Regionalni raspored radne snage, dohotka

i vrijednosti proizvodnje
u individualnoj poljoprivredi SR Hrvatske*
(Jedna primjena krivulje potencijaliteta J. Klatzmanna)
Eduard Hulina

Danas se u svijetu sve vie panje pridaje istraivanju optimalnog rasporeda

faktora proizvodnje u prostoru. U sklopu tzv. interregionalnog planiranja za
poljoprivredu, kao granu u kojoj ekoloki faktori igraju veliku ulogu, to je od
posebnog znaenja. Tako su u svijetu ve prilino uznapredovale metode eg
zaktnog podeavanja proizvodnje unaprijed postavljenim ciljevima. One najsavrenije zahtijevaju veoma mnogo preciznih podataka. Klatzmannova metoda
krivulje potencijaliteta spada meu grublje, a cilj joj je da na osnovu neko
liko osnovnih podataka ukae na veliine optimalnog razmjetaja faktora proiz
vodnje s obzirom na postavljeni cilj. Mi emo je upotrebiti na nivou SR Hrvatske
i uz pomo podataka iz 1960. godine. Iako su podaci relativno zastarjeli, rezultati
su instruktivni, jer u meuvremenu nije dolo do bitnih promjena. Za na je
asopis od interesa ovakva prezentacija zbog toga to nam ukazuje na regionalni
aspekt individualne poljoprivrede i sela u naoj republici, s im se, kako je to
isticao Mijo Mirkovi, neminovno mora raunati, i to se posebno mjesto daje
poljoprivrednoj radnoj snazi kao faktoru proizvodnje i njenom regionalnom
rasporedu. Odatle se mogu nadovezati problemi prostorne i socijalne mobil
nosti poljoprivrednika, to nije predmet ovog istraivanja.
Krivulje potencijaliteta primijenili smo u tri sluaja:

maksimiziranje
vrijednosti
poljoprivredne
proizvodnje
uz
nepromije
njen ukupan broj aktivnog poljoprivrednog stanovnitva 1960. godine,
maksimiziranje dohotka od poljoprivrede uz nepromijenjen broj aktiv
nog poljoprivrednog stanovnitva 1960. godine, i

minimiziranje
materijalnih
trokova
i
amortizacije
za
poljoprivredu
privatnog sektora za postignutu vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 1960.
godini.
* Ovaj lanak je koncipiran na osnovu rezultata istraivanja
studije
Agrarnog
instituta
Socijalno-ekonomska
struktura
individualnih
po kategorijama i regijama, napisane po narudbi Republikog fonda za nauni rad.

