorista nije rezul- tralo razbijanjem jedinstvenog gospodarskeg kompleksa Zagreba, Jer je njihova mala udaljenost od grada onemogudila da se oko njih tazviju individualne urbane i gospodarske jedinice. Uz pojedina évori8ta razvijaju se trabantna naselja koja, poéev$i od momenta svoje preorijentacije na industrijsku privredu, postaju sastavni dio zagrebatkog regionalnog industrijskog kompleksa, Postojanje po- voljno dislociranih prometnih évorista u neposrednnoj olici grada pogoduje razvoju industrije, jer pruZa vigestruke moguénosti za dislociranje pojedinih industrijskih pogona izvan weg podrugja grada, odnesno eventualno podeljno priblizavanje industrijskih ob- jekata sirovinskim izvorima, pristupnim pravcima dopreme siro- vina, odnosno rezervatima radne snage. Tako je specilitni razvoj zagrebatkog prometnog évorista u daljoj mjeri pro’irio vec postoje- ce prednosti za razvoj industrijske privrede u Zagrebu. Usporedo s time doSlo je do nuéne kohezije grada i njezove okolice u gospodar- sku cjelinu. To se odrazilo na razvoj urbano-ruristickog konglome- rata, koji se postepeno stapa uw jedinstveni regionalni kompleks Zagreba. 2) Struktura grada a) Prirodna osnova Zagreb se u toku_svoga razvoja, uzimajuci pri tom u obzir izgradeni prostor grada i smjeStaj pojedinih funkcija, progirio od vrhova Medvednice sve do u savsku ravnicu. Raéunajuci s vrhom Sljeme na sjeveru i Brodarskim institutom ju%no od. Save, Zagreb se razvio praveem sjever — jug na razdaljini od 14 km. Na pravcu zapad — istok, raéunajuci od mosta preko Save kod Podsuseda do potoka Trnava u Dubravi, grad se protede na duljini od 175 km. Maksimalne udaljenosti pojedinih krajnjih tataka grada ne odgovaraju njegovoj stvarnoj prastornoj razvijenosti. Razvijenost grada na pravcu zapad — istok odra%ava tendencije odréavanja veze s prisirancima Medvednikog prigorja, te se na tom smjeru razvijala glavna prometna longitudinala grada, Krajnji istotniZAGREB | OKOLICA 101 yeKe a Suge fagreb Sl 7 Osnovna zonske podjela gradskog wrostora Zagreba na osnavu prirod- nih obiljedja. Fig. 7 Basic zonal division of the area of Zagreb in accordance with natural characteristics. i zapadni dio ove longitudinale predstavljaju_cestovna izdugenja grada, Izgradnja se uglavnom oslanjala na jednu cestovnu magis- tralu, a tek u najnovije vrijeme na nju se vezuju razvijeniji stam- beni kompleksi, kao Sto su Dubrava na istoku, te Stenjevac i Pod- sused na zapadu. Na krajnjoj sjevernoj taéci Zagreba nalaze se tek pojedini rekreativni, zdravstveni ili javni objekti. Ovi sadrzaji nisu jeravno povezani s gradevinsko-urbanisti¢kim kompleksima grada, jer su visinski izdvojeni, a od grada ih razdvaja zona prigorskih sela, koja jo$ nije u potpunosti urbanizirana. Zagreb se nije raz- vijao koncentriéno oko historijske jezgre, veé odredenim prav-102 GBOGRAFSKL GLASNIK ri tom su posebno dolasile do izrazaja tendencije direktnog renja gradske jeggre na lijevu obalu Save, izduljivanje grada uskim stambenim zonama prema zapadu i istoku, te izdvajanje po jedinih funkcija na planinski masiv sjeverno od gradske jecgre. Na takav specifi¢an prostorni razvoj grada utjecala su prirodna i rebatkog prostora. Pruganje Medyednice i njen odnos s rijekom Savom osigurava niz prednosti za razvoj velikoga grada. Rijeka Sava, koja je za ne- vazvijenu gradsku jedinicu, kakav je bio Zagreb sve do kraja 19 stoljeca, predstavljala nepremostivu prirodou prepreku, nakon pre- stanja Zagreba u veliki grad postaje atraktivan prirodni clement Kofi se logiéno ukljuéuje u grad. Zc prostor na udaljenosti od 14 km obubvaca podruéja razlititih priradnih obiljezja, To su od sjevera prema jugu: planinski masiv Medvednice, Medvednicko pri- gorje, blago razvijeni ogranci prigorja s manjim platoima, dolinska progirenja sa uskom zaravni i aluvijalna ravan rijeke Save (sl. 7). Medvednica predstavlja dominantan prirodni element u zagre- baékom prostoru. Ona prirodna razgraniéuje Siri prostor Zagreba sa sjevera, a njen odnos sa rijekom Savom osigurava girem grad- skom podrutju obilje%ja kampleksne fizicko-geogralske jedinice. Prudanje Medvednice utjete u odvedenoj mjeri ina klimaiske pri like na podruéju Zagreba, Tako klimatski srednjaci za Zagreb po- kazuju stanovita odstupanja od wrijednosti konstatiranih za neke gradove koji nisu znatnije udaljeni od Zagreba, Temperatura, vjetar i oblagnost — srednje vrijednosti za raz- doblje 1925 — 1940." 8 9 3 5 2 a S 2 a er RA i ee aA le Srednja god. temp, zraka 11,6 10,3 10,1 99 Sred. maks, temp. zraka 13,5 15,4 152155 Sred. minim. temp. zraka 17 30 43 38 Apsol. maks. temp. zraka. 37,6 37,1 388 (374 Apsol. minim. temp. zraka 21,7 30,5 35,5 _20/ Broj dana u godini s temp. zraka imad 5°C 268 234 251 248 Srednji broj dana s mrazom/temp. min. 0,0°C 59,9 98,7 1130 Srednji broj dana s temp. maks. 25! BS 759 799 Najuéestalija zraéna strujanja 73 — Hidrometeorologks sluzba FNRJ: »Temperstura, vielar i oblatnost u Jugosiaviji, Rezultati osmatrenja za period 1920—194(; Prilozl poznavenju klime Jugoslavije Ix, Beograd 1952,ZAGREB I OKOLICA 103 Za Zagreb su karakteristiéna lavjesna edstupanja od ekstrem- nih vrijednosti uw hladnom dijelu godine. $ obzirom na svoj smje- Staj u podiozju Medvednice, Zagreb ima osnovna obiljezja prigor- skoga grada $ odstupanjima od klimaiskih svednjaka, koja su ke- jakieristiéna za prigorja u sjevernoj Hrvatskoj. Zagreb se razvio sa svojim dijelovima od prigorja do aluvijalne ravni Save, te iz- medu pojedinih dijelova gradskog teritorija postoje znatnije raz- like, Ove su razlike to znadajnije, ako se uzmu u gbzir malene uda- ljenosti izmedu pojedinih dijelova grada s razliitim klimatskim abiljezjima, Te su razlike uz ostale faktore utjecale na prostormu dispoziciju pojedinih gradskih zona s obzirom na njihovu namje- pu, a takoder i danas su znacajne pri acjeni prednosti pojedinih lokaliteta 2a odredene funkcije. Neposredni i posredni utjecaji Medvednice na razvoj i struk- turu gradskog organizma Zagreba su oditi. Hidrografska mreza, Gja su izvoriéta na juznim padinama Medvedaice, i geoloski sastav yemjista uvjetovali su razvoj rebrastog reljefa s progirenim deli- nama u prigorju i u podruéju kontakta s ravnicom, Sta je pogedo- valo Sirenju grada prema sjeveru. Visina Medvednice je znatna”, a nagibi vec potevsi od 400 m sirmi, te je planinska jezgra cstala uglaynom. zaStiéena od devastacije, koja bi bila stimulirana tek njom za poveéanjem poljoprivrednih povriina™. To je otuvalo uvjete za suvremene fumkcije Medvednice kao rekreativnog rezer vaia velikoga grada. Planinski masiv Medvednice topogralski se jasno izdvaja od Sireg iopografskog kompleksa Medvednice. To 76 — Podruéie grada Zagreba prima uglavnom msnje kolitine padalina 0 okolica (sl. 8), Tako na pr. srednja godiinja kelitina padalina ta Gesetzo— Gignta ragdoblje 19411950, g. je iznosila u Zagrobu; Sava 726 mm, Rim 834 mm, Maksimir 795 mm, Botanitki vrt 816 mm, Bunska ulica 807 mm, Kustosija 427 mm Grit 786 mm (na Medvednici kolidina padalina je veca: Kraljitin Zde- nae 1051 mm, Slieme 1052 mm). Karakteristiéno je da godiinji sredajak za Sa- mobor za ista razdoblie iznosi 1023 mm. Posebno su kacakteristiéne raglike © koliin{ padalina unutar samog gradskog terltorija, unutar Kojeg posteii pod- ruéje sa niZom koli¢inom padalina od opéih prosjeka B, Makjenié smatre da 40 ova wkifaa sjenas ne mote pripisati Utjecaju aamoga grade. ler je Zagreb premalen da bi mogao utjccati na Taspored padalina, a i kad bi takav uatjecaj postojao on bi ¥jerojaino djelovee upraycu povetanja kolitina padalina, Pre- ma tome »depresijax je uvjetovane polozajem 1 zavjetrini Medvednice. Med- vedieg aime biino mijenja lokelne prilike na podrugju Zagveba u pogledu yietrova. Deminantni sjeverozapadat vielar karakleristi¢an 22 ovaj dio Hrvat- tke i Zagcehu ne dolazi do izree "ja. U podmozju Medvedmice previadaveiu sje- veroistotai vietrovi, dok sjevero:apadni vjetrowi dolaze do pumog fzradaja tek judno od Save (Luéko)}, Na taj natin Zagreb je zaéti€en od dominantnlh vie-~ trova u ovom prostorn Medvednicam, tije pruZanje je uvjetovalo modifikaclje u kiimatskim prilikama grada (B. Makjanié: »Oborinske prilike @iveg podruéja Zakireba u razdobliu 1841—1850, g.