1. GRADEVNI MATERIJALI POJAM GRADEVNIH MATERIJALA Gradevni_materijali su prirodni i wmjetni materijali, koji se u obliku sirovina, poluprowvoda ili _gotovih” proizvoda koriste za gradnju gradevnih objekata visokogradnje (zgrade) i niskogradnje (prometnice, vodogradnje), 2a odrZavunje. zastiu i uljepSavanje veé sagradenih objekata i njihovih materijala (mort, boje. lakovi. tapete...), t€ kao pomoéni materijali pri gradnji (za izradu skela, oplata) i de. To su: prirodni kamen, glina, staklo, veziva, mort, beton, umjetni blokovi na bazi_veziva, drvo, umjetni materijali dobiveni kemijskom i mehanitko-kemijskom obradom, kovine, izolacijski i instalacijski materijali, boje i lakovi i dr. Prirodni materijali nalaze se kao gotovi proizvod u prirodi. Koristimo ih nepreradene, neznatno doradenc, ili kao sirovine za dalju preradu, To su: pijesak. Sjunak, glina, devo i dr, Umjetni materijali dobivaju se tehnoloskim procesima prerade sirovina, npr: vapno, cement, beton, Celik, staklo, plasti¢ne mase. Sirovine su polazisni materijali za preradu u poluproizvode i gotove proizvode: poluproizvodi su nedovrseni proizvodi; a gotovi proizvodi su proizvodi sposobni za uporabu, npr: tek posjeteno drvo je sirovina, daska je poluproizvod, a drveni prozor je gotov proizvod. Isti materijal moze se koristiti kao sirovina, kao poluproizvod ili kao gotov proizvod, npr. kamen. Znanost, koja obuhvaa znanja i vjetine u postupcima prerade sirovina wu poluproizvode i gotove proizvode, zovemo tehnologija (grcki: tehne = wmijece: logos = znanost). Za gradevne materijale to je tehnologija gradevnih materijala. Ona s¢ prema vrsti materijala dijeli na: tehnologiju cigle, tehnologiju kamena, tehnologiju betona, tehnologiju plastignih masa i dr. Valja razlikovati tehnologiju materijala koja proucava porijeklo, gradu, kemijski sastav, svojstva, greske, mogu¢nost prerade i uporabu materijala; i tehnologiju obrade, koja prouava sredstva i nacine prerade i obrade materijala pri dobivanju poluproizvoda i gotovih proizvoda, i obradu gotovil proizvoda. Gradevni materijali rabljeni u proSlosti, nazivaju se tradivionalni: kamen, gbina. drvo i dr. Razvojem znanosti i tehnike pronalaze se novi suvremeni'materijali: plasticne mase, staklo, beton i dr. Pojedini tradicionalni materijali, glede svojih dobrih svojstava Koriste se i danas, npr. kamen, Neki vrijedni stari objekti nisu sacuvani do danas zbog kratkotrajnosti materijala od kojeg su gradeni, npr. gradevine od drva. Danas se velikit pozornost posveéuje zaStiti tih materijala, kako bi im se produzila wrajnost. Ponckad i dugotajni materijali, poput kamena, Stetnim utjecajima okoline, zagadenog zraki t vode, bro propadaju. Gradevni materijali ne smiju biti stetni za zdravije. Kada se utvrdi njihowa opasnost, zabranjuie im se uporaba u graditeljstvu opéenito, ili na pojedinim mjestima. Yakav je sludaj s azbestom, Olovne cijevi ne smiju se koristiti za dovod pitke vode. a perlit za Zbukanje unutarnjih zidova,PODJELA GRADEVNIH MATERIJALA Gradevne materijale dijelimo prema raznim kriterijima: 1. Prema podrijetlu, = ptirodni; kamen, glina, divo...(nalaze se uw prirodi), = umjetni; vapno, mort, beton, staklo, plastitne muse... yaroizvode seu Wvornicamay, 2. Prema uporabi tijekom povijesti, = tradicionalni: glina, drvo, kamen... (korifteni « proglosti), = suvremeni: beton, staklo, plastiéne masc.,. (koriste se danas); 3. Prema slodenosti, © = jednostavni: pijesak. kamen, veziva... (osnovni, od jednog sastojk«), «= sloZeni: mort, beton...(od vise sustojaka, odnosno od vise jednostavnih —materijalay, 4, Prema stupnju obradenosti, + sirovine: glina, pijesak, Sijunak, drvo... (poluzni, osnovni, 2a dalju preradu uw poluproizvode i proizvode), = poluproizvodi: daske, iverice, profili, betonsko Zcljezo, svjczi belon... (nedowrsent proizvodi), = gotovi proizvodi: cigla, belonski blokovi, parket, vrata, montazni clementi (proizvodi za ugradnjuy, S. Prema odredenosti oblika, ~ bezoblitni (amorfni): a) materijali bez odredenog oblika: pijesak, tutenac, Zivo vapno. ) promjentjivog oblika - oblika posude u kojoj se nalaze: voda, svjezi beton, uljane boje. - dimenzionirani: 2) bitna jedna dimenzija, npr. debljina: limovi, plote. b) bitne dvije dimenzije, odn, presjek: razni profili, duljine), ¢) bitne sve tri dimenzi Vin (nedefinirane igla, blokovi, montazni elementi... 6. Prema obliku, - kuglastog i jajolikog oblika: ckspandirana glina, klinker, Sljunak... - valjkastog: Sipke, cijevi, okrugli profili... + oblika kocke: probne betonske kocke, kamene kocke... - oblika prizme: cigla, greda, daska... - valovitog oblika: cval-plote, salonit plote... = slodenih oblika: utorni crijep, stropne gredice, montazni clementi i dr. 7. Prema trajnosti, dugotrajni: kamen, beton, petena cigla.. (dugo waju bez vedi promjena i raspadanja), kratkotrajni: drvo, nepegena cigla... (vremenom se raspudaju): 8, Prema namjeni za podrudgja gradevne tehnike, - za objekte visokogradnje: cigla, crijep... = za objekte niskogradnje: asfalt, kamen, belon... (neki materijali mogu se koristiti oba podrudjay: 12 9. Prema konstruktivnim elementima objekata, + Za temelje: kamen, beton... + Za Zidove: cigla, zidni blokovi, mort... ~ 2a stropove: steopne gredice, ulo8ei, armirani beton... ~ za krovove: crijep, divo, krovna Ijepenka... : + Za stupove: cigla, kamen, drvo, armirani beton. + Za nadvoje; drvo, armirani deton... idr. 10. Prema ulozi u graditeljstvu, - konstrukcijski: za gradevne konstrukcije... + izolacijski: za toplinsku-, hidro-, zvugnu izolac - instalacijski: za elcktrigne, vodovodne, plinske instalacij + Za ZaStitu: od rdanja, truljenja, insekata... + 2a bojanje i lakiranje: boje, lakovi, lazur + za uéveScivanje: Eavii, vijci, Sarke, brave.. idr, 11. Prema vaznosti, + Osnovni; cement, SIjunak i vada u betonu... ~ dopunski: dodaci betonu protiv smrzavanja, da bude vodonepropustan... 12, Prema raznim kemijskim, fizitkim, mehanigkim, tehnoloskim i drugim svojstvima... SVOJSTVA GRADEVNIH MATERIJALA Svojstva gradevnih materijala dijele se u grupe: - kemijska, - fiziéka, - mehanidka, - tehnologka. KEMUSKA SVOJSTVA, Kemijska svojstva odnose se na bitne promjene materije, tj. promjene kemijskog ava, U kemijska svojstva ubrajamo: kemijski sastav, sposobnost kemijskog razlaganja, kemijskog spajanja i kemijsku postojanost. Kemijski_ sastav odreduje svojstva gradevnih materijala. Gradevni materijali kemijske su tvari raznog stupnja sloZenosti: od elemenata (bakar, aluminij) do vrlo slozenih (plasti¢ne mase). 13Kemijsko razlaganje je rastavijanje sloZenih sastojaka na jednostavnije, da bi se dobili pogodni gradevni materijali, npr. razlaganje vapnenca na Zivo vapno i ugljik(IV)-oksid: (CaCO, ~» CaO +CO, ) Kemijsko spajanje vise materijala, da bi se dobio novi materijal, viSi se sintezom, npr. Zivo vapno + voda = gaSeno.vapno: (cad+H,0= Ca(OH),) Kemijska postojanost je postojanost pri dadiru raznih materijala. Kemijski postojani materijali su trajniji od nepostojanih. Za pravilnu uporabu gradevnog materijala potrebno je znati koji se materijali smiju mijeSati, iu kojoj sredini se smije primjeniti neki materijal da ne dode do razaranja i uniStenja materijala, npr. rdanje teljeza i zaStita bojanjem. FIZIKALNA SVOJSTVA Fizikalna svojstva odnose se na nebitne promjene materije, pri Zemu se mijenja oblik, ali ne i kemijski sastav. To su: izgled i struktura, poroznost, gustoéa i prostorna masa, rahlost, vodopropusnost, higroskopnost, vodljivost topline, zvuka, elektriciteta, promjena obujma toplinom i dr. + Tagled obuhvaéa oblik, boju, sjaji sl. + Struktura predstavija veliginu i oblik, vezu i raspored dijelova od kojih se sastoji materijal, npr. zrnatost, vlaknatost i dr. = Tekstura oznaguje samo raspored sastojaka, npr. Sare diva. = Poroznost je skup malih Supljina u materijalu. Poroznost predstavlja odnos obujma pora prema ukupnoin obujmu materijala: P- poroznost Vg -obujam supljina V-ukupni obujam + Gusto€a je masa jedinice obujma potpuno zbijenog materijala, bez Supljina i pora. Raduna se kao omjer mase i apsolutnog obujina. Jedinica gustoce je kg/m": p= mn p- gustoca v m-masa t V,-apsolutni obujam (bez Supljina i pora) ~ Prostorna masa je masa jedinice obujma u prirodnom stanju sa porama. Neporozni materijali imaju jednaku gustou i prostornu masu. Jedinica prostorne mase je takode kg/m?: 5 { f { t Mp -prostorna masa j Mo - masa uzorka u suhom stanju V-obujam uzorka (sa Supljiinama i porama) m= Mo ‘Vv + Ispunjenost je omjer obujma Ziste materije i materije sa Supljinama: is Vy i+ ispunjenost Vv Vy -obujam ¢iste materije V-obujam materije sa. Supliinama + Rahlost je obujam praznina izme a aterijalim reduje se kao i Rahlost je ob izmedu za u zmati terijalima. Odredi ki ij me se + Suprotno od rahlosti je zbij j j uF . ijenost, koja se racuna kao om: stornih masa . 2bijenom i rahlom stanju: er prostomih masa u z+ zbijenost r m,- masa u zbijenom stanju m,- masa u rahlom stanju - Vodopropusnost je svo, ij I jstvo materijala da, glede poroznosti 1 koliginu vode u odredenom vremenu, . ro M+ propusti odredenu + Higroskopnost je upijanje viage iz zraka. - Toplinska vodljivost je vodenje topline kroz materijal zbog razlike u temperaturi na suprotnim povrSinama. Materijali koji bolje vode toplinu imaju ve¢i koeticijent toplinske vodljivosti, a materijali koji su bolji. toplinski i, imal i Keaficljen tonlaeke yoda i Iii toplinski izolatori, imaju. manji - Vodljivost zvuka je propustanje zvi erijal i ivni i Kjivo je zvuka kroz mat , S ijeni ateriiati bol an rijal. Opéenito, masivni i zbijeni » hoativost elektriciteta Je sposobnost materijala da vodi elektritny struju, Postoje ‘ ol ii oi vodiéi truje, te izolatori, npr. dobri vodiéi su kovine, logi vodici su slitine, a izolatori su keramigki materijali, staklo, guma, plastiéne mase. , - Promjena obujma Promjenom temperature. Gradevni materijali, kao i druga ye a, 2g Yavanjem se Sire (pozitivn’ temperanurni koeficijent PTC) podjednako u svim pravcima. Zbog jednostavnosti promatra se promjena duljine Stapa Al-promjena duljine Sapa 2 1, - duljina poslije zagrijavanja 1, -duljina prije zagrijavanja 461-duljina Sapa a-termicki koeficijent Sirenja u intervalu temperature od 0° C - 100°C At-razlika temperature prije i poslije zagrijavanja Ako se pri zagrijavanju tijela ne spretava Sirenje, onda ne dolazi do naprezanja materijala (crijep ljeti i zimi). Naprezanje se javlja kada je sprijeteno Sirenje materijala (ravni betonski krovovi). OlslaAt MEHANICKA SVOJSTVA Mehanitka svojstva gradevnih materijala su svojstva glede djelovanja vanjskih sila na materijal. . Sve vanjske sile, koje djeluju na neko tijelo, predstavijajy opterecenje. Opterecenje moze biti trajno (statitko) i povremeno (udamo, dinamitko). Zbog optereéenja tijelo mijenja oblik privremeno, dok djeluju sile (elasti¢no izoblitenje), ili trajno (trajno izoblienje). Naprezanje je odnos unutarnjih i vanjskih sila. Mehanitka svojstva su: évrstoéa, tvrdoéa, elasti¢nost i Zilavost. Cvrstoéa je otpornost materijala na razna naprezanja: tlak, viak, odrez, savijanje, izvijanje i sukanje. Jedinica évrstoce je N/m?,a najéeS¢e se izrazava u MN/m2, (1 N/mm? = 1000000 Nin? = 1 N/m2x 105= 1 MN/m? ) (M=mega) + Thak (st. 1): sile djetuju jedna prema drugoj, i nastoje tijelo stanjiti zbiti, zgnjecii, silagiti, npr, lagenje cigle u zidu ciglama niteg i viSeg reda. sl. + Viak (s1. 2): sile djetuju jedna od druge i nastoje tijelo rastegnuti, izdwZiti, raskinuli, npr. “ravnanje” betonskog Zeljeza razvlatenjem, sl.2 + Odrez (sl. 3): suprotne sile, okomite na os tijela, guraju materijal u suprotnim smjerovima na velo bliskim razmacima, pa ga nasioje presje¢i, pokidali, odrezaii, npr. rezanje tkarama, Habanje, otiranje, trofenje takode je odrez. Pojavijuje se zbog neravath povrdina i trenja, npr. Kod podova, gazista stubi8ia itd. sl.3 + Savijanje (sl, 4); tri sile djeluju okomito na os tijela, tlagno ili vlaéno. "Sredny iMutarnja sila Suprotna je krainjima, Tijelo se savija u smjeru djelovanja sila, npr. savijanje grede. sh. 4 | | Materijal na izbodenoj sani optereéen je vlagno, a na udubljenoj Wane (sl. 5). —_— | | ; ats ' : t 1 + Tnvijanje (sl. 6): sile djeluju jedna j, Niji ' rn . 6): Prema drugoj, u smjerw osi tijela razmj like visis tf A] duliinc) w odnosu na Sirinu, Tijelo se “savija” na smier dj Dsl, vif snp wc . ‘okomito na si ’ izvija se 4 iavijanje visokih a uskih nosivih stupova, mani dsovania sis vif ae apr sl. 6 = Sukanje (sl. 7); sustav sila na je ij i ; Sustav sila na jednom kraju tijeta suprotan je sustavw sila na drugom kraju, pa oni nastoje materi i vector, elute < wer ed a Oni mast materjl usukati, npr. Kolo wa vectenu, wetanje Prekidna évistoéa je omjer sila kidanja i plostine presjeka materijala. By =prekidna évrstoca F, =sila kidanja A= plostina presjeka Tlagna evrstoga je omjer tlagnih sila drobljenja i plostine presjeka materijala, oF By * B= daéna evrstoéa A Fr =dlaéna sila A= plostina presjeka Evrstoga Na odrez je omjer sila odreza i plostine presjeka materijala, B= Bo = evrstoca odreza Fo=sila odreza A= povrsina presjeka Curstod ijanje j jer si vijani =Xistoca_na_savijanje je omjer sila savijanja i plostine presje ali ovisi i je Per, ‘ r sjeka, ali ovisi io smjer djelovanja sila na odredeni Presjek, npr. savijanje grede "pljostimice” i 'sjecimice”. me Cvrstoca na izvijanje, osim o Hacnim silama i presjeku, ovisi jos io visini stupa. F =o Bo a 17Cyrsto¢a na sukanje je omjer momenta sukanja i otpornog momenta probnog uzork:. B, =vrstoéa na sukanje M,= moment sukanja W =otporni_ moment probnog uzorka M b= Gubitak materijala zbou habanja raéuna se po formuli: Ve stupanj habanja Vem F=gubitak materijala - Yw ye volumenska masa materijala izlozenog habanju Ke koeficijent habanja Fegubitak materijala . yy =volumenska masa materijala A= plostina epruvete Tvrdoéa je opiranje materijala zadiranju drugog materijala. Odreduje se raznim metodama: medusobno paranje, utiskivanje, odskok i dr. ~ Medusobno pavanje: na mek¥em materialu ostaje trag od tvrdeg, Tako usporedujemo tvidotu i ‘odredujemo relativnu trdocu. ua Mohsova skala (vrdote minerala: talk-1, sadra-2, kalcit-3, luorit-4, apatt-5, glinenac-6, kremen-7, topa2-8, korund-9, dijamant-10. « Uliskivanje velo tvedih kuglica ili pirumida odredenim silama: meri se dubina ili povesina presieka i tako se odreduje (vrdota, - Odskok kuglice od materijala pri padu s odredene visine: od tvrdeg materijala odskok je visi. Elastignost je svojstvo materijala da se pos! ije djelovanja vanjskih sila vrati 1 prvobitni oblik (opruga, Gelitno uze viseéeg mosta i sl.) Svojstvo suprotno Coe tr J plastiénost, kada se tijelo prestankom djelovanja sila ne vraca u prvobitni oblik (npr gina). granice ajstva Zilavost je svojstvo materijala da izdrZi_ odredeni broj presavijanja iznad prije no Sto pukne, npr. vi kraino savijanje i ravnanje armature. Lavosti su krhkost i lomijivost, npr. kod stakla, elastiénost suproina TEHNOLOSKA SVOJSTVA TehnoloSka svojstva su kombinacija kemijsko-fizitko-mehanjckih svojstava koja daju pogodnost za odredenu vrstu prerade materijala. To su: sposobnost vezanja, ljepljivost, plasti¢nost, cjepljivost, zavarljivost, lemljivost, kovnost, sposobnost za obradu_ skidanjem’ strugotine, sposobnost za. obradu deformacijom, sposobnost za toplinsku obradu, topljivost, taljivost, rastvorljivost i dr, ISPITIVANJE GRADEVNIH MATERIJALA U starije vrijeme graditelji su iskustvom stjecali znanje 0 svojstvima materijala, Ta dragocjena iskustva stjecana su vrlo sporo, a ponekad su bila rezultat tragi¢nih dogadaja, zbog nepoznavanja svojstava materijala. Danas se svojsiva materijala provjeravaju znanstvenim ispitivanjima. Sustavni znanstveni rad pogeo je u Francuskoj 1891. osnivanjem posebne Tehnicke komisije za gradevne miaterijale. Za gradevne materijale postoje norme glede proizvodnje, ispitivanja, svojstava i uporabe materijala. Neka ispitivanja obvezatna su prema normama, a druga su van normi. Cilj ispitivanja yradevnih materijala je proutavanje miterijala i racionalna primjcna, kako bi se upotrijebili odgovarajuéi materijali te osiguralo dugotrajno i sigurno koriStenje objekata. Podjela ispitivanja: 1. zbog provjeravanja svojstava predvidenih normama, 2. zbog prougavanja i znanstvenog istraZivanja svojstava novih materi glede prondlaZenja novih konstrukcija, utvrdivanja uzajamnog djelovanja raznih materijala itd. Ta ispitivanja su opseznija i duze traju. Na osnovu ajih, kasnije €e i ovi novi materijali biti normirani. Metode ispitivanja moraju biti razmjerno jednostavne i neovisne o utjeca ispitivata, Ne postoji jedna opéa metoda, nego razne metode s odredenim prednostin nedostacima, Uvjeti ispitivanja moraju odgovarati uvjetima materijala vu primjeni. Za precizno ispitivanje mora postojati odgovarajuci instrumentarij, ali i uvjeZbanost i umne sposobnosti ispitivaéa, Metode ispitivanja dijelimo na metode razaranjem i bez razaranja. 1, Metodama ispitivanja razaranjem, materijal se unista malterijala, koji ni betonskih kocaka, 1a se ispituje samo odredeni postotak ugraden U gradevints , npr. ispitivanje marke betona pomoce probaih 2. Metodama ispitivanja bey, razaranja, muterijal se ne unistava, pu se poslije ispitivania moze rabili, ili se ispitije rabljeni materijal, npr. mjerenje dimenzija, mase i dr. odnosav ispitivanje materijala u konstrukcijama altrazvokom. Miesta ispitivanja mogu biti: laboratoriji, industrijski pogoni i grulilista.Kontrola materijala vr8i se tijekom proizvodnje, pri preuzimanju materijala, na gradiliStu tijekom izvodenja radova i pri kori8tenju objekata. Za ispitivanja koriste se reprezentativni uzorci iz osnovnog skupa. Glede usporedivanja karakteristika materijala postoje medunarodne konvencije, po kojima se ispitivanja obavljaju pod istim uvjetima. Utvrdivanje karakteristika moze biti opisivanjem, usporedivanjem i brojéano. 1, Opisivanje: neodredeno, neprecizno (npr. éersta cigla, vrlo kvalitetan beton, cement koji. bro vede itd.) at aoe . Usporedivanie: ne8to preciznije od opisivanja (iypr, tvrd kad kamen, krupnoce oraha, velitine pedlja itd.) . Brojtano: najpreciznije (dugine 42 mm, mase 78g évrstoce 230 Nin? itd.) Greske pri’ ispitivanju mogu biti: slugajne, sustavne i grube. | Sluajne_greske javijaju se zhog nesaveSenih insteumenata i ula (netarski Slap, neprecizna vasa, pjesCana ura itd). _ Sustavne greske su zbog netotnih insirumenata (netodun sut, neispravna vage..) Grube gretke nastaju zbog nepaZnje (na velo preciznom insirumentu nisino zapaaili decimalni zurez). we Zbog nemoguénosti to¢nog mjerenja i zbog smanjivanja greSaka, racuna se srednja vrijednost, tj. aritmeti¢ka sredina niza podataka dobivenih viSestrukim ispitivanjem; Ve MaMa V, + srednja_ vrijednost by Vj. Vo. V3,,,- pojedinaéne vrijednosti by - broj_vrijednosti Norme - standardi: postoje drzavne i medunarodne norme: HRN - hrvatske norme, DIN - njematke industrijske norme, ONORM-austrijske norme, ASTM - amerigki standardi, EN- evropske norme, ISO - medunarodne norme. DrZavne norme, kad god je to moguée, uskladuju se s medunarodnim normama. Normizucija i kukvoca Sustav normizacije v Europi odreden je programom "Europa-92". a Zlanice Europske zajednice primjenjuju ga od 1. sijetnja 1993, Normizacija i osiguranje kakvoce je po ISQ i EN normama, 3 Bhavijaiu ih medunarodne i europske organizacije i njihovi odbori i komiteti (ISOABC 1 CEN/ CENELEC). ; Uspostavija se jedinsiveno eurapsko tr7iste s novi pristupom i osiguranjem kakvoée, Umiesio tradigionalnog pristupa ispravijanja nastale greske u proizvodnjt i uslugama, suvremeni pristup je preventivan da bi se izbjegla greska u svim fazama, Osnovni kriterij osiguranja kakvote je, da sve radnie ‘obavlja kvalificirano osoblj, planski, da sve bude pod nadzorom i dokummentirano. Regulativa sustiva ulvrdena je nonmama: ISO 9000-9004 (i istovjemim EN 29000-29004): 20 + ISO 9000 - smjernice za izbor i uporabu niza ISO 9000; + 1SQ 9001 - model s 20 clemenata sustava osi Ikvoée u konstrukei iguranja kal ij 7 ¥$0 9002 zahijevi za osiguranje kakvote u proizvodnjii mont 's0 goa zahtjevi za osiguranje kakvoée u zavrénoj kontroll i ispitivanju proizvoda ~ sinjernice za upravljanje kakvo¢om i clementi sustava kakvoée razvoju, proizvodnji, Norine ISO 9000 postavijaju stroge zahtj treba uéinit ge zahtjeve STO reba usiniti, ali ne odreduju KAKO to uinit Za sustave kakvoée koje ju tim zahjevi iaacie ladaja ol ae pte Za wave ‘oje odgovaraju tim zahijevima ovlaSiene organizacije izdaju odgovarajuée potvrde Sivaranjem drZave Hrvatske nastaj a naci ij Earopsku zajedicujskladivanjes EN ISO nommamac nts Cormac & “oR wrnje uasks ato ingcilukom hrvaskog Sabora od 1991, Omoguéena je reviziia Zakona 0 slandardizaciji JUS) slede tzhacivanja svega Sto nije u skladu s Ustavom Republike Hrvaiske. Osnovan je DrZavni zavod za mizaciju i mjerileljsivo DZNM, kao drZavni organ uprave $ ciljem uspostavijanja, provodenia i promicanja normizacije, mjeriteljsiva, ispitivanja i cestificiranja u Republici Hevatskoj, " ote og NM se od Sade Odie a nomizai, Ose 1a mjtelvo, Ode a eri, seg ong stn rove oto saci BENG Osieku, Stedn Skala Bedskovtina u Bedskovein, Rakuicl shoes 1 brolooaden Seen tae Zavod 1a vjedlagenje, Zavod 2a ispitivanje kvalitele robe u Zagrebu, Poduzece 2a | iegrodns pons Kota voce cmau pores une rea eden oromel prcizvd ko SAZETAK POJAM GRADEVNIH MATERIALA Grudevni materijali iialé ” , i je je Grademi mate su materijali za gradnju, odrdavunje, za8tine § uljepfavanje gradevnih PODIELA GRADEVNIH MATERUALA Gruden maven diel se prema ruznim kriterjima: podrijetls, uporubi kroz povijest, jenosti, stupnju obrudenosti, odredtenosti oblika, pre i jnosti, , tagnaat, supny prema obliku, twajnosti, namjeni, ulozi, SVOISTVA GRADEVNIH MATERIJALA Kenge sustax, postojanost, sposobnost ruzlaganja i spajanya jztkelna: ile i struktura, poroznost, gustoca, prostory masa, rublost, vodoprepusnest, Melranicker erastonnas, wodfivast topline, zvuka, eletrictet, promjena obujina tophinan. Mehunuchu: gustoce, terdod elesidnas, plastignast, Blwost ‘ehnoloska: kombinacije kemijsko-fizitko-mehanigkih svojstava; pogodnost za odredtenu _vrstu obrade i prerade.. 