koje je autor proveo

gospodarstava
u
SR

okviru
Hrvatskoj

33

1. DEFINIRANJE REGIJA
Poli smo od podjele teritorija SRH na etiri regije.
Prva regija obuhvaa teritorij bivih kotareva1 Naice, Nova Gradika (bez
bivih opina Jasenovac i Novska, jer smo teritorij tih opina pripojili drugoj re
giji), Osijek, Slavonska Poega, Slavonski Brod, Vinkovci, te opine aavica,
Podravska Slatina i Voin biveg kotara Virovitica. Teritorij ove regije poklapa
se s teritorijem kasnijeg kotara Osijek, odnosno Slavonijom.
Druga regija obuhvaa teritorij bivih kotareva Bjelovar, akovec, Daruvar,
Koprivnica, Krapina, Krievci, Kutina, Karlovac, Varadin, Virovitica (bez opina
aavica, Podravska Slatina i Voin), Sisak, Zagreb, te opine Jasenovac i Nov
ska kotara Nova Gradika. Ona odgovara teritoriju nedavno ukinutih kotareva
Bjelovar, Sisak, Varadin, Zagreb te opina: Dugo Resa, Karlovac, Ozalj, Slunj,
Vojni i Vrginmost kotara Karlovac.
U treu regiju ukljueni su bivi kotarevi Gospi i Ogulin, te bive opine
abar, Delnice i Skrad, koje su pripadale kotaru Rijeka. Prema sadanjoj admi
nistrativnoj raspodjeli ovdje spadaju opine Donji Lapac, Gospi, Graac, Ogulin,
Otoac, Titova Korenica i Vrbovsko, te opine abar i Delnice.
etvrta regija obuhvaa teritorij bivih kotareva Dubrovnik, Makarska, Pula,
Rijeka (bez opina abar, Delnice i Skrad), Split, ibenik i Zadar. To odgovara
teritoriju kasnijeg kotara Split i kotara Rijeka bez opine abar i Delnice.
Nakon odreivanja obuhvatnosti granica regija, za svaku smo izdvojili
slijedee pokazatelje:
aktivno poljoprivredno stanovnitvo
poljoprivredne povrine
vrijednost poljoprivredne proizvodnje
materijalne trokove i amortizaciju
dohodak od poljoprivrede.
Brojani pokazatelji za svaku regiju nalaze se u tabeli br. 1. Tabela je
instruktivna jer nam prua s jedne strane uvid u uee pojedine regije u
ukupnom
aktivnom
poljoprivrednom
stanovnitvu,
poljoprivrednoj
povrini
i
materijalnim trokovima, a s druge strane uee regija u vrijednosti poljo
privredne proizvodnje i dohotka u poljoprivredi privatnog sektora SRH. Zapaa
se velika razlika izmeu regija u povrini i aktivnom poljoprivrednom stanov
nitvu, pa prema tome i velika razlika u vrijednosti poljoprivredne proizvodnje
i dohotka.
2. PRIMJENA KRIVULJA POTENCIJALITETA
Podatke tabele br. 1 koristili smo za dobivanje istih pokazatelja za svaku
regiju, ali na 100 hektara poljoprivredne povrine. Tabela br. 2 pokazuje rezul
tate tih prorauna.
Uoljivo je da je nizak organski sastav kapitala u poljoprivredi indivi
dualnog sektora, da su materijalni trokovi i amortizacija na 100 hektara po
ljoprivredne povrine u odnosu na vrijednost poljoprivredne proizvodnje re
lativno najvei u treoj, a najmanji u prvoj regiji, te da je dohodak poljo
privredne proizvodnje na 100 hektara poljoprivredne povrine relativno najnii
u treoj, a najvii u prvoj regiji.
Podaci iz tabele br. 2 mogu se grafiki prikazati na slijedei nain: na apscisu se nanese gustoa aktivnog poljoprivrednog stanovnitva na 100 hektara
poljoprivredne povrine, a na ordinatu se nanese vrijednost poljoprivredne
proizvodnje na 100 hektara poljoprivredne povrine.
1 Regije smo, donekle, podesili teritoriju bivih kotareva radi toga to su za 1960. godinu
statistiki podaci dostupni prema toj podjeli.

34

00

o
'rt .2. c 'G 2p
wC-
5U ~v
= o u > -33
ft tO
5
rt
a
2
o_.u o 5 .!SE
2
3
S fe,
2 I
ts
S
NV
o a
ft,<3S

<33 -P
C oc

"a >

C^
o -S.
ft-
& S
oS

cu*
w
:^r c
i*
> <u

Q o a o- c- 3c

00

rg
G -FH03
2,0
#N
2>
^o3:
0
0
*
h
>1 O u
JJS
Pfi 03 3.g
' c
S-

<N ro

rn in

T3
CN

r-H
'O

CN

0
^3"

\0

rO
cT
IT)

m
00
00"
rf<

vO

m
o\

_o

o
a
T3

o
a

\0
<N
h5

2o
(3j ^ Z

.2, . G s

o^8
a

r-H
CN
r-T
OO
LD

LO
'O

rn

\0

0"
CN

rCN
*-H

CN
CN
CN

o
X
o
G3
U)
O

0O

c
T

^t-

CN

<N IT) vO

ft
O

0)

T3

a ft

S^
*03
k
S
-a
k
5*
o o^
iP *
, w

u 1

Si 03.3 03
2O C73></3
.C
u
^3
S
a =*
> -oa

00^

ON
H iri

a
o

ft

^
ro
(N

f t

LOii
3

13

X
O
3'

rX

'C"n OG
a G > 0.
OG.^O>5g
r3 n \ 4-^ C*.
'X? <D +3 G .