«, Zegreb 1953. g, — ekspertiza). 77 — Wrh Slieme ima apsolutnu visinw 1035 m, a relativay visinu (a odno- su na paromlin u Trnju) 920 m. 78 — Na juinim padinama Medvednice prosjetna visina da koje prodiru oranice, znad 300 m, Ova visina na pojedinim sektorime varia, ali ne prelezi 400 m, Najvige su povrdine vinograda ked Markufevca ispod 400 m apsolutne visine,104 GEOGRAPSKI GLASNIK je omogudilo jednostavne razgraniéen n i utjecalo na izdvajanj masiva za rekreativni rezervat Zagreba’ | © zaaox A kalzever @ vowsa stuvica BOZJAKOWINA : sisak ~ ; rant ow : Sera a NE. We ie Sl @ Prosjetna godiinja kolitina padalina na pecirudju okolice Zagreba, Sred- we desetogodiinje igohijete (izradene u mm) su izvedene iz raspolo- aivih podateka 22 rasdoblje 19411950. g. (preuxeto od B, Malcjants: »Oborinske prilike Sireg podrudja Zagreba u rasdoblju 1941—1950s), Omeke pojedinih lokaliteta na kojima su vriena promatranja: S~ Save, Rim M = Maksimiz, B = Botanitki vet, Bun. = Bunska ulice, K = Kustodija, G = Grit, Meteoroloike stanice na Medvedniei: Sljeme i Knaljitin edenac. Fig. 8 Average annual amout of precipitation in the area of Zagreb. ‘The mverage decedal ischyest Gn millimetras) are plotted in acuordace with the available information for the period ‘between 1941 and 1950 (rom B. Majkanfé: Oberinske prilike gireg podrutja Zagreba u raz doblin 1941—1990 / Precipitations over the Wider Area of Zagreb during the Period from 1941 to 1950/), Abbreviations mariing the spats where the observation was mede: S = the river Sava, R — Rim, M > Maksimir, B = Botanical gerden, Bun = Bun Street, K ~ Kus” tasija, G = Grit. Meteorological observation points on Medvednica: Sljeme, Kraljitin zdenac, 79 — U suvremenim prilikama rekreacija posiaje neophodna dapuriska ak- cija gradskog stenovalstva. Obzirom na rekrcativni patencijal Medvedniee, Za- sreb spada u grupu najpovoljnije smjeSten:h velikih gradave Evrope. Posebna prednost je veda bipsometrijaka vazlika na maloj promeinoj udaljenosti,105 Prigorje Medvednice marfoloski se bitno izdvaja od masiva Medvednice. Za razliku od visokog podrutja Medvednice, u kojem previadavaju geoloski starije formacije i koje je strmije, te po- kriveno gumom, u prigorju previadavaju miocene i pliocene tvo- revine”. U sastavu tla pojavljuju se litavei (pokriveni mjestimiéno sa sarmatskim pjestenjacima), lapori, laporna zemlja, Zute ilevate (s ulogcima plave i sive ilovate) i Sljunak. Rastresito tho, topograf- ski uvjeti i obilje pototnih voda potakli su na vrlo rano gospodarsko iskoriédivanie Medvednitkog prigorja koje se protele od Vrapta na zapadu do Zeline na istoku. Sume su velo rano iskréene, te ag- rarno iskori&ivanje podrudja ima dulju tradiciju". Jako su u suvre- menim uvjetima moguénosti za agrarnu eksploataciju prigorja mi- nimalne, ono je tokom srednjeg vijeka u vecoj ili manjoj mjeri pred- stavljalo nepostedno gospodarsko zalede koje je podréavalo raz- voj Zagreba u obrini¢ko-trgovatki centar. Prigorje je vrio rano is- kréeno i postalo neposredno poljoprivredno zalede Zagreba. Po- vrSine pogodne za obradivanje su zbog nagiba tla ogranigene, te jc poljoprivreda po svojoj prostornoj razvijenosti u toku stoljeca stagnirala. Preorijentacija na povrtlarstvo, vocarstvo i vinogradar- styo, do koje dolazi naroGito u razdoblju porasta stanovnistva Za- greba, je samo krace vrijeme mogla odrdati aktivnu poljoprivred- nu ekonomiku prigoria. U konatnoj fazi razvoja stanovnistve pri- gorja se postepeno uklapa u radne aktivnosti na podrutju grada, a poljoprivreda ostaje uglavaom dopunsko zanimanje jednog dijela lokalnog stanovnidiva. Dijelovi prigorja dobivaju potetkom 20. sto- ljeéa potpune promijenjeno znaéenje, jer postaju tranzitno pod- rudje 2a rekreativne veze Zagreba s Medvednicom, te i sami dobi- yaju rekreativno-uristitke, a postepeno takoder i rezidencijalne {unkeije u sklopu progirenog Zagreba. Razvijeni ogranci Medvednigkog prigorja s manjim platoima™ poveruju prigorje sa zaravajenim prostorom u podnokju. Pojedini 88 — D. Gorjanavié-Kramberger: »Tumat geologijskoj karti Zagrebs, Za- greb 1908. 81 — Veé y 13. stoljeéu spominju se prigradska sela: Vrapée, Blime, Cu- ferie, Planina i Kagina, (L. Dobronié: »Topografija zemijiénin posjeda zaere- baékog Kaptolas, Rad J. A. Z. U. 286, Zagreb 1951). 82 — Poverujuéi pojedine fragmente juinih obronaka Medvednice, koji su rafélanjeni dolinama vedotoka u jednu ejelinu, ali uaimajuél u obzir izvjesne podudarenja 1 geoloskom pogledu i hipsometrijskim odnosima, pojedini eutori postavijaju i obraduju medusobno divergentne teze © postojanju azagrebatke ferases, Uddjudujudi u nju prostor od Grmostice na zapadu, preko Gornjeg gna- da, do Zeline na istoku. DJ. Pilar objainjava postanak #zagrebacke terases gla- cijainim procesima, Dj. Pliar: »Tragovi olede na podrutju Zagrébatice gore:, Rad J, a, Z, U. 33, Zagreb 1677). D. Gorjanovié-Kramberger dbrazlade postanale szagrebaéke terase« fektonckim procesina (D Gorjanavit-Kramberger: »War das Zagreber Gebirge vergletschert und wie ist die Zagreber Terrase entstan— dens; u Flldrajei Kézlemenyak 36, 11. 2 1.3 Budapest 1808), a J, Cvijié wima- juéi u abzir morfolotke osobine zakljutuje de je rzaarebatka terasax nastala dororijam pliocenskoz panonskog mara (J. Cvijic: »Geomonfolegijas, I—IT, Beo~ grad 1924-1926).108. GBOGRAFSEI GLASNIK. platoi, od kojih se posebno istiée Grit, eksponirani su u odnosu savsku ravnicu do mjere da im je pripala prvorazredna ulg wrazvoju Zagreba sve do patetka’ 19. sioljeéa. Pojedini bretulh medusobno su razdvojeni potoénim dolinama. Dolinske strane strmije, te se u tom pogledu podrutje obranaénog i terasastog ja razlikuje od ostalog dijcla prigorja u podnodju planin jeagre Medvednice. Topografski odnosi su osigurali prednosti istaknutu poziciju historijske jezgre Zagreba, a istovremeno mai pogodovali poljoprivredi. Zbog toga se na tom prostoru nisu 1, vila veéa sela, ved samo uglavnom, pojedinaéna poljoprivreds gospodarstva. U podnozju diluvijalnih obronaka pruga se uski pojas za njenog zemljista, Cini cjelinu’s pregirenim dijelovima dolina jedinih vodotoka. Zaravnjeni prostor, koji se pruza u podnolj Prigorskih ogranaka a ¢ija je powrsina mala, izgraduju naplavi potaka koji od juénih pristranaka Medvednice ieku prema rije Savi. Ovo podrucje, liku od niske aluvijalne ravni, nije bill ugrogeno. od poplava rijeke Save, Gradskim jezgrama, koje su zbile na platoima Griéa i Kaptola, to je bio gospodarski nuzan di jer se preteZno u njemu razvijala gradska poljeprivreda, Zaravnjena zona pototnih aluvijalnih naplavina gotovo nepal mjeino prelazi u alucijalnu tavan Save, Rijeka Sava kod Zagrel gubi obiljezje rijeke bujitnog karaktera i uglavnom postaje nizi ska rijeka. Rijetna matica je uslijed intenxivnijeg talozenja 1 plavina mijenjala tok, napusiajuci stara korita, napadala obale i visokih voda probijala nove rukavce, stvarala sprudove i otoke. Si obalno podruéje Save je prije provodenja prvih regulacionih zahve ta predstavijalo splet rukavaca, struga, jaruga i napusienih kor: é Mila obrasla vrbliem i gibljem. Jes tokom 19. sto. ta, cija je okolica ljeén korito Save se znatnije pomicalo", te zbog toga ebale Saye nisu bile pogodne za naseljavanje osim na sigurnijim sektorima, na kejima su se razvila pojedina sela. Aluvijalna ravan Save, koja jes obzirom na prirodne elemente predstavljala najnepovoljniji dia Sirega gradskog prostora Zagreba, dodivijava nakon tehniékih 7 hvata*' u obalni sistem Save radikalnu premjenu vrijednosti. Pro 83 — >Kerakteristike ovog poleza Save su nagli nadolasei vodnih valova, prenofenje ogromnih kelitina nanosa, razlivanje ve'jkih voda, divije korita mepravilna inundacija infiltrirane vode kroz Hjunkovita korito u shunkeyite slojeve priobalnog podrutja i obraina, vet prema odnosn vodostaja u Savi i prigbalnih vodae (M. Gjurovié: #Sistematizacia vodnih slivova i sprovodenie Vode Kroz Zagrebs, Zagreb 1951 g. {ekspertizal, str. 5). 