162 _ wooo
Slika 3.34 Meteorolosti opservatori) Grié v Zagrebu
4 HIDROLOGIJA POVRSINSKIH VODA.
4.1 Osnoyni pojmovi)
‘drotigija povitinskth voda ii potamologlja je grana hidrofogije koja prow
ava powrsinshe ohove i njitove hidrolotke retime, wkljucujuti rijecnu dinamiku, 0
pojave erozife i pronosa nanosa
Hidrolotkd ili vodat retim su varijacije (ralicitost, promjene) u stanju 1
arakteristikama vodnoga loka koje se u vremenu i prostoru redovito poravliai (
hoje prolaze trot faze, npr sezonshe
‘ods ezim opéenito je sve to ses vodomzbiva na adredenome liv: povrsinsko
ctjecanje po sliva iu vodotoku, isparavanje, pocjedivanie » gomije povrsinske slojeve
{itasfere, prokapliivanje do podzemnih vodonosni slojeva, te poniranje i podzermo
‘tjecanje u porozoj stein’ ili pdtzemaim vodotocims, Podaemmi vextotoo\w kotimna
vvoda tcde 52 slobodnim vodnim licem ili pod dakom jedao su od glavnih abilje?ja
krSkih podrutja.
tjecanje je dio oborine koji se pojavljuie kao vodotok. Dio oborine pale na
liv koji sudjeluje w otfecanju naziva se efektivaom ili neto oborinom, il oborinom
koja atjete
Protok je koliéina vode Sto prolazi kroz popreéni presjek vodoioka we jedinue
vremena. Prema odabranc}jedinici vrerens ralikyj se-sekundni,reinutn, sam i
U,7 196
Na osnovi provedenoga testa moze se zakluéiti da razmatrani niz stednjin
_goditnjh protoka nije homogen. Prema tome, srednji godin protoci Krkew profiha
Marasovine i2 razdoblja od 1963. do 1990, godine &ine dva niza: jedan iz rezdoblja
‘od 1963, do 2980.,a drugi u razdoblju od 1981. do 1990. godine (sika 4.5).
TTT TTT
‘Ska445 Hidrogram stednjihgoajhprotoka Keke v profil Msrasovine,nizoviw razdobljims
‘0d 1963. do 1980, i od 1981. do 1990. godine
Dok se za dlanove niza sredjih godisnjih protoka redovito moze usvojit da su
rmedusobno noovisni, zanizove kstremnih godinjih protoka ire abrait pozomost
na datume njihova pojaviivanja. Primjeriee, ako su se maksimalni godiaji protoci
pojavil krajem prosinea jedne ina samome potetku druge godine, sigumo je da je
‘elika voda iz prosinca prethodae godine imala odrodeni uijeca) na maksimalni protok
2 sijedajo, pa te) podatak nije oeovisan o prethodnome. Takve se situacije mogu
izbjeei obradom hidrolo8kih godina
Jesu li nizovi sredajih godisnjih protoka Krke w profilu Marasovine dovoljno
‘dugi za statstigku obradu,jednostavno je provjeriti na temelju izraza (4.11) ii (4.12)
Primjerice, 2a niz od 1963. do 1980. godine, gdje je koefieijentvarjacie c, =0,16, a
broj Elanova n = 18, pogreska koeficijenta varijacije ,, je prema izrazu (4.2)
oroscuarosesctvoo 377
Jiad= pt
oa PS TET
Prema provedenome ispitivanju, nis srednjih yodisih protoka Kske u profilu
Marasovine iz azdoblja od 1963, cu 1980. godine je dovoljno dug da bi se na njega
smog primijeiti metode matematicke statistike
Primjenom statisticih metoda na nizave koji zadevoljavajunavederih petuyjeta
dreduja se razigte vjerojatnosti pojavijivanja sa sljedetim ciljem
Osnovni cilj primjene raguna vyjerojatnosti u hidrologiji je definiranje
povratnoga razdoblja neke odredene velitine (meteoraloike ili hidroloske) iz
niza lzmjerenth podatakea ii, pak, ekstrapolacijom, ako je t veliSina veéa od
najveGega izmjerenog podatka.
Varijabla.X moze poprimiti vrijednosti x, x. x,y §aekom vjerojatnoseu
Pp Py» Py os Py -N& ova) je natin defniran pojam prekidne sluéajne variable
‘Slap svih izmjerenih vrijednosti slucajne varijable (neprekidne ili prekidne) naziva
se uzorkom,
Poredaju li se &lanoviniza po velitins obzirom ne opadanje-x, Xp —¥y—¥,
‘jerojataostpojaviivanja mete ili veée vejednosti je:
+0028 9% =010
ork
(4.18)
aie je broj ‘anova nia,
‘Suprotno od toga, jerjatnost pda se pojavi vrijednost x, ili manja vijednost je
Pm (419)
pez odnosa
Pa Bay? (420)
sijedi:
pyri meme aan
Prema tome, vjerojainost m.toga Slana nalazi se izmed
mmol
non
Kod velikog broja élanova niza w taj razlika mala, ali u praksi je rijetko n > 40.
Zoog tops je H. A. Foster (1934.) uveo pojam kempromisne verajatncsti:
m-05
(422) 178 cmc.
/-- rojas et 1 ai seme prigovont da positjems ana riza nde
~1 neodgovarajnce povraino razdoblje 2n, Povratno razdoblje pili PP? je dugoroan
ogetnt mere rma il goin wkjei ee jdapojoa egos
tone mote nodes ast B08 HO
Gein FoacoveLompronine verter 2 jerjstot pave nga dana
sin ps oe ath le node nae ake oi
| Nn. Cepodsier ar (423)
A Hzeo: i (42
W. Weibull: (4.25)
U stedinisuraspodjele rzike u vjerojatnostima pojavijivanja prema formulama
(4.22) - (4.25) beanatajne, Nona krajevima respodte ~ Sto je vrlo van0- razlike uw
‘jerojatnostipojaivanja prema razliitim formalsma poprimaju aacajne vrijednosti
Pri izbort odgovarajuce formule nema nekih posebnih pravila i preporuka, pat
vadnw ulogu igr iskustvo obradivaca,
‘Ukestalost neke vrijedanostisluéajne varijable je bra) kojipokazuje koko puta
se ta vrijednost varjable pojavita. Prema tome, utestaost ili frekvencija je broj
‘pojavljivanja neke vrijednosti prekidne (diskretne) varijable u mekome odredenom
razdoblju opazanja. Grafichi prikaz uéestalost i prekidne variable u Koordinatnom
sustavu zove se raspodjela utestalostt ili histogram. U hidrologiji histogrami
predstavljju vlo value grafidhe prikaze, kojima se losrina zactupljenost pojedinih
‘rijednostiumutarraspona vrijednosti koje poprima pojedini razmatrani Karakteristicni
parametar. Usestalosti je uobigajeno svrstai u razrede (klase) i graficki prikazati uw
obliku stepenigastihdijagram, pa jeu tomsmislu UNESCO 1982.) dao velo precizmu
definiciju histograma:
Histogram utestalosti je dijagram uéesialostjedne varjable s pravokuinicima.