et

ro
O.
IO
CN

ro
r*^
LO
vO

ro
Os
O"

in
CN

ft > ts

T3 T30
O bo
>

o
s
'S
Q

>1 .

ft
.o
*o

HH tI

co
o
G
a
G

DS oi & p<

HH E
>
M ll

Pj

03

<u
>
>
03
G
CO c/) C/5

ft

35

Svaka taka koja je unesena u grafikon br. 1 predstavlja, dakle, dvije

osnovne
karakteristike
poljoprivrede:
gustou
aktivnog
poljoprivrednog
sta
novnitva i vrijednost polojprivredne proizvodnje za odgovarajuu regiju. Na
istom grafikonu povueni su pravci iz ishodita, koji prolaze kroz karakteristine
take za svaku regiju. Svaki pravac ima razliiti nagib, a nagib izraava odnos
izmeu ordinate i apscise.

U grafikonu br. 2 take predstavljaju gustou poljoprivredno aktivnog sta

novnitva i dohodak za odgovarajuu regiju, a to znai da nagib pravca izraava
odnos izmeu dohotka poljoprivredne proizvodnje na 100 ha poljoprivredne
povrine i gustoe aktivnog poljoprivrednog stanovnitva na 100 ha poljopri
vredne povrine.
Prosjena produktivnost po radniku za svaku regiju izraena je vrijednou
nagiba odgovarajueg pravca i ona je konstantna za sve take koje su smjetene
na tom pravcu.
Kako nemamo podatke za tano povlaenje krivulja potencijaliteta, uinit
emo to priblino, uz hipotezu da tangente u takama Ri, R2, R3 i R4 prolaze
kroz polovinu kuta nagiba. Prema ovoj hipotezi marginalna produktivnost je u
tim takama jednaka polovini prosjene produktivnosti (grafikon br. 3).
Krivulje potencijaliteta za etiri regije SRH u grafikonu br. 3 se ne sijeku.
Jedino iznenauje to to je krivulja potencijaliteta regije II iznad krivulje po
tencijaliteta regije I. Uzrok tome je odnos cijena itarica (proizvodnja rajona I)
i stoarskih proizvoda (rajona II), koji je u to vrijeme bio nepovoljan za
itarice.
36

DP.r/jOOlu
Grafikon br. 2

Dohodak i stanovnitvo

jo 8 P ft S / (oo Kt

Tabela 2
Poljoprivredno aktivno stanovnitvo, vrijednost poljoprivredne proizvodnje,
materijalni trokovi i amortizacija u poljoprivredi te dohodak od poljoprivredne
proizvodnje na 100 ha poljoprivredne povrine po regijama SRH privatni sektor
Broj po
Materijalni
Dohodak od
Vrijednost
ljoprivred
trokovi i
poljoprivred
poljoprivredne
no aktivnog
ne proizvodnje
proizvodnje
amortizacija
stanovni
na 100 ha po
na 100 ha
na 100 ha
Regija
tva na
poljoprivred
poljoprivred
ljoprivredne
100 ha po
ne povrine
ne povrine
povrine
ljoprivred
(u tisuama
(u tisuama
(u tisuama
ne povr
ND)
ND)
ND)
ine
RI