84 — Asanacije zemljjsta regulacljom yodoloka {li dvugim tehnidiim z+ livatmg nisu vrfene samo u eluvija'no} ravni Save. Izgwidnja nasipe uz obalu ‘Save je najobimalji zahvat, kofi je radikalno promijenio mogutnosti, prostor- nog reavoja Zagreba, li su i priie tora vrseni man)! zahvali, Karalete tino je da au takvi cahvati vrieni u suzenim granicama grada Tako su na pristrancima aritkog platea jo§ u 19, stoljecu vréena mana sanirania klitists. U zaravmje= nom plato [spad hstorijsicih jezgri vrsena su nuzna planiranja 1 nasipavania gradilista, koja su u krajnjoj lini}: promijenila prvabitnu manju rastlanjenost aijelova zeravnj izmedu pojedinih vadotoka, Talo je nm pe. porrudje danai-ZAGREB 1 OKGLICA 4107 ces ukljugivanja savske aluvijalne ravni_u gradevnt: zonu’ grada bio je polagan, te su njene prednosti za funkciju centralnog urba- nistiékog kompleksa grada definitivno akceptirane tek nakon dru- goga svjetskog rata. t Slo%ena morfologka struktura zag na prostorni razvitak Zagreba u prt iu danainjoj prostornoj _kompozi ackog prostora odrazila se josti, §to dolazi do izrazaja grada. Na pravcu zapad — istok razvoj grada se odvijao bez vremenskih skokova koji bi bil uvjetovani prirodnim faktorima. Povieng zaravnjeno zemijiste u podnozju diluvijalnih obronaka pruéa uglavnom iste prirodne uv- jeie od Podsuseda do Sesveta, te se na tom longitudinalnom praveu Zagreb razvijao u sKladu s’porastom stanovnigiva grada i Taz, vojem gradskih eksternih prometnih veza. Iz istih razloga upravo na tom praveu najranije zapotinje urbanizacija neposredne gradske okolice Zagreba. Potpuno je razlitit bio razvoj Zagreba na praveu sjever — jug, jer se na tom praveu pojavijuju u pogledu gradevin- skih i ostalih faktora modificirane gradske zone. Sirenje Zagreba na praveu sjever — jug pruza maksimalne mogucnosti za potpu- no koriscenje svih prednosti smjeStaja Zagreba u_meduprostoru Medvednica — Sava. Takav je razvoj medutim ovisio o konkretngj valorizaciji pojedinih dijelova zagrebatkog prostora pod drustve- nim uvjetima kakyi su postojali u toku odredenih razdoblja voja Zagreba. U toku prostorneg razvoja Zagreba posebno znaéenje imaju ovi lokaliteti: SS SE —— —— Visina um apsolutna relativna —_— Scktor Lokaliteti tu odnosu 5 na Grid) Planinska jezgra Sljeme. 1035 +879 Medvednice Medvedgrad 587 +431 Prigorje Sestine 291 +135 : Dolje 270. +114 Ogranci prigorja Grié 156 0 Kaptol 135° — 21 Povigena aluvijalna Trg Republike 123. — 33 zaravan ; Aluvijalna ravan Vijeénica 150 — 41 Obala Save 1135 — 425 Brodarski institut 115 — Al ——— nieg Zrinjskog Trgu bilo za dva metra nize od danainjeg nivoa i.puno.b: U pog'edu regulacionih zahvata u staroj jergri Zagreba najenaéajnije mjestanje polska Medvestak iz doline kroz koju je izgra@ena danaSnja Txat @igeva ullca — istoénijc od Ribnjaka; to je premjeltanje iavraena 1898. godine,j 108 GHOGRAFSKL GLASNIK Lokacija historijskih jezgri Zagreba bila je uvjetovana ia grafskim odnosima (sl. 9). Plato Griéa | Kaptol predstavljali su nai povoljnije smjeStene korespondentne taéke izmedu fortifikacione objekia na padini planinskog masiva Medvednice, te prigorja, lokalitetima prijelaza preko rijeke Save (sl. 10). Plato Gries doa nira u prostranom vizurnom bazenu aluvijalne ravni Save, te osiguravao strate’ke prednosti za lokaciju utvrdenoga Gradecd! 1600300 aa S'. 9 Topogratsk smiesiaj historijskih jengi Zegreba. Danadnji Trg Re Publike se isti€e kao najpovoljnlji ‘prastor 2a _povenivanje “historiiskih jererl Zagreba, te ma osnovu toga postaje nukleus prostorne ekapane zie Zagreba, koja zapotinje polovinom 19, stoljcta, Fig. 9 Topographical distribution of the historfeal nuclei of Zagreb, Today's Republic Square stands out as the most suitable link between the oreal nuclel of Zagreb md thus it beceme the contre of its spre ading, which began in the middle of fhe i9th century. 85 — Strateiski momenti su bili presudni za lokaeiju histori mnogih gradova na podrudju sjeverne Hrvatske. at: ti priroday Geménti imal! pozitivay stratesicu vrijednost, To su Bill uw prvom redu: topo, grafska uzvienja Pogedna za fortitikaciju (Gradec—Grit), dolinske prosiveri “na kontaktu sa ravnicom pogodna za stratedku izolaciju (Samobor) i hidro- grafsiea Evorifta u aluvijalnim revaima pogodna ze ravnitastl obraaber t tem sa fortifikacijama t fossama (Karlovae), ih jeagrtZAGREB | OKOLICA 109 Posebno je znatajno da su kod Gradeca jednakomjerno dolazile do izrazaja strateske i regionalno-gospodarske prednosti smjesta- ja". Prosior Grica pogodovao je gospodarskim odnosima grada s SL 10 Pologaj historijskih jezgri Zagreba u meduprostoru Medvednica — vijeka Sava. Gradec i Keptol su predstavijali optimalne korespodentne lokalitete izmedu fortifikacionog objekia Medvjedgrad i prijelaza preko rijeke Seve. Oslonjene govpodarski na prigorska sela, @ strateiki na Medvedgrad, uz strateike pogodnosti za kentrolu prijelaza preko ri- jeke Save, Grié i Kaptolsld plato sua skladu sa priliama koje su viada~ Je u srednjem vijeku, predstavijoll optmalne lokacije za raevoj ¢rad~ sith jeagri Zagrebe. Fig, 10 The position of the h’storioal nuclei of Zagreb in the areq between ‘Medvedniea and the river Sava. Gradec and Kaptol vepresented the lost suitable lecalities between the fortress of Medvedgred and the crossing over the Sava. Leaning economically upon the willages of the sumside slopes, and strategically upon Medvedgrad with the pos- sibility of controling the crossing of the river Seva, the positions of Grit and the Kaptol plateau agreed with the conditions prevailing during the. Middle Ages, and represented the most sultable dozalities for the development of the urban centre of Zagreb. RG —- 0. Bourn (Verkehrsgeographies, Berlin 1936. str. 94/95) navadl slije- deée nugne prednosti ked smjestaja naselja: 1) Voda 2) Prednosti za odvijanje110 GEOGRAFSKI GLASNIK prigorskim poljoprivrednim zaledem, te lokaciju Griga ne tre smatrati iskljuéivo strateskom vec i gospodarskom", Trajnost slia feckih faktora bitnih’ za lokaciju grada je vremenski ogranicens Nakon odredenog vremena, bilo zbog ‘promijenjenih politia jEcourafskih odnosa, ili zbog promjena u vojnoj tehnici™, on be svoju vainost, ali topograiska ekspozicija lokaliteta ? dalje pr stavija prednost, jer naglagava polozaj grada i vizuelno u dire prostoru istite njegovu materijalnu snagu”. To na wrataja kod urbanistitko-arhitektonskog isticanja pojedinih fu cija grada”, Zbog toga su historijske jezgre Zagreba, posebno Gr ve do podetka 20. stoljeca zadréale funkciju urbanog srediSta Za greba. I nakon prenosenja leti8ta gradskog givota u zaravnjem podnodje historijskih jezgri Zagreba, politike funkeije grada i d lie su se sve do drugog svjetskog rata, a djelomigno i do danal vadréavale na staroj, prvebitno primarnoj, lokaciji Zagrebo", Prometa i 3) Odredené prednosti 2astite (od ney kao Sto su poplave, vjetrovi, dbrusavanje zem|; atski ckstremi f sl. 87 — Pojedini autori u cijelom kompleksu, j ading Medvednice priplt juin funkeije prostora za stratefla Lzolaciiu, a historijske jenace Zaareha an traju eksponentom tako koneipirane gospcdarske jedinice u medvednithkeny prigorju: »Propagéu Rimskog carstva nestalo je obrane, te se stanovnisive iveko] nove] opasnosti sidanjale u ‘brdima Zagrebuéke gore ‘To je i bia 1 HE Ho pobecl Zagreba wu srednjem vijeku he idu od ravnice neso od bal Kaptola i Gritax {L Dumend3i *Sadriaj antiknih kamenih Spomenila nes Geni u Zagrebu i ckolicis, ui Iz starcg i navog Zagrebac, Zagreb 10th str 115). BE — Razvoj vojne tehnike radikalno mijenja stratedke faltore razvoj grada. Nakon srednjeviekovne sontentracije aastupe ragdoblje sa prodae| stima disperznog gratia Razvoj vojnog zrakoplovstva potieao je na mal malny disperaiju grade. Pojedini autorl smatraju de su se prilike nako uvodenja atomskih oruzja ponovno Promijenile {B T. Auger: »'The Despersall of Cities as a Defense Measures; u: Journal at the American Inslitut of blan ners, 14, 1948, str, 29—35), 89 — B. Knoll nastoji umanjiti uljecaj str: kih faktora na lokarij fiada: Bit gradske vieiline nije uopce ckskluzivnost .. nego bal naprail forespondenelja sa gradskom okolinom, Putnik naime kad’ pola ute reba u jednu-ruku grad sto prije da opazt (signalizact ja), pa da — iz pele fodenth mu achtjeva — zadobiju u dregu ruku apreksimativan dojam o tal kvoti grada, Sto ga je ugledao (deklaracija}-Jedno i drugo, nalizecija i des klarsetja.osnavne ‘su zadace Srada prema vanie (P. Knoll: § osebitim abzirom na tari Zagrebe; u: Knjigevnite brs, str. 195). 