Ti su pravoluinici postavijeni na apscisnoy ost. Njiliova je rina jedwaka interval
razreda, a vsina predstavija usestalost. Povrsina pravokuintka proporcionalna je
ugestalostirazreda (Klase). 1
‘Ako se broj pojavijivanje neke prekidne slutajne varijable ili uéestalost poljeli
suleupnim brojem pojava dobije se relativaa uéestalost ili vjerojatnost pojavijivanja
(pte varjable. Zoro vjerojatnost pojavijivanja Svih varjabli mora biti jednak jedinic:
Zpal
TTR ae ave pov poring”
uorcoscnrovusan voor 179
” o e
a a o
7
Ska4.6 Hisar ankessiaih paramere uhnvastome it: vetineslvove 4)
{rset godine etic oboe Pc) oot vanjaiesredh godin
Frotla cj house since sed gaciihpotlae se spin
otc Kofi een sedi vodn cD, 1395.6)
Na slici 4.6 prikazani su histogrami relativaih uéestalost Sest karakteristignih
parametara regionalne analize provedene za $8 hidrolotkih profilau kréu Hevatske.
HidroloSke obrade - dij su sastavni dio grafitk prikaz, prematome ihistogrami
= ‘rebaju prvenstvene dati davoljno informacija. Na temelju histograma mogu se
investi vaimi op6i zakljuéci, kako to slijedi iz primjera sa slike 46.
Uhrvatskome je krSu, prema histogramu utestalostina sii 4.60, njveés zastue
plicoost slivova velitine 4 = 100 - 500 km? - u 54 posto sluéajeva (nepravilna je
podjela na osi A na slici 4.68 usvojena radi preglednosti. Vrijednosti prosjeénih
godisnjih efektivnih oborina (oborine koje or), dane na slici 4.66, vio su niske w
samo 9 posto sluéajeva (P, < 500 mmm) i to zbog poniranja vode na slivovima iu
koritims vodotoka, Najge8ée su efektivne obotine, w 39 posto sluéaieva, izmedu $00
§ 1000 mia, a u 28 posto sluéajeva od 1000 do 1500 mm. U 3 posto slucajeva
vrijednosti koeficijenata varijacije srednjih eodisniih protoka c, dane a slici 4.6¢, u
‘granicama su od 0,15 do 0,25. F
‘Koeficijenti asimetie sredaih gadsniih protoka c, , kako pokazuje slike 4.6d,
najteSée seu 38 posto sludajeva- krecu of -0,5 do 0, au 35 post slugajeva od 0 do
0,5. Na osnovi njihova histograme mode se zakljutiti da se koeficijenti asimetije 180 _moraioeun
dobro pritagodav'giu normaingjraspodjeli (opisanoy u post. 4.3 3). Srednjyspecifidms
Adotocinaslici 4.6e u 23 posto slutajeva su q=20. 30 Vs/km a najée8ée (u 37 poste
slugajeva) q = 30 - 40 Vs/krn’. Otjecaji Koeficijenti¢ u 41 su posto slugajeva velo
visoki - 0d 0,70 do 0,80 (slika 4.64) -f znatno su veéi nego u nekrékim podrtjima
Glavnirazlog tome jest dena veeini krSkih slivova oborina br2o ponite i nglavaci
tee kroz podzerlje, a povrtinska hidrogrefska aurea je rijetka i glavni vodotoci st
kath, pa su 260g toga gubici usijed isparavanja manji nego me nekrSkim Sivowis
Usestalosti pojavjivanja mogu se aproksimirati neko neprekidnom Krivuljom
koja se naziva krivulja uéestalosti
Krivulje westalosti mogu se pojavitiu ravi
prikazana su na slici 4.7.
° » a 4
{ | I
‘Sika 4.7 Osnovni obi rivuliuécstelox a simetitan ltronnalan oli; b asimetitan obi
jak maksimurnom )asimetrican obliks dvama maksimumima;d jedonsran cli
im oblicima, Zetiri osnovny oblika
U anelizama pojava u prirodi uglaunom se rabe asimetriéne krivuljc westalosti
Jednostran oblik krivulje udcstalosti (sika 4.74) rabi se v cpisima vodotoke koji
resus, pa je taj oblik est u ku,
‘Ukupan 2brojrelativih udcstalost jednak je jedinie, kako je prikazano na sic 4.8
x
SSUMARNA KRIVULSA
KRIVULIA ms
RELATIVIE UCESTALOSTI
SSTALOST
t
Shika 48 Ksivolja wécstalosi i sumsrna krivuljaelativne ubestalosth
mghceusroAsasieiwoon 38]
‘Zoroina ili kumulativna uéestalost neke vrijednosti je =iroy ucestalost svih
vijednosti manjih il jednakih to) vyjednostl ti obrnuto,
Naistijenuatin definirana zbrojna relativusa uéestalost ili zbrojna yjerojatnost
Kurmulatvna vjerojatost moze se graficki prikazaliu linearmome koordinatnom
sustava lina papira vjerojatnosti (slike 43)
Kumulativna uéestalost predstavljatrainost i grafitkijuse mode prikazati krivu-
\jom twajanja, a ta krivulja spada medu najvatnije grafidke prikaze u hidrolog.
Krivulja trajanja je krivulla koja pokacuje pastotak vremena ili broj dana u godini
tijekom kojih je vodosta) ii protok jednak danim koliéinama iti veti od njih. bee
‘obzira na kronoloski red (kronologiiy).
‘Na slici 49 prikazane su krivulje westalosti i trajanja,
psoas ow wo 85 Bout
voce) ot 09 OS Oe Oe OB 0
veswon yj
Slika 49 Krivulje uéestalost ftajanja
Ako krivulja uzestalosti ime jednadbu:
u-s60) (426)
iznije se mode odreditistedate karakteristigne velitine:
1. Sredina S definira se hao prasjek
2. Medijan M Je vrijednost koja odgenara 50-postotnoj vrijednastiintegralne
boovalie hrivulje trajanja): 182 _owocus
[sl)ae= f seat 427
3. Modmje rjednast najucetahjegaporavhivunjatodgovara maksimumu hrvule
aéestalost
#0)
t 428)
Razmak unutar kojega se kreéu vrijednostiprosicka, medijana i moda naziva se
rradijus krivulje uéestalosti
Raspon uzorka & je razlika izmedu najmanje i najveée vrijednost
Krivulja trajanja je integralna krivulja krivulje ufestalosti, a krivulja
uestalosti je difereneijalna krivulja krivulje trajanja. Prema tome, povrina bilo
kojega dijela pod krivuljom uéestelosti AF odredwje wjedno i trajanje T'na osnovi te
povrine:
AF
T=“ 100 &
10? 6) 29)
‘die je F, ukupna povrfina pod krivuljom wéestalost
edinica koja se rabi 2a ~bragiun trajanja je godina dana ili 100 posto trajanja,
433 Gaussova (normalna) raspodjela
Gaussova ili normaina raspodjela je matematichi odredena, simetriéna, dvo-
parametarska raspodjela neprekinute sluéajne varijable, zvonolika oblika. Pretpo-
stavlja se da dobro aproksimira sluéajne pogreske.