30

71,8
%

R II

50

R III

17

R IV
Ukupno SRH 34

25

95,4
/o
28,5
%
41,0
%
66,2
%

26,8
100,0

45,0
37,3

38,2
100,0

40,0
11,9

100,0

60,0
16,6

40,0
16,6

100,0

58,2
24,6
59,5

40,5
26,2

100,0

62,7
57,2

40,0
39,6

60,4
37

Razlike izmeu regija sa stanovita poljoprivredne proizvodnje uzrokovane

su razlikama u:
prirodnim uvjetima,
tehnikom nivou,
gustoi poljoprivredno aktivnog stanovnitva.
Mogu se navesti tri razliita sluaja:
1. Zamislimo dvije regije koje imaju jednaku gustou stanovnitva i jednak
tehniki nivo. U tom sluaju na razliku izmeu krivulja djeluju samo razlike u
prirodnim uvjetima izmeu regija. Poljoprivredna proizvodnja e biti via u
regiji koja ima povoljnije prirodne uvjete.
2. U drugom sluaju pretpostavljamo dvije regije koje imaju iste prirodne
uvjete i istu gustou stanovnitva, ali im je tehniki nivo razliit. Poljoprivredna
proizvodnja e biti vea u regiji gdje je tehniki nivo vii.
3. Zamislimo konano dvije regije s istim prirodnim uvjetma i istim teh
nikim nivoom, koje se razlikuju samo u gustoi aktivnog poljoprivrednog
stanovnitva. U tom sluaju rajon s veom gustoom imat e veu poljopri
vrednu proizvodnju po hektaru, a rajon s manjom gustoom imat e po hektaru
niu poljoprivrednu proizvodnju, ali e zato poljoprivredna proizvodnja u tom
rajonu po radniku biti vea. Na krivulje potencijaliteta u grafikonu br. 3 i 4
djeluju razlike izmeu raznih tehnikih nivoa i raznih prirodnih uvjeta meu
rajonima, jer je trei faktor, faktor gustoe, unesen na apscisu. Razlika izmeu
krivulja regionalnih potencijaliteta je vie ili manje naglaena, ve prema raz
likama regionalnih potencijaliteta.
38

Postavlja se pitanje, da li jedna druga raspodjela aktivnog poljoprivrednog

stanovnitva, i da li jedan drugi sistem proizvodnje (uslijed promjene gustoe)
moe omoguiti porast poljoprivredne proizvodnje po aktivnom poljoprivrednom
stanovniku.
Odgovor je potvrdan. Ako bismo u regijama III i IV smanjili broj aktivnog
poljoprivrednog stanovnitva, a u regiji I poveali, sigurno bi proizvodnja bila
vea uslijed poveanja poljoprivredne proizvodnje po aktivnom poljoprivred
nom stanovniku.
Maksimiziranje poljoprivredne proizvodnje postie se izjednaavanjem mar
ginalne produktivnosti po aktivnom poljoprivrednom stanovniku svih regija
Za grafiko rjeenje problema treba primijeniti hipotezu prema kojoj se
krivulje marginalne produktivnosti ne sijeku. Ta hipoteza je prihvatljiva jer
se u ovom sluaju krivulje potencijaliteta zaista ne sijeku.
Kako
marginalna
produktivnost
po
aktivnom
poljoprivrednom
stanovniku
mora biti jednaka, to znai da se moe prikazati ta jednakost s bilo kojom
horizontalom. Ta horizontala sijee u jednoj taki svaku krivulju marginalne
produktivnosti.
Svakoj ovoj taki odgovara odreena gustoa, a, takoer, i odreena po
ljoprivredna proizvodnja.
Sada se radi samo o tome da se provjeri da li je broj aktivnog stanovnitva
dobiven grafikim rjeenjem iznad ili ispod stvarnog broja aktivnog poljopri
vrednog stanovnitva. Ve prema sluaju, pomakne se horizontala na vie ili na
nie da bi se smanjio ili poveao ukupni broj aktivnog poljoprivrednog sta
novnitva. Pomiui horizontalu nai e se poloaj u kojem je broj aktivnog
poljoprivrednog stanovnitva svih regija postignut grafikom metodom jednak
stvarnom broju. Taj hipotetiki razmjetaj radne snage omoguuje da se po
stigne maksimalna poljoprivredna proizvodnja s nepromijenjenim brojem ak
tivnog poljoprivrednog stanovnitva.
3. GRAFIKO RJEENJE
Grafiko
rjeenje
maksimiziranja
vrijednosti
poljoprivredne
proizvodnje
privatnog sektora za etiri regije SRH, a s istim brojem aktivnog poljoprivrednog
stanovnitva, ali s raznom gustoom od postojee za svaku regiju, prikazano je u
grafikonu br. 3. Radi postizanja tanijih rezultata radili smo na milimetarskom
papiru formata 60 X 45 cm. Kasnije je taj format foto redukcijom smanjen
radi lakeg prezentiranja.
Grafika obrada je izvrena na slijedei nain:
povuene su krivulje potencijaliteta za sve etiri regije: R I, RII, R III
i R IV;
na svakoj krivulji odabrano je 46 taaka. Povuene su tangente u
tim takama. a zatim smo traili vrijednost nagiba za svaku taku;
ta vrijednost je prenesena na odgovarajuu vertikalu. S tim metodom
priblino smo odredili take za krivulje marginalne produktivnosti;
povukli smo krivulju marginalne produktivnosti;
zatim smo povukli horizontalni pravac A. On sijee krivulje margi
nalne produktivnosti u takama AMP I, AMP II, AMP III i AMP IV. Tim
takama odgovara odreena vrijednost gustoe aktivnog poljoprivrednog sta
novnitva na 100 hektara poljoprivredne povrine. Rezultat prvog pokuaja je
slijedei:
39