2ISPITIVANJE GRADEVNIH MATERIJALA Nekada na osnovu iskustvu « danas znanstvenim ispitivanyjima Cilj ispitivanja: proudavanje i racionalna primjena. Metode: razuranjem i bez renee 1 poitoa = zbog: smanjenja: razlika sliénih proizvoda, ; - ojo Nema toenog jeri Zo smanjenu eke icine se sredaja wijedhost to vile myer PITANJA I-ZADACI POJAM GRADEVNIH MATERNALA Sto su gradevnt:_ materijali? . Nubroj graitevne materiel va? . Koja je vaalika t2medu prirodnih ¢ umjetnih materia Mt? seotat Lzreci primjevima vent sirovind, poluproizvodu i gotovih proiavoda! Sio prouava tehnologija gradevnih materijalu? . Koko se dijeli tehmologiia guadewnih materiale? Zasto su danas vijetke sredujovjekovne divene grudevine? NOBLES PODIELA GRADEVNIH MATERIJALA Nubroj kritenje prema kojima se dijele gradewni materuli ha . Koje su, po vakem sud, najvadnije podjele gradevnih materijala? . Na osnovu primjera i definicija podjele GM, nnavedi i druge primjere Mote i neki materijal pripacati u vise. skupina? Ako mote, nuvedi neke primyjere! wawen SVOISTVA GRADEVNIH MATERIJALA Nabroj grape svojstaver gradevnuilt material Koja je raalika izmedu kemijskil i fiziékih svojstava? Nabroj Remijska svojstva gradevnilt muterjalal Nabroj fizikalna svojstva gradevnih materijala! Koja je razlik izmeda gustote i protiome mas? svoj at 10 su mehunicka svojstve gradevaily materijala? Nubro} ih! an Sic djelovanja sila pri ruznim naprezanjima (vlak, dak, odrez, savijenje, izvijunje, sukanje)! Razlika izmedu savijanja i izvijanja? ; Koja telnoloska svojsiva ste vagna zu gradevne materijale? NOABWL ENE 0 ISPITIVANJE GRADEVNIH MATERUALA & Zasta se vse spina gradecnity materiale? 2. Kako dijelimo neta ispitivanja gradevnilt materjate? 3. Gale se ispituju gradtevni maerijali? 4. Zasto postoje norme (standurdi)? 5. Nubroj norme i rei dije su? a 6. Lhog cegu se i kako odreduje srednju vrijednost? 2. GRADEVNI KAMEN Prirodni_ kamen zbog dobrih svojstava od davnina je dragocjen gradevni materijal, ali’ ga graditelji i danas rado koriste kao nosivi i oblogni mate: koji se dobro uklapa u prirodni okolig’ Kamen je trajan materijal. Neke najstarije kamene gradevine saguvane su do danas, pa svjedote o vremenu u kojem su nastale, ali i o monumentalnosti, \jepoti i vrijednosti kamena. Gradevni kamen prirodni je materijal koji potjeve od raznih stijena iz sastava Zemijine kore. Stijene predsiavljaju prirodne zajednice minerala. MINERAL] . Minerali su prirodni anorganski spojevi stalnog kemijskog sastava i odredenih fizickih svojstava Mogu biti slobodni elementi ili Su spojevi dva ili viSe elemenata. Ako ulaze u sastav stijena zovemo ih petrogeni minerali, # ako se od njih dobivaju kovine i nekovine onda su rudni minerali - tude. Po postanku minerali mogu biti primarni (nastali postankom stijena) i sekundarni (naknadnim raspadanjem primarnih). VRSTE MINERALA: elementi i spojevi. - Elementi: grafit (C), dijamant (C), sumpor ($)... +S pojevi: oksidi, hidroksidi, karbonali, sulfidi, sulfati, kloridi, fosfati - Ok Sidi (spojevi s kisikom): Kremen (SiO, silici(IV)-oksid), magnetit (Fe,0,y 4eljezo(ILHl)-oksid), hematit (Fe2Qy éeljezo(Il)- oksid), kasiterit (SnO, kositar-oksid), korund (Al, 1,03 dluminijeoksid), “Hidroksidi (spojevi kovina iOH skupine) Uimonit (Fea y:nH0 - Zejezo-hidtroksid), boksit (AlgOynHgO « chuminij-hidroksidl, -Karbomat i (soli katbonatne kisetine) Kaleit (CaCO kaleij-karbonaty, magnexit (MgCOy magnezij-karbonat), dotomit (CaCOyMgco, kalcij-magneayj-karbonat), +Sullidi (soli sulfidne kiseliney sfulerit (Zn$ cink-sulfil), piri (FeS, Zeliezo-bisulfid), galenit (PbS olovg: bakar-Zeljezo-sulfid), cinabarit (HyS Ziva-sulfid). + Sul fai (soli sulfaine kiseline) amhidrit (CaSO, kaleij-sulfat), sadva (CaSO,-2H,0 kaleij-sulfue bihidrat), bait (BaSO, bavij-sulfat). + Silik ati (Soli kremene kiseline): glinenci (K20-Al,0;-6Si0, kalij-alumosilikat, Nuj0-Al,0y6Si0, natrijatunasilikat, Cx0-A1,0, » kuleijalumositikar), Porculanska zemlja - kaolin (Al0y-2Si0,2H,0), Tinjac (muskovit tit, scricit), umfiboli, Pirokscni, olivini, serpentin.,. -sulfid), halkopitit (CuFeS, -Kloridi (soli kloridne kiseline): balit (NaCl natrij-Klorid. kuhinjska sol). ~Fosfati (soli fostatne kiscline): Josforit (CagFOY),), pati 23STIJENE Prema mineralnom sastavu stijene mogu biti jednostavne i slozene. Jednostavne se sastoje samo od jedne vrste minerala, a slozene od dva ili vise minerala. Mramor je jednostavna stijena sastavijena od minerala kalcita, a granit je slozena stijena sastavljena ‘od tri minerala;’glinenca, tinjca i kremena. nee Stijene po postanku dijelimo na: vulkanske, talozne i izmijenjene. 1. VULKANSKE (magmaiske) stijene nastale su skruGivanjem rastaljene magme u dubini ili na poyrSini Zemlje. To su: granit, sijenit, gabro, diorit, grimizni kamen, trahit, bazalt i plovuéac. - Granit je dubinska sloZena stijena sastavljena od kremena, glinenca i tinjea. Zmate je strukture, ruznih krupnoga zrna. Kao gradevni kamen sitnozmni je kvaliteiniji, Boja: sivkast, zclenkast, crvenkast, crn. Obrada: da se klesati, brusiti, glaéati. Uporaba: oblaganje (asada, izrada spomenika, kocke za oblaganjc puteva, 2a rubnjake, 2a zidove, stupove, zastore Zeljeznica, kao lomljeni i obradeni kamen, stubc. podove, mostove, te za oblaganje obala i pristani8ta i dr. U Hrvatsko granita ima w Mostavacko} yori i na Psuniu. = Sijenlt - dubinska slijena sastavijena od glinenea i biotita, Strukiura - zmata, Sivkast i crvenkast. Obraduje se lakSe od granita, Uporaba: kao i granit. Kod nas ga ima kod Poreékih Gornjana. = Gabro - dubinska stijena, zrnate strukture, sligan granitu, tckko se obraduje, a lako glaga, Uporubse: kao uukrasni i kiparski kamen, + Diorit; sastav: glinenac, piroksen, amfibol i malo kremena, Siruktura zrnata. Boja zelenkasta, siva, cra, Dobro se gla¢a, Uporaba kao i granit, te za izradu svih vrsia dekorativnih clemenata, = Grimizni kamen sastava je kao i granit. Zilay je i (ved, Uporaba: kao ukrasni kamen i kamen 7a zidanje. Ne da se glagati pa je pogodan za izradu i oblaganje stuba, Kod nas su nalazista kod Krapine, «= Trahit je sastava kao sijenit, svjetlosive boje, lako se obraduje, ne mode se polirati. Uporaba: za zidanje, za oblaganje stuba i kao lomljeni kamen, - Bazalt po sastavu slitan gabru, Boje sivocrne, teak, tvrd, le8ko obradiv, dobro vodi toplinu. Upora za spomenike, za pristanista, mostove, za izradu putova, Nalazsia: kod Kuljeva iu Baranji Kod Batine Plovutac + nastao naglim ofvrS¢ivanjem lave, Struktura u obliku staklastc pjene. Supliikav, pliva na vodi, toplinski izolator. Uporaba: za izradu lakog betona, blokova za zidanje, kao materijal za brusenjc. 2, TALOZNE (sedimentne) stijene nastale su talozenjem materije u vodi ili na kopnu, Talodne stijene dijelimo u tri grupe: mehanitke, kemijske i organske. a) mehanigki_talozi nastaju gomilanjem raspadnutih stijena i minerala, koji ostaju nevezani ili se djelovanjem pritiska i prirodnog veziva ponovno povezuju Us ijenc. Mehanicke taloge dijelimo na Sljuntane, pjeStane, prasinaste i glinene. 24 Sijunéani nevezanisu: Sijunak i drobljenac, a vezani: konglomerat i kr$nik, + Sljunak je nevezana masa za0bljenil j j zaobljenih komada jednolitnog sastav: Uporaba: ispuna za beton, tampon za puteve, Pde, Najb 1 poraba’ispuna za beton, 2a drenazu i de, jedi 8 sien Valja zbjepava ijunak velkim pestotkom gline eo" (User Svnak od wakanekin + Drobljenac (tugcnac) sastoji sc od kamena razlitite kruy Koristi se za puteve, a krupniji komadi za zidanje. ofes nepravinog Sota Foti ior, Konglomerat nastaje prirodaim vezanjem sljunka, a kr8nik prirodnim vezaijem drobljenca. PjeSéani_ nevezani talog je pijesak, a vezani pjeStenac. + Pljesak je sitan nevezan materijal key jenje : pnoge do 8 mm, nastao drobljenjem siijena, prirod transportom i talotenjem, Mote bit: rijetni.jeverski, morski, ledenjatki i pustinjski. Uporabat ea trade mor, betona,nasipa, a Gist kecmeni und Saas | PUsUnBk Uporabs 28 fray + PjeSdenac je évrsta siijena sastavljena od zmaca pif i ena sas pijeska raznog podrijtta i veligine (0.02. overan prirodnim vetivom. Kod nas su nalazifia pjettenca kod ‘Daruvaras fs na om - Poplocavanje, oblaganje zidova, stubita, i za spomenike, Pema ie 78 PraSinasti nevezani talozi su prasinai mulj, a slabo vezani je prapor. -Pra8ina je suhi matcrijal krupnoge mani je mjesavis ina je crija ie od 0.02 mm, a mul je mjeSavina prasine i in mulj Steini su u graditeljsivu, poglavito pri izradi morta i Beton deatvalte rote veh Pessina + Prapor je glinovita ivorevina sastavlj i i 0 jena od pratinastih Bestica kre materijala, Prapor se rabi kao sirovina u proiavodnji cementa, cigle | erie Slavoniji, u Posavini i drugdje. , | kremena, vapnenca, tinjea i drugih cigle i crijepa, Veliki naslaga ima w Glineni talozi_ slabo vezani su: glina i lapor, a évrsto vezani; glinenac i laporac, + Gline su slabo vezani materijali sastavljeni itnih Zesti r | sastavijeni od velo sitnih Sestica (manje od 0.02 mm), i (kaolin, tnjca, taka, kremena i dr., Realikujemo Bite ili masne gline, koje 4 alist mineal bee ili s vilo malo primjesa, i netiste ili posne gline s primjesuma pijeska, tinjca, vapnenca, sadre itd, U graditeljsiva gline se kori i aonb ' mK wradieljvu gle so koriste za izradu nasipa i zemljanih brana, a najéeS€e za proizvodnju cigle i + Lapor je stijena po mineratnom sastavu sligna od sline. glini, Sadr2i Puno vapnenca, Trogan je i manje plastigan +Glinenci i taporci nastali su ofvrSéivanjem gline, odnosno Japora, Laporac s 3/4 vapnenca i 1/4 gline Koristi se kao sirovina za portland cement i naziva se cementai laporac. Cementnih laporaca ima ko za portland na Ce ih a ima kod Face os cementni laporac. nin b) Ken ski talozi nastali su taloZenjem mineralnih masa iz vodenih rastvora. Za Sraditeljstvo znad: u: sadrenac, sedra i mramorni oniks, a ostali su anhidrit, sol i led. ~ Sadrenac je stijna gradena od minerala sadre,Javja se samostano ili zajedno » glinom, vapnencom ‘amenom soli i laporcima, Vrlo je mekan i ne Koristi se kao gradevni kamen, nego kao sirovina za gradgynu sudra i kao dodatak cement, Kod nas ga ima kod Sinja. 25« Sedra je vesia vrlo rupigasiog vapnenca, Nastaje taloZenjem iz hladne vode cbogaéene rustvorenimn vapnencom, Koristi se kao dobar toplinski i zvuéni jzolator, Ima je u Plitvigkim jezerima. _ Mramorni oniks (oniks - drugi kamen) nastao je kristaliziranjem vapnenca iz, toplih voda. Malo je porozan, dobro se glaéa i koristi se za izradu ukrasnih predmeta i skulptura. c) Organski | talozi izgradeni su preteZno od materijala organskog porijekla.‘Razlikujemo Zivotinjske i biljne taloge. ‘Talozi Zivotinjskog podrijetla su: vapnenci i dolomiti. - Vapnenac je Kaleij-karbonatska stijena, Nasiao je talodenjem Ijustura Skoljki, pu2eva, koralja i drugih morskih i jezerskih Zivotinja, Sirovina je za proizvodnjy vapna, a kao lomljeni kamen Koristi se za jzradu nasipa i nasutih brana, 2a podloge puiova, za tuéenac i drobljeni agregat, za zastore pruga i putova, za belonsku ispunu, kao blokovi za potporne i oblodne zidove, za tunelsku oblogu, za mostove i dr, Vapnenca ima _—_« u Istri: Nebre2ina kod Trsta, Pazin, Rovinj, Sv, Stefan, Sv Krid. i dr. - u Dalmaciji: izmedu Trogira i Splita - na olocima: Bragu, Hvar, Korduli, Venikut + na podrugju Medvednice: Bizek, Vraptc ‘Najuveniji bijeli vapnenac je braéki kamen, = Dolomiti su karbonatske stijene sastavijene od minerala dolomita, po kemijskom sustavu vapnenac i magnezijeve soli, Slignih je svojstava kao i vapnenae, od kojega je postojaniji. Koristi se kao twertac. + za ridanje. Ima ga u Dinaridima, Talozi biljnog podrijetla su: ugljen, nafta i asfalt, = Uglien je nastao talozenjem i pougljivanjem biljne materije u stajaéim vodama, Ima ga raznih vrsta: reset, smedi, kameni, antracit, (Zagorje. Istra) = Nafta je smjesa krutih, tekucih i plinovitih ugljikovodika (Medimurje, Posavina, Dalmacija). « Asfalt - smjesa bitumena | mineralnog agregata, U graditeljsivu se koristi za izradu asfalinih zastora na putovima i kao izolator vlage. Ima ga kod Vrgorca. 3.IZMIJENJENE (metamorfne) stijene nastale su djelovanjem velikih Uakova i visoke temperature, Sto je rezultiralo promjenom strukture, mineraloSkog i kemijskoy sastava vulkanskih i taloZnih stijena. Izmijenjene stijene dijelimo na dvije skupine: Kristalasti Skriljci i masivne stijene. a) Kristalasti Skriljci su najstarije stijene Zemijine kore. Odlika im je Skriljavost. Glavni predstavnici su gnajs i filit. sijenita ili diorita. Predstavnik je Skriljaca viSeg kristaliniieta + Gnojs je nastao izmjenom granita, {potpuna prekristalizacija, 2ma vidljiva okom). Primjena: kno lomljeni kamen za idanje. Gnais je tasprostranijen w slavonskim planinama. - Fille su predstavnici Skriljaca niteg kristaliniteta (sitna 2eneu i nepotpuna prekristalizacija). Nastali st preobraebom glinnih sje Sastoje se prete2no od kremena i tinjea. Slabo su porozni, nepostojani su na almosferilije i na mraz. Cvrsti filiti koriste se za pokrivanje krovovit. b) U masivne stijene spadaju: mramori, kremenci i serpentiniti ; Meamor je munao brekristlizianjem vapnenca ili dotomita, Po sastavu je kalcij karbonal s primjesama pramene, in ca a ita i Zeljezo-oksida. Raznih je boja. Cist mramor je bijeld boje. Mramor sc tjuje kao ukrasni kamen za unutraSnja i vanjska oblaganja. Kod nas su nalazigta mramora u Istri. ~ Kremenei su nastali preobr: jeden pacar se cial eobrazbom kremenih pjeSéenjaka, Po sastavu su kremen s malo tinjea, + Serpentinit je nastao preobrazbomn vi jena i pe : julkanskih siljena i malo silicij(1V)-oksida, Sastoji se pretei ‘inerala serpentinita, Dobro se obraduje, lijepih je boja. Koristi se a onusing radowe, Oe penne od DOBIVANJE I OBRADA KAMENA Kamen se od stijena odvaj im i i fe odvaja u otvorenim i podzemnim kafenolomima. Podzemno vadenje je teze, skuplje i ekonomski je opravdano samo kod kamena visoke valtete (mramor, mramorni oniks, granit), . ‘oznati kamenolomi: na otoku Bratu, kod Split i inj rati : 5 ta, Sa, vi Vrsara, Rovinja, 11a Moslavatko} gori, Papukuidrugdie. Prniie, Sinja, Obrovea, . postupke za dobivanje i mehanitku obradu kamena ubrajamo: miniranj cijepanie, ae 38 dob i mel 0 _Kamena ubrajamo: miniranje, oleae Piljenje, drobljenje, mljevenje, klesanje, bosiranje, greneliranje, glacanje i Miniranje, kamen namjenjen uporabi u nepravilnom obliku ili kamen za dalju preradu odvaljuje se miniranjem por iva. Mi jegava aumen ne smije ‘ moéu eksploziva. Miniranje se izbj ak oval cevaih Je povrSina, a lice mu je obradeno kao lice doveranoy kamena, Jporaba: konstrukcije s vecim opteresenjem. Dimenzije mu ovise o 31.5 konstrukciji. a . + Klesani kamen (s1. 6) je kamen potpuno pravilnog oblika. Povrsine su z i mma raves abovi pau i medusobno okomiti. Koristi se u zgradarstvu, sh. amenih mostova vecih raspona, za izradu stu 4 mostova, za plotnike, stubi8ta i dr. pe stupova, oprida - Naro@ito obraden (sl. 7) ima stranice razligito obi je 9 e . fn radene: ozmjene, glacane, Polirane itd, Obraduju ga klesari, kamenoresci ili kipari prema detaljnim nacrtima. Koristi se za ograde luksuznih stubista, za kupole, svodove, kapitele stupova i dr, , kamena s malim koeficijentom habanje i nas ma ja, a koriste se - Zavanje ulica i za izradu rubnjaka. . 4 poplo sl.7 fo ns ~ Kocke i prizme (sl. 8) izraduju se cijepanjem évrstog, postojanog sh. 8 - Plote i plogice (sI. 9) debljine su 2 - 3 cm (od mrai i LY zidova, ili 8 - 10 cm za poplogavanje trgova. mors) za oblaganie sl. 9 DROBLJEN I MLIEVEN KAMEN Drobljen i mljeven kamen po krupnoti ijeli a split, grus, pijesak i filer. Pi ipnoéi Sesto dijelimo u pet skupina: tuéenac, krupnoée krupnoée O0KK-3 0,088.0. 02.00,,.0,088 29TRZISNA PODJELA KAMENA Na tr2istu je vobiajena podjela kamena za oplemenjivanje i ukra8avanje prostora na “mramore” ingranite. U“mramore” ubrajamo stijene-tiji glavni mineralni sastojci su karbonati. To je kamen taloznih stijena: vapnenci, dolomiti, dolomitizirani vapnenci, pje8éenjaci i ravertinis i izmjenjenih stijena: kaleitnt i dolomitni mramori. “Mramori" imaju ivrdotu 3-3.5 (po Mohs-ovo} skali)... “Graniti" su stijene silikainog dastava. Vulkanskog porijekla''su stijéné iz grupe granita, diorita. 5.5 -7 (po Mohs-u). gabra, labradorita, Izmjenjenog porijekla su: gnajs i kvareit. Tyrdoéa “granita” je 5. SYOJSTVA KAMENA Vaznija svojstva kamena su: boja, struktura, tekstura, @vrstoCa na tlak, habanje, dvrstoéa na udar, prostorna masa, tvrdo¢a, poroznost, upijanje vode, Zilavost i otpornost na smrzavanje. - Boja kamena ovisi 0 boji minerala od kojih je kamen sastavljen. Boja je vaZna kod ukrasnog kamena, Promjena boje rezultat je kemijskih procesa, glede vanjskih utjecaja. - Struktura kamena je veli¢ina, oblik i veza minerala, od kojih se kamen sastoji. Struktura uvjetuje estetski izgled i obradu kamena. + Tekstura je raspored minerala u kamenu. -Cvrstoéa na tlak vaina je za kamen Koji se koristi kao konstruktivni element. - Habanje je troSenje kamena zbog trenja. Vaino je kod kamena koji se koristi za izradu putova, stubi8ta i slitnih povrsina. - Cvrstoéa ‘na udar vaina je kod kamena za izradu kolnika i donjeg stroja na Zeljeznici. - Prostorna masa je masa jedinice obujma suhog kamena, zajedno sa Supljinama i porama, Raguna se kao odnos mase kamena i njegova obujma na odredeno} temperaturi i vlaZnosti. - Tyrdoéa kamena je otpornost kamena protiv paranja kakvim drugim tvrdim materijalom. Obrada kamena ovisi o tvrdo¢i minerala i vezivnom materijalu. Tvrdoca je vagina i kod habanja kamena. -Poroznost kamena je zbroj svih Supljina i pora u jedinici obujma. Poroznost kamena ima velik utjecaj na njegovu masu, ¢vrstocu, vodopropusnost, postojanost itd. - Upijanje vode je postupno dizanje vode iznad nivoa zbog kapilarnosti, Visina penjanja ovisna je o vremenu, a koligina upijene vode o uvjetima i nacinu potapanja kamena, o poroznosti, strukturi kamena, veligini i razmjeStaju pora, ; 2itavost kamena je njegova otpomost prema naprezanju od udara. Znagajna je kod ‘amena za izradu putova, Ako se Zilavost granita oznadi sa 1; onda je gabro 1.4; diorit 1.6; bazalt 2.2; mramor 0.7; vapnenac 1 itd. , ” ‘ : Otpornost na smrzavanje; voda u porama kamena, pri niskim temperaturama se » povecava obujam. i postupno razara kamen. Smrzavanju je izloten konstruktivni kamen. Postojanost na u iskazuje se kao postotak otpalih dijelova u . i mraz aZu, ka totak ih dije PRIMJENA KAMENA U VISOKOGRADNII: 1 - Kamen za zidanje i. ukra8avanj idanje " 2 danje i je zgrada; za zidanje mora imati dovolj évrstocu na tlak i savijanje, mora biti otporan na habanje, na atmosferilije, na mm, poviSenu temperaturu i agresivne vode. Dobri i jaci rviser . Dobri su ci i inci grimizi, konglomerati, kremenci itd. Pieeniae, vaprenci pein : saan ate temeljenje pored veée tlaéne Evrsto¢e, ne smije upijati vlagu: granit, . ». diorit, bazalt, kremenac i dr, Dat s i materijal sve manje Korist za temeljenie. nas se kamen kao samostalni materijal - Kamen za_stube mora imati veéu évi i mali ij " _Stube rstocu i mali koeficijent habanj uglaga: granit, diorit, grimiz, trahit, PpjeStenjaci, mramor, diabaz itd. is dase ako ne + ivasni | kamen koristi se glaan i poliran. Za vanjske radove se koristi: granit. yenit, diorit, grimiz, tvrdi mramor, vapnenac, travertin, U unutragnjosti, osim nabrojanih jo8: diaba: i i Sil ne z, meki mramor, serpentin, alabastar, krinik, konglomerati, -Kamen za poplogavanje: vapnenac, filit, mramor, pjestenjaci i dr, U NISKOGRADNJI: - Kamen za putove i ulice mora biti évrst na tlak, velo Zilav, imati mali koeticijent habanja, da malo upij ra biti i i abe nie cane ipija vodu, mora biti otporan na mraz: gabro, diabaz, diorit, grimizi, - Kamen za gradenje mostov: iti i fe ‘@ mora biti kompaktan, Evrst, bez napuklina i a Postojan na mrazu i otporan prema vodi: vapnenac, sedra. . v Poms - Kamen za tunelsku oblogu: évr: ‘an na v Plinove: granit, yabro, dac’ logu: évrst, otporan na vodu i pli it, i camen_ une | linove: granit, yabro, da bazalt, pjeScenjaci, krSnik, konglomerati, vapnenci itd. - Kamen za potporne i oblozne zidove; dovoljno év emijs! zidove; dovol, tst i teZak, fizitki i kemijs! camen Za potporne to ino Cvrst i teZak, fizicki i kemijski- Kamen 2a brane uz ¢vrstocu, postojanost na mrazu, jos i vodonepropusnost i otpomost na kiseline: vapnenci, dolomiti; kremenci, pje&¢enjaci, krnik. BRACKI MRAMORI - Kamen za pristani8ta; dovoljno tvrst, Sto vee mase, otporan na agresivno djelovanje. morske vode: vulkanske stijene bez olivina, neporozni pjeStenjaci, konglomerati sa silicijskim djelovanjem, masivni vapnenci, dolomiti i dr. OSTECENJA I ZASTITA KAMENA Moguénosti za o8tecenja i razaranja kamena su mnogobrojne: - tijekom obrade i ntale pukotine pogoduju razaranju kamena, + utjecaj vremena; zagrijavanje suncem, vlagenje kiSom i snijegom, djelovanje mraza i vjetra, + agresivna voda i vodena para kemijski razlaZu kamen, - biljke razaraju kamen korijenom, - dimni plinovi, Zada, lete¢i pepeo industrijskih peci, + visoke temperature narotito su opasne za granit, vapnenac, dolomit, pjeStenjake s karbonatnim vezivom, bazalt itd. , - korodirajuéa kovinska spojna mjesta, - neprikladni mortovi kemijski razaraju kamen. Miere predostroznosti i zaZtita kamena: - padljivo rukovanje pri kori8tenju i obradi (strojna obrada bolja je od ruéne), + pravilan izbor odgovaraju¢eg kamena, - padljivo skladigtenje kamena, + glatanje i poliranje povr3ina, kako ne bi zadrZavale praSinu, + Gis¢enje kamena od praSine, Eadi, pepela i biljnih otpadaka (pranje vodom ili blagom sapunicom, bez kiseline i bez celi¢ne cetke), = premazivanje katranskim uljima (dobra zaStita, ali naruZuju kamen), ~ vruée laneno ulje za zaStitu poroznog kamena, = vosak, parafin i slitni materijali za zatvaranje pora, ~ vodeno staklo stvara nerastvorljiv film na povrsini kamena, + ne premazivati kamen uljanim bojama, SAN GIORGIO W ZECEVO B i oar : - korodirajuéa kovinska vezna sredstva treba pocincavati. + fHluati za zaStitu kamena 32 dodatak 1GRANITI dodatak 2 GIALLO VENEZIANO BALMORAL SAZETAK GRADEVNI KAMEN oI Privodni muterijul, potjece od stijena. Stijene + prirodne zajednice minerala, Mineral: elementi i spojevi: oksidi, hidioksidi, kurbonati, sulfidi, sulfati, silikati, klovidi Stijene: vulkanske, taloine, izmijenjene. 