Raspodjele meteoroloskih i hidrolotkih velitina najteSée nisu simetritne, ali
normalna je raspodjela va%an &imbenik korelacijske analize, procjene intervals
povjerenja, generiranja hidroloskih nizova itd
‘Medusobne veze varijablis normalnom raspodjelom su lineame i vredauju se na
temelju Koeficijenta korelacije. Kada su raspodjcle nesimetritne, podaci se mogu
rnormalizirati azliitim transformacijama: y *.x*iliy= Inx, ednosno transformacijom
y= log-x, Kojo} odgovara teorjska log-normalna (Galtonova) raspodjela
Prema Gaussova zakonu, raspodjelaili gustota vjerojatnost je
1 oxy
Pa Sige ® (430)
‘adje je = 3,14; o standardno odstupanje, e= 2,718 baza prirodnoga logaritme,
4 prosjek élanova niza, Transformacijom Gaussove funkeije
onosuavovatnennvcox 183
get
iz 431)
dobije se standardna normaina raspodjela:
LZ
Per ge et (432)
Grafigki prikaz krivulje standardne normalne raspodjele dan je na slici 4.10.
ELEMENTI NORMALNE KRIVULJE RASPODJELE
5
ba.
s
§ oa
3
an
Bos
iat
ot
is 2st
WEROJATNOST:
7 T s ]
3 ! E
& El
3 2
g Es
= Ele fe &
3 Be |e @
3
, a a
Eee X26 F196 VARVABLA X Varijanca standardne normale raspadiele je & = 1. a prosiekje nula. Vijednost
Dig, maksimalne ondinete fe:
\
Pax Type 0399 (evi) (433)
Povsina isp Krivljena slic 4.10 jednaka fe jen ata pov predstavja,
bro) vriednasti n, Ako se ta povrSina podijeli na dva jednaka dijela, 50 posto
vrijednosti Canova skupa) nalazi sew intervalu:
¥- 067450 i ¥+ 067450 434)
‘Veligina oy, naziva se vjerojatno odstupanje (unutar kojega se nalazi 50 posto
vrijednostiy
o.=1067450 (435)
Maksimalno odstupanje 0, je:
gn = £50 (436)
Maksimalno odstupanje je u interval (x- 30 i 7+ 30), kojemu se nalazi
99,73 posto poja:a- gotovo svi élanovi razmatranoge skups. Karakteristine powrsine
ispod krivulje standardne aormatoe raspodjele za razititareducirara odstupanja dane
su tablics 4.3,
‘Tabliea 43. Karaktersténe poveSine ispod krivulje standardne normalne raspadjele
Zz P(x Zo , >] 0.75) koeelcijsatje vera évesta
= 2440.75 |>7 > | 0,50 | Korelacijska je veze siaba
= za[0,50|>r korclacjskje odnos tek naznaéen i obigno nema praktne vrjednost
22 Galjnje proratune
U hidrotogiji se opéenito smatra da se korelacijski odnos moze Koristiti ako je
apsolutna vrijednostr veta 04 0,60,
Korelacijski koeficijentr ima pozitivna viiednost od @ do 1 kada variable x i y
7ajdno rast ili pada. Kade «ras, ay pada, ichratno, vijednost r padaju od 0 do
‘Sredinja pogreska (standardno odstupanje) koeficijenta korelacije je:
F (4.64)
Vijerojaina pogreska koeticiients korelacije je:
= £0,6745
o Fr (4.65)
Vjerojatna vijednost koeficijenta korelacije krece se u granicama:
rig =r20674st (4.66)
Praktina vrijednost koeficijenta korelacije je:
ty=rt4oy (4.67)
Korelaciju je poteebno oprezno Karis ada je broj parova vrijednasti x i y
imalen. U son se sfutaju odnos smatra pourdanim ako su r + 40, 1 7-4, istoga
predznaka
Primjerice, za osam parova vijednosti(n ~ 8) izveden je koeficjentfineae
korelacije r= 0,64. Vjerojatna pogreSka koeficjenta korelacije tad je
on
= 40,6745. =+06745————= 0,14
‘: &
Granice praktiine vrijednosti koeficijenta korelacije su:
r$4o=06444-014=120 i r-4a, =064-4-0,14=0,08
Kako izraunate granice fmaju isti predzmak, korelacija zadovoljava usvojens
site 184 wera
45° Shiv
Slivjé podrucje ee povrsinsko ovjecanje ima odlev vode. U Biremu smislusliv
predsivja sve one Kopaene povrsie skojh vode mase laze v geeane, mora ii
jezera, U uem sisi, sv jepovr8ina skojese vod slijeva prem glavncme sabirat
(Feipjent)- vodotok, Vodne koléine se promatraju u odredeno) tot -provje-
cajnome profilyrazmstranoga Vodotcka
Sliv je odreden razvodhicom (vododjelnicam), koja mode biti topografska il
hidroloska. Razvednica je graniéna linija koja difeli susjedne sfivove. Topogratska
razvodnica je graniéna linija koja u geoloiki povoljnim uvjetima dijeli susjedne
slivove po naj tockama teren, a edredue se na topografito} hart a temels
polotaja sojica.Veligin sliva je powrina 5 Kole vodadodete u vodoto. PovrSina
se shiva odreduje na temelju topografske karte digitaliziranjem ili planimetriranjem.