90. — U mnogin evropsiim gradevima yizuelno su naglagon Sto. je rezultat nekadanje primarne,i dulje vremena. najvednije funke srida, li adrar teénje da se ta funkcija 1 u promljenjenim uvjetima posebl Hagiest Gagreb, Kéln, Ulm, Antwerpen itd}. U pojedinim evropsicen dovima gredska uprava u teZnji da negira svizuelnie primat ske vijetniee sa visokém tornjevima (Bruxelles). U Sj radow! masiaju kaa gospodarski centri. u kojinia se creva usley ‘nie pajavijuje ? to kao susluinas instituclja, pa logi¢no izostaje nile ~% prostorno-urbanisticke skxcentuacija. 91 —.C. Huntington i A. Carlson The Geographic Bases of Societys) New Yorle 1938. str. 418) tekvu pojavu kod gradava sa duljom tradicljon" jumate texom o +1) neunidtivosti i 2} napokretnost\« urbanistiekog lobe tets, : wijatelja t priadnih nepogodZAGREB I OKOLICA Tt Cinjenica je da su za razvoj Zagreba, ratunajuci s Gritom kas centralnim lokalitetom, postejali poveljni priredni uvjeti prostor- nog Sirenja prema sjeveru i jugu, a da pri tom ni jednog momenta nije postojala opasnost izolacije ili odumiranja historijske jezgre. Danagnji Trg Republike predstavljao je optimalno korespondentno podruéje obih historijskih jezgri (Graceca i Kaptola) i najbolie je odgovarao promijenjenim prostornim potrebama daljeg urba- nistickog razvoja Zagreba (sl. 9). Iamedu Gornjeg i Donjega gra- da uspostavljena je funkeionalna povezanost, Sto je uz ranije us- postavljeni direktni kontakt s potencijalnim rezidencijal pro- storom u prigorju, osiguralo normalni kontinuirani razvoj Zagreba, bez obzira na topografsku razvijenost gradskog prostora u cjeli- ni. Svakoj daljoj etapi razvoja Zagreba u funkcionalnom i urbe nistikom pogledu, pojedini sektori zagrebatkog prostora, ko; medusobno u fizitko-geografskom pogledu razlikuju, pogodevali v punoj meri, Prosiori raali€itih prirodnih obiljezja neposredno se nadovezuju na primarno najvainiji lokalitet platoa Grié, $to je unjetovalo da Zagreb u fumkcionalnom i urbanisti¢kom pogledu postane homogeni gradski organizam, iako je po svojim prirodnim obiljezjima slokena jedinica. Posto je grad tokom svojeg razvoja prerasiao prvobitne granice odredene potrebom topogralske »izo- acije«, a posebno posto je pregac i najoStriju prirodnu prepreku, fj. rijeku Savu, Zagreb pastaje sotvoreni« grad koji se Siri u cjelo- kupnom Sirem zagrebackom prostoru. On istovremeno postaje jez gro oko koje se formira regionalni kompleks Zagreba, Cije granice prelaze prirodne akvire odredene masivom Medvedice i rijekom Sa- yom, a u kojem poslepeno potinju previadavati obiljeZja karakte- istitna za ucbanizirana podruéja. Usporedo s razvojem grada mijenjala se materijalna vrijednost zemijista u pojedinim wim, a i u Sirim prostornim okvirima Zagre- ba. Ovaj se proces odvijao postepeno i periodiéki je mijenjao odno- se izmedu ravnih i reljefno razvijenih, izmedu ogoljelih 1 poSumlje- nih, povigenih i nizih — vlaénijih dijelova gradskog podrucja. Pona- yna valorizacija” pojedinih dijelova grada konstantno je pratila raz- 82 — KH, Whitheck 1 ©, Thomas (The Geog: its Role in Live and Clviligatione, New York 1982. sty, 152) smat jednost_ zemljis iba promatrati uporedo sa gospodarskog (upulrebljivost) 1 geograiskog sic~ novesta (polozaj). Kaa primjer navede da iprircdna bogatstve udeljena od prometnih veza i potregnéa imaju daleke manju vrijednost od onth aa po- yolinijim prometnim lokalitetima. Obradivo zemljiéte u blizini velikod gre- da je vrednije od abradivog zemijifta istog Doniteta, ali udaljenag od grada, Monje vriiedno poljoprivreting zemliiéte dobjva videstruko veéu vrijednost kada tokom nazvoja grada dobiva gradevinsku namjenu. U takvoj situaciji redovita previadeva disli komercijalieam a’ kKupac kod Spekulantske kupo- prodajo na osnovu faktora lokacije vitestruko prepleuje’ fakti¢nu vrijednost gemijista Na podrutju Jugoslavije gradevne zem'jita su naclomalizirane 3858, g. (@Zakon © nacionalizaciji najamnih ‘zerada | gradewnih zembiistac, Slufbeni list FNRJ br. 52, Beograd 1958}, te se namjena:zemljista na podrutju gradova (2Odluisa o odredivanju ‘mJesta koja se smatraja gradovima i na- soiima gradskeg kavaklerae, (Navodne novine br. § Zagceb 105%), adreduje ma osnova funkeionalno-urbsnistivkih q ne materijainc-novéanin riterija112 GEOGRAFSKI GLASNIK sl 1a 11 Prednosti smjestaja Zagreba, Prostor u kojem se razvio Zagreb sa obziel rom na iutjecaje prirodnih elemenata dijeli u 4 kvddrenta. Sjeverni kva- drant (1) $e predstavljao optimalan : gradeni privredmi pogoni, poprimili ebiljezja stambenth zona nigeg stane darda. U juznom kvadranty (4) su zbog blizine rijelke Save bile potrebne vete investicije za tehnitke sanacije, pa to podrudje u prvoj fazi Hiren) Zagroba poprima dbiljezje siromaine periferije grada, Tele prerastan} @agreba u vellki grad osigurava materijalnu osnovu da juni kyo. drant postepeno prewame vaine funkcije u gradskom orgeniemu Za. greba, Prigorski smjer () je pruzao uvjetc aa jednostayno postepena: Sirenje greda, a transverzalni smjer Slieme — Suva. {a) ca njegovu pro- stornu ekspanziju, te je Zagreb grad, koji karakterizima kontinuiran: " razvo} bez potrebe da se pristupa rekonstrukeljama vee ingradenih gm devinskih Romp leksa‘ZAGREB I OKOLICA 113 voj Zagreba, Sto se odrazilo na urbanisti¢ko-arhitektonska obilje#ja {funkcije pojedinih dijelova grada. Do kakvih krupnih promjena u valorizaciji pojedinih dijclova gradskog podruéja mote doci, najbolje pokazuje primjer Trnia ko- je je sve do kraja drugog svjetskog rata imalo nizu gradevinsku dniost, Sto je rezultiralo razvojem pauperizirane gradske peri- ferije u tom podruéju, a u svega nekoliko godina nakon drugoga svjetskog rata postaje najvredniji gradevinski kompleks prada. Posebno treba istaknitti ginjenicu da je Siri gradski prostor Zagre- ba, s obzirom na svoju slo%enu strukturu, osiguravao dovoljno gra- devnih povrsina razligite kvalitete, bilo da se radilo o zadovolje- nju kriterija funkcionalnosti ili prilagodavanju materijalnim mo- guénostima pojedinih kategorija investitora u odredenom razdoblju. S obzirom na prirodne elemente prostor grada Zagreba, pro- matran kao gradevinski kompleks, dijeli se u 4 kvadranta (sl. 11) — Sjeverni kvadrant obuhvaéa urbanizirani dio Medvedniékog prigorja. Od historijskih jezgri grad se vrlo rano poteo Siriti pre- ma sjeveru, a u najnovije vrijeme postepeno se spaja s prigorskim selinia u podnozju planinske jezgre Medvednice. U tom prostoru postoje gradevne povrgine s veoma povoljnim uvjetima insolacije. Na tom su se prostoru do danas odr#ale, uzimajudi u obzir gradske normative zelenila, znatnije Sumske povrsine. Razvijenost reljefa leaultirala je previadavanjem individualne stambene izaradnie, Sto uvjetuje ni#i stupanj gradevinske iskori8éenosti zemlji$ta i zbog toga poskupljuje troskove gradnje i stanovanja. Sve je to uvjelova- lo da je taj prostor izmedu prvoga i drugoga svjetskog rata popri- mio obilje3ja rezidencijalne zone s najpovoljnijim uvjetima stano- vanja. — Istoéni i zapadni kvadrant su golove identitni, a pruzaju se od posljednjih ogranaka prigorja prema obalama rijeke Save. U Fig. 11 The advantageous position of Zagreb. With respect to the influence of natural e’ements the area where Zagreb has developed is divided into four quadsants. The northern quadrant (1) is the most suitable part for the development of rasident'al quarters of higher standard, The western (2) and eastern (3) quadrants favoured the gradual spre- ading af the town withresidentiel complexes in their northern parts (A) because of the topographical advantages for belter residences Because of dampness and poorer bullding conditions. and because of the industrial plants constructed in them the southern parts (B) have became residential zones of a lower standard, The southem quadrant (@)because of the wroximlty of ihe river Sava required grealer invesi~ ments for melioration, and during the cary spreading stage of the town this quaduent wos marked as {ts poor periphery. Only the growth of Zagreb into a large town produced the necassary means for the southern quadrant to take over important functions in the urban organism, ‘The direction skirting the foot hills (b} permitted a simple and gmadual