AMP I = 24
AMP II = 19

AMPIII - 6
AMPIV = 9

S tom raspodjelom
hektarapoljoprivredne
tivnih poljoprivrednika:
Regija I
Regija II
Regija III
Regija IV

gustoe
povrine,

aktivnog poljoprivrednog stanovnitva

regije u Hrvatskoj bi imale slijedei
194.000 aktivnih
253.000 aktivnih
25.000 aktivnih
97.000 aktivnih

Ukupno :

broj

na100
ak

poljoprivrednika
poljoprivrednika
poljoprivrednika
poljoprivrednika

569.000 aktivnih poljoprivrednika

Vidi se da je broj aktivnog poljoprivrednog stanovnitva postignut po

vlaenjem horizontale pravca A manji od stvarnog (1.238.000), to znai da
horizontalni pravac moramo povui neto nie.
U drugom pokuaju povukli smo horizontalni pravac koji sijee krivulje
marginalne produktivnosti u takama BMP I, BMP II, BMP III i BMP IV.
Tim takama odgovaraju slijedee gustoe aktivnog poljoprivrednog sta
novnitva na 100 ha poljoprivredne povrine:
BMP I = 40
BMP III =
9
BMP II = 49
BMP IV = 20
Odatle proizlazi
bio slijedei:
Regija I
Regija II
Regija III
Regija IV

da

Ukupno:

bi

raspored

aktivnih

324.000 aktivnih
652.000 aktivnih
38.000 aktivnih
216.000 aktivnih

poljoprivrednika

prema

poljoprivrednika
poljoprivrednika
poljoprivrednika
poljoprivrednika

1.230.000 aktivnih poljoprivrednika

Dakle, to je priblino jednako

i rezultati drugog pokuaja mogu se
ljenog problema.
Isti postupak, pod pretpostavkom
nepromijenjen,
primijenili
smo
pri
za te etiri regije.
Povlaenjem horizontalnog pravca
duktivnosti u takama BMP I, BMP II,
rezultati:
BMP I = 42
BMP II = 49

stvarnom broju aktivnih poljoprivrednika

prihvatiti kao grafiko rjeenje postav
da broj aktivnih poljoprivrednika ostane
maksimiziranju
poljoprivrednog
dohotka
B koji sijee krivulje marginalne pro
BMP III i BMP IV dobivaju se slijedei
BMP III = 6
BMP IV = 21

Na osnovu ovakve gustoe aktivnog poljoprivrednog stanovnitva

hektara poljoprivredne, raspored po regijama izgledao bi:
Regija I
340.000 aktivnih
poljoprivrednika
Regija II
652.000 aktivnih
poljoprivrednika
Regija III
25.000 aktivnih
poljoprivrednika
Regija IV
226.000 aktivnih
poljoprivrednika
Ukupno :
40

regijama

1.243.000 aktivnih poljoprivrednika

na

100

S obzirom na to da je suma priblino jednaka postojeem broju

poljoprivrednog
stanovnitva,
rezultati
predstavljaju
grafiko
rjeenje
ljenog problema (grafikon br. 4).