U geoloiki nepovolaim uvjetima, prinjerice w kr, razvodnica velo Esto ne
visi samo © topografij, veé prvensveno o geolaskim i hidogetotkim uvjetima
“Fakva bidrolodka ili hidrogeolo’ka razvodnica obitno nije stalna, vet se njezin
polo mijenja ovisno o razitama podzemnih vodostaa. U takvim se slutajevims
Fazmatraatjeeajni stv koji se odnosinapodzemnno i povetinskavjecanje. Ukr se
tote ravlikovat lzraval (neposredal) ukupai utjecaj si
Na Slici 4.17 prikazana su dva sluéaja u kojime se topografska i hidrolo3ka
rarvodaica ne poklapau, U geoloki se pavolnim uyjtima hidtootka i topografska
razvodnice mogn djelomitao rzikovai, ali nihove kona&ne poveine ne rzlkuju
se bio
‘oroseursKa
Razvoonicn
MigRovosen
ERvebwie
Lunwtonar
7
Slika 4.17 Topogrask hidroloSkarazvousica i
‘Topografska ili orohidrografske razvodnica odreduje se prema topografsko) kari
‘natemelu polozaja sojnica. Zato su naroéito pogotine vrlopregledne orohidrografske
{karte w mijerila 1:50,000 i 1:25.000, na kojima su slojnice i vodotaci oznaéeni dvjema
razligtim bojama. Za slivove veée od 400 kr? pogodne su karte umjerilu 1:100,000,
azaslivove manje od 400 km* mjerilo moze biti 1:50.00 ifi manje,
onoLocnvowrsnsn ok 195
Hiidroto3ka, odnosno hidrogeoloska razvodnica podzemnoga tetenja ograniéava
sliv koji se ne mote odrediti na temelju razmatranja slojnica na Kart Na slici 4.18
prikazan je tipiéan shuts} utiecainoga sliva u krSu, edje Se topografska i hidroloska
razvodnica bitno razlikuj
roPooRarsxr orgecaant
st stir
PRESJEK A-A
oootox
77> WerROPUSHA. PODLOGA
tnenionae
‘Stikn 4.18 Usjecsinistiv
Buduci da odredivanje velifine uijecsjnogesliva wkrSu moze biti dodstnoctezn0
Ginjenicont da hidrolo8ka razvodnica nije stalna nego ovisna o razinama vode
podzemlju, razvodnica krikih slivova smata se tek priblizno odredenom, Nagin
odredivanja hidroloike razvodnice vrlo je slogen, pa je u analizi osim geoloskih
ppodloga potrebno korstti i rezultate hidrogeoloskih istrativadkih radova, Pod time
se podrazumijeva kori8tenje rezultata istrazivatkih radova na osnovi_koristenja
ravligtih obiljetivata (trascra) -kenjsin,rezittih boja li radioaktivnih pokazivaéa
= koje ubacuju na mjesta poniranja vode, a potom se pratnjihovo pojavjivanje na
invorima iu vodotocima
[Na otjecanje sa sliva bitno ujetu sljedeti imbenic:
a) zemljopisni: velitina obliksliva, pad i rejefterena te gustotarijeéne mreze
'b)geolo8ki:sastav zemlja s gledista propusnost i sadréajvode u podzemlju
©) biolodKa: visterastinja, a posebice zastupljenost Sumskih kultura na slivu
4) Mlimatski: oborine, temtperatura, vlaBnost zrake, vjetar, isparavanje i evapo-
transpiracija
©) autropoloSki (tehnigkl): Covjekov uljecaj na promjene voduoga rezima,
Naslici 4.19 prikazano je nekolko karakteristinitslutsjeva razi¢ih oborinskih
(oblik hijetograma i raspodjela oborina po slive) fzikalnih Binilaca (obliksliva i
gustoéa vodotoka na slivu), koji uljebu na oblik hidrograma vodnoga vata u prote-
cajnome profilu vodotoks. 196 _ Horo.
sTyecas ToROLOSKE
‘sTRUCTERE MREFE wODeTOH
“Q
©
@
uisteas MEoNOUME wmEBENEKE
ASPODIELEU SLID
AK
y SS
UUECAL MEONOLINE. RASFODUELE cy)
‘OBUmAA Y SUN
oy &
aN
weeny oustoce
‘botox
__}
hl
Slika 4.19 Karekterisieni emljpisn! i Klinatski ujecai na oblik hidrograms otjecanj sa
sliva E. Cavick, 1992.)
U hidzoloskim se obradama éesto govori o malim ili velikim stivovima, Na
pitanje koji se sliv smatra malim, a koji velikim nije jednostavan odgovoriti. Neki
autor, kao granignu spominju povtSinu od 1000 km, aZe8ée se naziv mali slivodnosi
na slivove veli¢ine do 400 km?
Mali se sliv u bidroloskome smislu ne smije odredivati iskljucive aa temelja
veligine povrSine, veé se u obzir treba uzcti i druge osobine bitne za ofjecanje vode.
Bitno jc svojstvo malih stivova da oborine koje su uzrokovale pojavijivanje velikih
‘yoda redovito padaju na cieli sli. lako njitov' intenzitet isu svugdje na slivujednaki,
ipak u ofjecanju sudieluje cijeli sliv. U slutajovima velikih slivova dogada se da
‘oborine jak intonzitta, koje izazivaju pojave velikib voda, padnu samo na dio sliva,
‘alu ofjecanju ne sudjeluje éitava slivea povrsina
Sto je oblik sliva bid krugu, to je koeficijent koncendriranostisliva K biti jedi
nici. 2a sliv ste poweSine a izdufena obika, sa zo manjim koeficljentom koncentti-
ranost, moguénost da oborina pokrije cj sliv jc veéa, (Koeticijent koncentrianost
K dijom se veliginom prikazuje obliksliva opisen je u poglaviju 45.1). Slivovi s
vetim koefieijertom Koncenteiranosti mogu mati veéu poviSinu nego i2du2eni stivovi,
4 da svejedno budu tretirani kao mali slvovi
A
HOROLOSIRFOAEMSKH IY
Prom tome, eI ne sliv man i velikodreduje se na emu imei bts
2a ofjecanje u svakome sivamom sluzaju zasebao. Rasporedvanje ke po shvrs
povtSini vis o velkome broj lokalaihklimatskih»topografskih Ember, ko 4 kankm, sv je bogat drenskom mrezom
ako je D,= 1-4 kam/km:, shiv je srednje dreniran
= ako je D.<1 kina, stv e siromasan drenskom mrezom
45.6 Koeficijent otjecanja, specifigni i sumarni specifizni dotoci
Kocficjentotjecanja cje odnosefehivne (new) oborineP,joborine koja padne
na sli (brto oborine) P.
(4.80) 202 woe oon
Kooficijent otjecanja sa stiva predstavlja postotak otjecanja u oduosu na brute
koliginu obavie koja padne na neko slivno podrueje. Za srednji protok je:
or
Pa (4st)
adje je © (m/s) srednii protok (njesetm, Bodisni, visegodisnji), 7 (s) trajanje
seddnjega protoka, P (m) oborina koja pacine na sly, a A (tx) povrSina shiva,
Specifigni dotok ili specifigno otjecanje ¢ je vrijednost protoka Q vode w
protjecajnome profile vodotoka podieljenas povrsinom sliva do tog profila A.
2
(vista, (Usthan?) 4.82)
4
Mogu se razlikovati prosjeéai i ekstremni (maksimalni minimalni specifiéni
dotoci sa sliva, Specifigni dotoci su parametri porodni za medusobmu usporedbu
‘otjecanja u profilima duz vodotoka ili usporedbu ofjecanja s razligtihslivova.