spreading of the town while the transverse direc- tion, Medvednica — the Sava fiver, (a) allows spreading to the south, 20 that Zagreb is a town characterized by continuous develapment without the need to reconsturel the alrenyd built-up complexes. Q Georraisic! iasnik 2114 GEOGRAFSKI GLASNIK nizim dijelovima nalaze se vane industrijske zone grada. Osim it dustrije u tim podruéjima nema centralnih gradskih funkcija, y su to pretezno stambene zone.Stambeni ‘kompleksi narotito se i tenzivno izgraduju u razdoblju 1930 — 1940," kada u tom podruth uglavnom prevladavaju obiljezja gradske periferije. Karakteristi na je da sjeverno od cestovne magistrale istok — zapad (Sesvete Zagreb — Podsused), dakle u podrudju direkinog kontakta zarave njenog zemljigta s ograncima prigorja, prevladava stambena izgre dnja koja osigurava povoljnije uvjete stanovanja, Judnije od A Ijemnigke pruge Sesvete — Zagreb — Podsused razvila se najsi maénija periterija Zagreba. Pojavu urbanistitki nesredene perif rije u tom prostoru uvjetovalo je nepostojanje osnovne kemunalne mrege, blizina rijeke Save i ka rezultat njenih negativnih utjecaja niga ‘kupoprodajna vrijednest zemljigta, Tome je pridonijela i ne dovoljaa zainteresiranost gradske uprave, koja’ je prekasno sagle dala perspektivu prostornog Sirenja Zagreba u tom prostoru, Na} drastiéniji primjer kaoti¢ne urbanizacije perifernih dijelova Zagre: ba prije drugoga svjetskog rata je Tregnjevka. — Jufni kvadrant obuhvaca aluvijalnu ravan Save, od feljeznié- ke pruge na zapadu, do Zitnjaka na istoku. Nakon Sto u prvim go- dinama poslije drugoga svjetskog rata zapocinje razdoblje intenziv. nijeg razvoja Zagreba, u tom podrugju dolazi de najkrupnijih pro- mjena. Sve do 1945. prostor izmedu Zeljezniéke pruge i rijeke Save smatrao se za manje vrijedno gradevno podrutje grada. U veijeme kada nisu postojali nasipi, vode Save su za maksimalnih poplava dopirale éak do danafnjega kazali’ta i do u blizinu Vlagke ulice, Jo8 1923. Sava se razlila sve do blizu Zeljezni¢ke pruge kod Glavnog kolodvora." Niska vrijednost zemljiéta i seoska tradicija (Trnje) uvjetovali su razvaj najsiromagnije gradske periferije upravo na optimalnom pravcu kentakta gradske jezgre Zagreba s rijekom Savom. Spekulantske parcelacije iamedu dva svjetska rata postale su opéa pojava,” a pri izgradnji nisu bili respektirani ni najasnev- 93 — Stambena izgrednja jie u_pojedinim razdebljima bila tako inten= zivna da su postepene izgradena 1 ncpovolina, pa i hesigurna zemijiste, Tao ko je usprkos klizanja ila i povremenih katastrofa izgradeng podrudje Gr- moétice u zapadnom dijelu grada (i neka cruga zemljista sklona klizanju, kao na pr. u podrutju Frateritice i Prekrigje iakoder su intenzivne izgrade- na bez mudnog respekta geolehnitiih faktore). 9: — M. Wijember: sIngenjersko-geolafka i geatebnitka ocjena gradev- nog tla grada Zagrebac, Zagreb 1951/52, (ekspertlza) sin. 6, 95 — Provodenjy veé zalinjelih urbanisti¢kih zahvata u tom pros toru suprotstavlja se organizirani otpor. Take se protiv probijanja. Varel- dinske ceste, prvog planiranog urbanistitkog praven juno ed Zeljeznitke Druge dija je realizacija zapotela neposredno pred potetak Drugog svjetskog tate, pojavijuje preiposiavka »Gradanske i komunelne organizacije za grad Zagreb i okolicus, uputena Gradskom poglavarstvu Zagresa, u Kojo} se iz medu ostelog kage: sda su ovim regulatomim planam ugrofeni javni intes resi same opéine. Kao dokaz navadama da bi provedbom ove regulatorne os- nave gradska optina morala sama... otkwpiti od privatne ruke za predvi- dene nove caste i predvidene nove parkove jedau povrsinu od tke 20 jutara sradilista ..., nadalje poruéiti slijedeée objekte: 2 dvokatne vile 1 tvornicu,ZAGREB I OKOLICA 5 niji urbanistiéko-gradevinski normativi. Divljom izgradnjom (od koje je bila poStedena jedino Savska cesta) stvoren je neugodan urbanistitki ambijent ,lo je zaustavilo Sirenje donjega grada pre ma jugu. Tako je ovaj za urbanisti¢ku kompoziciju Zagreba naj- vredniji prostor, na posredan i nenormalan naéin, bio o¢uvan ad komercijalno-spekulantske izgradnje viseg standarda s vecim gra- devinskim masama™ To je olak8alo odluku da se ovaj prostor najvecim dijelom tretira kao »slobodni« gradevni kompleks na ko- jem treba, bez ikakvog respekta proglosti, razviti urbanistitku kon- cepeiju koja de odgovarati novoj gradskoj jezgri velikog Zagreba.” Kompleksna urbanistitka problematika, a posebno ogromni mate- rijalni tro’kovi povezani s likvidacijom gusto naseljene gradske periferije, nisu mogli sprijeciti prodor grada do njegovih prirodnih pranica na juznoj obali Save. Prijelaz preko rijeke rije’en je gotovo istovremena. Inundaciono podrugje Save ima u Troju Sirinu 250 — 500 m. Maleni Zagreb odrdavao je preko Save kod Trnja vezu jedino skelom; veliki Zagreb dostigao je prostornu razvijenost i maierijal- nu snagu koja je omogudila da se tok Save premosti i dio desne obale ukljuéi u wie gradsko padruéje. Na judnoj obali Save pocinju sé razvijati vane funkeije grada. Zagreb je definitivno savladao sve prirodne prepreke i poéeo se slobodno razvijati u éitavem prostoru od Medvedice na sjeveru do ravnice na desnoj obali Save na jugu. Prirodna obiljeja zagrebatkog prostora pogodovala su razvoju Zagreba. To se odnosi kako na gradevinske pogodnosti i povoline smjeStajne moguénosti za prihvacanje brojnog novog stanovnistva, tako i na opde uvjete razvoja progirenog urbanistitkog kompleksa izraslog iz male historijske jezgre. oko 8 x L fednokainih kutica, za%to bi grad moseo isplatiti jednu otkupnina a visini of po prilici 2 miljjuna dinara... Seta pak odredba ove regulatorne osnove, da sé na malim ostavijenim gradilistima smiju s2- ridati same peterokatnice, Sto je Za ovaj kraj jedan apsurd onemoguéuje 2a ‘mnogo decenifa i evalu grednju ..«. Nisu profle miti dvije decenije od_citi- rane »pretstavkes, a ma urbanistitkom kompleksu o kojem je bila rijet, i gradena je gradska vijeénica kad prvi obickat novng gradskog contra Zo- greba. 86 — Spoznaja o prvej veliednosti podrudja Trnja, wzimajuéi u_ abs njegav palozaj unutar kompleksa grada Zagreba. vrla je kasno sazrela, Ta- ko urbanistiéki plan grada Zegreba izgraden krajem 19. stolieta (fat, 1) ueple ne predvida regulaciju rijeke Save kod Trnja, veé samo obrambeni nasip, @ uz produZenje Petrinjske w'ice (danainia Trnjanska cesta) prodvida iz gradnju bazenske luke, povezane plovnim kanalom sa Savom (izvor: »Nacrt gvada Zagreba — 1889 — Regulatorna osnovac) 97 — Podrutje Ziinjaka je za rezliku od Trnja esim nepovelinijih pri- yedaik uvieta imalo i slabije promeine veze sa gradskom jezgrom Zagreba; fe je ostalo nelzgredeno. Zboe toga se kod yazvoja nove industrijske zone jugoistotno od grada ne pojavijuju urbanisti¢ki problemi Zemliiste je os- talo netveradene, uvieti za Jelicm!tke i cestoyne prikliuéke su ‘bl'l povolj- ni, previadavajuéa zrsina strujanja pravea NE, SW i N negiraju moguénost acromandenia gradske Jezgre, te se u tom prostoru razvila nova glavna in dustrijska zona Zagzeba. Na taj na@in jo na oplimalnom poloéaju unutar zagrebaékog prostora [ te na racionalnes wdaljenosi od stambeah podrutja grada, fundirana glavna gospodatska zona grads.Fot. 1 Neert gradn 2 1889 — Regulatorna asnova Phot. 1 Plan of Zagreba nm 1989 — development pattern2AGREB | OKOLICA We — Jako je u pogledu gradevinsko-tehnitke valorizacije pojedinih dijelova gradskog prostora Zagreba dolazila do promjena, Zagreb nije ni u jednoj etapi svoga razvoja bio skuden u pogledu raspolo- zivih povréina za izgradnju. U toku dugog razdoblja smatralo se da su gradevinski uvjeti u aluvijalnoj ravni Save uglaynom nepo- voljui’” U diluvijalnom dijelu prigorja to ima prividau koheziju, te se to podrugje smatralo povoljnim za izgradnju. Posto, miedutim, poéinje prevladavati vigeetaina izgradnja, u tom podruéju pojav- ljuje se problem kliziéta. Do punog izrazaja dolaze prednosti za vi- soku izgradnju u aluvijalnoj ravymi. Dijelovi prigorja opcenito su nepogodni za izgradnju vecih objekata, te je razvoj Za; reba na ra éastom zemljistu, od momenta kada potinje pievladevall visoka ingradss, postao opravdan ne samo y urbanisti¢kom ved i u geo- tehni¢korn pogledu, jer se konstatiralo da uvjeti