1. Vulkanske: ‘granit,.sijenit, gubro, diorit, grimia, trahit, buzatt, plovucac, Talotne: mehunicke, kemijske, organske. + mehanigki talozit ajunéani (Sjunak, drobina, konglomerat), pjesuni (pijesuk, « pjescanik), pratinasti (pragina, mulj), glineni (glina, glinenac, laporac). sudrenac, sedra, mramorni oniks. Fivotinjski (vapnenci, dolomiti), biljni (ugljen, nafta, asfatt. Lemijenjene: kristalasti skriljci (gnajs, filit), masivne stijene (mramor, kremenci, serpeminit). N & OBRADA KAMENA: Miniranje, cijepanje, piljenje, drobljenje, mijevenje, klesunje, bosirunje, greneliranje, glacunje i poliranje. PODIELA KAMENA PREMA OBRADI + Lomljen: obiéan lomijeni, lomljeni za zidanje (dosjeran tomijeni, plocast). + Obruden: poluklesan, klesun, uarogito obiaden, kocke i prizme, ploce i plotice. + Droblien i mijeven: nienae (30-70 mm), split (15-30 mun), grus (3-15 mm), -pijesuk (V.080- 3 mim), filer (..-0.088 mm). SVOISTVA KAMENA: Boja, struktura, tekstura, évrsto¢a na tak, habanje, évrstoéa na udar, prostorna masa, twrdocu, poroznost, upijanje vode, dilavost, otpornost na smrauvunje i dr. PRIMJENA KAMENA + U VISOKOGRADNIT; 2 zidove, za temelje, 20 stube, 20 poplocavanje, 2a ukraSavanje. + U NISKOGRADNII: za putove i lice, za mostove, zu tunelsky oblogu, za potpurne i edloine zidove, 2a brune, za pristanista, OSTECENIA I ZASTITA KAMENA: Pukotine pri obradi, klimatske promjene, agresivne vode, plinovi, korijenje, rau neprikladni mortovi i dr, Pravilan izbor kumenu i padljiva obradd, glacunje i poliranje povrsina, ¢iSenje, zatvaranje pora i premazivanje vodenim staklom. anPITANJA 1 ZADACI 3. GLINENI MATERIJALI GRADEVNI KAMEN 1. Kakvo znadenje ima kamen kao gradevni imuterijal? una 2% Koja je razlika izmed:siijena i minerals? : 3, Nabroj vrste minerala! st but d: Keiko dijelima stijene po postanku: 3 Nba} vate kamena vulkanskihstijena! 6, Kako dijelimo taloine stijene? . oy j kako su. nastale leljenione stijene! imo: lzmijenjene stijene’ . ; elim dat ie cue Skriljce, a koji wv masivne k ° : ri Puptte ceke kamena 2a zbirku kumena prema podrijetlut . OBRADA KAMENA Glina je proizvod. sporog mehanitkog i slozenog kemijskog! procesa raspadanja stijena vulkanskog a: grahita, sijenita, gabra, uz djelovanje vode, zraka i karbonatne kiseline.““Osnovni sastojak gline je mineral glinenac..To je aluminijev hidrosilikat (H,ALSI,05). ° 0 "' EE eee Glineni ili keramitki | materijali @reki: keramos = glina), imaju-veliku primjenu u graditeljstvu. Proizvodi'se oblikuju u sirovom, plastitnom stanju, zatim sue i peku na odredenoj temperaturi. U hrvatskom jeziku kerami¢kim materijalima nazivamo pecene glinene proizvode. . U prirodi gline nalazimo na primarnim i sekundarnim mjestima, Primarna mjesta su u dubini Zemljine kore gdje nastalu glinu voda nije odnosila i zagadila primjesama. Takva glina je sasvim Gista i naziva se porculanska glina ili kaolin (bijela zemlja). Sekundama mjesta su ona, na koja je glina otplavijena, a putem je usitnjena i pomijeSana s raznim primjesama: pijeskom, vapnencom, ostacima vegetacije, Zeljeznim oksidima, sadrom, solima i drugim mineralima, Tako nastaju netiste gline, Glinene Gestice, velitine oko tisucitog dijela milimetra, taloZeci se stvaraju u glinenoj masi bezbroj finih kapilara, zbog kojih glina moZe upiti ve¢e koli¢ine vode i poveéati obujam, ali vodu ne propusta, Glina moze dugo zadrZati upijenu vodu, Razlikujemo masne i posne gline. Masne gline sadrZe ve¢i postotak kaolina, mogu upiti puno vise vode i vrlo su plastitne. Posne gline imaju velik broj primjesa, narocito pijeska, pa upijaju manje vode. Suha glina je troSna i pod tlakom se lako raspada. Gline sitnog zma imaju veéu plastiénost od krupnozmih, Veli¢ina destice mineralnih primjesa je ispod 0.02 mm. Ove destice daju glini odredena svojstva: troSnost u suhom stanju, lako upijanje i zadréavanje vode, bubrenje, plasti¢nost, ljepljivost, sti8ljivost, neprobnojndst za vodu, skupljanje pri suSenju i pojavu pukotina. Glina zamijeSana s vodom daje plastitnu masu koja se lako mijesi i uobli¢ava, a suSenjem i pecenjem zadrzava oblik, otvrdne i otvrsne, Osudenu glinu moguce je kvaSenjem razmekSati, a pecenu ne. Zagrijavanjem se glina suSi i skuplja. Masnija se glina skuplja viSe od posne, buduéi da upija vie vode. Na odredenoj temperaturi uslijed kemijskog raspadanja sastavnih dijelova glina mijenja boju, a kad izgubi kemijsku vezanu vodu, gubi i plastitnost. Dalje zagrijavanje dovodi do razmekSavanja i taljenja lako taljivih sastojaka Koji popunjavaju zaostale pore, pa dolazi do zgu&njavanja mase (sinteriranje) i ponovnog skupljanja. Tako petena ! i postupke mehanicke obrade kamenal | oo 1 Naa) para dabios Romen Koji ne sie it apelin 5 Nabroj materiale 20 gladanje & poliranje kamen! PODSELA KAMENA PREMA OBRADI 1. Kako deine kamen prem ob sorat fic jele kamena it i Kone oe ned Ho se koriste pojedine wrste lomijenog. kamena? ‘4. Svojsiva i uporaba poluklesunog kamena? 5, Svojstva i uporaba klesunog kamen? , % Svojst i uporaba naroéito obradenog kumena? 7, Kako se proizvodi droblien i mijeven kamen? ; Porljela kumena po krupnoti? $ fod emo ‘utmen kripnoce 15°30 10? 10. Prikupite uzorke kamen 24 zbirkur prema krupnodi! SVOISTVA KAMENA Nabroj svojstva gradevnog kamena! Objasni vatnija svojstva kamenat Zhog cega su vadna ta svojstva? we PRIMJENA KAMENA jenu kamena w visokogradnyi! 1. Nabroj pri : if . glina je jako zbijena, ima malu poroznost i veliku évrsto¢u na tlak, Pri pegenju glinenih primi ime iskogradnji! is radnji dnji ut . : wena paneniane fads ean 3 Nab i tie ospette ° primjent karnena visokogradnji i niskogradny proizvoda dolazi do kemijskih procesa raspadanja i izmjene silicij(IV)-oksida i silikata, |. Prikey er pri Cemu nastaju novi silikatni spojevi koji odreduju osnovna svojstva glinenih Hi Hrvatskoj! proizvoda. waist mati 4. Koja svojstva mora imal 5 Zusio kamen za stube, 20 putove OSTECENIA 1 ZASTITA KAMENA kamen za zidove? . . “> f ulice mora imati mali koeficijent habanja Prema temperaturi taljenja gline se dijele na: + lako taljive (emperatura taljenja ispod 1350° C), - tesko taljive (1350-1580° C). ee ike oftecenja Kumena! ; 1. Navedi warodnike i ine I i kamen? 2 Kako sprijegavumo astecenit | kako zustigujemo ke 34 35Prema vrsti i koliini primjesa, odnosno Prema uporabi razitkujemo: porcuJansku, fondarsku, ilovaéu, laporarstu, opekarsku, suknarsku i Samotnu glinu. culanska glina ili i j2istija je glina. Sastoji se od minerala kaolinita, Ciji su an is gine eo theta sie) ksid i kemijski vezana— voda ono 2810 oH 0). Kaolin je bijele, sivkaste ili Zu¢kaste boje zbog ae Ped huey See Kaolin podnosi temperaturu Zarenja do 170° C, tada se tali. U vatri praie sasvin bijel i velo tvrd i @vrst, U Republici Hrvatskoj ima ga na Kordunu. ina je kaolin's viSe primjesa, ali kaolin je u najvetem postotku. Te rimjese i i! i . Lonéarskih glina ima puno s' . ari - humus) povecavaju plasti¢nost. A u st (orale sive, Zute ili crvenkaste. Mogu podnijeti temperaturu 800-900° C. Koriste se u lonéarstvu za izradu posuda i ukrasnih predmeta. lovaca j izki naziv za brojne vrste i suvrste gline, koje nalazimo u pov: sin im i ee I aed Zemljine kore. Ona tvori Gitava brda, odakle ie oda oe 8 doline i nizine, pa je zbog toga ilovaca sastavni dio svakog mel oe 1 a a te puno stranih primjesa, osobito 2eljeznih ‘Spojeva, vapnenca, do! emia. Bj . organskih materija i vode. Razlidite je boje , najteS¢e Zute i crvenkaste. Laporasta glina sadrzi velik postotak raznih primjesa, a narovito praSkastog vapnenca (do 40%), Obigno je sivkaste ili Zuckaste boje. Nije plasti¢na. is i j Ima vrio nisko taliste Qpekarska glina sadr#i malo kaolina, ali je dovoljno Plastigna. st (1n00° Oi raauittih je boja, Od opekarske gline proizvode se razne vrste cigle, a od Cistijih vrsta crijep. Suknarska glin: "j ina koj i ij, zbog kojeg je neplastiéna. ina - "uma" je masna glina koja sadrzi magnezij, zbo k , a : a je sua imma ‘Surat izgled i vrlo je trosna. Primjenjuje seu suknarstvu za inbjeljivanje i upijanje ulja. Obitno je zelenkaste, plavitaste ili sive boje. amotna ili vatrostalna glin: j Si ke gline, bjelkaste je boje, ili a_glina nema stupanj Zistoce porculansh | pjelk , Samauna tt “omekSanja u vatri oko 1700° C. Od Samotne gline izraduju se vatrostalne tel cigle. Podjela glinenih proizvoda prema kompaktnosti: a) S poroznom masom (temperatura pecenja 800-1000° C): cigla, crijep, fasadne plodice, gradevna terakota, kaljevi za peti, drenazne cijevi i dr, . . © plodice, b)s polustopljénom masom (temperatura — pecan eet prot Or mo ea i: i, kanalizacijske cijevi, sanitarni uredaji, Ovi roizvodi | pus ue viet ine propuStaju vodu ni plinove, teZi su i imaju veéu Uacnu évrstocu. POMOCNE SIROVINE ZA GLINENE PROIZVODE j Pomoéne sirovine su: talila, glazure, engobe i boje. Talila su sredstva za sniZavanje talista (temperature kod koje se glina u vawwi potinje omeksavati). Pomotu tih sredstava pri peenju glinenih proizvoda ispunjavaju se pore nastale izlaskom vode i organskih materija, Tako dobivamo proizvode koji su jedriji i évr8¢i od proizvoda s Porama. U talila ubrajamo smjese glinenaca ortoklasa, kremena, Zeljeznog oksida, aklalijskih silikata i dr. Glazure su mineralna sredstva i kemikalije, koje se Jako tale, pa na povr&ini petenog glinenog predmeta tvore staklaste slojeve ~ ocakline, koje su glatke i sjajne, a ne PropuStaju vodu ni plinove. Dobivaju se od suhih smjesa kremenog pijeska, kaolina, glinenca i lako taljivih oksida. Toplinsko Sirenje glazura mora biti jednako &irenju osnovnog glinenog materijala, da ne bi doSlo do Ppucanja i odvajanja. Engobe su premazi osuSenih nepetenih proizvoda slojem mjeSavine gline i praha netopivih oksida: kobalta, kroma, mangana i dr. Predmeti pevenjem dobivaju favnomjerno obojane povrsine bez sjaja (mat). Engobe predstavijaju solidan zastitni sloj. Moraju biti dobro povezane s podlogom i imati jednako toplinsko Sirenje. Za bijelu engobu koristi se mjeSavina bijelih glina i kaolina. Boje za glinene proizvode su zemljane i mineralne boje, odnosno oksidi teskih kovina. Sredstva za bojanje nanose se na predmete prije ocakljivanja pa Je boja ispod ovakline zastiena. Oksidi teSkih kovina: Zeljeza, bakra, kroma, kositra, kobalta stvaraju sa silikatima gline i ocakline kovinske silikate znaéajnih boja, Tako kromni oksid daje zelenu boju, kobaltni oksid modru, mangan peroksid Ijubitastu, kositreni dioksid bijelu boju itd. OPEKA Opeka - cigla je zamjena za gradevni kamen. Starim narodima, u podrugju bez kamena, poznata je od prije 13000 godina. I danas je opeka pajée8¢i zidni gradevni materijal za izvedbu zidanih konstrukcija. : Sirovina za proizvodnju opeke je opekarska glina odnosno ilovaga s dodacima, koji Poboljsavaju svojstva, da ne bude premasna ni previse posna, ubrzavaju proces suSenja, snizuju temperatura taljenja, daju boju i dr. Najées¢i dodaci su kremeni pijesak, vapnenac ili laporasta glina, te Zeljezni hidroksid. Zeljezni hidroksid pecenjem cigle Prelazi u Zeljezni oksid, koji proizvod Oboji crveno, Premasna glina zahtijeva vise vode, zbog koje se proizvodi vitopere i pucaju pri suSenju i pegenju. Posna glina je nedovoljno plastiéna, pa se proizvodi rune i lome. Organske komponente Sagorijevanjem ostavijaju Stetne Supljine. Visok sadrZaj karbonata uzrokuje tv, cvjetavanje, a razne soli, zbog higroskopnosti, raspadanje proizvoda, Vapnenacki pijesak krupnoée iznad 2 mm pegenjem prelazi u Zivo vapno, koje se u dodiru 5 vodom gasi i poveéava obujam, pa proizvodi pucaju.Prema_najnovijim saznanjima (Simpozij, "OPEKE. I ZGRADE OD OPEKA U OBNOVI HRVATSKE - 1993. godine) ciglarski proizvodi dobivaju sve vebu vrijednost: “Izvedba jednoslojnih zidova od elemenata pecene gline ispravna je sa stajalisia troskova ieee trajanja gradenja, koriéenja tradicionalnih saznunja te zdravstvenog i fizikulnog aspekta,” ° . “Zdravo stunavanje mote se uspjesno ostvariti-.u. zgradama, zidunim ad opeke. Opeku je idealan’ gradevni. materijél. Osigurava zdravu mikroklimiy .coplingku akumulaciju, protupodamnost i. jeftinu gradnju, Peéenfern' na‘ oko 100°C wklon Sop 'mikroorganizmi pa je to jedan od najzdravijih gradevnih. materjala." ety poe . “Opetni zidovi imaju’ prednost pred slotenim konsirukeéijama’ zida jednostaynoséu izvedbe, cijenom, trajno§éu, paropropusnim i zrakopropusnin * karukteristikama, —akumulacijom’ i odavanjem topline, reguliranjem relativne . viagnosti u prostorima, svojim odnosom prema sradenjima i drugim velitinama uljecajnim na zdravo stanovanje.” TEHNOLOSKI PROCES PROIZVODNJE OPEKE Proces se dijeli u tri glavne faze: 1, Iskop i oblikovanje (rutno ili strojno). 2. SuSenje (prirodno ili umjetno). 3. Petenje (u poljskim, kruZnim ili tunelskim pe¢ima). U modernim ciglanama primjenjuje se strojni iskop i oblikovanje, umjetno s u suSarama i petenje u tunelskim pecima, Svi procesi i transport su automatiziran’ Tehnoloski proces poginje strojnim iskopom sirovine na glini8tu, Transport do tvorice za preradu uvjetuje udaljenost: kod manjih udaljenosti to su transportne vrpce, a kod ve¢ih kamioni. Na tvomitke deponije dovoze se velike koli¢ine gline i ciste se od krupnih primjesa (kamenje, drvlje, kosti). Prerada potinje od kutijastog dodavaa, gdje se sastojci doziraju u potrebnom omjeru. Nakon mijevenja grubim mlinovima vrii se razbacivanje, odleZavanje i ujednatavanje sastava (homogeniziranje) u odleZavalistu s dovoljno vlage. Potom se glina ponovno melje finim mlinovima, u vakuum presi gnjecenjem se istiskuje zrak, a puzni prijenos potiskuje kroz usnik beskrajnu prizmu, koju Gelitnim Zicama na rezatem stolu reZemo u pojedinatne komade. Velitina sirovih komada ne&to je veca od propisane veliine, glede smanjenja dimenzija suSenjem i pevenjem. Gotovi proizvodi transportnom se vrpcom otpremaju i slau na palete vagona, koji potom odlaze u suSaru, gdje se postupno suse strujanjem vruceg zraka, na temperaturi oko 100° C. OsuSena opeka slaze se na vagone, koji odredenom brzinom putuju kroz tunelsku peé, gdje se vrSi predgrijavanje, petenje (24-36 sati) na temperaturi od 1050° C, a zatim postupno hladenje zrakom, ¢ija toplina se posredno koristi za suSenje opeke u suSari. Najnov istraZivanjima sa skra¢enim ciklusima petenja (1 sat) nastoji se uStedjeti toplinska energija potrebna za petenje opeke i drugih glinenih proizvoda. PREDNOSTI MODERNIH CIGLANA Moderne ciglane s visokim stupnjem aulomatizacije daju proizvode visoke i ujednagene kakvote s malim postotkom loma (1-2%), te malim utroskom vremena po komadu (kod tunelskih za 1000 komada 3.5-5.5 radnih sati, a kod kru’nih peti 11-14 radnih sai), . 38 } i } Ruéno kaluplienje je 5 ct i i sn fn Sina fe gPORo newodnateno,glina mora bits vite glinu, ss was; . treba ceitlne sufenjetrati puno prostora i vremena, Poliske peti su 2a jednokratm ; su inokratny uporabu.: Stupanj ckonomignosti im je niz iavodi asin peter Pei Hadenja proizvoda puno toplinske energije ‘lai u slot xian prion “ Wee olden ron Stupanj iskoristivosti je viti noah kod poljskih, ali zboy cen lskog pro soa py 828 ni) 1 komarg 4 fomoru, nti je nego kod tunelskih ode, Bijim suSenjem ostaj vibe vode, di ij broine W proizvoda, Vakuum prese istiskuju gustu i relativno suhu | cvrate Svisno je o vremenskim prilikama, proizvodte i { KOMORNA SUSARA peewee eee. top zrak 100-150° 1-kamion 2- buldozer 3+ bager vedrigar 4- utovarivat 5+ kutijasti dodavag 6- grubi mlin 7 «fini mlin 8 - razbucivad gline 9 vakuum prea 10 - rezagi stol 11 - utovama automatika 12 - prevoznice 13 - istovatna automatika 14 - vagon tunelske pedi 15 - generator vru¢eg zraka 16 - istovami podest DIAGRAM PECENJA 050° °c sl. 1 Proizvodnja cigle vu suvremeno) ciglani 39si, 3 Shema kruzne peti OPEKARSKI PROIZVODI PUNA CIGLA (sl. 4) Format:1NF Moguée Oblik: kvadar s o8trim il Dimenzije: duljina 1=250 mm Sirina b=120 mm sl.4 Uobigajne dimenzije « Nj i zaobljenim rubovima Dozvoljeno odstupanié jemackoj: 240x115x113 u Velikoj Britaniji: 215x102.5x65 Uporaba : ~ izrada zidova predvidenih za Zbukanje, - nosivi vanjski i unutamji zidovi, - pregradni zidovi 7 i 12m, - obloga betonskih zidovas ©BO a LLG nonnoR BOnw sh. 23 Zidne plotice Koriste se za oblaganje unutarnjih zidova. Proizvode se jednobojne u razlititim bojama ili s ukrasom v viSe boja. Mogu biti glazirane i neglazirane, glatke, reljefne ili brazdaste povr8ine. Zadnja povrdina je obitno izbrazdana zbog boljeg spoja s vezivom za podlogu. Porozne su i nepostojane na mraz, Obiéno su kvadratnog ili pravokutnog oblika, a debljine 6 mm. Dimenzije kvadratnih su 20x20 cm, 15x15 cm ili 10x10 cm. Dimenzije pravokutnih su 20x15 cm ili 20x10 cm, CEN-norme sve keramitke plotice svrstavaju u modulami sustav. Osnovna je dimenzija M=100 mm, a 2M, 3M, 4M mogu biti mnotitelji ili djelitelji. Ostale dimenzije su nemodulame. Prema topitelju razlikujemo dva tipa zidnih plotica: kalcijeva kamenina (lalijanske) i kamenina glinenca (njematke plotice). Prema osnovnom materijalu i kakvoti izrade zidne plodice dijele se u tri Klase: 1iliAklasa Tr ili B klasa MI ili C klasa Osim obiénih plodica izraduju se i plotice zaobljenih gornjih rubova, za oblaganje zadnjeg reda. Plotice sa savijenim donjim rubom su za prijelaz izmedu zida i poda. Uske plodice Sirine 2 do 8 cm, duljine do 20 cm koriste se za ukrasne rubove, a umeéu se izmedu predzadnjeg i zadnjeg reda. Dobra plogica mora imati zvonak zvuk, mora biti bez napuklina glazure (higijenska funkcija) i propisane &vrstoGe na savijanje (DIN predvida prosjetnu ¢vrstocu 17.5 MN/m’, a najnizu 15 MN/m’), Zidne plogice proizvode se od gline i kaolina, sa ili bez dodataka. Kao dodaci koriste se kremeni pijesak, glinenac, mljeveni vapnenac, mramor i boje. Dodacima se postizu odredene Evrstoée, boja, poroznost i druga svojstva, AnU industrijskoj proizvodnji oblikovanje i preSanje obavlja se strojno, presama, U sugionici plogice se postupno i jednoliéno sue, da ne dode do krivijenja i pucanja. Osusene plotice se bojaju i ocakljuju: potapanjem, polijevanjem, premazivanjem ili prskanjem caklinskom juhom koja se priprema od odredenih sastojaka u odgovarajucim teZinskim odnosima u vidu finog praha razmuéenog u vodi. Glazure mogu biti prozime, neprozime.