Postoji li na sliva nekog vodotoka nekoliko hidrolo8kih stanica (barem tri),
smoguée je konstruratikrivulju specifignih dotoka u ovisnosto velitini iva povrkine
9 = f(A). Najuzvodniji dio stva je najbogatii vodom pa, iako protoci vode duz
vodotoka ($ poveéanjem sliva) redovito rast, veligine specifiénih dotoka prema
nizvodoome dijetatehaju apadati(slika 4.23) - koliko voda nije dodana u vodotok
‘unizvodnome dijelu ili igubliena iz njega u uzvodnome dij,
Uz sliku 4.24a se napominje da su 4,, 4, i A, povrtine sliva do odgovarajuéib
vodoka2nih profil
Za slivove sa slitaim otjecanjem mioguce je krivulu spectitnih dotoka sa shiva
kkojermu_posioji vibe podstaka kristi na slivu 0 kofemu postoji manje podataka ili
i vopée nema. Na temeljukrivuljaspecifiaih dotoka moguée je odrediti specifitns
dotok, odnosno odgovarajuéi protok na bilo Kojemv dijclu vodotoka koji je obuhvaden
krivuljom g =/(4). Zakonitost opadanja pecifiénih dotoks du? vodotoks nije Tincarna,
pajezbog toga posresno odredivatisrednjc protoke na temeliu odnosa povetina shiva
,:0,-4, 4, (483)
Kada se srednje godiinje specifiéne dotoke kronoloski zbroj, dobiie se sumarne
specifiéne dotoke Fg. Istovremeni sumarni speciféni dotociu dva razlititahidrotoska
profilasaslinim vodnim rezimima mogu se usporedivati na temeliu graficke Konstruk-
cije (slika 4.24b). Ukoliko su protoci na razmatranim stanicama totni, pravac Koji
ijednaéava sumame dotoke prolzt 6 kroz ishodiite koordinatnoga sustava, a otkloni
‘rem osnovno)liniji ne smiju biti veti od kuta od Se. Niz se podataka na temelju
osnovne linije maze produljiti prema gore prema doje ukoliko je nz jedne stanice
radi od niza droge stance
onOOsun EURSWSRH VOOR 203,
a)
a
(75 Fem)
4
»)
ov Zag (m/sram?)
Slike 4.24 Keivulja specifignihdotoka (9) sumarn speifign datos) 204 wena
‘Ukoliko se ustanov Lom linije sumarnih dovok, to je siguran znak da eu jednome
od razmatranih hidroloskih nizove doslo do znaéajne ptomjene, pa je potrcbno
ontolirati osnovne hidrolodke padatke, ustanoviti raziog promijene iprovestiodgo-
varajuée popravke.
‘Ako s¢ opisani postupak prapti, tako da vrijedi za nizove podataka koji se
eronoloski brajaju, dolazi se do pojma dvostrukih sumarnih koli&ina, koje predsta-
jaja prikaz wzastopnih akumuliranih vrijednosti druge varjable (eng) double-mass
analysis -o je fzikalno neispravno prevodi kao dvostruke mase) Na tel pravea
koji prolazi krozishodiste koordinatnoga sutava kroz totke parova sumaraih koligina,
ppodatke se moze provjeriti i potom provest odgovarajuée nadopune nizova, Osim 7a
prosjeéne dotoke, postupak je preporatjivo rabiti za provjeravanje i produljivanje
46 Hidrometrija
Hidrometrija je 2nanost o mjerenju i analiz} wate u svim njezinim oblicima
‘ojavtjvanja na Zemii ukljuéyjudi metode, mierne tehnike | insirumentary sto se
Aorist u hidrologif
Osnova zadaci hidrometrije su: razrada metoda i hidrometriskoga pribora,
odredivanje clemenata vornoga retima, obrada podataka dobivenih mjereajem te
‘organizacija hidrometriskih stanica u svriu dobivanja optimalnih informacia
“Mierenja povrtinskih voda rodovito se provode uw hidrometijskim profilin.
Hidromettijski profil je poprecni profil u kojemu se dobivaje podaci o vedi w
rijekama, jezerima il akumulacjskim jezerima | retencjama na temelju jedroga ilé
sife elemenata: vodostaja,ofjecanja ede, pronosenja nancsa, emperawure idrugih
fisikalnih svojstava vade, karakieristka ledenoga pokrivaéa i kemijskih svojstava
vode
4.6.1 Mjerenje razina vode
Ravina je vode odredcna vodostajem. Vodostaj je okamita udaljenost vodene
pourine vodotoka, jezera, akumulaciskoga a reienciiskoga jezera (ili opsersa
ciiskoga sdenca podzennih voda} od pretpostavljene mjere (kora mule vodokaza).
Vodosiaje se maze biljeiti na dva natina: ‘
1. prekidno (ackontinuirano) na vodokazu
2. neprekidno (kontinurano, permanentao) na limnigrafy
Vodokaz, odnosno vadokazna Jetva, je siupnjevana sala koja se korisi kako
i se oznatila razina vodene povrSine u vodotocima, vodnim spremicima itd, Na
vvodokazu s¢ vodostaj otitavaju povremeno, Ukoliko ih se ogitava jedanput dnevno,
oBitavanja treba provoditi redovito i w isto wnijeme (u Hvatskoj u 7.30 jutro). U
neLceapomeNontic 205
rica pojavijvanja velioh voda.vodostj se aogu itv ieee, primjerce
Sai pasta ii svat, a se otavanja nziva zane ostavanjina,
Vodokaz je najjednostavniji uredaj za mjerenje razine vode. lzraduje se od drveta,
lijevanoga Zcljeza, écliénoga lima ili plastike. NajéeSéa je podjela na vodokaznoj
levi dvoeentimetarska. Brojeviupisani na vodokazu ozna6avaju decimetre,atoénost
ofitavanja vodostaj je 1 em. Na slic 4.25 prikazan e dio ipna vodokaza koji se
rabi kod nas. Vodokaz moze biti postavijen vertikalno - na jednome stupu - te
stepenasto (like 4:25 kos (ka 4.25c)
a) »)
vooskaz
—sTuBe
Slika 425 Vodokazi- Sestimetar (9), stepenitast (8) esi (e) 206 _worc.coua
Kada se osniva vodokazna stanics, uajpnje se geodetski snii protjecajai profil
vvodotoka w koji se postavija vodokez, nakon toga se postave jedan ili, po potrebi, vise
stupovanosa“a tek se onda nanjh postavlja mjerila. Podetak- kotu nule vodokaza
= poteebno je definirat u prostory, einosto odrediti nadmorsin visina "0" na vodokae,
Svaki vodokez mora imati svoju stalnu geodetsku todkukojaimatazno odredemu
rnadmorsku visinu, odredenu preko preciznog nivelmana. Stalna je geodetska tocka
vévrséena preko eliénoga klina s glavom ubetoniranom u évrst nepomigni predmet
(stijena, upomjak mosta, obslni zid, 7grada), Takva évrsta toéka osigurava totno
‘obnavijanje kote mule vadokaza ako se vodokaz unis
‘Na sliei 4.25e prikazan je kosi vodokaz koji se mode izvesti ako je na kesoj obali
izvedens ravi ohloga, Ukoliko na pokosu u blizini vodomjemoge profila nema
zapreka, moguée je u obalu ubetonirati kosu vodaksznu letvu koja mora biti dobro
zaitigens od udara plivajuéth predmete. Za ofitavanje vodostaja u em pstebno jc
podjelu na kosome vodokazu poveéati Koeficiientom l/sin, gdje je orkut vodokaza
prema horizontali,
Na sliei 4.26 shematski je prikazan horizontal vodokaz, koji je osnova daljin-
skoga vodokaza,
KAZALJKA,
Slika 4.26 Horizontalni vodokaz
Pravilna lokacija za postavljanje vodokaza je ravan dio vodotoka ili, rai zatite,
‘malen slijepi kanal, Zbog utjecaja uspora vodokaz treba postaviti daleko od u8éa, au
blizims uiéa postavija se samo kada se Zeli motniti vanijacije u vodostajima. Treba
izbjegavatipostavljanje vodokazara stopovima mostova, u blizini Kanjona ina dragim
sudenim mjestima u vedotoky,
Za mjerenje razina vode s vro velikom toéno8u do 0,1 mm Korist se mjerna ig
‘Taj Se instrument sastoji od pokretne metalne Sipke sa skalom na dijemu je donjem
raju igla. Sipka s iglom vertikalno se pomive kroz voubiicu koja je peiturséena za
‘vévr8seno postelje, Za vrijeme mjerenja se Sipka 5 iglom spuste sve dok vib igle ne
APoRENSio8 20
dotakne povrSina vode, nakon Bega S= na onijusu inst-umenta oBitave raha tzmedy
rule noniusa (referentne ravnine) i razine vode. Osim standardea reSenja, koje se
sastoi od jednostavnoga promatranja kada Ce igla dvaknuti pevtSiau Vode, postoje t
druginatini odredivanja dodira igles povrsinom vode, np. elektnooptiékasignalizacis,
‘Meme se igle za mjerenje ine vode rabe kada su potrebni preciznirezultat
prvenstvenou hidrotehnickim laboratorjina, kada se radi na hidrauli¢kim fizikalaim
rmodelima, One so takoder sastavni dio razliitih metcoroloSkih intrunwenata: spar
telja blase A, lizimetra, itd, Kada se mjeri razine vode u kanalima i prirodnim
vedotocima, mjome se igle mogu koristiti za precieno odredivanie pada vodnog.