gradnje u tom prostoru —ixuzev pojedine lokalitete — nisu nepovoljni. Razvoj gradevne tehnike omogucio je ukljutivanje cijelog prirodno raz- granigenog prostora Zagreba, podrazumijevajuci tu i obale Save. u gradevnu zonu grada unutar koje se na osnovu funkcionalnih a ne ichnokratskih kriterija rasporeduju pojedine gradske funkeije. Za razvoj velikoga grada od posebnog je znatenja pravilno us- micuvane lasadae {ednoobitajskih stambenih objekata, Za la kve stambene zone karakteristitna je niska gustoda naseljenosti, te one apsorbiraju velike gradevne povriine i traze velika materijalna sredstva za izgradnju i odrzavanje komunalnih uredaja. Kod kasni- jeg Sirenja gradske jezgre testo prouzrokuju kompliciranu urbi histiéku. problematiku." U firem zagrebatkom prostoru postojali st optimalni uvjeti za razvoj prostranih prigradskih zona, narotito u zapadnom i istotnom dijelu grada. Veliki imigracioni pritisak na Zagreb, koji zapotinje nakon prvoga, a posebno nakon drugoga svjetskog raia, spontano je bio usmjcren na preostale — od grad- cke jezgre neapsorbirane — dijelove zagrebatkog prostora. Ta je imigracija bila najintenzivnija uglavnom u gospodarski nepovol jnim razdobljima.” Zbog toga su posebno znatenje imale pozitivne okol- nosti ,koje su proizasle iz prirodnih elemenata, a koje su omoguél le relativno brzo Sirenje Zagreba u gradevinskom pogledu, unatoé opéenito manje povoljnim opéim prilikama. To su u prvom redu specifigno povoljne gradevne povréine, koje su investitoru vrio éesto 93 —- Gradevinski previlnik donesen na osnovu Gradevinskog Zekona ia 1931, g, gradevne povriine dijeli na 1) dobra tla (pecine, djunak i pijesak uvjetno, sulla Voveda, gling uvietno), 2) Srednje dobre tla (slabs peéina i la por, mokra glina j dlovata, te aluvijaina ‘lay 1 3) loa tla (mull, treset, hu- mus, nasute tae, 99 — Negalivan primjer u Zagrebu su prigradske zone nastale iza Pr- vog svjetskag rata, Koje su do danas vet ukljutene u prosivenu gradsiu jeasru “Zageeba. 100 — Ragunajuci sa razdobljem 1910—1950. godine mode se rei da su, ugimajuéi u ebzit trajenje i gospoderske posljedice Prvog i Drugog svjet- skog rata, te negativne utjecaje svjetske gospodarske krize, taspoloziva novéana stedstva imigranata kroz cea 20 godina bila vrlo ogranitena:Us GEOGRAFSKL SLASNIR osiguravale ne samo povréinu za gradnju ,veé i dio gradevnog ma terijala, 1¢ mogucnost individualnog rjeSavanja vodoopskrbe. Na najvecem dijelu aluvijalne ravni pijesak i sljunak nalaze se na svega nekoliko metara ispod povrsine. Gotova sinjesa $ljunka i pijeska, u kojoj nema mulja i organskih tvari je vrlo dobar grade vinski material,” éijom su cksploatacijom, i to na vlastitoj parceli, mnogi investitori smanjivali tro$kove gradnje.* Druga pozitivna prednost je podzemna voda. Slojevi sljunka sadréavaju vodu temelj- nicu, koja se u aluvijalngj ravni nalazi cca 5 — 10 m ispod povrsi- ne, Voda je s obzirom na temperaturu i sanitarne uvjete dobra, jer je vodonosni sloj za8tiéen doklegod pokrowni sloj nije probijen. Postojanje podzemne pitke vode, koja se vrlo jednostavno cksploa tira ruénim crpkama, omogucilo je brzo Sirenje prigradskih stambe- nih zona, jer njihov razvoj nije ovisio o gradskoj vodovodnoj mre 4i koja se u kratkom roku na jednom girem prostranstvu, pod gaspo- darskim uvjetima kakvi su postojali, ne bi ni mogla izgraditi.”’ Zbog prirodnih prednosti koje je u tom pogledu pruzao prostor aluvijalne ravni, urbanizacija prigradskih zona odvijala se brée ne- go se to moglo otekivati na osnovu opéih gospodarskih prilika. Koncentracija privrednih djelatnosti i pavoljni uvjeti za racionalmu stambenu izgradnju omogudili su, usprkos krupnih komunalnih problema do kojih dovodi brzi razvoj jednog velikog grada, da se Zagreb u svega nekoliko decenija prostorno i brojem stanovnika visestruko poveca. — Urbanizacijom veceg dijela zagrebatkog prostora od Med- vednice do savske nizine Zagreb je prerastao u kompleksnu fizit- ko-geografsku i funkcionalnu gradsku jedinicu. To je dovelo do pros- torno-urbanisti¢kog i upravnog jedinstva Zagreba u njegovim priro- dnim granicama. Istovremeno je zapotela i transformacija dijelova aire gradske okolice. To pokazuje da razvoj prigradskih zona Za- 101 — M. Petrik: »Migljemje o kontroli Sjuntaras, Zagreb 1959. (eks- pertiza) str, 2 102 — U pogledu gradevinskth sirevina Zagreb opéenito ima_povoljne uvjete, Osim pijeska 3 Sljunka u aluvijalnoj ravai, postoje povoljni uvjeti za eksploataciju kamena u prigorskom podruéiu. Jos u praglom stoljetu su se ekeploatirali pontijski pjeléenieci u oko'icl Mariusevea, Batuna i sar- matshi pjestenjaci u Vraptu. Litavei | Mtotamnijski vapn Mi se 22 prolzvodnja vapon, Dolomt Kod odsuseda, fiigal loot Vrapta i karbonsii tamni vapnenel -kod Sestina i Gratana upotr se za cestogradnje (D, Gorjamovit-Krambenger: »Tumet geologijskoj kart! Zagrebs, Zagreb 1908. sir. 64). 103 — Zagreb tokom svoga razvoja u wpogledu snabdijevanja vodom opéenits nije imao problema. U vrijeme kada se u podnozju historijske jez- gra potela razvijati prigradska polloprivreda, stoka se_snafbdiievala yodom iz bunara, oii su poliniall u donjem zavietu Mesnitke ullee, na miestu danaSnje zgrade Matice hrvatskih obrtnixa u_Mici, na danainjem ‘Treu Re- publike te u dlizinj danainjeg Zrinjskog i Preradoviéevog tres. Za suvre- meni Zagreb u aluvijalnoj ravni cijexe Save ‘postoje dovoljne kolitine pit- ke wode temeljnice, kojam se snabdijeva cijeli vodovodni sistem grada, Glav- no vodozaétitno pedrutje na Kkojem ‘se crpi voda za gradski vodevod se na- lezi igmedu naselja Buzin 1 Mala Mlaka 4—7 km juino od Save.ZAGREB 1 OKOLICA hig greba nije izolitani proces Sirenja iskljutivo gradske jezgre ili etapa postupnog Sirenja gradskog teritorija ,veé sastavni dio procesa ur- banizacije Sireg podruéja u okolici Zagreba, Nakon drugoga svjet- skog rata za razvoj Zagreba nije karakteristiéno ograniéeno Sirenje grada, kao Sto je to bio sluéaj u prethodnim raadobljima, ved isto- vremena transformacija znatno direg prostora. Posto su svladane prirodne prepreke i osigurana promeina kohezija Sireg okolnog prostora s gradom, Zagreb prestaje biti izclirani gradski organi- zam, veé se razvija usporedo sa Sirim okolnim pedruéjem na ko- jem se vr8i ravnomjerna distribucija njegovih gospodarskih i os- talih funkeija. Prirodni: clementi uvjetovali su specifiénu prostornu kompozi- ciju grada; u sjevernom zaledu osigurali su atraktivni prirodni rekreativni rezervat, a na svim ostalim sektorima pogoduju uspos- tavljanju dirékine funkcionalne pevezanosti grada sa sirom oko- licom. b) Stanovnistve Usporedba podataka o stanovnistvu Zagreba u toku pojedinih razdoblja upucuje na zakljuéak da je razvoj grada u proteklih 100 godina bio yeoma brz. Vremenski ciklusi, unutar kojih se broj sta- novnika grada Zagreba udvosirutavao, bili su podevsi od ‘duuge polovine 19. stoljeda™ dkratki. Kretanje broja stanovnika Zagreba 1857—1961"* a Broj Udvostruéenje™ 32 stanavnika Godina Broj stanovnika ies 16 657 1869/" 19 857 1880/"" 28 388 1886 33314 37 529 61002 1904 66 628 79038 108 674 1924 133 256 1931 185 581 1945 266 512/"* 1943/0" 279 623, 1953/"" 350 829 1961" 457 499130 GEGGRAFSK! GLASNIK Teritorijalno progirenje grada ni ukoliko ne mijenja zakljuéak © progresivnom porastu broja stanovnika Zagreba, jer je za no posredno okolno podruéje, koje je posiepene pripajano gradu, takoder karakteristitan brzi porast broja stanovnika. Taj je po rast donekle zaostajaa za porastom broja stanovnika gfadeke j gre, ali je bio daleko vi8i od prosjcka za vangradske fputonie Je o¢ito bie uuvjetovan utjecajima Zagreba. U neposrednoj okolicl naseljavao se dio imigracionog priliva u Zagreb te su njeni jelovi 102 — U ranijim razdobljima bro| slanovnikn Zagreba je bio ma°en te nije ai do’azilo do brith krupnijih promjena. Osim toga raspolofina podae ci su obzirom-na mezligite izvore nepourdan i istva, na podrutju Zagrepa izvrien je 1368 g. u Gradecu — 1, Tkaléit: thenta Civitatis Zograbiae Ie, 13). Prema nesiuzbenim procjenama Gradskog shatisti¢kog ureda, koje su izvriene na osnovu razliéith raspolodivih feve: va, broj stanovnika Zagreba je iznosio: 1242, 9 oko 1000, 1368. g. — 2810, 1668. 2. — 2000, 1742. g. — 5600, 1785. 