aktivnog
postav

Hipotetike gustoe aktivnog poljoprivrednog stanovnitva na 100 hektara

poljoprivredne
povrine
potrebne
za
maksimiziranja
vrijednosti
poljoprivredne
proizvodnje i za maksimiziranje dohotka od poljoprivrede, ne poklapaju se.
Na osnovu dosadanjih izlaganja mogu se dati neka zapaanja koja se
odnose na gustou aktivnih poljoprivrednika i na poljoprivrednu proizvodnju
u regijama SRH 1960. godine.
Tabela br. 3 pokazuje razlike izmeu stvarne i hipotetine gustoe aktivnih
poljoprivrednika za svaku regiju (ovo uz pretpostavku nepromijenjene tehnike
proizvodnje).
Pokazuje se da je, u stvari, raspodjela aktivnog poljoprivrednog stanov
nitva izmeu regija u Hrvatskoj nepovoljna.
U sluaju kada je cilj minimiziranje ukupnih trokova poljoprivredne proiz
vodnje, treba izjednaiti marginalne produktivnosti svih faktora za proizvodnju
jedna jedinica faktora za proizvodnju imat e istu marginalnu produktivnost
u svim regijama.
Kako nismo raspolagali s podacima za ukupne trokove, pokuali smo
minimizirati materijalne trokove i amortizaciju. Pokuaj nije potpuno ispravan
jer na apscisu treba nanijeti vrijednost ukupnih trokova, tj. sumu materijalnih
trokova, amortizacije i trokova radne snage.
Postupak
za
konstruiranje
krivulja
potencijaliteta
i
krivulja
marginalne
produktivnosti jednak je prethodnom postupku. Trai se da vrijednost poljo
41

privredne proizvodnje privatnog sektora poljoprivrede 1960. godine bude ras

poreena izmeu regija SRH tako da su materijalni trokovi i amortizacija
minimalni.
Odgovarajue vrijednosti na krivuljama potencijaliteta i takama margi
nalne produktivnosti, koje se dobiju povlaenjem pravca A, su ispod vrijed
nosti poljoprivredne proizvodnje postignute 1960. godine.
Tabela 3
Stvarna i hipotetina gustoa aktivnog poljoprivrednog stanovnitva na 100 hektara
poljoprivredne povrine
Aktivno poljoprivredno stanov
nitvo na 100 hektara poljopri
vredne povrine
Regija
1969.

RI
R TI
R III
R IV

30
50
17
24

Prema
rjeenju
maksimiz.
vrijed.
poljopr.
40
49
9
20

Broj aktivnog poljoprivrednog

stanovnitva

Prema
rjeenju
maksimiz. do
hotka od
poljopr.
42
49
6
21

Ukupno SRH

245.000
657.000
71.000
265.000

Prema
rjeenju
maksimiz.
vrijed.
poljopr.
324.000
652.000
38.000
216.000

Prema
rjeenju
maksimiz. do
hotka od
poljopr.
340.000
652.000
25.000
226.000

1.238.000

1.230.000

1.243.000

1960.

Horizontalni pravac B sijee krivulje marginalne produktivnosti u takama

BMP I, BMP II, BMP III i BMP IV. Tim takama odgovaraju slijedee vri
jednosti na krivuljama potencijaliteta:
Regija I
665 milijuna
novih dinara
Regija II
1.250 milijuna
novih dinara
Regija III
105 milijuna
novih dinara
Regija IV
460 milijuna
novih dinara
Ukupno:

2.480 milijuna

novih dinara

Ti su se rezultati pribliili rjeenju. Trebalo bi povui jo jedan pravac

izmeu pravaca A i B da bi se dobilo jo tanije rjeenje, ali radi preglednosti,
to je teko izvedivo. (Grafikon br. 5).
Evo kako izgleda stvarni i hipotetiki razmjetaj vrijednosti poljoprivredne
proizvodnje prema regijama u SR Hrvatskoj.