ica, ukoliko su uvjeti tegenja vode pogodni za njihovu primjenu.
No vodokazna motrenje imaju i nekoliko vrlo ozbiljnia nedostataka, To se
prvensiveno odzosi na otitavanja s vodokeza jedanput duevno, koja se prihvataju
kao sredafi dnevni vodostaji. Takav podatak, narogito kad se radi omalim vodotocina,
moze zbog moguéih naglin promjena vodestaja tijekom duna zn¢éajno odstupat od
stvamih sredniih vejedooa, Osim toga, na vodokazu se velo esto ne signe o&tath
maksimalan vodostaj, nego se zabiljebi niga vrijeénost, 9 se na ta) natin dobiju
poteijenjene podloge 2a proraéun velikih voda. Konsténo, vodokazna otitavanja ovise
© Savjesnosti motritelja, ya is te strane moze doci do pogreénin podataka. Zbog
navedenih se razloga vodostae nastojipratiti neprekidvo, Sto omoguéuje uporaba
sutomatskih registratoca ili limnigrafa
__Limnigrat je insirument koji neprekidno biljezi razine vode tjekom vremena ~
ssutomatski registrator vodostaja. Ni sici 4.27 shematski je prikazan standardni
‘mehanikilinigrafs plovkem prigvridcnim za éeliéna Zica koja preko odgovara-
|usega sustava mupeanika i opruge pomi¢e pero po papimatc) traci na bubnju. Sat
‘mehanizam okreée bubs s papicom brzinam o¢ 2 mia. Papimata se taka mijenja
akon svakoga punog okrcia - svakib osam dana. Ovisno o tipu imnigrafa, bubanj
‘mote biti smje8ten vertikalno ili horizontaino,
Promjer plovka 2 mjerenje povrsinskih voda w asponu je 06 75 do 150 mm, 9
promjer plovka za podzemne vode je 40 mm. Za mjerenja u otvorenim tokovima
plovak je smjesten u 2dencu ilu zaitinojeijevi (pogoxino za usradaju na uspravno}
‘bali ili stupa masta), kako je prikazano na slci 4.28. Prijenosn: mehanizam i ban}
s trakom za3tigeni su odgovarajuéom kuyjom.
Ovisno o veliginama zupéanika, standardna mjeila biljezenja vodostaje na
limmigrafskoj rac st 1:5 (za amplitudu vodostaja do 1,25 m), 1:10, 1:204 1:25 (mieri
amplituda vodostaja do 6,25 m). Napominje se da je pri ombrografu prenosenje visina
palih oborina u merit 1:1
Cesto se rabe limnigraf kod koji se taka premotava sjednoga na drugi valjak
“Takav je, primjesice, imnigraf SEBA, tips “Delta” ie je taka daljine 16m. Trajanje
biljedenja vodostaja moze se odrediti of 32 dana do tri mjeseca. Mienjanjem zupta-
nika mogu se regulirati mjerila biljedenja vodostaj od 1:5 do 1:50. 208 woemosue
Sari oO
— MERARIZAM
UBAKS
‘OPRUGA
PLovax
‘Slika 4.27. Shematski prikazlimigrafa
RR
Slike 428 Limnigrafsplovkomucijevi(a) is plovkom uzdency (b)(S.Jovanovit id, 1977.)
Mierenje razine vode moze se provoditi i pomoéu tlagnoga timnigrsla (stk
4.29), Ono se ovdjetemelji na bljezenju razhke tlekova stlatenog pline i hidro-
statigkoga tlaka vode. Tlk pla je stalan, no hirostaticki se tak mijenja ovisno &
vvodostaj, pa na taj natin razina vode uljete na promiene taka, Koja se mieti
‘manometrom.
UREDAS TA p__zaK.on 7A
BILJEZENIE BILJETENsE
|-—20c4 poo
TUAKOM
IZYOR STRUJE
USIDRENJE
‘lika 4.29 Tiagni limnigraf(M. P. Wanitiste, 1990)
‘THatni limnigrafi su znatno skupli od limnigrafa splovkor, ai su zato woskovi
ugradnje taénoga limnigrafa manj od troSkova ugradnjelimnigrafasplovkom, buduct
dau tom shutaju ne treba izvoditi zdenac ili zastitnueijev. Zhog toga su testo thai
limnigrafi ekonorigniji od limnigrafas plovkom.
U novije se vijeme rabe i clektronsk limnigraf, primjerice imnigraf OTT tips
‘THALIMEDES. Ova) tp Iimmigrafa ime sustay plovak -protwuteg, a promiene razine
Vode preko plovka pokreéu potenciometar. Napon skiizaéa potenciomera se analogno-
-
SUika 4.39 Ostobrida pravokutn prelje (2) Thomsonov preljev ()
‘Thomsonovim i ostalim oftrabridnim preljevima mjere se mali protoci, a preko
bezvakuumskih preljeva praktignoga profila mogu se mjeriti protoci od nekoliko,
ppado preko 1000 m’/s. Bezvakuumski preljevi nastli su oblikovanjem krune preljeva,
prema najnizoj strujnici oStrebridnoga preljeva 2a najvizega vodostaja, odnosno 2a
najveéega protoka preko preljeva, Na taj se naZin, sprijetava stvaranje vakuuma i
uvlagenje zraka kada voda prelazi preko preljeva, usijed €ega hi dolazilodo kavitaciie
(pogl. 2.2.5) i razaranja betona od kajega se preljevi najéesée izraduju. Protok vode
kod ostalihnitih vodostaja uzzokuje samo tlatna naprezanja, ana njih je beton otporan.