2, — 7000, ii ‘7708, 1817 g. — 9055, 1892. g. — 15.947 stanovnike, 105 —- Ratunato sa leritorijem grada kako ga tretira svakl pojedini ci- tivani popis stanovaistva. 106 — Podaci 7 1890. i 1890, g. obuhvaéaiu egradanskoe stanovn{ityo, za 1800. i 1910, q »gradanskoe + »vojniékox stanovnistva, a za ostale godine sulupnas stanovaistvo. 107 — Godine udvostrutenja broja stanovnika su izratunate primjengm aritmetiékih srednjih vrijednosti za kretanje broja stanovnika unular poje-_ dinth razdoblia iamedu dva popise. To omoguéuje izwjesna odstupanja, all. iskljuéuje svaku proizvoljnost do koje nudno dovodi procjenjivanje broja- Stanovnika za godine ratnih razdoblja u kojimea nije bilo popisa, Poana- | vanje opéih prilika pruga sigurnost da su eventualna odstupanja od utvr- Genih godina wdvostrugenja broje stanovnike Zagreba minimalna ine utléu ha opée zakljucke. 108 — Izvor — ¥, Sabljari »Mjestopisni rieénik Dalmaciie, Hrvatske i Slavonijes, Zagreb 1866. Broj stanovnika obubvata «gradski katare u koji. uleze »padruéna miesta Frateritica, Hervatl, Liubljanica | Ternjec 109 — Izvor: Dolumentacija Statistitkog” ureda’ grada Zagreba, 110 — Izvor: »Politi¢ko | sudbeno razdieljenje kraljevine Hrvatske 1 Sle- | vonijo i repertorij miestac, Zagreb 1839, 111 —- Izvor: »Polititio i sudbeno raadieljenje kraljevine Hrvatske 1 Sla- vonije i repertorij mjesta po posljedcih popisa godine 1690% Zagreb 1892. 113 — Izvor: »Popis Zitelistva od 31. XII 1900. u kraljevinama Hrvat- skoj 4 Slavoniji — Demografske prilike po prebivaliitimas, Zagreb 1914 U3 — Ivor: »Popis Ziteljstva od 81. XIE 1910, uw kraljevinama Hrval- skoj i Slavoniji, Demografske prilike i darade za stanovanjec, Zagreb 1914, 114 — Izvor: »Alfabetski spisak vecih mijesta nage kraljevine; P. 0. Almanaha kraljevine Srba, Hrvata i S'ovenaca 1921—1922«, str. 869—379. 113 — Inver: »Upravno, sudsko 1 evkveno razdjelienje i imenil prebives liSta Savske banovines, Zagreb 1997. str. 138. 116 — Sa datoin procjenom uglavnom se podudara konstatacija: »Ve- sa bile promjene stanovnistva u gradu, koji je porastao uslijed ratnih prilika 1844, g. na 417000 stenovnika i onda’ opel nosmelizacijom prilika dos Sao na 280.000 stanoviika {odnosi se na 104%, g. op. S. 2)...0 MR. Bicanit: aZagreb kao muliifur ‘ionalan grad i ganimanja Hjegovog stanovniétvar ut elz starog 1 novog Zagrebax Zagreb 1957. str. 319), 117 — Inver: »Konatni reaultati popisa stanovnitiva od 15, TI. 1908. g, Knjiga I, Stanovnigtva po patu i domaéinstvac, Beograd 1951. str. 226. 118 Izvor: »Pupis stanovnistva 1953. g. Enjiga XIV Osnowni io stanovniBivue, Beograd 1968 sie 279 Siceiats sedeZAGREB [ OKOLICA 21 u odredenoj etapi razvoja sirega kompleksa Zagreba postajali sa- stavni dio gradskog podruéja, a kod »administrativnoge poveca- nja broja stanovnika Zagreba w znatnoj mieri se radilo o pravnom postupku priznanja jedne vangradske kolonizacije za efektivni po- iast grada. Usporedo s time u gradsko stanovnisivo je ukiju- Gvano i stanovniétvoe najblizih okolnih sela, koja su prethodno u mainoj mjeri promijenila svoju gospodarsku strukturu i funk- cije, te je i takvo »administraiivno« povecanje broja stanovnika grada u krajnjoj liniji odgovaralo stvarnim promjenama. © padu- daranju porasta stanovni8tva u uZim granicama grada svake poje- dine popisne godine, s porastom stanovniitva na cjelokupnom danagnjem proSirenom gradskom podruéju, govori usporedba po- dataka za pojedine papise s retrospektem za podrudje grada 1953. Stanovnistvo na teritoriju Zagreba EE Prema popisnom razgranite- Progireno gradsko zz nju svake pojedine godine podruéje 1953" 3 & : Veriani Veriini Bro indeks indeks 1880 28 388 - = 1910 79.038 278 230. 1931 185 581 235 221 1948 279 623 151 143 1953 350 829 125 iii 1961 437 499 130 457 499 128 Prosjetni godignii porast apsolutnog broja stanovnika Zagreba u stalnom je porastu Porast broja stanovnika Zagreba Dio po- Stvarni porast gradske. rasta Ie, e jezgre ji se od- “ Brojéani porast = Raadoblie 3%. nosina rea Bee ; oe teritor — Ukupne Sechelt B # ae jalno $i 2—3) mw Soe Gir renje ( eee ee 1 a oR 3 4 5 6 1880—1910 50.650 1086 49564 - 1652 58 1910—1931 106 543 = 106 543, 5073 64 1931—1948 94 042 6 267 87775 5 163 2,8 19481953 71 206 36 502 34704" 6941 25 1953—1961 106 670 30 180 76490!" 9561 2,7 119 — Iaver: »Statisti¢ki godisnjak SFRJ — 1963.«, Beograd 1963, str. 606,122 GRAFSKI GLASNIK Postotak prosjenoga godignjeg porasta broja stanovnika manjuje, ali je jo8 uvijek visok. Dostignuti maksimum u_razdal ]jima_ 1890—1900 i 1921—1931 ne moze se uzeti kao mijerilo za poredbe, jer su to bila razdoblja izvanredno brojne imigracije ok nog stanovnistva u grad. U prvom razdoblju udareni su temelj progirenih gospodarskih funkcija Zagreba, a u drugom razdobly Zagreb je prerastao u vodeti gospodarski centar dréave. Postign ie maksimalan intenzitet akumulacije stanovnigtva koju su opél drudtveni uvjeti omogudavali. Istovremeno su uspostavijene évral gravitacione veze grada sa sirom okolicom, te se daljnji razvoj o vija pod promijenjenim uvjetima. Izvanrednu dinamiku, koja ke karakterizira citirana razdoblja, kao i nemoguénost da takva »eks plozija« grada pod postoj uvjetima dulje potraje, uvjerljive ilustrira projekcija tendencija brojéanog porasta stanovnistva w svakom pojedinom razdoblju, na god. 1961. (sl. 12)/". 120 — Ovdje se upolrebljavaju slijededi termini za teritorijalnu deft- nicliu grada: 1} Teritorij na dan popisa (obuhvada teritorij kake ga obuhva- éa objelodanjena dokumentacija svalsog pojedinog popisa stanovnistva), 2) Profirena gradska jezgra ha (chuhvata kontimuirana izgnadeno gradske podrudje do 1960, 2. i to od Podsuseda ne zepadu do Dubrave ng istoku i ad! Mlinova na sjeveru do Brodarskog instituta na jugu), 3) Sire podrutje grada/ (obuhvaéa opéine Crnomeree, Donji grad, Maksimir, Medve8tak, Peiteniea, Tre’njevka, Trnje, Dubrave, Gratani, Kustosija, Markugevac, Podsused, Re- mete, Stenjevec, Sestine | Vrapte prema razgranitenju 1053. g), 4) Prosireng gradsko podrutje (kao pod 3 + opéina Grancfina prema razgranitenju 1953. 2). Na asnovu prednjeg upotrebljavaiu se slijedeti teritorijalni poj- movi 2 odredivanje broja stanovniika Zagreba: Profirena gradska jezgra (2983. g. — 332620 stanovntkal, sire podrutje grada Zagreba (1953. g. — 350.629, a 1061. g. 427.919 st), profireno gradsko podrudje (1853. g. 357.466, odnosne 1961. g. 459499). U siudbenaj dokumentaciji se potam od 1955. ¢. upotrebljava termin »gradske opéines za grupu opéina koje su u teritorijale hom pogledy najblize =prosircnom gradskom podrutjus, U taj je pojem | medutim ukljuéena i opéing Remetinec (a od 1963. g, 1 optina Sesvete), til najveti dio isuzev sNovl Zagrebe se ne moke smatrati dijelom gradu, pa ee zato ova teritorijaina definielja ne primjenjuje u obpadi. =Grad Zagreb pre- mma slugbenoj definielji u teritorijalno-upraynom ‘pogledu odgavara ranijen pojmu eKotar Zagrebs, te nema nikeleve vege sa gojmom grad Zagreb u nie govom stvarnom znatenju. 121—n = broj godina svakog pojedinog razdoblja, 122 — Gdnosi se na teriforijalne progirenje do grani Eradax. ‘a Bires podrutja 128 — Primienjena je metoda jednostavne logaritamske projekcije. Do- bivene vrijednost! pokazaju koliiti bi broj stanovnike Zagreb imao 1961, g da se broj stanovnilta kontinuirano poveéavap uz prosjetni postotak porasta konstatiran unutar svakog pojedinog razdoblja,ZAGREB T OKOLICA 123 Razdoblie dije sel Bre; stanornika tendencije porasta| dbiven projicira- Tenad (+), odno- broja. stanovnika Miem konstatira- sno ispod (— projicisju—/MH tendenelja do stvarnog razvoja | 1857—1869 100.000 =- 18691880 390.000 = 1880—1890. 