Regija

42

Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u milijunima ND

1960. godine
Hipotetiki
Razmjetaj
razmjetaj

RI
R II
R III
R IV
R IV

2.412
442

665
1.250
105
2.480
460

Ukupno

2.412

2.480

581
1.268
121

Grafikon nr 5

vnaVe.r,)*lniK N,k*va

Vidi se da se zamiljeni optimalni razmjetaj vrijednosti poljoprivredne

proizvodnje poklapa s zamiljenim optimalnim razmjetajem aktivnog poljo
privrednog stanovnitva.
Ukratko emo se osvrnuti na rezultate regije I i regije II, jer su oni
polarni.
U regiji I sa stanovita maksimiziranja poljoprivredne proizvodnje samo
proizvodnja itarica ne bi bila ekonomski opravdana, jer na najplodnijoj zemlji,
koja je ovdje, treba proizvoditi one kulture koje trae mnogo faktora za pro
izvodnju.
Regija III privlai posebnu panju. Broj aktivnih poljoprivrednika na 100
ha smanjuje se u hipotetikom rasporedu na 69.
Uvjeti ivota i rada u planinskim regijama uvijek e biti tei i proizvodni
rezultati slabiji nego u nizinskim regijama. Zakon konkurencije, koji eliminira
najslabije, neumoljivo radi protiv planinskog stanovnitva. Ljudi se, kao i
zemlja koja se sputa niz kosinu, preseljavaju u povoljnije nizinske krajeve.
Ali to istovremeno znai potpuno naputanje jednog dijela nacionalnog teri
torija i njegovo pretvaranje u pustinju. No da li drutvo moe prihvatiti jednu
takvu eventualnost? Mnogi razlozi nalau da drutvo mora odravati u razum
nim granicama ljudsku prisutnost na svim takama svog teritorija, izuzev onih
koje su zaista nedostupne ili vrlo negostoljubive. U tom smislu planinske regije
treba uvati da ne postanu pustinje koje emo poslije opet, ali uz mnogo vee
trokove, naseljavati i ureivati; treba ih sauvati od nesputanih prirodnih sila.
Socijalna erozija je pretea prirodne degradacije regije.
43

4. KRITIKI OSVRT NA METODU I REZULTATE

Kod interregionalnog planiranja u poljoprivredi trebalo bi, u principu, raz
matrati potpuno homogene regije. To je praktiki nemogue, jer bi se tim
principom dolo do velikog broja regija, tako da plan ne bi bio aplikativan.
Model krivulja potencijaliteta u ovom sluaju postavjja znaajan broj teo
retskih problema, koji zasluuju detaljniju studiju. To su npr. problem uklju
ivanja poljoprivrede drutvenog sektora, ukljuivanje plodoreda, problem vi
egodinjih
kultura,
problem
meusektorske
zavisnosti,
vremenski
raspored
potreba radne snage u toku godine, problem uklapanja podruja SRH u toku
godine u podruje SFRJ itd.
Upotreba sintetikog pokazatelja kao to je vrijednost poljoprivredne proiz
vodnje, je diskutabilna jer cijena utjee na rezultat, pa u sluaju kada su
cijene visoke, one maskiraju loe koritenje zemljita kao faktora proizvodnje,
i obratno.
S druge strane, vrijednost poljoprivredne proizvodnje nita ne govori o
kupljenim inputima izvan regije, te je i u tom sluaju koritenje faktora zemlje
maskirano.
Ali kako je proizvodnja u poljoprivredi privatnog sektora ekstenzivna i
kako faktori kapitala i radne snage nisu predominantni u odnosu na faktor-zemlju,
moe
se
opravdati
upotreba
vrijednosti
poljoprivredne
proizvodnje
kao kriterija koritenja zemljita.
Iako postavlja brojne tekoe, model ne treba napustiti. Naprotiv, teoretska
razmatranja koja krivulja potencijaliteta izaziva mogu inicirati njeno daljnje
usavravanje.
Rezultati studije omoguuju samo odreivanje glavnih crta programa koji
se odnose na ire regije. Ali, u momentu primjene programa drutvene orga
nizacije i nadleni organi regija moraju voditi rauna o razliitosti i specifi
nosti unutar svoga podruja.

Summary

REGIONAL DISTRIBUTION OF LABOUR, INCOME AND PRODUCTION ON

PRIVATE FARMS IN CROATIA
In the absence of precise figures on the private sector of agriculture in
Croatia, which are indispensable for an advance adjustment of agricultural
production to planned targets, we have used Klatzman's method of the potentiality
curve which is regarded as one of the rougher methods of regional planning.
The aim was, using a few basic figures on private farming in Croatia ,to point
to the magnitudes of the optimum distribution of labour according to regions in
relation to the maximization of the value of agricultural production, the maxi
mization of income from agriculture, and the minimization of the total cost of
agricultural production.
The figures obtained have shown that the distribution of the active agri
cultural population among the individual regions of Croatia is in fact unfavourable
in relation to the planned targets, and that the projected optimum distribution of
the value of agricultural production corresponds to the projected optimum dis
tribution of the active agrarian population.
Despite its drawbacks, Klatzmanns method of the potentiality curve has
nevertheless made it possible in this particular case to lay down the principal lines
of a programme for wider regions. However, when implementing the programme
the responsible authorities of the respective region must keep account of the dif
ferences and specific qualities existing in their particular areas.
44