‘Protok preko preljeva praktiénos profila je:
= mnie 1 (4.102)
sdje je (m) Sirina preljeva, ¢=9,81 mist gravitacija, 1, (m) visina prelievnoga
mlaza, a m je koeficijent prelijevanja &ja se vrijednost odreduje tz dijagrama kakay
jeprikazanta slici 4.40. Moze se koristtistigan, al slozenijidijagram s posebnim
krivuljama za popravak koetfcjenta preljevanj, koji preporuta V. T. Chow (1986),
2 izvedea je na osnovi podataka Waterways Experiment Station (WEB) (1952),
Ovisno o vsti hidrotehnitke gradevine preljevi mogu imatirazlitite able, koji
su opisani u struénoliteraturi (I |. Agroskin i dr, 1973., M. M, Grishin, 1982.)
Osim na preljevima, protok se na asnovi merenja razine vode moe meri i na
rjemim pragovima teu mjernim kanalima. Mjcrni pragovi mogu imati Siok (ravnu)
preljevnu krunu ili tru preljevau krunu, Pragovi s odtrom preljevnom krunom
comoguéuju veéu toknost mierenja nego sicoki pragovi, a ujedno sui pogodniji za
pronosenje nanos
‘Mier se kanal, obzirom na eCenjew jim, jee ne dvije skupine: Venturijeve
injerne kanale, u Kojima je retim oka miran, i kanale sa silovitim te€enjem. Ne
slici 4.41 prikazani su za iti loc slutaj s misnim vodnim reZimom (a) i slugs sa
lovitim teBnjem (b). 222_noeowsua
PRELJEY SA ZAOBLJENOM KRUNOM
Koeticijent prelfevanja
08 OH 058 03 Oui OL OIE OG OA OA TAS CHF OU OAH OSD OST CHR
Slika 4.40. Prejev praktignops profile; dijagram 2a definranje koefiejentapreisevanja(G.
Bata ide, 1963)
wo. UA PONRSASANVoEA
Trocer
a) th toe
Pheer OO 95 ener
(2) UZOUINI PRESJEK VENTURLJEVOGA KANALA
ENERGETSKA UNA
ae
a evercersa (mh
799K Kok
a]
se Ihe :
| * Se
‘Sika 4.41. Viste mjerni kanal
U slucaju (a) na slci 4.41, kads je uzduni pad kanala manji od kritiénoga pada,
teGenjeu kanal je mimo, a vodno lice ima oblik pi¢zometarske linije u venturimetn.
(poe 2.5.2.1), Ukoliko je kanal fino hidraulitk oblikovan, eubici mehanitke energie
su vrlo mali, pa je protok kroz kanal pravokutnih protjecajnih profile
(4.103)
adj je C, koeficijent protoka koji se odreduje mjerenjims,a njegove se vijednosti
regu u granicama C, = 0,95 -0,99 (B, Terek, 1998.), B, i B, teh, iA, (im) sv Sicine,
‘odnosno dubine kanala u Sirokome i uskome dij, Ah (m) je razlika razina vode
Sirakog i uskog dijela kanala, ag= 9,81 nv je gravitacija 224 _wonosaus
Izraz (4.103) po svojoj struktuti odgovara izrazu za protok kroz venturimetar
@.107.
‘U poremadcnoms token vode nastalim se suZenjem kanala bez podizanja dna (slik
41 b) ili podizanjem daa u kanalu moze izazvati najprije kritiéni, a nakon njege i
silovitirezim tobenja. Taki se mjernt kanali nazivaju mjerni kanali kritignoga toka,
a redim sirjanja w njima zove se modularni redim,
‘Specif'éna energija u suzenome presjeku na slci 441 b je:
(4.104)
Heh
2g
Iz izraza (4,104) slijedi da je srednja profilska brzina u suzenome presjeku:
wo yeh, (4.105)
pa je protok kroz mjemi kanal:
Q= Any = Ai Brhs= Boho 28H -Iy (4.106)
‘Ukanalima kritignoga toka s modularnim retimom strujanje dubina je, jednaka
ksitiénoj dubini h.Za kritigno strujanje je prema (2,137) Froudeov bro} F,= 1, stoza
{je 2a pravokotni protjecajni profil krtigna brzina ~>
vaVeh (6.107)
‘Ako se (4.107) uvrstiu (4.106), a uzimajuéi u obzir da je h, =A, , dobije se:
Veh- (igh (4.108)
pe akon sedivanadubina w suzenome profi
hed (4.109)
Hzraz (4.109) vest seu (4.106), a nakon sredivanja dobije se teorijska jednad2ba
istjecanja kroz mjerni kanal:
oe] wave
Mier je kanal potrebno bazdariti, pa stoga w izrar za protok (4.110) ulazi
odgovarajuci Koeficijent protaka C,, Specifidnu energiju presicka HT nije moguée
ijert, pase zbog toga u jednadzbu (4.110) uvodi i bezdimenaionalni koefcijent
dolazne bezine strujanja C,, Koji je defininan ixazom:
(ano
ossonynroninconveon 225
«am
gdje je & dubina vode neposeduo ispred nyernoga dijela kanala.
Prema tome je opéi oblik jednadzbe istjecanja kroz mjcrni kanal:
2-(3) CoCoB Sie 8? 2)
Jednadzba istjecanja kraz mjerni kanal s modulamim re?imom strujanja (4.112)
ima iti oblik kao i jedaad?ba preko preljeva - Poleaijeva formula (2.139) - odaosno
irazi (4.99) i (4.102), Prema tome, i 2a kanale s kritignim tokom protok se moze
‘odrediti mjerenjem same dubine vode h neposredno uzvodno od mjemoga dijela
kanala
Postoji velik broj razlititih mjernit kanala, Jedan od najpoznatijih i najéeSée
rabljenih je Parsballov mjerai kanal (R. L. Parshall, 1950.). Medunarodna organi-
zacija 2a standardizaciju standardom ISO 9826 definira 21 standardnu veliginuy
Parshallovih kanala, kojima se mogu mjeritiprotoei od 0,1 Vs do 93,0 mis (B. Terek,
1999,). Ovi mjemi uredaji imaju slozen oblik i mora ih se izvoditi s velo velikom
togno3éu kako bi bili u skladu sa standardom. Standardni tipovi Parshallova kenla
isu geometrijski sliéni, pa seu struéno] literaturi (G. Bata i dr, 1963.; V. T. Chow,
1986.) dimenzije kanala daju u tablicama, a veligine protoka za izmjerene razine
vode dane su na odgovarajuéim nomogramima,
Na slici 4.42 prikazan je standardni Parshallov mjerai kanal. Za modulami re2im
uVodotoku protok vode kroz kanal je:
ORC Bhe (4.113)
aie je C, kocficijent protoka, B (m) Sina grla kenala, fi, (m) dubina vode w
sutenju kanala (2a precizna se oitavanja uz bunarizvodmjemi 2denac) im cksponent
koji ovisio Sirni gra Parshallova kanala
Taraz (4.113) ima opéenit oblik, a koeticijent Cu tvarnim slugajeviina dobiva
posebne vrijednost. Za standardne Parshallove kanale Sirinegvla 0,25 < B < 2,4 m
‘nijedi iaraz (B. Terck, 1998,):
o-o3ma sy a4)
Na unaprijed pripremljenim mjestima v kanalima mogu se ugradivati Khafagi-
venturi mjerni kanali (A. Khafagi, 1942.), Ti su Kanali projektirani tako da w gelu
kanala uvijek dolazi do kritiénoge strujanja, Sudeni ulazni dio kanala izveden je w 6 vara =
bli kruznoga Tokai njegova dui, ednaka ern kanalana wel B,Siring
surenoga mernog gilakanala B, ines! 40 posto sirine dovodnoga kanal 8, Kanal
‘se prema izlazu postupno progiruje - u omjeru 1:8. ‘Zbog hidrauliéki povoljns oblika
nergotki pubic su gotovo zanerrariviatoostjerena prtoka jew granicama od
24%, loom i udu’ presick
‘Khafagiventurijeva kanalaprkazani su na sic 4.43
rocker
KO
oe
ca Tm nemwana Meme
PRESIEK ACA
Slike 4.43. Khafagiventur mjensi kanal (B. Terek, 1999)
oRaLoaunroHRSHOKH OK 227
‘Protok kxo2 Khafagiventurl mjerai kanal ie
= 001748, #7 +0.000914°7 (104s) ans
sje je B, (m) Srina grla kanala, aA (m) dubine vode u dovoduom kanal
Ukoliko nije moguée ingraditi preljeve, pragove ili mjemne kanale, te ako zhog
uspora ili povratnih strojanja nije maguée jednoznaéno definirsti odnos vodostaja i
protoka, protok vode se moze definirati na temelu ulerazvutnoga mnjerenfa brzine.