(pokrivajuée - emajli), bezbojne i obojene. Za spravijanje glazure koriste se: silicij(IV)-oksid,. kremeni, pijesak, glinenac, spojevi olova, boma kiselina i boraks, . “ Kad plodica nije bijelog prijeloma u ocaklinu se dodaje cirkon-silikat i boraks ili bora kiselina (ukraSuju se preko svjeze ocakline).Za glazure u boji smjesi se dodaju oksidi intenzivnih boja: za crnu i smedu Zeljezo oksid, za Ijubi¢astu oksid mangana, za zelenu oksid bakra, za plavu oksid kobalta itd. Kad su plodice bijelog prijeloma ukraSuju se ispod prozirne cakline sitotiskom u dvije, tri, do Sest boja. To-su danas najkvalitetnije plocice. Nakon ocakljivanja plotice se peku na temperaturi oko 1100° C. Pri pegenju plogice su odvojene jedna od druge kako bi se sprijevilo lijepljenje i oSteCenje ocakline. Strarijom “biskvitnom” tehnologijom plogice su se pekle dva puta, a bojanje i ocakljivanje je bilo poslije prvog pezenja. Novom tehnologijom nastoji se vrijeme petenja od 50 sati smanjiti na 1 sat, uz istodobno pegenje “biskvita”, ocakline i ukrasa. To zahtijeva posebnu pe¢ u kojoj se predmeti za 10 min mogu zagrijati od 600-1200° C i za 5-7 min ohladiti od 1200 na 650° C, Koristenjem dodataka listaste strukture (pirofilit) moguce je oblikovanje subi postupkomn sto pogoduje skraéenom ciklusu pecenja. Podne plotice sluze za oblaganje podova. Glede sastava mase i temperature pecenja razlikujemo sinterirane (upijaju do 2% vode), klinker-plotice (2-6 % vode) i porozne plodice (6-15 % vode). Kilasifikucija CEN prema posiotku upijanja vode razvrstava ih u skupine: {do 3 % (nisko upijanje), TIA 3-6 % i IIB 6-10% (stednje upijanje), I preko 10% (visoko upijanje). Gomja povrsina ovih plovica je glatka ili izbrazdana, jednobojna ili Sarena, neglazirana (mat) ili glazirana, a oblici su: kvadrat, pravokutnik, Sesterokut, osmerokut, oblik pikote itd. Razlititih su boja i desena, Donja povrSina im je hrapava. Deblje su i évr8Ge od zidnih plovica. Najéesée dimenzije plotica su: 10x10x0.8 cm, 15x15x1.5 cm, 20x10x0,.8.cm, —5x5x0.6 cm, ali se izraduju i 7.5x15 em, 25x25 cm, 30x30 cm, 30x20 cm, 30x40 cm i druge, Podne plogice izraduju se od kvalitetne gline u prahu, s dodatkom glinenca, preSanjem guste polusuhe mase pod visokim tlakom, a zatim petenjem do tocke taljenja. Sinterirane i klinker-plotice proizvode se od gline s malim postotkom karbonata (do 2%), dok se porozne plotice proizvode od gline s ve¢im sadrZajem karbonata (dolomit), Peku se jednom ili dva, a rjede tri puta. Za jednobojne prskane i neocakljene plotice dovoljno je jedno petenje. Dvostruko se peku porozne plotice ukrasene Zivijim bojama, 50 Pre tavu plocice se peku na razliditi r shied 2 1190.00 i¢itim temperaturama: klinker-plogice na oko 1150°C, a Porozne na 1050-1100° C, lazirane plodice za javne zgrade s velikom frekvencij i : le encijom prolaznika, u ocaklini imaju zrnca korunda zbog hrapavosti povrsine i smanjenja opasnost od kliza at poveCane tvrdoée ocakline.. van Za industrijske hale koriste se i j ini i da budu otporne na udar transport erate #00 30% debe of iain (1229 mm) Proéeljne (fasadne) plovice kori: je plotic ‘iste se za oblaganje vanjskih zidova, a po svojstvima mse Spada u podne sinterirane, ili klinker-plodice. Mogu biti slazitane | neglazivane, prolavode * 7's rpanim bojama, oblicima i velitinama, Najées¢e dimenzije su: neporosnest ax 3 or foals cm, 2.5x6.5 cm, a debljine svih su 0.8 cm. Zbog blk lasting ane logucilo njihovo vezanje za zid, na naligju imaju utore- u Izraduju se od gline velike ; Bustoée, uglavnom tehnologijom izvlatenja plastitnii postpkom vekuum prevama, a rjede preSanjem suhe mase, kao podne ‘plotice. oot Dodne ‘ice, mogu se lijepiti i i zid) i ising (na ofbakend igh 8 lijepiti cementnim mortom (na neoZbukani zid) i rogelja objekata oblogena ovim i imaju lije ‘ . k - plocicama imaju lijep izgled, odlikuju si eee boja, trajnoséu, malim troskovima odréavenjas Siponesees na amon He ai Plotice se mogu fombinirati s drugim materijalima, npr. S prirodnim i inkerom, - 4 wee dekorativne Kombinacie rom. Raznobojnim plocicama mogu se posti¢i vrlo uspjele roteljne plodice koriste se i za specijalne namjene (oblaganje klaonica, hladnjaéa i sl) jer o1 ju ie hivii " “ aia omogucuju odrzavanje higijenskih uvjeta (ako &iSéenje i pranje bez osteéenja pg oatporne Plotice otporne su na kiseline i druge Stetne utjecaje. Debljina im je Pee cm, Koriste seu objektima kemijske industrije, u prehrambenim objektima, Tugim prostorijama gdje se ofekuje vece habanje i djelovanje kemikalija. , Mowe ; Plogice oe faznabojne plotice taznih dimenzija: 2x2 cm, 3x3 cm, 4x2 cm i dr, Meeanat + Sastava slignog zidnim plogicama, i neporozne sliéne podnim inrada pani a conan etn podova ili zidova, ili samo pojedinih rubova, kao i za ¥ ‘a, ornamenata, Sara, i slika na podovima i zidovi Ugraduju se u ekskluzivne i i via inerjexine vat) I 1 se u | gradevine (luksuzni bazeni, stupovi u interijerima i Mozaik Plotice izratuin srojno, tlagenjem suhe sitnosamjevene line “obojere kim 0 . ine plovice se emajliraju i peku kratkim cikh ja js su malih dimenzija pa nisu osjetlji jt iiranja. plot prea ie h dim i jive na pucanje. Zbog emajliranja plotice s orpome i aime. Isporuéuju Se rasute ili nalijepljene licem u ‘obliku omamenata il un na ai i. 3 em ili su naligjem nalijepljene na mreZu tankih niti_medusobno eon ee "hoi em, Tako pr i jepljene Plogice polazu se na Zbuku ili na priredeno ii vepile . Papir se kasnije skida vodom, a mreza tankih niti ostaje u Zbuci 51Stubigne plogice ( sl. 24) imaju oblik slova L, a gornja strana vodorivnog dijela ima brazdasta udubljenja zbog smanjenja Klizanja. Imaju svojstva podnih i progeljnih plocica. Bazenska keramika (sl. .25) ocakljena i neocakijena ima karakteristike kiselootpomih { i plotica. Koristi se za oblaganje zatvorenih i 4 sh, 25 otvorenih bazena. Oblici su prilagodeni potrebama YY), pri oblaganju bazena:. normalne, Zljebaste, za rukohvat, prelivne, prijelazne (izmedu zidnih i podnih) itd, Zadnja strana ima utore u obliku lastina Til & io ~ CA oN Tvornice keramitkih — plovica: “Keramit industrija Orahovica”, “Inker” Zapresié, “Stil Podobnik’ Zagreb, “Kodrié-Silex” Samobor, “Salker” Varaddin i dr. i i i ije vrij i lektriéne. Kaljevi (sl. 26) su elementi za gradnju sobnih peti ¢ u novije vrijeme i za in faite termoakumulacijske peti). Sastoje se od ae reljefnog ea oan ence im medusobno povezivanje (pocintanom icom i Samotnim mortom). | Razlikujemo: kaljeve za stranice (ravne i savijene), polukaljeve, ugaone kaljeve, kaljeve za podnozja, kaljeve za eisCenje, kaljeve za vijence, zavrSne kaljeve, reSetkaste kaljeve, kaljeve- kupole i pribor za peti (Samotne plote, vrata, dimnjacke ijevi i dr. a“ Dinencie kaljeva su : 22x22 cm, 22x24 cm, 22x28 cm i sl. Sirovine za proizvodnju Kaljeva sur plastitne gline koje sadrée Zeljezo, pijesak j vapnenac. Za opoStivanje vrlo masnih i plastignih glina koristi se Samotno bra8no ili sitnozmati kremeni pijesak. Dodavanjem ovih materijala smanjuje se iskrivljavanje i pucanje pri oblikovanju, sugenju i pecenju. . ; Za bolju vezu raznih ocaklina i kaljeva dodaju se razliziti lapori i brasno vapnenca ar dee se proizvode u dvije mase: vanjski di tijelo kalja (*platira”) ie od sitnozmate, a unutragnji - vijenac od Samotne mase, ili je sve od jedinstvene sil glineno-Samotne mase. on Kaljevi se oblikuju preSanjem ili lijevanjem, Standardni kot niskog aka od plasticne glinene mase viaznosti do 25%. Veci se lijevaju od jedinstvene mase u sadrene kalupe. Masa za ocaklinu nanosi se na osuSeni nepeceni kalj (ako se pete jednom) ili nakon Prvog pecenja prskanjem. Kaljevi se peku u tunelskim pecima na temperaturi 900-1200° C. Glede ujednatenih dimenzija rubovi_ petenih kaljeva se bruse specijalnim brusilicama, U Hrvatskoj kaljevi se proizvode u tvornici “Jedinstvo” u Krapini, i se preSaju presama sloZeniji oblici kaljeva SANITARNI ELEMENTI U sanitame elemente ubrajamo: umivaonike, WC Skoljke, pisoare, bidee, kade i sl. Proizvode se od najbolje lonéarske gline, tzv. fajanse i kamenine, uz dodatak kremenog pijeska, glinenca i drugih topitelja. Ovi proizvodi upijaju vodu manje od 1%, a évrstoca na tlak dostize i do 50 MN/m?. PovrSina im je ocakljena bijelim ili obojenim porculanskim ocaklinama, pa izgledaju kao porculan. Glatka povrSina otporna je na kiseline i luzine. Lako se @isti i odrdava, Tvornice sanitarnih clemenata: “Syman” Nagice, “Triplast" NedeS¢ina, “Stil Podobnik” Zagreb, “Lomar" Karlovac, “Eleketoterma” Zagreb, “Plasticom” Varazdin, MONTAZNI ELEMENT! OD GLINE Prvi_montazni sustavi na bazi opekurskih elemenata nastali su u Francuskoj (FIORIO, COSTAMAGNA, BARETS). U Njematkoj je novim strojevima (LINGL, HEMSCHEID) omoguéenu proizvodnja velikih f ranovisnih montuénih elemenata. Nastaju novi sustavi: BOTT, PRETON, POROTON, STURZ i dr. U Hivatskoj je u rudetku montutno gradenje na bazi opekarskih proizvoda, 10 je proizvodnja i primjena polumontagnih swopnih konstrukeija FERT i dimnjaka po uzoru na sustiv SCHIEDEL, te u fuzi ispitivenja izrada panela i montuénih elemenata od monolitne peéene gline “MTFK" 1. Monolitu_paneli_od pecene gline U okviru znanstvenog projekta "Zdravo stanovanje” po inetodi "*MTFK" iz 1988. i 1989. ispitanu jeu “Opeci’, Osijek proizvodnja zidnih punela (2400120640 cm), te stropnih panel (450x120s30 cm) i vruce armirunje u procesu hladenja peéenih panelu (150-120° C) uporubom sumpor morta koji wenutno postite punu i veliku évrstode.SAZETAK GLINA | . | Osnovni sastojak inineral glinenae, nastao raspadom vulkunskih stijena. Viste: porculanska, londurske, ilovada, ciglarska, suknarska, laporovita, vutrostalna. Masne i posne gline. Svojstva gline: sastoji se od sitmih cestica, u suhom. stanju evrsia ali trogna, bez sjaja, upija vod i musti, upijanjem vode bubri,-postaje plastiéna i \epljive, zugrijavanjem se sui i skuplia, pedenjem oévriduje i ne mote, se ruzmekSuti: Pomoéne sirovine:’talila, glazure, engobe, boje. GLINENI GRABEVNI PROIZVODI Cigla normainog formata, Blokovi, Criiep, Cijevi, Plogice, Sunitarnt element PROIZVODNJA OPEKA 1. Iskop i oblikovanje, 2 Suvenje, 3. Petenje. OPEKA ; 1. normatnog formata; a) puna, Suplja porozna, (25x12s6.5 cm) —b) fasadna, 2. radijalna; 3. blokovi zu zidanje; a) s uspravnim Suphjinama, b) vodoruvnim Suphinama, ¢) ploce za pregradne zidove, d) termoblokovi. 4, stropni blokovi. CRUEP a ; ravni, ttoreni, sljemenjak, utoreni sliemenjak, mediteran. cuEVI _ kanalizacijske, drenaine, dimnjacke. PLOCICE ; zidne, podne, fasadne, kiselootpome, mozaik, bazenske, stubisne, kaljevi 20 pedi. SANITARNI ELEMENT! ; - tumivaonici, skoljke, bidei, pisoari, kade i dr. 54 PITANJA I ZADACI GLINA 1. Sto je glina po postanku i sastavu? 2. Po éeinu se razlikuje gline s primarnih i sekundarnih nalazista? 3. Koja svojstvw imaju musne, a koja posne gline? Napisi pregled! i 4. Veste glina? GLINENI PROIZVODI 1. Podijeli glinene proizvode prema poroznosti? 2 Nabroj glinene gradevne proizvode i napiSi pregled! 3. Nabroj pomocne sirovine za glinene proizvode! 5. Koja je razlika izmedu glazura i engoba? 6. Prikupljajte uzorke i prospekte gradevnilt glinenih proizveda i izradite pregled! PROIZVODNJA OPEKA 1, Nabroj fuze proizvodnje opekat 2. Viste peci xa proizvodnju opeku? 3. Zasto glina pri suvremenoj strojnoj proizvodnji ne mora prezimiti? 4. Koje su prednosti modernih ciglana? OPEKA 1, Nabroj veste opeka! 2. Napisite pregled opekarskih proizvoda? 3. Navedi dimenzije cigle normalnog formatu! 4. Koje prednosti imaju blok-opeke u odnosu nu cig NF? $. Zuito blokovi s uspravnim Supljinama imaju sitnije Supljine? 6. Sto su termoblokovi i koje su im preduosti prema klasignim blokovima? L Cemu studi crijep? 2. Koja svojstva mora imati crijep? 3. Nubroj viste crijepa prema obliku! 4. Koji su nagini izrude crijepa? 5. Na shijepu kartu R. Hrvatske nacrtajte wvornice cigle i crijepa! CUEVI 1. Podijeli kerumicke cijevi prema uporabit 2. Koja svojstva moraju imati kanalizacijske cijevi? 3, Svojstva drenagnils cijevi? 4. Sto je to drenazu? 5. Od dega se proizvode dimnjacke cijevi? PLOCICE L Cemu slude keramitke plodice? 2. Podjelu plocicn prema: namjeni, porornosti, kemijskim svojsivima, otpornosti_ na povifenu temperatura, obliku! SANITARNI ELEMENT! 1. Nabroj sanitarne elemente! 2. Od deg se proizvode? 554. VODA KAO GRADEVNI MATERIAL SVOJISTVA VODE Svojstva vode dijelimo na: - kemijska (kemijski sastav, tvrdoéa, kiselost), - fizitka (boja, prozirnost, miris, okus), + bioloSka (koliéina i vrsta mikroorganizama u vodi). Po kemijskom sastavu voda je vodikov oksid H,0. Cista voda je bezbojna, a plavkaste boje sloj dubine 5 m. Gusto¢a vode je 1000 kg/m?. Voda je najgu8¢a na temperaturi +4° C. Na temperaturi 0° C voda se ledi i pove¢ava obujam, a na 100° C prelazi u paru, Raznim dodacima ledi8te se moze sniziti do -12° C. Samo destilirana voda je kemijski Gista. U prirodi se skoro nikad ne pojavljuje u distom stanju, nego sadrzi odredene koli¢ine raznih tvari i predstavlja rastvor slozenog sastava. U vodi mogu biti otopljeni plinovi, tekuCine ili krute tvari. Glavni sastojci prirodnih voda su: kalcij, magnezij, kalij, natrij, kloridi i sulfati. U povrSinske vode zbog otpadnih voda dospijeva velik broj organskih i anorganskih sastojaka i spojeva: fenoli, ulja, masti, mineralne kiseline, deterdZenti i dr. VODE U PRIRODI Yrste prirodnih voda prema porijeklu: oborinska, povrSinska i podzemna. Qborinske_vode su vode koje dolaze iz zraka u obliku razlicitih padalina prilikom kondenziranja vodene pare. To su: kiSa, snijeg, uta, mraz, rosa. Oborinske vode od prirodnih voda su najéistije, ali ne i potpuno iste (kemijski). One sadrze sva onediséenja zraka: okside sumpora i ugljika, duSik, amonijak, organsku i anorgansku praginu i ne8to bakterija. Oborinske vode ne sadrZe nikakve soli, pa su potpuno mekane. U povr¥inske vode ubrajamo: pototnu, rijetnu, jezersku i morsku. Sastav im je razlicit, 4 po tvrdo¢i su mekane. Podzemne vode nastaju prodiranjem povrsinske vode u vodonosne slojeve Zemlje. Ta voda na svom putu otapa vapnenac, dolomit i sadru pa postaje tvrda. Vode iz vecih dubina su tvrde od pligih, nemaju organskih tvari niti bakterija; Podzemne vode su: zvorska i bunarska. KiSnica je meka voda s vrlo malo otopljenih mincrala, ali Zesto s otopljenim ugljik(IV)-oksidom CO, (karbonatna kiselina HyCO;). U industrijskim podrugjima u zraku se nalaze vece kolicine sumpornih oksida (SO, i $O,) iz wvornikih i kuénih dimnjaka, koji se otapaju u kignim kapima, pa s vodom stvaraju sulfatnu i sulfitnu kiselinu, Izvorska_voda i voda planinskih potoka je redovito kemijski dista, osim Sto ponckad sadrZi karbonaina kiselinv, pa se ponaga kaofkignica. Voda nizinskih vodotoks i igzerska voda moze bili zagudena otpadnin vodama industrije | kunalizacije U njoj moze biti mulja i glinovitih tvari, Mogvama_vods sadrzi puno humusnity kisetina kao produkata raspadanja organskih tari biljnog porijekla. Ponckad se w njima nalaze otopljene nzne soli, AA Morska voda sadrdi 3-4% razligitih soli, Oko 2/3 soli Zine kuhinjska sol NaCI. Opasne soli wagnezij- kKlorid MgCl, i magnezij-sulfat MySO,. " ska S01 NaCl. Opasne soli su magnerij Mincralne vode mogu biti raznog mineraloSkog sastava, alkalne, slane, s otopljenim Zeljezom i dr, Bunarska voda moze biti opasna ako je zagadena stranim tvarima (gnojnica i dr.) Yodovodna voda je ispravna, ako su ispravni cjevovodi i spojevi i ako nije previse klorirana. Qipadne vode su vode koje su jednom rabljene, zagadene i odbagene. Vode iz gradske kanaliz: zagadene su raznim produktima fekalija, a industrijske otpadne vode raznim tvarima, produktima, nusproduktima, sirovinama-i otpacinia wornica, Otpadne vode rudnika i prerade ruda zagadene ‘su rudatama i njihovima primjesama; Posebno su opasne otpadne vode koksara, uglienokopa, tvornica papira i celuloze, tvornica Se¢era i njihovih preradevina, mljekera, vornica boja, lijekova, kodarske industrije, uljara i pogona za galvazitanje, Opasne su i vode koje ispiru rudnu jalovinu i trosku, Treba se guvati ne samo otpadnih voda, nego i voda u koje se ulijevaju olpadne vode, npr. jezerska. STETNE TVARI U VODI 1. Kiseline Anorganske kiseline su agresivnije od organskih. a) Anorganske: : mn kiselina (H)SO,) - najagresivnija, - Sulfitna (H,SO,) - blaZa je od suflatne, u prisustvu vode i zrak: lazi u sulfi - Kloridna (HCI) razara beton, , rake pecasesilising - Nitratna (HNO) djeluje slitno kao kloridna, : Karbonatna (H,COs) ustvari je ugljik(IV)-oksid otopljen u vodi, + Fluoridna (HF) napada silikate, otapa staklo. b) Organske: - Mlijetna kiselina (C3H,Os) stvara topljive spojeve - laktate, + Octena C,H,O,) stvara topljive acetate, + Mravlja (C)H,0.) stvara topljive formijate, + Taninska s cementom stvara topljive tanate, - Oksalna manje je opasna, ~ Humusne kiseline onemoguéuju vezanje cementa. 2. Soli: - Sulfati (soli sulfatne kiseline) su vrlo opasne, - Kloridi (soli klome kiseline) manje opasni od sulfata, . - Amonijeve soli takoder opasne za beton, . - Karbonati (soli karbonatne kiseline), ~ Organske soli, nisu opasne. 3, Luzine (baze) (manje su opasne od kiselina i soli). 4, Plinovi: (suhi nisu opasni, otopljeni u vodi jesu) - Klor (Cl) otopljen u vodi stvara kloridnu kiselinu, + Ugljik(IV)-oksid (CO ) otopljen u vodi sivara karbonatnu kiselinu, - Sumporovodik (HS) otopljen u vodi stvara sulfidnu odnosno sulfatu kiselinu, + Oksidi sumpora (SO2 i $03) otopljeni u vodi stvaraju sulfidnu i sulfatnu kiselinu., 575. Masti, ulja i njihovi derivati: + Biljne masti i ulja, - Zivotinjske masti i ulja, - Mineraine masti i ulja, | - Derivati mineralnih masti i ulja (nafta, benzin), 6. Ostali industrijski produkti: , . ; - Desutaijen a katrana (fenol, karboina kiselina, krezoli i antraceni), - Seéer. ista ii arozito j i Treba razlikovati vodu Cista i ispravna voda narovito je vagna za izradu betona. likovat koja djeluje ma gotov-beton od vode za mijeSanje betona, Neke vode opasne za golov beton mozemo upotrijebiti za mijeSanje betona, UPORABA VODE U GRADITELJSTVU ~ Kao otapalo za rastvaranje odredenih tvari do odredene gustoce (npr. priprema boja topljivih u vodi), / / - za. pranje uprljanih gradevnih elemenata mlazom, trljanjem ili otapanjem (npr. pranje plodica nakon ljepljenja, pranje od pragine) - za hladenie (npr. mladog betona pri velikim vrucinama), / - za gdnosenje materijala (npr. istroSenog brusnog materijala pri rezanju kamena pilama = ven krupnoée ili tezine (npr. e janj tog sloZenog materijala razlitite krupnoce ili tezi . ° ‘spitanje fan ie. prasine, mulja, drvija, gline), - za pretvaranje oksida u hidrokside (npr. kod gaSenja Zivog vapna) - za_proces vezanja veziva - hidratacije (npr. vapna, cementa, sadre i dr.), : tizanje odgovarait istencije (npr. svjeZeg morta ili betona), - za izradu emulzija tj. pretvaranja praskastog materijala u vodenasti (npr. kod katranskih ili bitumenskih, koje ne treba zagrijavati) / - za natapanje poroznih materijala (npr. dubinska zaStita drva pogodnim otopinama), - za razmekSavanie tvrdog i krhkog materijala i povetanje Zilavosti (npr. namakanje suhog drva prije savijanja, bubrenje tutkala i dr.) - za razmuljivanie pra¥inaste sirovine (mokri postupak pri proizvodnji cementa), - kao prijenosnik toplinske energije (centralno grijanje). 58 ISPITIVANJE VODE . Vodu sumnjiva izgleda, boje, okusa i mirisa treba ispitati. Ispitivanje mode biti priblizno i detaljno, a obavijaju ga gradevinski strutnjaci. Detaljno ispitivanje vrSi se u laboratoriju, a pribliZno na gradiligtu, { Uzimanje vzoraka mora biti izravno na mjestu gdje se nalazi voda, Stoga te poslove moze obavljati samo strutna osoba. Ispitivanje na gradilistu obavija se jednostavnim postupcima i to je priblizno ispitivanje. Dokaze li se da je voda ispravna, ne treba je ispitivati detaljno, Na gradilisia se moze utvrditi: zagadenost humusnim kiselinama, sulfatima, kloridima i tip reakcije (kisela, lugnata, neutralna reakcija), te djelovanje na mehanitka svojstva cementa. |. Utvrdivanje humusnih kiselina vr8i se pomoéu 3%-tne otopine kamene sode, natrijeve luzine (NaOH) u kojoj zagadena voda potamni, 2. Utvrdivanie sulfata pomoéu 10%-tne otopine barijevog klorida (BaCl,), pri éemu se . na dnu pojavi bijeli talog. ' 3. Utvrdivanie klorida pomoéu 3%-tne Otopine srebrnog nitrata (AgNO3). Bijeli talog dokaz je da u vodi ima klorida. 4. Utvrdivanje tipa reakcije pomoéu reaktivnih papira na osnovu promjene boje (lakmus papir, ili univerzalni indikatorski papir). 5. Ispitivanje vode dielovanjem_na i vojstv: visi se pomotu cementnih pogadica, Le Chatelier-ova prstena i cementnih prizmi. Ispituje se stalnost obujma, vezanje i @vrstoéa cementa, SAZETAK SVOJSTVA VODE Podjelu svojstava: kemijska, fizitka, biolotka, Kemijski éista « destilirana vodu; veliki dio voda 4 prirodi su zagadene, Po kemijskom sastavu voda je vodikov oksid HO, ledibte 0° C, tocka Kijudanja 100° C. VODE U PRIRODI Viste prirodnih prema porijeklu: oborinska, povrtinska, podzemnut Vode prema svojstvima: kifnica, izvorska i vodu planinskih: potoka, voda nizinskih vodotoku i Jezerska, moévarna, morska, mineralna, bunarska, vodovodna i otpadne vode. Nujéistija je izvorska voda, a najzugadtenije su otpadne vode, STETNE TVARI U VODI Meine tvari su: kiseline, soli, ludine, plinovi, masti, ulju i njihovi derivati i ostali industrjski produkti. Cista i ispravaa vodu vrlo je vadna za beton. UPORABA VODE U GRADITELISTVU Kao otapulo, a pranje, 24 hladenje, 2a odnosenje materijala, za razdvajanje, za_pretvaranje oksida uw hidrokside, 20 vezanju veziva, ta postizanje odgovarajuée plasti¢nosti, 2a izrudu emuleijd, za natapanje poroznih maerijala, 20 razmekfavanje, za razmuljivanje i kao prijenosnik topline. 59ISPITIVANJE VODE Priblifno + na gradilistu, -detaljno ~ u labaratorij Uzimunje*wzoraka + izravno na mjests nalazista, Ispitivanje na gradilistu: utvrdivanje fiumusnih _ kiselina, —sulfata, djelovanje na cement. PITANJA 1 ZADACI SVOISTVA VODE 1. Kako dijelimo svojstva vode? 2. Nabroj i objasni svojstva vode! 3, Sto sve mote biti otoplieno u vodi? VODE U PRIRODI . Kako svrstavamo vode u prirodi? . Nabroj oborinske vode! . Koj su svojstva oborinskihy voda? Nabroj povrdinske vode i koja su im svojstva? Podzemne vode i njihova svojstva? Koja voda je najzagudenija i stoga najopasnija? 