Pe3K>Me
OBJIACTHOE PACnOPHXCEHME PAEOHEH CMJIbI, OXOA M nPOM3BO,H;CTBA
B EMHOJIMHHOM CEJIbCKOM X03HHCTBE CP XOPBATMM
BcjieflCTBMe

HeyAOBjieTBopiiTejibHbix

CeJIbCKOrO

X03HMCTBa

vieTO^a

TOHHoro

corjiacoBaHnn

^aHHblMM

peJIHMM,

noTeHpuajibHOCTM,
HMpOBaHMH.
Hainen
CTByiouj,Hx
XopaTMM,

cejibCKoro

3TOM

pejibio

paOTe

pa3Mepbi
no

HeoxoflMMbix

tohhbix

flaHHbix

CP

flaHHblX

HeOXO^MMblX

npoM3BOACTBa

XopBaTMM,

Mbl

oahmm

0Ka3ajiacb
o

ynaCTKe

cejibCKoxo3HMCTBeHHoro

HBjiHiOLpMMCH

AaHHbix

OTHOUieHMK)
BOACTBa,

HaCTHOM

M3

3aAa^a

cejibcKOM

npilMeHMJIM
ojiee

yxa3aTb,

xo3HMCTBe

Ha

ocHOBaHMM
b
cmji

MaKCMMaJIbHOMy

nOBbimeHMIO

oSteMa

CejIbCK0X03HMCTBeHH0r0

MaxcMMajibHOMy

TaKHte

no

no

noBbimeHMK)

OTHomeHMio

aoxoaob

cyipe-

CP

ynacTKe

pa6onnx

njia-

HecKOJibKnx

nacTHOM

pacnojiojKeHna

OTHomeHMio

KpiIBblX

oJiacTHoro

onTMMajibHoro

xo3ancTBa,

3a-

MeTOA

MeTOAOB

HaxoAHiperocH

AJIH

3apaHee

KjiaT3MaHK0BbIM

rpySbix

KacaTejibHO
M

ojiacTHM,

no
npOM3-

mcxoahihmx

MaKcnManbHOMy

ot

noHniKeHMio

oomax paCXOAOB CejIbCKOX03HMCTBeHHOrO npOM3BOACTBa.

Pe3yjibTaTbi
noKa3biaiOT
hto
b
cyipHOCTH,
pacnpeAeneHne
aKTMBHoro
cejibCKOX03HMCTBeHHOTO HacejieHMH B OJiaCTHX CP XopsaTMM, HBJIHeTCH HeJiarOnpMHTHbIM
no OTHomeHMio k 3aAciHHbiM u,ejiHM, TaK hto 3aAyMaHHoe onTMMajibHoe pacnojioiKeHMe
obMa
cejibCKOxo3HMCTBeHHoro
npoM3BOACTBa
noKpbiBaeT
3aAyMaHHoe
pacnojiojKeHne
aKTMBHOTO CejIbCK0X03HMCTBeHH0T0 HacejieHMH.
Pe3yjibTaTbi
noMMMo

cbomx

npMMeHeHMH
HeAOCTanen,

KjiaT3MaHHOBoro
Bce-TaKn

stom

MeTOAa
cuynae

kpmbwx
AaiOT

noTeHipia
bo3mojkhoctb

jibHOCTH
ycTaHOBMTb

rjiaBHbie nepTbi nporpaMMbi othochiumxch k onee ihmpokmm onacTHM.

Ho

bo

BpeMH

npMMeHeHMH

nporpaMMbi

OTBeTCTBeHHbie

opraHbi

aojijkhbi

cniiTaTb-

CH C pa3HOBMAHOCTHMM II XapaKTepHbIMM HBJieHMHMM CyipeCTByiOmilMM B MX OJiaCTIl.

45