263.000 18901900 1,390,000 1900—1910 292.000 1910—1921 353.000 1921—1931 1,000.000 1931—1948 375.000 19481953 536.000 1953—1961 457.000 Da se Zagreb razvijao uz istu stopu progresivaog porasta sta- novnisiva kao u razdoblju 1890—1900, grad bi 1961, dostigao oko 1,390.000 stanovnika, 8te znadi da je u gradu te godine trebalo po- stojati oko 565.000 radnih mjesta, od éega oko 160,000 u indus iriji™, To pokazuje da je razvoj u razdoblju 1890—1900 bio izvan- redan, te se nije mogao kontinuirano nastaviti kroz dulje vremen- sko razdoblje. Da je kretanje broja stanovnika Zagreba u pojedinim razdob- ljima bilo uvjetovano specifiGnim pozitimim okolnostima koje ne mogu vremenski dulje trajati, poivrduje analiza razvoja Zagreba i usporcdba toga razvoja sa gospodarskim razvojem drZavnog pro- stora u cjelini. Zbog toga se 1930, u razmatranju perspoktive raz- voja Zagreba pretpostavljalo da je vec tada zavrsio impulzivni ra- zvoj grada i da nastupa period normalnog postepenog razvitka™, Iz tadanje perspektive nisu se mogle predvidjeti krupne drugtvene promjene na dréavnom prostoru Jugoslavije do kojih je doglo nakon drugog svjetskog rata, i koje su uvjetovale pojavu novih 124 — Procjena na osnovu strukture stanovniitva Zagreba po aktiv- Nostima 1953. g. 125 — »Prema_statistiel puéanstva u godinama 1880—1920. 3,19 posto, @iinji povast, dakle sa suponirano postoj: nistva miersdavnih uvjeta, dosegao za da! jth 50 godina (dakle 1980. g.) tanovnika, Kako je taj bro velik 5 obzirom na teri- torij _kaji prema Zagrebu gravitirg i kojega se putanstvo ne nalaze u istom stanju porasta, mude se uzeli kao bazy zu sastav osnove zu izgradnju grade tio] od cca 350.00) stanownika, Hoji bi edgovaram godiéndem ‘porasta od 24 posto za 50 godinas {»Netjetaj za izradu generalne osnove za izgradnju, progirenje i regulaciju grada Zagreba — Podaci i smjernices, Zagreb 1930.). im podacima ‘big fe prosjetni goditnji primst take da bi Zagreb uz isti go- jednakih za cagvitak stanov-124 GEOGRAFSKI GLASNIK ro sox em 00 00 cot 300) | | BH TS OO Ino wae on es ose OO DR Sl, 12 Pendencije kretanja broja signovnika Zagreba u raadoblju 1857-1953, Projekelja prosjetaog porasta broja stanovaika konstallranog U svi kom pojedinem razdoblju izmedu dva popisa stanovniitva. Fig. 12 Tendenciens of growth in the number of inhabitants af Zagreb duri the period from 1857. to 196%. The average inerease in the number inhabitants during the periods between censuses stimulativnih faktora za_razvoj prada", Na kretanje broja s novnika grada utjecu druStvena zbivanja u Sirem prostoru. Na r: voj grada utjeéu istovremenc unutarnji — gradski i vanjski regionalni faktori, Gradske funkcije i broj stanovnika grada 128 — Frema citiranej prognezi Zagreb je trebao tele 1980. g. dostidl gd 350.000 stanovnike, To se medutim dogedilo éitavih 27 godina ranije (§ Zulile: Predvidania o Zagrebu iz 1980. g. premagenar; u: Covjek i pros br. 58, Zagreb 1956. sir. 2.GREE 1 OKOLICA 125 razvijaju se ravnomjerno, Osim osnovnih pojmova koji obiljezav ju pozitivna kretanja (progres), zastoj u razvoju (stagnacija) i nazadovanje (regres), nudno treba razmatrati detaljnije karakte- ristike pojedinih razdoblja. Tako unutar pojma »progres gradas postoje vremenska razdoblja intenzivnog razvoja, prosjecnog raz- voja i postepenog razvoja. Oni ovise preteno o regionalnim fak- torima. O neravnomjernostima koje dolaze do izrazaja u razmatranju razvoja Zagreba u toku duljeg vremenskog ciklusa, govore podaci o kretanju broja stanovriika grada izmedu pojedinih popisa, Za Zagreb je, medutim, karakteristiéno da se u njemu u toku pos- jjednjih’ sedam decenija u odredenim vremenskim ciklusima ope- tovano javijaju impulsivni skokovi u razvoju, te sc broj stanov- nika grada u relativno kratkim vremenskim intervalima udvostru- tavao. Vremensko trajanje Udvostruéenje broja stanovnika Razdoblje — Broj_godina . udvostrugenje 1857—1886 29 * udvosirugenje 1886—1904 18 udvestruéenje 1904—1924 20 udvostruéenje™* 1924—1945 zy cca eee EE Broj stanovnika Zagreba u toku 88 godina (1857—1945} udvo- struéio se Getiri puta. Vremensko trajanje razdoblja u kojima se broj stanovnika udvostruéuje neSto je dulje ako se kretanje broja stanovnika na progirenom gradskom podruéju za ¢itavo razdobljc tretira prema razgranigenju 1953. Ipak se i u tom sludaju broj sta- novnika Zagreba, pogev$i od 1890, udvostrucavao za manje od 30 Vedi dio porasta stanovni8tva Zagreba od 1857—1961. otpada na inigraciju. Ra¢unajuci s progirenim gradskim podrugjem, broj stanovnika Zagreba povecao se u razdoblju od 1880—1953 za 311 437 stanovnika; od toga se svega 57.737 odnosi na prirodni pri- yaétaj, a 253700 na imigraciju'. Prosieéne vrijednosti za prirod- 127 — Nije uzet u obzir maksimalan broj stanovnike Zagreba 1944/45. 2, oil Jo vremenski ograniten, jer je bid uvjetovan ratnim prilikiama, te je u vo keatkom vremenu negiran. 128 — Promatrajuci sprosi Stave raxdobdlje, za prvo udvo ny gradsko podrutjex kao Jednu ejelinu kroz rudenje je trebalo 33 (18571890), za drugo 25 U8p0—1915), za irege 17 (1915—10d2), a aa ketveio udvestrutenje 28 go- ding (1932—1960), (8. Zul. sZagreb — opéj zakljuéei o polodaju i znatenju; u: Geografsid horizont It br. 3—4, Zagreb 1956. str. 28). 129 — Procjena izvricna na osnovu respolodivih podataka © prirodnom priraginja stanavalgtva u pojedinim medupopisnim razdobljima.126 GEOGRAFSKI GLASNIK ni prirastaj su promjenljive. Tako je prirodni prirastaj na po rugju grada Zagreba u razdoblju prije drugog svjetskog rata bi giatno migi nego u poslijeratnim godinama. To je rezultat strul luralnih promjena stanovniStva na podruéju grada, do kojib j doSlo imigracijom stanovnistva iz uze i Sire gradske okolice, ——— ee Razdoblje Prirodni prira8taj u %/o"™ SEALS BENS, aI Ao ae 1901—1905 40 1910 5,6 1931 5,0 19341939 28 1947 10,6 1948 10,9 Prirodao kretanje stanovni8tva na podruéju Zagreba_ karak a porast nataliteta i opadanje mortaliteta, Porast natalitet na podrudju grada u po: (nim godinama uvjetovan je prilivon slanovnistva iz populacijski aktivnijih podruja u grad, dok j smanjenje mortaliteta normalna popratna pojava opéeg povisenj zdravstvenog slandarda stanovni8tva. Prirodno kretanje. Razdoblje stanovnistva’' 19341938 19521956 Stanovnistya 1934-1938 1952—1956 Natalitet 14,3%/00 15,2%400 Mortalitet 11,6%00 7,7 Prirodni prirastaj — 2,7%a0 7,5%00 U razdoblju od 19481952. najveci prirodni prira’taj_stanoval Stva Zagreba u apsolutnoj vrijednosti konstatiran je 1950; te go dine prirodni je priraStaj iznosio 3915 stanovnika™. U razdobli \848—1953. prosjetni ukupni godiénji priraStaj u Zagrebu iznosie je 6941 stanovnika, Usporedba prirodnog i apsolutnog prirastaji stanovnistva Zagreba pokazuje da je imigracija u Zagreb bitan faktor kako proslog tako i suvremenog razvoja grada, U kojoj s¢ mjeri stanovnistvo Zagreba povecava imigracijom, pokazuju po 130 ~~ Tavor: wStatistitke tabele o stanownigtvu i zdvavelvenim prio. mo wR Hrvatskoj 1948.<, Zagreb 1948. Tabela It — 1, 131 — Padaci Zavoda za statistiku SR. H, u Zagvebu. 183 — Statisti¢ki pilten br. 19, Beograd 1953. g, str. 14,ZAGREB I OKOLICA 127 daci o strukturi stanovnigtva grada po rodnom kraju. Tokom &- tavog razdoblia progresivnog rasta Zagreba u gradu apsolutno previadava doseljeno stanovnistvo. Od ukupnog broja stanovnika ot- Gedina pone pada na rodenje u gradu Zagrebu"™ 1900 29,0%0 1910 32,3%0 1931 25,3%0 1948 30,0%0 Promjene udjela stanovni8tva rodenog u Zagrebu u ukupnom stanovnistvu grada bile su izravan dokaz intenziteta imigracije u pojedinim razdobljima. Tako je maksimalan udio izvan Zagreba rodenog stanovnistva, koji je konstatiran 1931. (74,740), bio re- zultanta najvige relativnog faktora imigracije u razdoblju 1921— 1931. Nakon 1948, broj doseljenog stanovnistva bio je i nadalje u porastu, ali je relativna vrijednost imigracije, s obzirom na do- stignutu veli¢inu grada, bila manja. Podaci za 1953. pokazuju da ic Zagreb u’aa u faru ravnom} “g razvoja. ni Stanovnisive Sireg podrugja grada Zagreba 1953. po mjestu radenja™ Mjesto rodenja Broj stanovnika “ Zagreb — grad 129 320 36,8 Kotar — Zagreb 282 O1 Ostalo podruéje SR Hrvatske 167 243 477 Ostalo podrutje Jugoslavije 44531 12,7 Inozemstvo i nepoznate 9453 2,7 Ukupno 350 829 100,0 Razvijanje gospodarskog potencijala velikoga grada i odréava- nje kontinuiteta u njegovu progresu apsolutno je ovisno o imigra- ciji. Veliki gradski centri vr’e vaane funkcije u pogledu Skolovanja i zobrazbe strutnih kadrova koji se ukljuéuju u proizvedne dje- latnosti | organe uprave na cijelom driavnom podrutju. Dio rad- nog potencijala grada isklju¢uje se pestepene iz aktivnosti na pod- 133 — Izvor: Dokumentacija Statisti¢kog urede grada Zagreba 134 — Izvor: xPapis stanovnifiva 1953, g. Knjiga VIII, Narednost i mb- ferinji jezike, Heograd 1958. str. 247.