7. Prikupite zbirku voda! 2. Nacrtajte pregled vrsia i svojstava vod! NAB STETNE TVARI U VODI 1. Nabroj Stetne tvari u vodit 2. Koje kiseline mogu biti otopliene u vodi? 3. Nabroj soli otopljene u vodi! 4. Zbog éegu su plinovi otoplieni u vodi opusniji od suhih plinova? 5. Kojem materijalu vrlo mnogo Seti negista vodu? UPORABA VODE U GRADITELISTVU 1. Nabroj 2a S10 se sve voda koristi u gradliteljstvut 2. Napravite pregled uporube vode! ISPITIVANJE VODE 1. Kada ispitujemo svojstva vode? 2 Gdje se vrli priblitno, a gdje detalino ispitivanje vode? 3. Na Sto webu paziti pri uzimanju uroraka vode? 4. Koja ispitivunja vode se vide na gradiliStu? Klorida, tipa reakeije i 5. VEZIVA POJAM Veziva su prirodni ili umjetni materijali, koji pomijeSani s vodom i punilom, daju tijesto Sto otvrdne na zraku ili pod vodom glede fizikalnih ili kemijskih promjena. Veziva sluge za izradu morta, betona, armirano-betonskih konstrukcija i montagnih elemenata. « Kod veziva adhezijske sile ve¢e su od kohezijskih (adhezija - priviacenje raznovrsnih ..materijala; kohezija - privlacenje istovrsnih materijala). Od trenutka mijeSanja s vodom do potpunog oévr8¢ivanja razlikujemo: vrijeme vezanja (zgusnjavanja) i vrijeme otvrdnjavanja (otvricivanja). PODJELA: mehanicka, zratna, hidraulitna ‘ ~ Mehanitka fizikalnim promjenama vezu na zraku gubitkom vode: glina . /vezivo + voda-voda —> otvrdnjavanje / - Zratna veziva kemijskim promjenama vezu na zraku: vapno, sadra, magnezija-cement. /vezivo + voda —» vezanje -» odvritivanje / - Hidrauligna veziva na osnovu kemijskih promjena veZu na zraku ipod vodom: portland cement, metalurski cement, pucolanski, bijeli, aluminatni, obojeni cement, Sljaka visokih pe¢i, hidrauligno vapno i estrih sadra, MEHANICKA VEZIVA GLINA Glina (ilovata, opekarska glina) zamijefana s vodom daje plasti¢nu masu koja sugenjem otvrdnjava. Proces otvrdnjavanja sastoji se samo u ishlapljivanju vode i suSenju bez kemijskih promjena. Ponovnim kva¥enjem glina razmekSava. Danas se kao vezivo koristi samo za privremene i sporedne objekte. ZRACNA VEZIVA VAPNO Pojam; vapno je najvaznije zracno vezivo. Dobiva se Zarenjem vapnenca. Viste gradevnog vapna: divo i gafeno vapno. a4Zivo vapno: Préenjem vapnenca CaCO; (kalcij-karbonat) na temperaturi 900-1200? C. dobiva se Zivo vapno CaO (kaleij-oksid), a oslobada se ugljik(IV)-oksid CO,. Od 100 kg Cistog vapnenca dobije se 56 kg Zivog vapna; CaCO, ——W= NPE __, Cao + COz 100 56 a4 ‘Vrste peci vapnenica: . = pei s prekidnim radom: poljska pe¢ (sl. 1) . - peGi s neprekidnim radom: kruéna, uspravna (sl. 2) i rotacijska (sl. 3). CO. . \VAPNENAC UGDEN zagriuvanjo peterje ' [CaO minimalno% | 98 | 95 [90 | [MgO maksimaino% | 1 [2 | 5 | [aubitak Zarenjemmax% | 1 | 1 [3 | [negagene cesticemax% | 05 | 1 [3 J Po asortimanu Zivo vapno se dijeli na komadasto i mijeveno. Vapno u komadima isporuduje se po pecenju i prevozi u pokrivenim prijevoznim sredstvima, a mljeveno u papimim vreCama od 30-50 kg ili rastresito (1 ri fui) materijal. valja ga zastititi od vlage, odnosno Sto prije "gas' Zivo vapno je higroskopan 62 GaSeno vapno Zivo vapno CaO u dodiru s vodom HO, uz oslobadanje topline prelazi u gaSeno vapno Ca(OH), (kalcij-hidroksid), a obujam mu se prividno poveCava, MoZemo smatrati da se pri gaSenju Zivog vapna oslobada latentna toplina koju je vapnenac primio petenjem. Pri gaenju potrebno je dodati najmanje 32.14% vode. Od 100 kg éistog zivog vapna dobije se 132.14 kg gaSenog vapna:. | CaO + H,0-—» Ca(OH), 100. 32.14 132.14 Vapno gaSeno s najmanje 32.14% vode je fini bijeli rahli prah. Daljnjim dodavanjem vode nastaje kaSa gaSenog vapna, a s jo8 vise vode vapneno mlijeko, Na gradilistu Zivo vapno gasi se u drvenim ili kovinskim sanducima, i kao procijedeno vapneno mlijeko ispuSta u vapnenu jamu, gdje odlegava najmanje.tri tjedna glede naknadnog gasenja prepetenih Cestica Zivog vapna, pa vremenom postaje vapneno tijesto i vapneni sir. GaSeno vapno od ¢istog vapnenca (s velikim postotkom CaCQs) je bijelo “masno” yaSeno vapno. Slabije vrste-"mrSava" vapna, su od vapnenca s ve¢im postotkom magnezita. Ako sadrZaj gline i silicij dioksida prelazi 10% dobiva se hidraulitno vapno, koje veZe i pod vodom. Gradevno gageno vapno dijeli se u tri klase: ' Klasa gasenog vapna Ca(OH), min % Mg(OH). max % ubitak Zarenjem suSenog vapna max % Po asortimanu gaeno vapno dijeli se na vapneno tijesto i vapneni prah (hidratizirano vapno - hidrat). Vapneno tijesto isporutuje se u ba¢vama, sanducima ili zatvorenim plasti¢nim vreéama, a hidratizirano vapno u papimim vre¢ama 30-40 kg. Uporaba vapna kao gradevnog materijala: + 2a izradu morta + za bijeljenje i bojanje zidova + kao sirovina u proizvodnji cementa - za CisCenje i dezinfekciju zagadenih volla, Vezanje vapna; gaSeno vapno Ca(OH), (kaleij-hidroksid) na zraku gubi vodu H,0, susi se, a onda spajajuci se s ugljik(IV)-oksidom CO, iz zraka, potinje vezati, a zatim o€vrcuje u kalcij karbonat CaCO;: Ca(OH); + CO, = CaCO; + H,0 Bez ugljik(IV)-oksida gaSeno vapno ne¢e oévssnuti, pa se otuda ne koristi za zidanje temelja gdje nema zraka, Proizvodnja vapna: “Isarska tvornica vapna” Raa, “Tvorica cementa Umag”, “Nigma” Nova Kapela. “Plino-komere™ Biclovar i dr, 63SADRA Pojam Sadra-(gips) je mineralno zratno vezivo koje se dobiva prgenjem minerala sadrenca CaS04-2H,0 (kalcij-sulfat s kristalnom vodom - dihidrat - sirova sadra). U prirodi se nalaze i velike kolitine anhidrita CaSO, (bezvodni kalcij-sulfat). Boja iste sadre je bijela, pojedini kristali su bezbojni i gotovo prozirni. Glede primjesa“ sadrene’ mase mogu biti taznih boja: sive, Zu¢kaste,. crvenkaste, modre, zelenkaste ili smede. Proizvodnja . Sirova sadra vadi se rudarskim natinom, Pete se na temperaturi 120-170° C u visokim pe¢ima, rotacijskim pe¢ima ili u kotlovima s lopaticama. Petenjem gubi 3/4 svoje kristalne vode i prelazi u peCenu sadru (kalcij-sulfat s 1/2 molekule vode): CaSO, » 2H,O ——I"S _, Caso, - 0.5H,0 + 1.5H,0 100 84.3 15.7 Od 100 kg @iste sirove sadre dobije se 84.3 kg petene sadre. Pegena sadra melje se u fini prah i koristi kao zratno vezivo. PomijeSana s vodom vege ranije izgubljenu vodu i prelazi opet u dihidrat CaSO, - 2H,0: CaSO, + 0.5H,0 + 1.5H,0 ————» CaSO, » 2H,0 Ako je sadra pefena na temperaturi 190-200° C ona gubi svu kristalnu vodu, pa vede prebrzo i ne Koristi se u praksi. Daljim grijanjem na 200-500° C gubi sposobnost vezanja, pa ‘nastaje "mrtvo pegena” sadra, a przenjem na temperaturi 1000° C, nastaje hidraulitno vezivo - estrih sadra, Vrste gradevne sadre; sadra za mort, Stukaturna, modelarska, alabastar i estrih sadra. - Sadra za mort ima razmjerno krupna zma i puno primjesa, nije bijela. VeZe 5-120 min. Prosijavanjem, na situ s 900 otvora po 1 cm? ostaje 30%. Koristi se za izradu morta, ili kao dodatak mortu. - Stukaturna sadra je brzovezno sredstvo (5-20 min) za uévrS¢ivanje i izradu profiliranih elemenata. Otvrdnjava za 1/2 sata, Na situ ostaje do 20%. ~ Modelarska sadra izradena je od probranih boljih vrsta sirovog materijala. Veze od 5-25 min. Bijele je boje. Ostatak na situ ne smije biti ve¢i od 10%. Sluzi za izradu kalupa i modela, - Alabastar sadra bijele! je boje i najsitnijeg zmna, guste je strukture. Vrijeme vezanja kraGe je nego kod modelarske (5-20 min), Na situ ostaje samo 5%. Sluzi za dekorativne radove u graditeljstvu. ~ Estrih sadra je hidraulitno vezivo, Syojstva gradevne sadre - Gusto¢a 2700-3000 kg/m, prostorna masa 600-900 kg/m} za obiénu, a 900-1200 kg/m3 za estrih. { - Vodosadreni odnos (odnos vode W i sadre S) za obidne iznosi W/S=0.8,'a za estrih W/S=1/3. - Sadra je higroskopna, treba je Cuvati od vlage i vode. - Na gradiliSte se doprema u papirnim ili plastiénim vre¢ama od 1,215 kg. - Pri vezanju razvija se toplina i povetava obujam za oko 1%. + Svojstva: aparatom. - Poslije 7 dana évrsto¢a na tlak za obitnu sadru iznosi oko 3.5 MN/m?, a za estrih 11 MN/m?, a Evrsto¢a na savijanje za obitnu sadru je 2 MN/m2, a za estrih 4.5 MN/in?. rijeme lijevanja, plastitnosti i zavr8etak vezanja ispituju se Vicatovim ‘Tvomice: "Istra cement international” Pula, “Tehnogips” Rijeka, "Knaul" Zagreb. MAGNEZIJA-CEMENT Pojam Magnezija-cement ili Sorel-cement (po pronalazadu franc. kemiéaru Sorelut), je mijeSavina magnezij-oksida MgO s koncentriranom otopinom magnezij-klorida MgCl. To je zraéno vezivo osjetijivo na vodu, a naziv cement koji oznaéava hidraulitno vezivo, nije ispravan, Dobivanje magnezije-cementa Za dobivanje magnezije-cementa mije8a se 21-26%-tna otopina magnezij-klorida MgCl, s magnezij-oksidom MgO, w odnosu 1: 2.5-4 dijela. Sirovina za proizvodnju magnezij-oksida je mineral magnezit MgCOy (magnezij- -karbonat). Magnezit se dijeli u dvije klase: I sadr2i min 85% MgO (MM 85), Il sadr2i min 80% MgO (MM 80). Magnezit se Zari u grotlenim pe¢ima na temperaturi 800-850° C, pa nastaje MgO: MgCo, 00-4502 MgO + CO, Materijal se poslije petenja drobi, melje i izdvaja u frakcije po krupnoéi zrna, a zatim se pakira u vrece po 50 kg. Magnezija je lagani prah, bijele, bijelo-Zute ili sivkaste boje. Magnezij klorid MgCl, dobiva se kao nusproizvod pri preradi kalijevih soli. 65Svojstva magnezije-cementa MijeSavina MgCl, s MgO na -zraku brzo otvrdnjava u évrstu mlijecno- blijedoZuckastu masu, Potetak vezanja je postije jednog sata, a zavrSetak najki poslije 7 sati. Magnezija-cement mode primiti puno stranih dodataka (punila, mineralnog i biljnog podrijetla), lako se boja, razmazuje, lijeva i oblikuje, dade se dobro polirati. Mora se Guvati na suhim mjestima, jer je vrlo higroskopna, a buduci da nije hidrauligna, Steti joj veéa kolitina vode. oe Svojstva MgO Finoéa mliva MgO mora biti takva da na situ s 900 otvora po I cm? (orvori 0.2 mm) ostaje najvise 3%, a na sity sa 4900 otvora po 1 cm? (otvori 0.09 mm) najvise 25%, Prostorna masa MgO _.u rastresitom stanju iznosi max 800 kg/m}, a u zbijenom 1200 kg/m?, , Uporaba magnezije-cementa u graditeljstvu: - za izradu umjetnog kamena, umjetnog mramora za poplocavanje, - za izradu obojenih masa za podove, - kao zamaz za kovine i staklo, - kao brivilo protiv prodiranja slane vode, - za izradu ksilolit plota (smjesa magnezije-cementa, drvene piljevine ili drvenog braSna /grcki: ksilolit = drveni kamen /) za toplinsku i zvuénu izolaciju, - za izradu lesonit plowa, + za izradu fibrolit plota (smjesa magnezije, magnezij sulfata i magnezij klorida, uz neSto Zeljezo-sulfata i drvene vune) za oblaganje stropova, za lagane zidove i montagne kuée, HIDRAULICNA VEZIVA CEMENT Pojam ' . Naziv cement je skupno ime za veziva s hidraulitnim svojstvima. Rijet dolazi od latinskog cementum (Cit. kamentum, od istog korijena kao’ i slavenska kamen) Sto znaéi mort. U praksi termin cement bez posebne oznake najéeSée znaci portland cement. Cementi su osnovni materijali suvremenog graditeljstva i glavni predstavnici hidraulignih veziva, Najée8¢e se dijele u tri grupe: prirodni cement, portland cement i specijalni cementi. Prirodni cement je proizvod vulkanskog djelovanja. Na mjestima ugaslih vulkana tvori kamene i zemljane slojeve. Zbog variranja sastojaka, svojstva prirodnog cementa su promjenljiva, pa se Koristi samo za lokalne potrebe. Portland-cement spada u grupu umjetnih cemenata, a naziv je dobio po engleskoj pokrajini Portlandu, poznatoj po dobrom gradevnom kamenu, Portland-coment u danaSnjem smislu prvi je proizveo I. Ch. Jonson 1884. godine. 66 Sirovine: Portland-cement proizvodi se od lapora s optimalnim odnosom vapnenca i gline. ili od umjetnih mjeSavina 75% vapnenca i 25% gline. Osnovne komponente portland cementa su: . kalcij(1)-oksid CaO = 48-67% dobiva se od vapnenca . ~ silicij(IV)-oksid SiO = 18-27% dobiva so‘od gline, glinenih &kriljaca i vapnenca - aluminij-oksid ALLO; = 4-11%, od gline, glinenih Skriljaca, boksita, porculanske zemlje + Zeljezo(Ill)-oksid Fe.03 = 2-5% , od gline, glinenih Skriljaca, picita : Ostali, sludajni sastojci su: magnezij-oksid MgO, sumpor(IV) i ije oksid Na 0 i kalij-oksid K,0. ” BO, sumporGV-oksid SOs, nat Kakvocu cementa odreduju tri modula: stupanj zasiGenja Mz, silikatni modul Ms i aluminatni modul Ma. 100-CaO Ma=s75i0,41 2A1,0, +0. =< 100 -8S10, +1.2A1,0, + 0.65Fe,0, (odreduje hidrauligna svojstva) ; SiO, Ms = ——2!02_ ji - AlgOy + Fex0, 3. (manji modul - cement brze veZe) Ma = Al203 Fe,0, ~ 7 (odnos topitelja u klinkeru) U“NaSice-cementu” minerolo%ki sastav odreduje se difrakcijski it ie se difrakeijskim metodama (svakih 10 min.) 3 i sastav rendgenskom fluoreseeneijom (svake 2 minute). ‘ mind semisks VAPNENA( my Somes sul vooa ROTACUSKA PEC PAKIRANJE 1 OTPREMA Proizvodnja portland-cementa (sl. 4) dijeli se u tri faze: priprema sirovine, Zarenje sirovine u klinker, mljevenje klinkera u cementni prah. 671, Priprema sirovine sastoji se u finom usitnjavanju, ako se radi o umjetnoj smjesi, u istovremenom mije’anju komponenata. Sirovine iz kamenoloma se drobe raznim drobilicama do veligine oraha, a zatim fino melju posebnim mlinovima. KakvoCa gotova cementa ovisi 0 fino¢i ove meljave. . Za mijeSanje sirovina postoje dva postupka: suhi i mokri. Po suhom postupku usitnjena sirovina dobro se osusi, a zutim melje u fini prah i mijeSa u odredenim codnosima, Tako se dobije sirovo braino, koje se odlage u silose gdje se produzava mije8unje i smjesa ujednaguje. Pri mokrom postupku (za meké j vlazne lapore) dodaje se 30-40% vode, pa se ta smjesa melje i ‘gnjeti, da postane gusti mulj. 2. Zarenje sirovine vrii se u uspravnim ili rotacijskim pe¢ima na’ temperaturi 1400- 1500° C. Usitnjene Zestice djelomiéno se slijepe (sinteriranje), pa nastaju nepravilni komadi veli¢ine 5-30 mm tzv. klinker. 3. Mlievenie klinkera u cementni prah, Ohladeni klinker se usitnjava i melje uz dodatak 2-3% sirove sadre koja sluzi kao regulator brzine vezanja. Na kraju se prah prosije kroz gusta sita (900 i 4900 otvora po cm2), Tako proizveden cement transporterima se istresa u silose od armiranog betona, gdje ostaje 30 dana dobro zaéti¢en od upijanja viage. Iz silosa cement se puni u papirne i plastitne vre¢e (50 kg), ili se otprema u rasutom stanju. Svojstva cementa Portland-cement je hidrauliéno vezivo u obliku finog praha. Boja mu varira od zelenkaste i smede do crnosive i nije mjerodavna za ocjenu kvalitete, Higroskupan je, upijanjem viage se zgrudva, a vremenom potpuno otvrdne, pa ga treba Cuvati u suhim prostorijama. Gustoéa portland cementa je oko 3000 kg/m3. Prostorna masa u rasutom stanju 800-1400 kg/m3, a u zbijenom 1300-1900 kg/m3, Finoéa mliva mora biti takva da kroz sito od 900 otvora (otvor 0.2 mm) prode sav cement, a na situ od 4900 otvora po cm? (otvor 0.088 mm) ostaje najvise 15%. Ako cementnom prahu dodamo vodu potinje tzv. vezanje (hidratacija). Trenutak kada cementna kaSa prelazi iz plasti¢nog stanja u kruto zovemo poéetak vezanja, a kada potpuno izgubi plastignost, zovemo zavr8etak vezanja. Vrijeme od potetka do zavrgetka vezanja zovemo vrijeme vezanja. Pri vezanju zbog kemijskih reakcija cementa i vode, oslobada se toplina (hidratacijska toplina). Zavr’etkom vezanja potinje stvrdnjavanje i o&vrS¢ivanje vezanog cementa. O&vrSéivanje je najintenzivnije prvih mjesec dana. Oznaka portland cementa je PC, Prema évrsto¢i koju mogu posti¢i, proizvode se Setiri klase ili marke cementa: PC25, PC35, PC45 i PC55S. Marka cementa je ¢vrstoca na tlak u MN/m? 28 dana nakon vezanja. Minimalna ¢vrsto¢a yu MN/m2 nakon 1 dan 3 dana 7 dana 28 dana PC_| savijanje | Wak | savijanje | Wak | savijanje | tak | savijanje | lak 25 3 14 4 22.5 35 4 20 4 315 45, 35 18 5.5 40.5 55, 3.5 18 6 49.5 RP Prema brzini vezanja razlikujemo: - brzo-vezajuci cement, potinje vezati - srednje-vezajuci cement, potinje vezati od 15 min do | sata, j = sporo-vezajuéi cement, potinje vezati nakon | sata, ZavrSetak vezanja svih cemenata je do 10 sati. Ostale vrste cementa 1, Portland-cement_visoke otpormnosti - od boljih sirovina, bolje samljeven, polaganije, jednolignije i potpunije peten i mljeven klinker, ima veéu Evrstocu. 2. Portland-cement s dodacima: - s dodatkom drozge visoke pe¢i, ~ s dodatkom pucolana, +s dodatkom drozge i pucolana, = metalurski, - pucolanski. 3. Specijalni cementi: + bijeli portland-cement, > aluminatni cement, + sulfatnootporan, ~ cement niske topline hidratacije. OZNAKE.CEMENTA OSNOVNE OZNAKE DOPUNSKE OZNAKE PC = portland-cement k =klasa, marka cementa M= metalurski cement P = pucolanski cement B = bijeli cement S = sulfatnootporan cement N = cement niske topline hidratacije m = postotak pucolana A, B = oznaka bjeline bijelog cementa AC = aluminatni cement (A=78% bjeline, B=70% bijeline). PRIMJERI: ‘ PC 25, PC 35, PC 45, PC 55 (portland-cement) PCK PC 202.25, PC 302 45 (PC s dodatkom drozge) PCnzk PC 20p 35, PC 20p 25 (PC s dodatkom pucoluna) PC mpk PC 10z 20p 45 (PC s dodatkom drozge i pucoluna) PC nz mp k M 502.35 (metalurski cement) Mnzk P50p 25 (pucolunski cement) PmpK BPC 25 A, BPC 55 A, BPC 25 B, BPC 45 B (bijeli PC) BPCK A (ili B) SPC 25, SPC.35, SPC 45 (sulfatnootporan cement) SPC k AC 65, AC 75 (aluminatni. cement) ACK NPC 25, NPC 35 (PC niske topline hidratacije) NPCk SM SM 852.45 (sulfatnootporanmetaliski) SM nzk SP 35p 25, SP S0p 45 (sulfatnootporun pucolanski) SP mp kDodaci cementu: hidrauli¢ni dodaci, regulatori brzine vezanja. - Hidrauliéni dodaci su tvari koje nemaju sposobnost vezanja, ali kemijskim procesima stvaraju nove hidraulitne tvari: npr. drozga visokih pe¢i i pucolani. - Regulatori vezanja: sirova sadra usporava vezanje,, kalcij-klorid i kuhinjska sol prema koligini usporavaju ili ubrzavaju vezanje. Ispitivanje cementa Razlikujemo kemijska’i fizikalno-mehanitka ispitivanja. A. Kemijska ispitivania: + Kemijski sastav u 15-ak ispitivanja vrie kemigari. izike ~ Vezanje (podetak i zavrSetak) i konzistencija, - Stalnost obujma, + Prostorna masa, - Cvrstoéa na savijanje i tlak, + Fino¢a mliva, + Specifitna povrdina, + Specifiéna masa, - Skupljanje i Sirenje, ~ Hidratacijska toplina pri vezanju. Sva ispitivanja se vrSe u laboratoriju, a na gradiligtu se svakog dana ispituju vezanje i standardna konzistencija, te stalnost obujma. Kod ispitivanja vezanja utvrdujemo potetak i zavrSetak vezanja cementa. Totno ispitivanje vrsi se pomoéu Vicat-ova aparata, a pribliZno na cementnim pogacicama, Ispitivanja se moraju vrSiti u prostoriji s temperaturom zraka od 20° C. Kao pokusno tijelo kod Vicat-ova aparata sluzi kaSa od cementa i vode sa standardnom konzistencijom u konusnom prstenu. Pogetak i kraj vezanja cementa odreduje se iglom Vicat-ova aparata povrsine popretnog presjeka Imm*, Naga industrija cementa - Prva na8a cementara “Bettizza-Gillardi"-Split proradila je 1865. godine (vise ne postoji). - "Dalmacija-cement”, Split: (Solin-Majdan, KaStel Su¢urac, Omi). - “Istarske tvornice cementa": Pula, Koromaéno kod Labina. ~ "Istracement", Umag, + "Na8ice-cement", Zoljan kod NaSica (najmlada, proradila 1978.). Aluminatni cementi tvornice “Istra cement intermational” Pulska (vomica cementa “Istra cement international” jedina u Hevatskoj i druga u Europi (Francuska) proizvodi aluminatne cemente. Ti cementi nose nazive “Istra $0” i “Istrian brand”. Podnose temperature vite od 1400° C. Pri vezanju ne izluéuju vapno pa su otporni na mnoge ugresivne wari, posebno na kiseline i soli. ‘Aluminatni cementi su cementi s normalnim vremenom vezanja, ali s brzim skrutnjavanjem. U kratkom vremenu postidu velike évrstote (6 sali po betoniranju “Istra $0” postize tlatnu Evrstocy iznad 60 MNém?, a “Istrian brand” (1B ili AC 75) 40 MN/m?, Veijeme vezanja raznim dodacima mote se skratiti ili produZiti (u tvornici prema narud?bi). 70 NORMIRANI CEMENTI Portland cement PCk PC s dod. PCdzk z s 30 PC s dod. puc. PCmpk p s 30 PC +zip ztp s 30 PC nz mp k SVOJSTVA. + potetak vezanja<60:min + zavrSetak vezanja 10 sati = sporo veze - kemijski je otporan - mala toplina vezanja - kemijski otporan = kao PC +2 +kao PC +p -UPORABA ~za izradu morta, betona, armiranog i prednapregnutog betona + kao i PC wre te ~ za hidrogradnje- - za masivne gradevine - za radove v mioru -kao PC +z -kao PC +p Metalurski 85 22 > 30 Mnzk Pucolanski Pmpk p>30 Bijeli PC BPCkA BPCKB Sulfatnootporni SPCk SPC nzk SPC mpk SPC nz mpk SM nzk SP mpk PC niske topline hidratacije NPC k NPC nzk NPC mpk NPC nz mpk NM nzk NP mpk Aluminatni cement ACk - mala toplina vezanja - kemijski otporan = treba vise vode za vezanje. - slabiji zbog vise vode ~ kao PC « bijele boje + otporni na agresivne sulfatne vode = sporo vezanje ~ mala toplina vezanja - vede kao normalni PC + brzo otvrdnjava i postize velike évrstoce + pri vezanju oslobada mnogo topline u kratkom vremenu 71 +2 masivne, gradevine -uagresivnim vodama - za hidrogradnje ~ za dekoracije + za nosive konstrukcije + za beton u dodiru s vodom zagadenom sulfatima - za masivne betone, u Ijetno doba pri visokim temperaturama - za betoniranje pri niskim temperaturama + kad treba brzo skidati oplatu ~ kada se trazi vatrootpornostHIDRAULICNO VAPNO Dobivanje - postoje dva nagina: 1, Polaganim petenjem vapnenca s.malo gline (18-25%) ili glinovitih laporaca, na temperaturi ispod totke sintetiranja (600-800° C). 2. Mifjelanjem gaienog vapna (20-35%) s pucolanom (65-80%). Dodaci: lete¢i pepeo i-elektrofilterski pepeo. Svojstva: - oévriuje na zraku'i pod vodom (hidrauli¢no vezivo), = zatvorenije je boje, + spoto veke, + otpomo je na viagu. Tipovi vapna: _ . Prema tlaénoj évrsto¢i, koju postizu za 28 dana, (2.5, 5 i 10 MN/m?) razlikujemo tri tipa vapna: HV 2.5, HV 5, HV 19. Cvrstoéa svih tipova udvostrucuje se nakon 90 dana, Uporaba: Hidrauliéno vapno koristi se za izradu morta izloZenog vlazi. ESTRIH-SADRA Estrih-sadra je hidraulitno vezivo. Veze sporije od obiéne sadre (od 130 min do 36 sati). Treba manje vode za vezanje. Po finodi sli¢na je modelarskoj sadri. Otvrdnjava za 18-24 sata, a punu evrstotu postize za 28 dana. Osim kalcij-sulfata sadr’i do 3% kalcij oksida (Zivog vapna) koji nastaje djelomitnim raspadom sulfata na visoj temperaturi. Zbog velikih évrsto¢a, koje postize, koristi se za izradu podova, podloga za linoleum i za vanjske gradevne radove. ‘ VATROSTALNA VEZIVA Vatrostalna veziva podnose visoke temperature. Najvaznija vatrostalna veziva su visokoplastitne vatrostalne gline. Vatrostalna svojstva gline ovise o postotku aluminijeva oksida. Glina je vatrostalnija, Sto ima vise aluminijeva oksida. Koligina aluminijeva oksida nadalje odreduje da li ée glina biti bazna, neutralna ili kisela. Vatrostalna glina koristi se za silikatne vatrostalne proizvode. Gaeno vapno je bazno vezivo, sludi za izradu silikatne cigle. Bazno vezivo je i kaustiéno paljeni magnezij, a uporaba mu je u proizvodnji krom-magnezitnih i kromnih proizvoda. Kao vezivo koristi se smjesa kaustit{nog magnezita i vodenog stakla. Ova smjesa otvrdnjava na obi¢noj temperaturi. Cementi s velikim postotkom aluminij oksida su vatrestalni cementi (boks' cement). Boksitni cement na viim temperaturama stupa u kemijsku reakciju s dodaci i daje kerami¢ki materijal. U pearstvu se koristi i Samotno brasno s vodenim staklom. 72 SAZETAK VEZIVA i VRSTA mehanicka ‘guseno vapno, sudra, mugnezija-cement Thidrauliéna j na waku i pod | PC, M, P, BPC, SPC, NPC, AC. vodom hidrauliéno_vapno,_estrih-sadra VAPNO Najvudnije gradevno zruéno verivo, Viste: zivo i gaseno. 2ivo vapno dobiva se pecenjem vupnenca. Kluse: 1, Hi IIL. Oblik: komadi, pruh, Zivo vupno Je higyoskopno = éuvati ga od vlage! Guseno vapno dobiva se gusenjem tivog vapnu, Kluse: J, I i HI Prema koligini vode: vapneni prak, kasa, milijeko, sir. Najvagnija uporuba 2a izradw vupnenog morta. SADRA Dobivu se preenjem sadrenca, Viste gradevne sadre: 2a mort, Stukaturna, modelarska, ulubustar i estrih (hidrauligna). Peéenjem sudrenuc gubi mineratnu vodu koju sudra ponovno vefe. Sadra veie relativna brzo. MAGNEZIJA-CEMENT Zruéno vezivo osjetijivo na vodu. Koristi se 2a i2radu umjetnog kamena, kao zumuz i sa izradu raznily ploéa, PORTLAND-CEMENT Nuyvaénije hidrauliéno vezivo. Dobiva se od 2/3 vapnenca i 1/3 gline. Proizvodnja u tri fuze Marke: PC25, 35, 45, 55. Prema vezunju: sporo-veedjuci, srednje-veeujuti, brzo-vezajudi. HIDRAULICNO VAPNO Dobivanje na dva naéina: od vapnenca i gline, ili gaSenog vapna i pucolana, Prema évrstoci: wi tipu, Otveséuje na zraku i pod vodom, Od 28 do 90 dana évrstocu mu se udlvostrucuje. ESTRIH-SADRA Veke sporije od obiéne sudre. Otvrdnjava za 1 dan, a oévrSeuje 20 28 dana. Koristi se 20 izradu podova, VATROSTALNA VEZIVA Od vatrostalnih glina, podnose visoke temperature, vatrostalnost im ovisi 0 postotku aluninij- oksida. 7PITANJA I ZADACI VEZIVA 1, Sto su veziva? ' “stent oe 2 Sto je vrijeme vezanja, a Sto vrijeme ocwScivanju? 3. Kako dijelimo veziva? 4, Nabroj zradne vezivel 5. Nabroj hidrauliéna vezival VAPNO os 1. Koje su vrste gradevnog vapna? 2. Objasni dobivanje ivog vapna! 3. Gulenje ivog vapna? 4, Objasni proces verunja vapnat 5. Kluse Zivog i gakenog vupna? ; 6 Koja je razlika izmedu hidratiziranog i hidraulignog vapna? SADRA 1. Sirovina 2a proizvodnju sadre? ; 2. Prikadi jednadzbuma proizvodnju i veranje sadre! 3. Navedi vrste gradevne sadre! MAGNEZIA-CEMENT 1. Sto je magnezija-cement? 2. Koja su svojstvu magnezija-cementa? 3. 2a S10 se koristi magnezija-cemen? CEMENT Koje su sirovine zu proizvodnju cementa? Koje su osnovne komponente portiand-cementa? . Nuvedi klase portland-cementa! 1. Pouljelu cementa prema brzini vezanja? , 5. Napifi oznakama: portland-cement s 15% pucoluna marke 45! $to mudi oznuka: NPC nz mp k? 1 Koje marke mode imati.aluminatni cement? . Kada -koristimo cemente niske topline hidratacije? PNABAYWNE HIDRAULICNO VAPNO “1. Kojim postupcima dobivamo hidraliéno vapno? 2. Gije koristimo hidrauliéno vapno? ESTRIH-SADRA , 1. Navedi brainu otvrdnjavanja i o¢vrSéivanja estrihesudre! 2. Uporaba estrili-sadra? 6. MORTIZBUKA POJAM ' MMbitic homogenizirana sinjesa veziva, ispune i yode. Mort je vezno sredstvo koje sluzi za zidanje, tj, povezivanje vidi elemenata (kamen cigle, blokova i dr.) u zid. . Mort ima sloZenu ulogu, jer preuzima tlatna i posmitna naprezanja, te vlak i Savijanje. Osobito je vazna kvaliteta morta za zidanje-nosivih zidova. . ZOUK Je mort, koji koristimo za Zbukanje, tj. za pokrivanje i zaStitu povrSina gradevine od Stetnih utjecaja i postizanje odredendg estetskog izgleda, te za izravnavanje povrSina. Cyrstoéa Zbuke, iduéi od zida prema vanjskoj povrSini treba opadati, pa se #buka nanosi u tri sloja: 1, sloj - podloZna Zbuka, - 2. sloj - gruba Zbuka, . 3. sloj - fina zavr8na Zbuka. ' NanoSenje Zbuke u slojevima vrSi se u pravilnom vremenskom kontinuitetu kad prethodni sloj dovoljno otvrsne, ali ne prekasno kad opada prionljivost. Izrada morta Mont se izraduje od odabranog veziva, materijala za ispunu, vode i eventualno dodataka u odredenom omjeru. MijeSanje: ru¢no (motikama, grabljama, Jopatama) iti strojno (mjeSalicama za mart, mjeSalicama za beton). Razlikujemo tradicijske i industrijske mjegavine. Tradiciiske micSavine porpuno se izraduju na gradiliSiz. Komponente se doziraju volumno (najtesce lopatom), a mijesanje je rugno ili strojno, Dobivene mjeSavine nisu ujednagene i unaprijed odredenih kvaliteta. Industrijske mieSavine pripremaju se bez vode u posebnim tvomicama, Ulazne sirovine se stalno Kontrotiraju. Doziranje je maseno. Dodatkom odgovarajucih aditiva dobivaju se mortovi posebnih svojstava, Dodavanje vode i mijesanje vrsi se na gradiligtu, a za velike potroinje bilo bi pogodnije u posebnim pogonima ili Zak v tvornicama. Svojstva dobrog morta: - dovoljno velika mehanitka évrsto¢a otvrslog materijala, - plasti¢nost svjezeg morta, - prionljivost, - vodonepropusnost, ‘ - stalnost obujma, . = otpomost na razne utjecaje, - trajnost, + pogodna boja i dr. Uloga ispune: - uSteda veziva i smanjenje cijene morta, + smanjenje debljine veziva i povecanje tvrstoée morta (kohezija izmedu cestica veziva manja je od adhezije veziva i ispune), ~ smanjenje promjena obujma pri sugenju, - stvaranje pora, dovod zraka i ravnomjemije vezanje.Krupnoéa zrna ispune Za izradu morta kori zavrina 2bukanja, a Krupa Koligina vode Koligina-vode ovisi o vide Zinilaca: o visti veziva, o finoti mliva veziva, o obliku i svojstvima ispune, o koligini prirodne viage u ispuni, o kolidini vezivnog sredstva, 0 sposobnosti cigle, blokova ili kamena da upijaju viagu, ° Omjeru. mijeSanja io uporabi morta, ‘ cos Zbog lakSe ugeadbe mort se izraduje s kolitinom vode veéom od potrebne za kemijsku reakciju. Ve¢a kolitina vode smanjuje ¢vrsto¢u morta, jer ishlapljivanjem vode ostaju Supljine. VlaZenjem cigle prije ugradnje sprijecava se prekomjerno oduzimanje vode mortu. Praktitnim. Pokusima traZimo kompromis gustoée, plasti¢nosti i priontjivosti. PODJELA MORTOVA I ZBUKA Vrste morta: 1, prema vezanju: + zraéni (veZu na zraku), ~ hidrauliéni (veZu na zraku i pod vodom). 2. prema vezivu: -od ilovate, - vapneni, = cementni, + sadreni, ~ slogeni (od viSe veziva - produzni), + bitumenski. 3. prema ispuni: - + pijeskom, . ~ sa Sijakom, . = $ pucolanom, i . ~s letecim pepelom, ~ 8 kamenim bragnom i dr. 4, prema uporabi: + za zidanje, , mo za Zbukanje, - dekorativni, - specijalni (vatrostalni, za hidroizolacije, 2a toplinske i zvutne izolacije, za8titu od zratenja, brzovezni sumpor-mort i dr.). 5, prema nadinu izrade: + monolitni (mokri), ~ industrijski (suhi), ~ sinteticki. | 6, prema Supljinama izmedu zma ispune: —- gusti, . ~masni, = posni. 76 Vrste Zbuka .- Prema svojstvima i ulozi Zbuke mogu biti: podiozne, toplinske, ukrasne i zaStitne, Podlogne_Zbuke slu%e za Povezivanje osnovnog sloja Zbuke za Podlogu.” pa’ su najbogatije vezivom. ToplinskeZbuke imaju.izraZena svojsiva ‘tplinske izolacije:: To se postize zratnim mjehuriéima ili Gesticema toplinskih izolatora, Toplinske 2buke zbog Porozost tt Ema toplinska izolacijska svojstva samo kad suu suhomn stanju. : ' . Uksasne Zbuke moraju zadovoljiti odredene estetske ixiterije glede bojei strukture, as i uke pruzaju odgovarajucu ' zastitu. “NajéeSée" je to vodoodbojnost (hidrofobnost) kao zaitita tradicijskih produZnih Zbuka i suvremenih toplinskih Zbuka. ZaStitne Zbuke i pored toga Sto su vodoodbojne, moraju biti propusne za paru. MORT OD ILOVACE, \ Dobiva se mijeSanjem ilovate i i vode. Hovata mora biti dovoljno Cista i ne previse "masna” ni previse "posna", Masna puca, a posna s mnogo pijeska se ne lijepi i ne razmazuje se dobro. Mort od ilovate danas se rijetko koristi, Ne smije se koristiti za zidanje temelja i podrumskih zidova, ni tamo gdje postoji mogu¢nost vlazenja tidova. Zidovi zidani ovim mortom ne smiju se Zbukati iste godine. Mort od ilovate je slab, moée se ojacati dodatkom cementa ili vapna, VAPNENI MORT Vapneni mort najvagniji je zraéni mort. Koristi se za zidanje i Zbukanje manje opterecenih i suhih unutarnjih i vanjskih povrSina, Najée%¢e se izraduje od gagenog vapna, pijeska i vode. Mora biti plastitan, Pregust ne lijepi, a prerijedak otpada. Vapneni mort veze na zraku tako da se kalcij-hidroksid spaja s ugljik(IV)-oksidom iz zraka, pa nastaje kruta kristalna masa - kalcij-karbonat, a viSak vode ishlapi suSenjem: Ca(OH), + CO, = CaCO; + HO” U procesu otvrdnjivanja pijesak ne: sudjeluje kemijski, nego ‘sprijetava ‘stezanje i pucanje pa omoguCuje pristup ugljik(IV)-oksida iz zraka. Vapno veze nakon nekoliko sati, Otvrdnjavanje, tj. prelazenje hidrata u karbonat, traje vie godina, a u debelom zidu i vise desetlje¢a, Proces se pospjeSuje ‘pove¢anjem ugljik(IV)-oksida u zraku. To se postize paljenjem koksa u Prostorijama novogradnji, Vapneni mort ima razmjerno malu mehanitku évrstocu i nije postojan u vodi. Radi se u omjerima od 1:1 do 1:4. Potreban materijal za | m? vapnenog morta: [tt Pasta | ga’enovapno | 0.550 [0.400 0.311 [0.550 0.930" | 1.024 [0.140 [pijesak | [yoda | [9.160 0.180 0.200] 77Ostale: vrste -vapnenog morta: tok mort, mort od vruéeg-vapna, mort od kaSastog vapna, mort od hidratiziranog vapna.:.: . Cok-mort Izraduje se.od -masnog gaSenog vapna i pijeska u omjeru 1:1, bez vode, a s dodatkom dlake (5-10 kg na 1 m3 morta), Cok-mort sanije se koristio kao prvi sloj za 2bukanje. stropova od . Danas se ne koristi,,,.- Mort od vruéeg vapna’ Spravlja se od | vapnenog milijeka (tek ugaSenog, joS vru¢eg vapna) i pijeska, Spravija seu malim kolitinama i odmah ugraduje. Veze brée.od obicnog vapnenog morta. Koristi se za zidanje na niskim temperaturama: (do -10° C, a uz dodatak negaSenog vapna u komadima i do -29° C). Mort od kaSastog vapna Vapno se na gradiliStu gasi manjom kolitinom vode; pa se umjesto vapnenog milijeka dobije vapnena kaSa, koja se mijeSa s pijeskom, a zatim se dodaje vode koliko treba za odredenu plastitnost morta, Izradeni mort odmah se koristi. Mort od hidratiziranog vapna Izraduje se na dva nagina; 1. mijeSanje na suho pijeska i vapna u prahu - hidratiziranog vapna, a zatim dodavanje vode i ponovno mijeSanje, 2. mijeSanje vapnenog praha i vode, odleZavanje, a zatim dodavanje pijeska i ponovno mijeSanje. Primjena ovog morta je sve veéa, zbog vapna kojeg ne treba prethodno gasiti i zbog lakSe izrade morta, jer je vapno u prahu. CEMENTNI MORT Cementni mort je mjeSavina cementa, pijeska i vode. To je najvazniji hidrauli¢ni mort. Prvo se izmijeSaju pijesak i cement u suhom stanju, a zatim se dodaje voda. Cerrientni mort poslije 28 dana postize ¢vrstosu na tlak od 10 MN/m2. Cement se dodaje po teZini ili po. obujmu u slobodno nasutom stanju, " Cementni mort koristi se za zidanje i Zbukanje jate opterecenih zidova u viagnim prostorijama, za izradu podloga i ko8uljica, prefabriciranih elemenata i umjetnog kamena, Radi se u omjerima od 1:2 do 1:4, Potreban materijal za 1 m3 cementnog morta: poz aga [cement "| 0.450] 0.336 0.268 | [pijesak | 0.900 008.072 | 78 SADRENI MORT Sadreni mort‘u pravilu se radi bez ispune. U odredenu kolitinu vode, uz mijeSanje, dodaje se potrebna kolitina sadre dok se ne dobije odgovarajuéu gustoéa. Za postizanje veCih tlatnih {vrstoéai zbog lwitede dodaje se Pilesak koji se sa sadrom mijeSa u suhom stanju, a zatim dodaje voda, Sadrenom mortu mogu se dodavatii irazni dodaci: Mrainorna zrnca, boja, usporivagi vezainja i dr. Kolifina i vrsta dodataka ovise o vrsti radova.-Sadreni mort brzo veze pa se spravlja u malim koliginama. Ina¢e svi dodaci smanjuju mu Evrstocu. NajéesCa uporaba sadrenog morta:za 2bukanje stropova, vunutarnjih zidova i rabic konstrukcija. SLOZENT MoRTOvI Slozeni (produzni) ‘mortovi najdesée se izraduju od dva veziva, pijeska i vode. Tako se poboljSavaju svojstva jednostavnih mortova. Vapneni mort s dodatkom cementa ima vecu évrstoéu od Cistog vapnenog, a obraduje se kao Cisti vapneni, Cementni morts dodatkom vapna ima bolju plasti¢nost od tistog cementnog, a postize tvrstoce gotovo kao i cementni. Sadreni mort s dodatkom vapna veze sporije od sadrenog i postaje plasti¢niji. Vapneni mort s dodatkom sadre veze brée od tistog vapnenog. Nije dobro mijeSati sadru i cement, ni vapno ili portland cement sa boksitnim cementom. Potreban materijal za 1 m3 sadreno-vapnenog morta: MATERVUAL OMJERL Umjesto zastarjelog natina izrade produznog morta i Zbuke razmucivanjem vapnenog sira i mijeSanjem s ostalim sastojcima, sada se sve viSe koriste praskasta hidraulitna veziva na bazi cementa: NAMAL tvornice NaSicecement i DALMAL Dalmacijecementa. VRSTE RADA PUESAK Namalinie ijesak . 1:3 L4 ‘ i zidanje, vanjsko L Zbukanje_ {_Unutamje Zbukanje 79SPECIJALNI MORTOVI I ZBUKE ZBUKA ZA FASADE Zbuka za fasade Stiti gradevinu od padalina, toplinskih i zvucnih utjecaja, poZara, omoguéuje odvodenje oborinskih taloga i difuzne pare. Kamena Zbuka najée3ée se spravija od cementnog morta i raznih boja i granulacije (hirofa). Plemenita Zbuka je smjesa mineralnog veziva, drobljene kamene ispune i postojane oksidne boje uv prahu (feranova, terabona, kromolit). robljene kamene ispune je tvoraitki proizvod sinteti¢kih smola, mramomih zmaca i pigmenata raznih boja, Mode se nanositi na podloge od cementnog morta, ja¢eg produznog morta, betona, deva, iverice i dr. Prije nanoSenja Zbuke podlogu valja impregnirati izoliraju¢om masom, Plastiéne Zbuke otpornije su prema oborinama i svjetlu, postojane su na mrazu, nezapaljive, mogu se prati, ne propuStaju vodu, lako se ugraduju (teraplast, fasaplast, plastofix, sintefas, sinteplast i dr.) VATROSTALNI MORT Vatrostalni mort i Zbuke podnose povisene temperature, pa se koriste za vezanje i 2bukanje vatrostalnih elemenata. Za oblaganje obitnih lozi8ta koristi se mort od ilovaze, a za lodi8ta i kanale izlozene visokoj temperaturi, te 2a zidanje Samotnom ciglom koristi se Samotni mort, Mlovata je otpornija prema vatri Sto je Cistija. Samotni mort proizvodi se od Samotnog bragna (pegena i samljevena vatrostalna glina) s dodatkom netopljive gline kao veziva i vode. Vatrostalne Zbuke proizvade: “Sinj" iz Sinja, “SCT” Buje, “Tehnogradnja” Bjetovar i dr. BARITNA ZBUKA Baritna Zbuka je specijalna Zbuka za zatitu zidova i stropova od rendgenskog i ionizirajuéeg 2ratenja, Sastoji se od baritne ispune (barit - teSki mineral), cementa, vapna i aditiva, Primjenjuje se za ‘Hbukanje zidova i stropova u prostorijama u kojima su smjeSteni rendgenski urcdaji i drugi izvori ionizirajuceg zragenja, Za prostorije $ uredajima radnog napona do 120 kV potreban je nanos baritne abuke od 2 em, a s urbdajima do 150 kV debljine 4 cm. SUMPOR-MORT ‘Sumpor-mort (SB-01) je specijalni mort Koji se priprema taljenjem i mijeSanjem sumpor-trijod- metan veziva i kamene ispune krupnote do 4 mm kod temperature 120-150° C, Taj mort irenuino otvideuje i postize marke 40.90 MN U okviru znanstvenog projekta “Zdravo stanovanje” kori8ten je za izradu panela i montaznih clemenata ‘od monolitne pegene gline pod nazivom “MTFK" 1 SUHE ZBUKE Suhe Zbuke su industrijske Zbuke sa svim potrebnim sastojcima kojima se na gradiliStu dodaje samo voda. Sastoje se od: veziva, punila i dodataka, + mineralna veziva: sivi ili bijeli cement, vapno, sadra, disperzije sinteti¢kih smola ili silikona, polimerne emulzije i dr. + punila: kameni granulati, granulirani pijesak i dr. 80 - dodaci: specijalna armaturna vlakna, aditivi, pigmenti i boje. Izraduju se kao jednokomponentne ili dvokomponentne. Kod jednokomponentnih pomijeSani su svi sastojci, a dvokomponentne se sastoje od pragkaste i tekuée komponente, PraSkasta komponenta sastoji se od veziva, punila i odgovarajucih aditiva, a tekuéa od disperznih smola, vode i odgovarajusih aditiva, 1 Uporaba: za Zbukanje vanjskih i unutamjih zidova. Mogu biti: ukrasne, zadtitne, vodoodbojne ili reparatume. Nanose se zaribavanjem, prskanjem, valjanjem ili gletanjem. Proizvodnja; kod nas suhe Zbuke proizvode tvornice: “Samoborka" Samobor, "Karbon" Zagreb, "Herbos” Sisak, "Kamen" Podega i dr, MORT PO PROPISIMA EUROPSKE ZAJEDNICE Prema EUROCODE-6 propisima EZ sastojei morta su; vezivo, agregat i voda, te kemijski doduci, Zmo ugregata mora imati promjer @ < 4 mm, vodu ne smije sudrtavati Seine wari, a doduci ne smujr pogorsuvati svojstva odvrslog morta. Tipovi morta: cementni: mort, cementai mort za zide, cemento-vapnent mort, hidrauligki vapneni mort, tankoslojni mort, unaprijed pripremljeni mort, lakougregaini mort. Curstoda_morta Tip Minimaina évsioga u morta MN/m? za 28 dana [20 eee oe ee ei [R= @eifay 6 Lt. | _c+iMy- (241) | 8-9 _—*« ©. treba dokazati testom SAZETAK MORT Mort = verivo + ispuna (sitna) + vode larada: rugna, strojna Podjela: prema vezanju, prema vezivi, prema ispuni, uporubi, nudinu izrude, prema Supljinama, MORT OD ILOVACE « od ilovace i vode, slub, osjetliiv na vodu. VAPNENI MORT nujvagniji zragni mor; od gagenog vapna, pijeska i vode, Veke 2a nekoliko Sati, o€vrscuje vise godina, Nije postojan u vodi. Radi seu omjerima 1:1 - 14. Ostule viste vupnenog morta: Cok mort, mort od vrudeg vapna, od kagastog i hidrutiziranog vupna. CEMENTNI” MORT najvagniji hidrauliéni mort; od comenta, pijesku i vode. Za zidanje i tbukanje jage opteredeniht i vlugwih zidova, Radi seu omijerima 1:2 + 1:4, SADRENI MORT brzo vee, spravija sew malim koliginama, SLOZENI (produini) MORTOVI sastoje se od dva veziva, ispune i vode, VATROSTALNI MORT podnosi povifene temperature: mort od ilovade, mort od Sumota, 81PITANJA 1. ZADACT MORT I ZBUKA |. Pojum morta i dbuke? . Koji naginima se izraduje mort? 3. Koja svojstva mora imati dobar mort? ~ 1, Koju ulogu ima vezivo u mortu? Koja je uloga ispune? 5. Cemu studi voda uw izradi. morta? Shee VRSTE- MORTOVA ‘I ZBUKA 1. Podijeli mortove prema vezanju! vezivuil ispuni? uporubi! naginu izrade! Supljinama izmedu” arnt ispune! 2. Viste zbuka prema svojstvima i ulozi? MORT OD ILOVACE 1. Opiti mort od ilovadel VAPNENI MORT 1. Koji su sastojei, « koja svojstva vapnenog morta? 2. U kojim omjerima se izruduje vapneni mort? 3. Ostale vrste vapnenog morta? CEMENTNI MORT 1. Sustojei i svojstva cementnog morta? 2. Uporaba cementnog morta? 3. U kojim omjerima se izraduje cementni mort? SADRENI MORT 1. Sastojei, svojstva i uporaba sadrenog morta? 2. U kojim koliginama valja pripravljati sadreni: mort? SLOZENI MORTOVI 1. Oud degu se sustoje slokeni mortovi? 2, Koja veziva nije dobro mijesari? SPECHALNI MORTQVI 1 ZBUKE 1. Nabroj specijulne mortove i tbuke! 2, Koja svojstva mora imati tbuka za fasade? 3..Veste fasadnih Ebuka? 4. Svojstva i uporaba vatrostalnog mona? 5. Sustav, svojstva i uporaba baritnog i sumpornog morta? SUHI MORTOVI I ZBUKE 1. Sto su subi mortovi i Zbuke? 2 Zhog cega se umyjesto monolitnih sve vise proizvode suki mortovi i tbuke? 3. Viste suki mortova po broju komponenata? 8 7, BETON POJAM : Beton je sloZen gradevni materijal izraden mijeSanjem veziva, ispune i vode, a koristi se za izradu betonskih elemenata i konstrukcija, To je umjetni kamen (konglomerat), Nazivom beton oznatujemo i svjeZu i skru¢enu mjeSavinu, Obican, nearmirani beton podnosi velika lagna, a mala viatna naprezanja, pa ispod cijele povrsine mora imati tvrstu podlogu. Beton u Sirem smislu je mjeSavina nekog veziva (cement, vapno, sadra... ), ispune »(sljunak, tuéenac, pijesak, zdrobljena cigla, Sljaka...) i vode. Beton u uzem smislu sastoji se od cementa, Sljunka i vode. U svakodnevnom govoru rijeé beton znavi beton u uzem smislu. MijeSanjem cementa i vode dobivamo cementnu kaSu. Dodavanjem pijeska (sitna ispuna) cementnoj ka8i nastaje cementni mort. Dodavanjem Sijunka (krupna ispuna) cementnom mortu nastaje beton. ment + voda —» cementna kala + pijesak —» cementni mort + Sljunak > beton SvjeZa betonska masa moze se razmjemo lako izraditi, ugraditi i oblikovati u elemente i konstrukcije raznih oblika. Poslije vezanja i oévr8¢ivanja veziva konstrukcija trajno zadrZava oblik i dobiva mehanitka svojstva za preuzimanje statikom predvidenog naprezanja, Beton je trajan materijal, Svojstva betona ovise o mnogo Cinilaca, koje treba dobro poznavati. Umijesto tzv. “slucajnog" betona, moramo znati izradivati beton unaprijed odredene kvalitete. Vrste betona ~ Prema stanju: svjeZi, otvrsli. + SvjeZi prema plastiGnosti: kruti, slaboplasti¢ni, plastini, tekuci. ~ Prema masi: normalni, teski, laki. - Prema naginu izrade: izraden ruéno, izraden strojno. - Prema nacinu obrade: nabijeni, vibrirani, nasuti, lijevani, centrifugirani, pumpani, podvodni, posebno obraden. - Prema mjestu izrade: gradiligni, transportni, gotov beton montaZnih elemenata. -Prema osnovnim sastojcima i svojstvima; obiéni (nearmirani), armirani, prednapeti. vidr. SASTAV BETONA . Veziva Veziva su aktivne tvari koje s vodom vezu, kristaliziraju u otvrslu masu koja povezuje neaktivnu ispunu u jedinstvenu masu, NajéeS¢e vezivo za izradu betona je portland cement, Za specijaine vrste betona koriste se i druge vrste cementa: pucolanski, metalurSki, boksitni i dr. Ostala veziva: ilovata, vapno, sadra rjede se koriste za izradu betona. Bitumen, katran i asfalt takodet se koriste za izradu betona, ali kod njih nema procesa vezanja - hidratacije, nego se ponaSaju kao Ijepila, Svojstva betona najvise ovise o svojstvima veziva. a?Ispuna hey Ispuna (agregat) je kemijski neaktivan sastojak koji ispunjava, zauzima prete2ni dio obujma betona. Kakvoéa betona ovisi i o kakvo¢i ispune. Svojstva dobre ispune su: fet - dovoljna évrsto€a zma (ovisno 0 namjeni), . - da ne djeluje Stetno na vezanje i styrdnjavanje cementa, «+34. ¢, -da ima dovoljno hrapavu povrsinu glede veze S.cementom. Za beton velike Gvrstoée potrebna je ispuna velike gustoée i sa Sto manje Supljina, Porozna zrna osjetijiva su na mraz i daju malu évrstocu betona. Duguljasta i plosnata zrna nepodesna su za beton, jer ispod njih ostaju Supljine, tzv. -"Suplja gnijezda" (sl. 1). sl. Sasvim glatka, staklasta zma ne prugaju dobru vezu sa cementnim kristalima. Mulj (Cestice manje od 0.09 mm) Stetan je za izradu betona, jer veZe na sebe puno cementa, Vrste-ispune prema podrijetlu: prirodna i umjetna, Prirodna_ispuna potjece od materijala kojeg nalazimo u prirodi, a daljom obradom ne. mijenjamo mu sastav. Njegova zma sastoje se od prirodnog kamena. Kameni agregat prema velitini za dijelimo na: krupni (8-125 mm) i sitni (do 8 mm). Prema masi agregat mode biti; teSki ili laki. Prema petrografskom sastavu: vulkanski, taloZni, izmijenjen. Prema natinu dobivanja: tuéenac, drobljenac i kopani. Kopani prema nalazi8tu: rijetni (pototni), morski, jezerski, jamski. U prirodnu ispunu spadaju: razne vrste drozge i Sljake, topionitka troska, lete¢i pepeo, ekspandirana glina, drobljena cigla, ekspandirani Skriljevac, razliditi organski i drugi materijali. Umietna ispuna potjete od materijala kojeg nema u prirodi, veé je dobiven umjetno, obradom koja mu.mijenja sastav. > “’ Granulometrijski sastay ispune Ispuna za beton sastoji se od zma raznih velitina od 0 do 125 mm, (Krupnija od 125 mm sluzi kao dodatak za Stedni beton), Sva zrna jedne odredene velitine nazivamo izdvojkom (frakcijom), . Granulometrijski sastav ispune (granula - zmo; metrija - mjerenje, mjera) je omjer kolitina pojedinih izdvojaka. Izdvojke odvajamo prosijavanjem kroz sila s otvorima: 32-16-8-4-2-1-0.5-0,25 mm. . Samo krupna zma (sl. 2) imaju malu ukupnu ploStinu (fo je dobro jer za obavijanje treba manje cementa), ali velike Supljine izmedu zma (Sto je lose jer se trosi puno cementa). Samo sitna zma (sl. 3) nisu dobra, jer imaju veliku ukupnu , Plo&tinu (za obavijanje cementom) i puno sitnih Supljina. sl.3” i Granulometrijski sastav’ je to bolji Sto ima manju. ukupnu plostinu zma i Sto manje Supljina izmedu zima (sl. 4), jer takav zahtijeva najmanji utroSak cementa. 4 sl. Idealni postotei prosijavanja ispune: 100% _Tispune [oe is [ee [ee] 7 [oT pe 0.25 Krivulja prosijavanja (sl. 5) pri ispitivanju granulometrijskog sastava treba leZati izmedu idealnih krivulja prosijavanja. sl. 5 orvoat Sita Voda Voda ima vigestruku ulogu pri izradi betona: za hidrataciju cementa, za postizanje odgovarajuée plastitnosti (konzistencije), za hladenje i dr. Osim vode koja je za pice, za spravijanje betona mo§e se Koristiti samo voda laboratorijski ispitana i ispravna. Kakvoéa vode utjete na vrstocu, proces vezanja i otvr8¢ivanja, na iscvjetavanje betona, na Celik i armaturu u armiranom i prednapetom betonu. 85Dodaci betonu Dodaci betonu (aditivi) su materijali koji se u malim kolizinama dodaju za vrijeme mijeSanja, da bi poboljSali svojstva betona u svjezem ili krutom stanju: postizanje bolje obradivosti, poveéanje ¢vrstoée, tvrdoée, otpornosti na habanje, postizanje gustog betona otpomog prema agresivnim kemijskim utjecajima, prema mrazu i vrucini, za ubrzavanje ili usporavanje vezanja, izrada obojenog betona i dr. Podjela dodataka:” regulatori vezanja, plastifikatori, zguStivati, prozrativati, sredstva protiv smrzavanja i sredstva za zaStitu povrsine betona. kao usporivadi. Regulatori vezanja djeluju kao ubrzivaci Plastifikatori smanjuju trenje medu zmnima ispune pa je potrebno dodavati manje vode. Zegustivati ispunjavaju pore ili odbijaju vodu i tako beton Cine vodonepropusnim. Prozrativati su sredstva za uvlatenje zraka u beton stvaranjem finih medusobno odvojenih mjehuriéa. redstv: ‘iv wanja povecavaju toplinu hidrata ili snizuju ledi8te vode. Sredstva_za_zaStitu povrSine su premazi kojima se na povrSini betona stvara sloj kemijski otporan na vanjske Stetne utjecaje, Aditivi za beton i Zbuku (tvornice Kutrilin iz Zagreba) MELMENT - superplastifikator - ubrzivag SUPERFLUIDAL 600 - superplastifikator FLUIDAL 400 - plastifikator PUMPCRETE N - plastozerant MONOLIT LP - aerant CONCRETAN L SPEC. - dodatak za vodonepropusnost betona PLASTOCEM L - dodatak za vodonepropusnost 2buke SILIKON 5 SPECIAL : dodatak za vodonepropusnost betona i Zbuke RETARDITE - usporivat - plastifikator CASSEROIL P - oplatno ulje 2a zaparavanje i grijanje betona CURING - sredsrvo za zaStitu svjezeg betona POLAN VX - dodatak za 2imsko betoniranje - ubrzivaé POLAN - 10 - dodatak za zimsko betoniranje bez klora Plastiénost svjezeg betona Plastitnost (konzistencija) je sposobnost oblikovanja svjeZeg betona. Ovisi trenju medu zrima ispune. Sto je trenje manje konzistencija je mekSa, rjeda, a ‘beton je podatniji za ugradivanje i sabijanje. t Viste svjeZeg betona prema plasti¢nosti: kruti, slaboplastiéni, plastiéni i tekuéi. + Ksuti (zemljoviagni) ima najgu8éu konzistenciju, s najmanje vode (5-8%). Na povrsini ostav]ja samo viaZan trag. Uporaba: za izradu masivnih konstrukcija bez armature i u Svrstoj oplati. :. Slaboplasti¢ni. ima svojstva izmedu: krutog i plastitnog, pogodan za ‘ammirane konstrukcije s rjedom armaturom. i Plasti¢ni: (Zitki, mekani) podatniji je za obradu: od zemljoviagnog. Ima‘7-11% vode. Izgleda kao gusta kaSa. Gladenjem na povriini se pojavljuje voda. Najée¥ée se koristi, a posebno za’armirani beton, . Tekui Jijevani) ima najmekSu konzistenciju. Sadr2i 9-15% vode. Po kosini nagiba 1:3 te¢e. Upotrebljava se samo u posebnim slu¢ajevima za betoniranje tankih elemenata s gustom armaturom i pri transportu Zlijebovima i cijevima. CYRSTOCA BETONA Prema vrsti naprezanja kod betona razlikujemo tla¢nu, vlatnu i posmignu tvrstocu. Kad govoriino o evrstodi betona (ako niSta posebno ne naglasimo) mislimo na tlacnu évrstocu, Beton preuzima tlatna, a armatura viaéna i posmitna naprezanja. Marke betona Marke betona su propisima odredene tlaéne évrstose betona izrazene u MN/mn?, Utvrdujemo ih ispitivanjem posebno izradenih betonskih tijela (najéeSe kocke sa stranicama 20 cm), 28 dana nakon izrade. Marke betona predvidene propisima: MB 10, 20, 30, 40, 50, 60. Dopunske marke betona: MB 15, 25, 35, 45, 55. Nasa marka za obiGan beton je MB 10, za armirani MB 15, a za prednapeti beton MB Utjecaji na évrstocu betona Cement je presudan za Cvrstocu betona. Prije svega koligina( omjer ispune i cementa). ViSe cementa - veéa évrstoéa, ali samo do odredene granice, Najbolja koligina je ona Koja potpuno obavija sva zma ispune u Sto tanjem sloju. (Adhezija: cement-ispuna, veca je od kohezije: cement-cement), Cement veée klase daje veéu évrstoéu betona. Starost cementa takode uljege na évrsto¢u betona, Voda; koligina vode (omjer vode i cementa) iznad minimalne, potrebne za hidrataciju, slabi beton, ali zbog lakSeg ugradivanja i nabijanja rjede konzistencije, potrebna je kompromisna koligina. Cisto€a vode takoder utjete na vrstoéu betona. spuna; Cvrsto¢a i Zistoca ispune, oblik i povrSina zma, te granulometrijski sastav, utjecu na Cvrstoéu betona, Agregaino-cementni faktor je omjer masa ispune i comentat A= agregatno-cementni faktor Ast i “ a+ musa ispune (ugregita) ¢+muasa cemema Vodocementni faktor je omjer masa vode i cementa: wet W- vodocementni fuktor vemusa vode e+ masa cementa a7Navin mijeSania betona; strojno mijeSanje bolje je od rugnog. =7.:4:02 6 3 Transport_svieZee_betona; dug - “i, 108. transport dovode, 80. razdyajanja.. ss (segregacija). Navin ugradnic i nabijania: strojno nabjane vibratorima daje vete Svrstobe ‘od ruénog. Nieza mladog betona; zattita od potresanja, visokih i niskih’t a, njega vodom. SOyolna najvesi Porast Evrstoce je do 4 tjedna 8 dana); a sporije raste i nakon ina. Temperatura; Na vi$oj temperaturi. (do. “Gdredene granice) beton bree odvrseuje, a ispod +5° C Cvrstoéa ne raste. Pribligne koli¢ine cementa za odredene marke betona za 1 m? betona: PT Cementkg | | k 25 [7k 3s Tk 4s | | _toiso+25) [150 TT (150-25; fis 200 ae es Za cement klase 25 treba navedenim koliginama za k 35 dodati po 25 kg, a za cement Klase 45 treba oduzeti po 25 kg. IZRADA BETONA Proraéun sastava betona Polazi8te proratuna je volumen gotovog, ugradenog betona, kao rezultat zbroja volumena komponenata, Odnose komponenata odreduju: ~ granulometrijski sastav agregata (omjer frakcija u agregatu), = agregatno-cementni faktor (omjer agregata i cementa), - vodocementni faktor (omjer ‘vods icementa) i : + cementno-betonski fakt li¢ina cementa za 1 m? betona). ‘ \enal belle jei tefnile od volumnog doziranja.. "+ vodu odmjeravamo ‘volumenski ‘ial tezinski stotnoséu 1%, + ispunu mjerimo maseno - vaganjem, ili volumno - sanducima poznatog ‘Volumena, s toénoséu 2%. = cement vazemo s totno8éu 1%, ili ostale sastojke podeSavamo prema broju vreca cementa (jedna vreéa 50 kg). MijeSanje betona Ruénim mjeXanjem lopatama (3 puta na suho ispuna + cement i 3 puta s vodom) ne dobivamo jednoliku mjeSavinu. Primjena samo za male kolitine i sporedne radove. 88 U pravilu beton mijeSamo strojno. Mje¥alice za beton;mogu : biti s prekidnim i neprekidnim radom, Vrijeme mijeSanja traje. oko 2 minute, ‘Temperatura smijese pri mjeSanju smije biti'od. 6 do +30" Cc Transport betona Pp smije variti svojstva betona. Zbo8 toga rhora biti Sto kraéi i Transport mozé biti ruéni istrojni. * + qgni_transport: lopatama, posudama, _nosilima (tragedama), + kolieima (tatkama),.japanerima, vagonetima i sl, ‘autOnijedalicama, liftovima, toranjskim °kranovima, Zitnim kranovima, transporinim trakama, pumpama i dr. Ugradivanje betona Po pravilu beton se ugraduje odmah nakon izrade, a najkasnije do potetka vezanja. Ako je temperatura zraka iznad +20° C beton treba ugraditi najkasnije 20 min poslije izrade. Na temperaturi ispod +5° C beton se ne smije ugradivati bez posebnih mjera zaStite. SvjeZem betonu ne smije se naknadno dodavati voda, ‘ Zbijanje betona Razlikujemo ruéno i strojno zbijanje. Ruéno zbijanje nije dovoljno efikasno. Kvalitetno i potpuno mozemo beton zbiti samo strojno (pervibrator, vibrator, vibro- plote, vibracijski stolovi, centrifuge, vibrotla¢ni strojevi i dr). Njegovanje betona Mladi beton treba zaStititi od udaraca i potresanja, od naglog su¥enja i smrzavanja. Svaki ja¢i udarac i portes betona za vrijeme vezanja kida tek nastale kristale, Pri vezanju dio vode tro8i se na hidrataciju. Gubitak vode izaziva skupljanje betona. Ako se beton naglo susi dok jo¥ nije dovoljno évrst preveliko skupljanje izaziva pucanje (na povrsini). Smrzavanje vode u mladom betonu zbog poveéanja volumena drobi i kida kristale. Smzavanje vode prije procesa vezanja samo odgada vezanje do odmrzavanja. Deformacije betona Deformacije betona su promjene volumena ili oblika betonskog tijela, One nastaju ishlapljivanjem ‘nevezane vode (skupljanje),“kratkotrajnim. opterecenjem (elasti¢na deformacija), ili dugotrajnim optereéenjem (puzanje betona). Trajnost betona Beton je dugotrajan materijal. Njegova trajnost ovisi o kakvo¢i sastojaka, kakvo¢i izrade i zaStiti od Stetnih utjecaja. 89" ARMIRANT BETON Annirani beton (sl. oy je ‘Kombinacija betona i i armature. .. Beton preuzima naprezanja na tlak, a annatura naprezanje na zatezanje. Zbog toga se armatura postavlja u dijelove napregnute na viak, . Glede dobrog prianjanja betona’za telitne Sipke armirani beton djeluje kao monolitni materijal. Armatura mora svuda biti obavijena betonom. Armatura mora biti narotito Gista od masti i rde koja se Ijusti. 4 BO 5 kulir ploda : ° “rubnjak parking plota ey : . cijev rigol suplji blok betonska kapa sl,8 stup ravni savinuti ISPITIVANJE BETONA Uzimanje uzoraka;~ uzorke svjeZe mjeSavine uzimamo iz mjeSalice ili s mjesta ugradnje, a ispitivanja: oda. izradu pokusnih tijela treba zapoteti najkasnije 30 minuta od uzimanja uzoraka. ©." Ispitivanje konzistencije; . ee + Fasprostiranjem (potresnt stl), : oo yeeben idee + slijeganjem (potresni sal), + 2bljanjem (Webeoy.apara . Odredivanje sadriaja’ vode vaganjem svjeZe i osuene mase betona, 'te odutimanjem (svjeZa - osuSena masa). Utvrdivanje granulometrijskog sastava ispune u svjeZoj betonskoj smjesi vrdi se ispiranjem vodom kroz sita s otvorima 8 - 1 - 0.2 mm. Ispitivanje tlatne tvrsto¢e Uatenjem do drobljenja probnih tijela: kocke, prizme, valjka pomoéu prea, 28 dana nakon izrade. Ispitivanje betona na zavr¥enoj konstrukciji metodama bez razaranja: pomotu Ceki¢a s oprugom, pomoéu sklerometra, rendgenskih zraka, gama-zraka, zvucnih ili ultrazvuénih . impulsa i dr. bs praenee's oye 92 Tag sent eae ew SOS . SAZETAK POJAM Beton (Siri smisao) = vezivo + ispunu + voda Beton (ui smisuo) = cement + Sunak + voda Beton: svjeli, oévrsli VRSTE BETONA: prema stanju, plastiénostl masi, naginu wml ola Prema mijesta izrade, prema osnovnim: sastojcima i svojstvima, SASTOICI BETONA: vezivo, ispuna, vod, dodaci. + Veziva su aktivne tvari koje s vodom veiu (hidratucija) sivarajudi kristale. ; + Ispuna: neaktivne wari koje ispunjavaju beton, smanjuju debljinu i. potrotnju veziva te povecavaju évrstodu. Prirodna, umjetna, + Vodu studi 2a hidrataciju i za odgovarajudu plastiénost (visak).’ ~ Dodaci betonu poboligavaju svojstva: vezunje, gustocu i dr, GRANULOMETRISKI SASTAV ISPUNE je omjer koligina izdvojaka raznih krupnota. Najbolji je onaj kojl uz najmanju potrosnju cememta daje najveéu Evrstocu betona. PLASTICNOST SVJEZEG BETONA je sposobnest betona 24 obikovanjes xemjoluft plastini, tekudi MARKE BETONA su normirane flaéne Evrstoce betona izrazene u MNim?. UTJECAI NA CVRSTOCU BETONA: sastojci, natin tarade, transport, ugradnja, zbijanje, temperatura, njega mladog betona i starost, ARMIRANI BETON = beton (obitni, neurmiranl) + armatura, Beton preuzima tlatna, a armatura vlaéna naprezanja, PREDNAPETI BETON = armirani beton s unaprijed ili naknadno prednapetom elusti¢nom armuturom + podnosi velika naprezunja, POSEBNE VRSTE BETONA: prema masi, -obradi, numjeni. INDUSTRUSKI BETONSKI PROIZVODI ~ twomitki proizvodi izradeni suvremenom tehnologijom i modernom opremom u velikim serijama. ISPITIVANJE BETONA: uzimanje uzoruka, ispitivanje plastiénosti, odredivanje sadréuja vode, utvrdivanje granulometrijskog sustava, ispitivanje évrstode f ispitivanje na zavrfeno) konsirukciji. PITANJA I ZADACI POIAM 1. Objasni, S10 je to beton? 2. Koja je razlika izmedu morta i betona? 3. Po éemu je beton bolji od prirodnog kamena? VRSTE BETONA 1, Nabroj vrste betona prema: stanju, plastiénosti, masi, nadinu izrade, obradl, mjestu izrade, osnovnim sastojcima i svojstvima (odijeliena pitanjal)? SASTOICI BETONA 1. Od éegu se sastoji beton u Sirem smislu, a od dega beton u udem smislu? 2. Koja je uloga veriva? 3. Cemu slugi ispuna? 4. Kolko najmanje vode treba dodati pri izradi betona? 5. Cemu sludi viak vode? 6. Koje uloge imuju dodaci betonu? 93PLASTICNOST. SVIEZEG BETONA 1. Sto je plasti¢nast ~ konsistencija i koje vrste ima svjeti beton? 2. ZaSto ne govorimo o plastitnosti oévrslog betona? GRANULOMETRUSKI SASTAV. 1. Sto je granulometrijski sastav ispune? 2. Koji granulometrijski sastav je najboli? 3. Kako ispitujemo granulometriski sastav? 4. -Nacnajte pregled prednosti i nedostataka krupne, site i srednje ispune! MARKE BETONA ©, 1. Sto ru marke: betona? 2. Koje marke betona su. predvidene propisima? 3. Zaito se marke betona Ispituju bak 28 dana po izradi? : 4 Dopunite tablicu priblitnih koligina cementa zu odredene marke betona za cemente k25 i a5! IZRADA BETONA 1. Nabroj etupe proizvodnje betonal Zbog éegu je vatno ispravno odmieravanje sustojaku? Vrijedi li uvijek pravilo S10 vige cementa ~ to é8ei beton? Zalto nije dobro mijefatl beton rueno? © éemu valjd voditi raduna pri transportu betonu? Zulto za. vibrirani beton koristimo beton s manje vode? Objasni stetno djelovanje potresanja mladog betona! Objasni Stetno djelovanje naglog susenja! Objasni Stetno djelovanje smreavanja! ARMIRANI BETON 1. Koju ulogu ima armatura u armiranom betonu? 2. U koji dio betona se postavija armatura? 3. Zbog éega se armutura postavija u donji dio grede? 4, ZaSto se armatura ne postavija w sredisnji dio grede ili nekog drugog nosacu? 5. Nabro} promjere glatke armature! 6 Treba li rebrastu armaturu saviti na kraju? PREDNAPETI BETON 4, Sto je prednapeti-beton? 2. Sto bi znatio naziv prenupeti, a fo prednapeti beton? 3. Zatto prednapeti beton podnosi vela naprezanja od armiranog? 4, Kako to da. je armatura 2a prednupeti beton puno tanja nego kod urmirunog betona, a ipak se postitu vee Evrstoce? POSEBNE VRSTE BETONA 1. Prema éemu dijelimo posebne vrste betona? 2 Napiil prostorne mase normalnog, teskog i lakog betona! 3. Koja su dobra, a koja loka svojstva lakog betona? 4. Nabroj najnite marke za: obiéan, armirani { prednupeti beton! INDUSTRUSKI BETONSKI PROIZVODI . . 1. Koja je prednost industrijski izradenih proizvoda u odnosu na proizvode izradene na gradiliftu? 2. Nabroj betonske proigvode koje si vidio! ISPITIVANIE. BETONA 1, Zbog cega uopée ispitujemo beton? 2 Koja ispitivanja betona se obvezutno vrke? 3, Zaito za ispitivanja tlaéne évrstoce izradujemo probna tijela? +4, Zalto ispitivanje betona na zavr’enoj konstrukeiji ne obavijamo metoduma $ razaranjem? PON AMRWN 8. UGLIIKOVODICNI MATERIJALI Ugljikovodiéni materijali su tvari na bazi ugljikovodika. To su: katran, bitumen i asfalt, Primjenjuju se u gradevnoj tehnici kao vezivna tvoriva za izradu kolnika, za zatitu od vode i viage, protiv hrdanja, za hidroizolaciju i za izradu drugih gradevnih materijala. KATRAN Katran je vrlo slozen kemijski spoj, mjeSavina -katranskib Jakih, srednjih, teskih i antracenskih ulja i smola, fenola, naftalina, sirovog antracena i vode. To je gusta smede crna ugljevita tekuéina specifi@nog mirisa, Djelovanjem zraka i svjetla, a glede hlapljivanja lakih ulja, prelazi u gusto tekuée stanje velike ljepljivosti. Poslije ishlapljivanja na zraku postaje krhak. Moze se zagrijavati na temperaturi 70°-110° C, Gusto¢a mu je od 1070 do 1300 kg/m3. Sirovi katran dobiva se suhom destilacijom ugljena ili drva, prema ¢ijim vrstama fazlikujemo razne vrste sirovog katrana: katran kamenog ugljena, katran smedeg ugljena, katran bjelogori¢nog, katran crnogoritnog drva i dr. Prerada sirovog katrana vi8i se postupnom destilacijom: 1, izdvojak - laka ulja; izdvajaju sc na temperaturi do 170° C, sadrZe benzol, naftalin, fenol. IL. izdvojak - srednja ulja; na tempcraturi 170° - 230° C, sadrie naftalin i fenol. IIL, iadvojak « teSka ulja; na temperaturi 230° - 270° C, mijeSaju se sa smolama i uljima. 1V. izdvojak - antracenska ulja; na temperaturi 270° - 370° C, dijele se u tri skupine: + laka antracenska ulja (do 300° C) + sredinja antracenska ulja (do 320° C) + teSka antracenska ulja (do 370°C): + V. ostatak - katranska smola VRSTE KATRANA Prema uporabi u graditeljstvu razlikujemo: katran za kolnike i katran za hidroizolacije. Katran za kolnike: Postoji 6 vrsta: K-10/17, 20/35, 40/70, 80/125, 140/240 i 250/50 (oznake se odnose na vrijeme u sekundama potrebno za istjecanje odredene koli¢ine katrana iz viskozimetra), Isporuéuje se u limenim’baévama ili cistemama. Uporaba: za povrSinsku obrady, za makadam i’ kao’ vezivo ‘za’ asfaltne betone. Temperatura zagrijavanja je 60°-120° C. Za izradu kolnika koristi se i hladni katran za kolnike. Katran_ za hidroizolaciju: Za hidroizolaciju koristi se samo katran kamenog ugljena. Dobiva se suhom destilacijom kamenog ugljena na temperaturi oko 1000° C. Na sobnoj temperaturi je crna viskozna teku€ina, gustoée 1100-1200 kg/m?. Na temperaturi 70° C postaje rijetka tekuCina, daljnjim zagrijavanjem se pjeni i postaje zapaljiv. Vrste katrana za hidroizolaciju: destilirani, preparirani, smole katrana kamenog ugljena, specijalna smola i rastvori smola,aga BITUMEN». Zemni vosak - bitumen je tekué, plastitan ili krut smolast materijal cme boje, rastvorljiv u ugljitnom disulfidu (CS2) i kloroformu (CHCI3). Neosjetljiv je na kemijske utjecaje i ne propuSta vodu. Na nizim temperaturama postaje sve tvrdi i tvrSéi, a zagrijavanjem tjestast i potpuno teku¢. Mode se zagrijati:na -140%-180° C. Na vi8oj temperaturi je zapaljiv i gori gustim ¢adavim plamenom. . Razlikujemo prirodni i umjetni bitumen, Be Prirodni. bitumen rijetko je potpuno Cist, NajéeSée je pomijeSan s ilovatom i pijeskom, a nalazi se u bitumenskim vapnencima, Skriljcima i prirodnim asfaltima. Umietni bitumen je ostatak postupne destilacije nafte. Postupnom destilacijom prvo se izdvaja benzin, zatim petrolej, plinsko ulje i ostatak koji prema vrsti nafte Cine: vazelin, parafin, maziva ulja i asfaltni bitumen kao najteZi ostatak, Poslije destilacije bitumen se specijalnim postupcima preraduje u razlitite vrste. Umjetni bitumen Zistiji je od prirodnog i potpuno se rastvara u ugtjitnom disulfidu, UPORABA BITUMENA U graditeljstvu bitumen se koristi za gradnju kolnika i staza, za izolaciju od viage i za druge potrebe. Bitumeni_za_kolnike imaju svojstva prilagodena potrebama, a koriste se za povrinsku obradu, za asfaltni beton, makadam i lijevani asfalt. To su mekée vrste bitumena temperature razmekSavanja ispod 70° C, ali ne nie od 30° C. Bitumen za kolnike dijeli se na sedam vrsta: BIT 200, BIT 130, BIT 90, BIT 60, BIT 45, BIT 25 i BIT 15 (broj znaci dubinu prodiranja standardne igle u uzorak - penetraciju). Najvise se primjenjuju BIT 60 i BIT 90, a rjede BIT 200. Bitumen se isporuéuje u limenim baévama s oznakom napisanom uljnom bojom. Bitumen za_hidroizolaciju mora biti nerastvorijiv u vodi i velike ljepljivosti, ne smije omekSavati na viSim temparaturama ni pucati na niskim, mora biti otporan na oborine, vrio plastizan i neosjetljiv na kiseline. BITUMENSKI I. KATRANSKI -PROIZVODI Ovi proizvodi'dobivaju se djelovanjeim rastvaraza (razna ulja) na bitumen i katran. Od razrijedenih bitumena i katrana kao veziva i dodataka (cement, vapno, kameno bragno, azbestne niti) dobivaju se brojni materijali za raznu uporabu. To su: razrijedeni bitumen, indrustrijski bitumen, bitumenski rastvori, hladan katran, destilirani katran, preparirani katran, smole katrana kamenog ugljena, specijalna smola, rastvori smola, bitumenska emulzija, katranska emulzija, katranizirani bitumen, bitumenizirani katran, veziva s dodatkom gume i lateksa i dr, : ‘i (RB) dobiva se dodavanjem mineralnog ili katranskog ulja bitumenu, Neki radrijedeni bitumeni koriste se u hladnom stanju, a drugi se zagrijavaju na 70°-90° C, Razlikujemo pet tipova razrijedenog bitumena: RB 0/1, 5/10, 30/50, 100/70, i 200/300. 96 Industrijski bitumen dobiva se preradom sirove nafte postupkom vakuum destilacije ili oksidacijom vakuum ostataka, Ima poviseny totku razmekSavanja i bolju gipkost, ObiljeZava se s “Ind. bitumen", a koristi se za hidroizolacije, izradu lakova, zamaza, masa 2a zalijevanje i brtvijenje. Isporuéuje se u limenim batvama, a kruéi u obliku blokova, ploda i dr. oo Hiladni_katran (HK) za, kolnike je katran viskoznosti privremend sniZene.uljem za razrijedivanje koje -ugradivanjem ishlapi ili oksidira..Vrlo je zapaljiv, ugraduje se u hladnom stanju, Pogodan je za popravijanje kolnika. Isporucujé se u limenim baévama ili cisterniama s oznakom HK. U baévama na suncu moze nastati nadtlak.. " Destilirani katran dobiva se iz kamenog ugljena uklanjanjem lakSe ispailjivih ulja destilacijom. Koristi se za hidroizolaciju.. Preparirani_katran sastoji se od katranske smole i katranskog ulja, a bez vode je. Koristi se za hidroizolaciju, Katranske smole kamenog ugljena dobivaju se destiliranjom sirovog katrana, To su évrsti_vrlo Ljepljivi materijali crne boje. Prema tehnologiji proizvodnje mogu biti razlicitih_tvrdoéa: meka, srednja i tvrda smola, Osim za hidroizojaciju, posebno pripremljene smole koriste se za impregniranje drva i za izradu krovne ljepenke, Specijana_smola katrana kamenog ugljena dobiva.se oplemenjivanjem meke katranske smole. Ima veée plastitno podrugje nego obitne smole, Uporaba: za hidroizolaciju. Rastvori_smola su rastvori mekih smola katrana i kamenog ugljena u organskim rasivaracima (najéeSce benzen). Vrlo su zapaljivi i eksplozivni. Rabe se za hidroizolaciju. Bitumenske_i_katranske emulzije dobivaju se snagnim mijeSanjem bitumena i katrana, s vodom { emulgatorima, da bi se dobila odgovaraju¢a: rasprsenost veziva veligine zrnca 1-2 mikrona (lebde¢e stanje), Kao emulgatori sluge sapuni masnil kiselina, Zelatina, Skroba, kazeina, guma, vodeno staklo i dr. Postotak bitumena odnosno katrana je oko 50%, a emulgatora se dodaje oko 3%, ostalo su voda i dodaci. Emulzije mogu biti: alkalne (A), kisele (K), visokoviskozne (V), postojane na mrazu (M) i specijalne (S). Alkalne sluze za vezanje alkalnog kamenog materijala (ispuna taloZnih i vapnenackih stijena), a kisele za vezanje kiselih materijala (kremen, bazalt, sijenit, porfir). Emulzije se ugraduju u hladnom stanju, po ugradivanju jedan dio vode ishlapi, a ije konstrukcija, tako da na premazu ostaje vrlo tanak nepropusni sloj bitumena, moraju biti dovoljno postojane glede transporta i vremena do ugradivanja (najmanje 3 mijeseca). Za jate i guSée slojeve emulzije se mijeSaju s raznim dodacima: cement, kameno brano, prah od pluta, hidratizirano vapno, azbestne niti i dr, Emulzije se isporuéuju u limenim baévama i cisternama. Katranizirani bitumen je mjeSavina katrana i bitumena u kojoj previadava katran. Bitumenizirani katran je mjeSavina bitumena i katrana u kojoj prevladava bitumen. Uporaba ovih mjeSavina je za gradnju putova. Veziva s dodatkom gume i lateksa; ugljikovoditna veziva s dodatkom gume koriste se za proizvodnju asfalta i asfaltnog betona, te kao hladan premaz. Guma se dodaje u obliku lateksa, granulata, vulkanizirane gume i kao brasno prirodne nevulkanizirance gume. : 97PASFALT. Zemna smola - asfalt je mjeSavina bitumena i mineralne ispune, a sadrdi jos sumpor, du8ik i-kisik. Sli¢an’ je smoli,. tamnosmnede i cme boje, Yusturasta i sjajna prijeloma, gustoe 1100-1200. kg/m’, Taliste mu jena oko 100° C. Lako je zapaljiv i gori-svijetlecim plamenom s puno dima:-U vodi je netopljiv, u alkoholu i eteru ‘djelomiéno; a u benzenu je potpuno topljiv. : . : PODJELA PREMA POSTANKU - Prema postanku asfalt dijelimo na prirodni i umjetni.. . ~ Prirodni-asfalt je prirodna mjeSavina. Najtes¢e je vapnenac natopljen bitumenom (vapnenac .s oko 10-20% bitumena). Prirodni asfalt nastao je iz petroleja, ishlapljivanjem lakSih komponenata, a ostatkom teSko hlapljivog bitumena, te n jegovom polimerizacijom i oksidacijom. Mljevenjem asfaltnog kamena dobiva se asfaltno brasno, Uporaba asfaltnog brasna: + za izradu nabijenog asfalta, ~ kao dodatak za izradu asfaltnog morta, - za izradu asfaltnog betona i za izradu usfaltnog mastiksa. U zagrijani bitumen (150® c) uz mijeSanje dodaje se asfaltno bragno i lijeva u prizmatiéna tijela mase 25 kg, koja se ohlade i slue kao poluproizvod. Dodatkom asfaltnog braSnd poveéava se povrsina ljepljenja, smanjuje se debljina bitumena za vezanje zmaca i tako poveCava kohezija i ukupna ¢vrsto¢a asfalta. Najpoznatije nalazi8te prirodnog asfalta je na otoku Trinidadu u Atlantskom oceanu (trinidadski’ asfalt), Kod nas ga ima kod Vrgorca. Trinidadski asfalt_ sadr2i istog bitumena 56.5%, organskih materija, pijeska i vulkanskog pepela 43.5%. Vrgoracki asfalt ima oko 8% bitumena, Umietni_asfalt je umjetna mjeSavina bitumana i ispune. Prema nacinu spravljanja razlikujemo: nabijeni, valjani i lijevani asfalt, Nabijeni asfalt je mjeSavina prirodnog asfalta kamena ili mljevenog vapnenca i bitumena (7.5-12%), koja se u Zagrijanom stanju nanosi_ na suhu betonsku podlogu. Nabijanjem zagrijanim nabijacima izdvaja se bitumen i ponovno pretvara u asfaltni kamen, Naljani asfalt' je mjeSavina tutenca, pijeska i filera s bitumenom kao vezivom; MjeSavina seu vruGem stanju nanosi na évrstu podlogu i valja Zeljeznim valjcima, “ Lijevani asfalt dobiva se od usitnjenog asfaltnog mastika, bitumena i kamenih zma razne krupnoGe. MjeSavina se kuha na 180° C, uz stalno mijeSanje. Ugraduje se u zagrijanom stanju na suhy, Cistu i évrstu podlogu. UPORABA ASFALTA -izrada kolnika, pjeSackih staza, ravnih krovova, terasa i dr., ‘ao OSNOVA Za polaganje parketa, - izolacijski materijal u obliku premaza i asfaltnog morta, ~ za premazivanje zidova; . - za izradu vodoravnih izolacija, + za zaStitu od rdanja, ~ 2a proizvodnju lakova,. - kao zastitni premaz tomjeva.s kiselinama i komora za proizvodnju klomog vapna. HRVATSKA INDUSTRIJA UGLJIKOVODICNIH VEZIVA Poduzeée “Katran” iz Zagreba je najstariji proizvodat (1890.) bitumenskih materijala u ovom dijelu Europe i jedini u Hrvatskoj. Proizvodi Siroku lepezu bitumenskih cestogradevnih mmaterijala_ za niskogradnju (razrijedene bitumene, bitumenske emulzije, sitnozmate asfalte, bitumenske kitove i dr.), materijale za hidroizolaciju_u_visokogradnji_ (hidroizolacijske vrpce koje se ugraduju vrucim \epljenjem, fleksibilne i visokofleksibilne hidroizolacijske vrpce s uloscima od kovinskih folija, ojacanog staklenog voala, staklene tkanine i poliesterskog pusta koji se ugraduju zavarivanjem, te homogene visokofleksibilne monolitne paste koje se ugraduju hladnim postupkom): + BITUFIX-hidroizolacijske trake za ugradnju zavarivanjem, - KABIT-samoljepljiva bitumenska (raka s aluminijskom folijom, - RUBIT i RUBITRAX-klasitnc hidroizotacijske trake od sirovog krovnog kartona, + VOALBIT i BITUMAL-hidroizolacijske trake za ugradnju vrucim postupkom, + KABITRON-bitumenizirani papiti, + PLASTOBIT, BIKROFIX-hladne homogene. fleksibilne bitumenske paste, + FUGIT-visokofleksibilna bitumenska masa-kit, + PLUBIT-lagana i clastigna bitumenska masa, + KLASTIK,KASFALT-sitnozrnati lijevani asfalti, + EMULBIT i EMULFIX-bitumenske cmutlzijc, + CESTOL, CESTOFIX-razrijedeni bitumeni, + PODEX-podne obloge s hidroizolacijom, + RESITOL-hladan bitumenski premaz, . + BITIZOL-vruéa bitumenska masa, + PRESFALT-tekuée bitumensko vezivo, + COULE POGACE-od bitumena i usitnjenog kamena, . - BIMAS-bitumensko mineralna masa, + COLORBIT-bitumensko emulzijski premazi, + TERSIL-vodena disperzija za zaftitu asfalta. SAZETAK Upliikovodiéna veziva + veziva na basi ughikovodiku: katran, biwmen, asfalt. KATRAN Dobivu se suhom destilacijom ugliena ili drva. Postupna destilacija sirovog katrana: ruzna ulja, ostatak + katrunska smola. Viste prema uporabi: kolnicki i hidroizolucijski.BITUMEN Bitumen je ostatak postupne destilacije nafte. Moke se grijati do 160" ‘ na vigoj temperaturi je zupaliv, postanku: prirodui i umjeini, Prirodni ‘nije’ Gist’ Uporaba:’ ‘za kolnike i KATRANSKO-BITUMENSKI PROIZVODI Dobivaju se rastvaranjem katcana ili bitumen. ili izradom emp ruarijedeni i industrijski bitumen, Iiladan, destilirani i preparirani katran, katranske, ‘SpetijalhieSinole | rasivori_smola, emulzije, katranizirani bitumen i bitumenizirani katran i veziva s dlodatkom gume i tateksa, ASFALT Asfalt je mjeSavina bitumena i ispune, Podjelar prema posianku: prirodni, wmjetni. Privodni + prirodna, a umjetni + unijetna mjesavina bitumena i vapnenca, Viste prema’ spravijanjuz nabijeni, valjani, lijevani. PITANIA I ZADACT UGI.IKOVODICNA VEZIVA 1. Sto su uglikovodigna vezivu? 2. Koja veziva spadaju 1 ughikovodiéna veziva? 3. Prikupite wzorke ih veziva i ierudite preglede! KATRAN 1. Koja su svojstva katrana? . Kako se dobiva sirovi katran? Koje vrste sirovog katrana poznajes? 1. Sto je ostatak destilacije sirovog katrana? 5. Koje wrste gradevnog katrana raslikujemo? Kako dijelimo katran za kolnike? Sto je katran za hidroizolaciju? Viste hidroizolacijskog katrana? PNOWAWNS BITUMEN, 1. Koja svojstva’ ima bitumen? Poalela bitumen ‘prema postanku? Koje su vrste kolnitkog bitumena? Koja, svojstva mora imati bitumen za hidroizolucije? Po demu se ruzlikuju katran é bitumen? Kako se dobivaju kairansko-bitumenski proizvodi? Nabroj katransko-bitumenske proizvode! Ohbjasni postupak izrade emulzija i njihiove preduostil DN ABE WN ASFALT 1. Sto je usfult i koja su mu svojstva? 2. Podjelu asfalta. prema postanku? 3. Kako se dobivd asfalmo bruino? 100 9. DRVO POJAM Uz kamen drvo je najstariji gradevni materijal, koji se zbog dobrih svojstava koristi i danas, Glede dugogodi&njeg rasta i sporog postizanja tehnitke kakvpée, u graditeljstvu ga koristimo tamo edi lie gan ne moazemo, zamnijeniti drugim materi; ijalima, Dobra svoisiva : ~ razmjemno jeftino (prirodni materijal), © © 80° - podnosi dosta velika tlacna, viatna i posmiéna naprezanja, - ima dobru évrstoéu, elastitnost i razmjerno malu teZinu, - dobar je toplinski i zvucni izolator, - otporno je protiv kiselina i soli, - ugodno djeluje bojom i teksturom, J} + vlaZenjem bubri, a suSenjem se uted ("radi"), 1 -uniStavaju ga crvotodine, -u vlaZnim i neprozraénim prostorijama pljesnivi i trune. U hrvatskomn jeziku rijed "drvo" ima dva znagenja: vo stablo (lat. arbor); genitiv jednine = drveta; mnoZina = drvece 2. tehnigki pojam = neZiv drvenasti materijal (lat. lignum);, genitiv jednine = drva; mnoZina = drvlje; drva (za ogrijev) BOTANICKI DIJELOVI DRVETA Drvo (sl. 1) je vigegodignja drvenasta biljka, sastoji se od nadzemnog dijeta - stabla, i podzemnog - korijena. Stablo sc sastoji od kroSnje i debla, Krognja je ukupna masa. grana, ogranaka, mladica, pupova, listova, evjetova i plodova. Debto j peat dio koji nosi kroSnju i kao najvagniji gradevni_ mate je podzemni dio koji uevedéuje stablo za podlogu i upija iz Me vedu | branive wad Ziliste je prijetaz iz korijena u deblo. Oblici stabla: Stablo s izrazitim deblom (sl. 2a) Stablo s neizrazitim deblom (sl. 2b) 101Oblici stabla prema odnosu debla i kro8nj + Stablo sa osamice (sl, 3: debelo deblo, velika krognj + Stablo podjednak « + Siablo iz gustog sklopa (s1..3c); velika yisina stabla. Ucblo veee od krosnje - najbolje za tchnizku uporabu. ) mala visina stabla, krulko Koy. sklopa (sl, nos kroknje i debla. veea visina stabla, sl. 3 Klase stabala prema visini: I. klasa: stabla visoka 30-40 m (smreka, bor obitni, hrast luznjak, jela, bukva...) IL. klasa: stabla visoka 20-30 m (omorika, crni bor, kesten, hrast sladun, grab...) TIL. klasa: stabla visoka 10-20 m (hrast medunae, jabuka, kruska, klen...) IV. klasa: stabla visoka 5-10 m (borovica, erni jasen... Stabalca i grmovi: do 5 m - nemaju tehnitku vrijednos! Kao debljina stabla uzima se promjer debla na visini oko 130 em od zemlje (prsna visina). Vanjska svojstva debla Vanjska svojstva debla su: Gisto€a, ravnost i jedrina. Cistoéa; tisto deblo je ono koje od Zilista do kro&nje nema grane, grandice i njihove ostatke. Ravnost; prema ravnosti debla mogu biti: ravna, zakrivijena i kriva. Ravno deb1o (sl, 4a): uzdudna geometrijska-os mu je ravna, a popregni presjeci u tlocriu su koncentrigni krugovi. Zakrivijeno dcblo (sl, 4b): zakrivijeno je u jednoj ravnini, a presjeci su ekscentri Krivo deb! o (sl, 4c): zakrivijeno je u vige ravnina, « presjeci su razbacani krugovi. : | & O% Qf a b Jedrina; prema jedrini deblo mode biti jedro i nejedro. é Jedro ili punodryno deblo (sI. 5a) neprimjeino se stanjuje prema krofnji (manje od 2%). Ne jed-ro ili malodrvno deblo (sl. Sb), naglo se stanjuje prema krosnji (vise od 2%). Jedro deblo ima bolju iskoristivost od nejedrog. 4a0 a aidetbiinen viediog > KARAKTERISTICNI PRESJECI DEBLA Karakteristi¢ni presjeci debla su: gelni, uzduzni i Kosi: ; ! Celni iti popretni_presiek (sl. 6) ima vise ili manje oblik kruga. Na njemu se u obliku koncentricnih kruznica vide: kora, liko, kambij, bijel, srZ, godovi i srce, te srZni traci i pore. @/ Eelnl it popreént Presiek 4/ radijolni presjek 4 ¢/ tangeneijain’ presen UzduZni presiek moze biti kroz srce (radijalni) ili pored srca (tangencijalni) (sl. 7). Na njima se takoder vide kora, liko, kambij, bijel i sr2 (na onom kroz srce vidi se i srce), ali kao paralelne crte. osi presjek (51.8) je neka sredina izmiedu elnog i uzduznog presjeka, *% sve je u obliku koncentrignih, manje ili vise izduZenih elipsa. sh.8 ' GRADA DRVA ! Elementi grade drva su stanice. Sve drvne stanice svrstavaju se u éetiri :.vrste: .drvna.. vlakanca, -.traheje, traheide i parenhimske stanice.. Reyna_viakancs (sl. 9a) su tanke izduzene stanice w uzduZnom smjeru drva listaga, koje drvu daju évrstotu, . Traheie (s1, 9b) su Suplie, batvaste stanice / usmjcrene uzduzno, slu2e za provodenje vode. U proljetnom dijelu goda imaju veCe Supljine nego u jesenskom., qd LD ‘Traheide (sl. 9c) su Suplje vretenaste stanice, ‘Sluze za provodenje vode i za vrstocu, Parenhimske stanice (sl. 9d) su najmanje stanice, imaju oblik kvadra ili vretena, Uloge su im razlitite, a najva2nija je spremanje rezervne hrane i vodenje sokova. a b c sl.9Svaka drvna stanica sastoji se od stanitne stijenke ili membrane, u kojoj se nalazi Supljina koju zovemo otvor, pora ili lumen, Svaki_ sloj stanitne stijenke graden je od tankih celuloznih niti koje se zovu kristaliti ili miceli. Propusna mjesta na stijenkama stanice, koja sluze za protjecanje sokova iz jedne stanice.u drugu, zovu se jazice. Elementarni kemijski sastay drva kemijski sastav: ugljik (C) 50%, kisik (0) 43%, vodik (H) 6%, dusik (N)°1%. Medusobnimn spajanjem ovih elemenata nastaju dvije osnovne tvari od kojih su gradene stanigne stijenke. To su celuloza i lignin, Stanicne stijenke gine kostur drva. One su zapravo drvo, Colulozg je bijela vlaknasta (var bez okusa i mirisa, Sastoji se od ughiika, vodika i kisika (CgH 190s). Od celulomih viakana izgraden je kostur stanigne stijenke slijepljen ligninom. Lignin je smjesa raznih organskih (vari koje do danas nisu potpuno poznate. Sporedni kemijski sastojci drva To su tvari koje nalazimo u stanigénim. Supijinama, a medustanicnim prostorima ili sitnim Supljinama stanignih stijenki. One zapravo nisu drvo. Sporedni kemijski sastojci drva su: voda, smola, Seéer, Skrob,. masti i masna wlja, eteri¢na ulja, guma, bojila, otrovi, trijeslovine, pepeo i dr. RODOVI I VRSTE DRVETA Razlikujemo dva glavna roda: cmogorica (&etinjate), bjelogorica (listage) i Posebne vrste inozemnog i iegzotiénog drveta. :- Cmogorica je jednostavnije grade, bez traheja i drvnih vlakanaca. Raspored traheida je pravilan, Bjelogorica ima slozeniju gradu, ‘sa sve Getiri vrsie stanica: drvna vlakanca, traheje, ‘traheide i parenhimske stanice: Gradeno je nepravilno. CRNOGORICNO DRVO Po udestalosti primjenc za gradevne svrhe crnogoriéno drvo je na prvom mjestu. Glavne vrste: jela, smreka, bor, aris, Sela je najrasprosteanjenije gorsko drvo. Drvo jelovog stabla je Jelovina $a svojstvima: meko, lako, elastitno, lako se obraduje i kala. Brzo propada u promjenama suhog i ~viaznog. 104 Uporaba za gradevne. svrhe: za pomoéne konstrukcije (skele, potpore, oplate, podnice), 2a tradicionalne (krovi8te) i suvremene inZenjerijske konstrukcije (reSetkasti i sli¢ni drveni nosadi za ve¢e raspone). ° Smreka; smrekovina se koristi za gradevne svrhe kao i jelovina, za stolarske vi8e od nje. Bor je vrlo uvazeno crnogoriéno drvo. Razlikujemo bijeli i cmi.borj TeZina, tvrdota, €vrstoca, smolavost i, tu t. veca je nego u ostalih crogorinih vrsta, ali se teze obraduje. Borovina sé Koristi u niskogradnji za pilotiranje, za drvene mostove, drvene tarace i sl. U'visokogradnji za vanjske.dijelove Prozora i vrata, za drvene rolete fdr. i kao specijalna grada za izradu Zeljeznitkih vagona. Ari8 je iznimno listopadno drvo u rodu cmogorice. ‘Arievina je po svojstvima slitna borovini, ali je i bolja jer je ne napada crvotodina i "rad" joj je neznatan. Koristi se kao i borovina, ali i u vodogradnji i brodogradnji. BJELOGORICNO DRVO . Od bjelogoriénog drveta za gradevne svthe najvise se koriste hrast i bukva, a manje brijest. Hrast je najveée i najuglednije stablo bjelogori¢nih Suma, Najvaznije vrste su luznjak i kitnjak. Hrastovina je tvrda, Evrsta, elastitna, dobro podnosi promjene suhog i vlaZnog, a ako je stalno u vodi, gotovo je vjetna. Dobro se kala i lako obraduje. Napada je crvototina, Kao tehnitko drvo koristi se za pilotiranje, za mostove, vodogradnje, brodogradnje, gradevnu stolariju, namjeStaj, parket, fumir i dr. Bukva; bukovina ima mnogo dobrih svojstava hrastovine, a premaSuje ju u evrstoci vlakanaca i savijanju. Nedostaci su joj: vitoperenje, "rad", podloZnost crvototini, umanjena trajnost na suhom i propadanje u promjeni suhog i vlaZnog. U prvom redu se koristi kao stolarsko drvo. Parena bukovina trajnija je i otpornija prema vitoperenju i crvotodini. Impregnirana se koristi za Zeljeznitke pragove, mosnice i kocke za taracanje. Bukovi furniri koriste se za izradu Sperploge. Brijest je évrsto i trajno drvo postojana obujma. Rabi se w brodogradnji, stolarstvu i tokarstvu. “\ EGZOTICNO DRVO'** Egzotitno drvo (egzota) je drvo kojemu je domovina neka daleka (egzotitna) zemlja, a mi ga uvozimo kao materijal. U_ egzote spadaju: .mahagonijevina, palisandrovina, ebanovina, tikovina, padukovina, afromosijevina, makoreovina, okumeovina, platanovina, zebranovina, bubingovina, avodirevina i dr. Egzoti¢na drva cijenjena u graditeljstvu su: mahagonij, palisandar, teak (tik) i sl. 105