Protok vode odreduje se na temelju poznata (geodetski snimljencg) popreénog presicka
anata i mjerenjem polja bréina u tom presjek ultrzzvukom?, Na slici 4.4 prikzzano
{je mjerenje brain ultrazvukom u otverenonte kanalu.
Silke 444 Mjerenj brine ultrazvukom w otvorenome kanal
Miereaje brzine strujanja tekusine ultrazvukom provodi se na osnovi razlike
‘veemena preleta ultezzvuenib impulsa, Njih se naizmjeniéno kowo Salje 5 iedne na
drugu obslu- od sonde A do sonde B i natrag - kako je prikazano na slic 4.44. Zbog
strajanja vode odrodenom brzinom,vltrazvuéni impulsi kra¢e putuju kada ih se Salje
nizvodno iz sonde 4 prema sondi B nego wzvodno od B do A. Protok Q kroz projecajn
profil definiran je izrazom:
Li haniga
=v Ash Lsinay=
Q 7
(4.116)
adie je:
A (n°) povrsina popreénoga presjeka kanala
¥ (avs) srednja brzina vode u kanala
‘i (m) stedinja dubins kanala na dionici A-B
L(t) udaljenost izmedu ulrazvutnih sondi 4 i
dr tau-tar (6) faclika vremena prelijetanja ultrazvutnih signala
{cle (6) sredje jee preictana signals
‘(°) kat izmed braine toka (u omjera os) i smjera preleta signala
‘ivazvo valoda alvin rks eben nad 20 00 He nea Fhe wba) 228 Hermon : _
{zraz (4.116) vrei za ultrazvutne sone: postavijenc na 0,60k (na kojoj je éubins
brzina priblizno jednako szecnjo} brzini). Tosniji se rezultati postize postavijanjemn
parovasondina jedaskrm dubinama, tako da se dabiju stednje brzinc w horizontalnim
Jamelamna. lzsrednjhbrzina u horizontalnim lamelama grafoanalititkom se metodom
odredi sredinja profilska brzina, kao u poglavlju 46.2.2 na sliei 4.38, samo Sto se
"unajestos uspravnim, pastupak provodi s horizontataim lamelama.
Mierenje brzine vode ultrazvukom maze se provoditi u kamalima Sirine od 20 do
300m, a za brzine od svoga nekoliko milimetara u sekundi do gotove neogranigenih
veligina, ObraStenost kanala, lebdet nanos, raziiite netistoge i mjehuriéi zraka snizuju
tognost mjerenja jer dolazi do prigusenja, rasprSivanja, upijanja, lomova ili odbijanja
‘odastanih signala, Ukoliko strujanje vode u kanalu nije okomito na protjecajni profil,
dobivaju se nercalni rezultati, pa u tom sluéaju sustav za mjerenje treba izvesti na
poseban naéin (ukrizeni postupak mjerenja, primjena ultrazvuénoga reflektora).
‘Ako se ispravno odaberu dubine iz koji seSaje ullrazvuk ifekencija ultrazvuka,
‘a mjerenje provede na ravnoj dionici kanala ili egulirane rijeke sa stabiloim dnom,
mole se na opisani natin postiéi tofnost rjerenja brzine w granicama #5%, S10 je u
hidrotehnici opéenito prihvaljivo.
4.6.2.4 Mijerenje kolitine vode primjenom obiljeZivaéa
Obiljedivad (traser) je material koji se lako mote ustanovii w vodi é x malin
solicinama, Obiljezivatina se mogu ment rable karakersike porinskh podzernaih
tokova: protok, brzina tegen, vieme otjecana,starost voce, razxjdene itd
Uotvorene vodotoke najéesée se ubacuju razlitit boje, te kemiski izadivaktivni
biljeZivaéi. Mjerenje se provedi tako da se u jedan profi profil A-A na slici 445)
‘uvodotok ubaei poznata kolitina obilicZene mjeSavine, Potom se nizvodno uzimaju
uzorei vode i na temeljv odaosa razrjedenja u vodotoku u promatranome profile i
podetae kencentracije odredi se protok.
Protok vade Q odreduje se na osnovi odnoss:
9:9,-Cre (4.117)
c
2-0,7 4.118)
gdje je Q, kolitina (protok) ubadene tekuéine s obiljezivaéem, Cpoteins koncen-
tracija, ac koncentracija nakon muieanja s vodom u Vodolpku.
‘Kada se priajenjuje ova metoda merenja vazno je osigurati potpuno mijeSauje
obiljezivata 5 vodor u cijelome protjecajnom profilu, To se na shici 4.45 otituje
jzmedu presjeka B-B i C-C. Potpuno mijeSanjc je vazo postic cim pri, kako bi se
inbjeglo talodenje, Kemijske reakcije ili raspadanie obiljezivaéa. To je vglavaom
rmogu¢e jer se ova metoda primjenjuje na bujne vodotoke s kaskadama, vrilazima,
{ako izeazenim turbulentnim teGenjem i pri brzinama vode veéin: od 4,0 mis,
oraosAromnseH yooh 229
va
Slike 445. Sirenje obiljeivaca
-vedotoka kada je Sienje postepeno
Ukoliko se radio vito matim vodotocima, pottebno je popraviti raz (4.118) za
dodani protok ubadenoga obiliezivata Q, , pa se iz omjera:
(0+0):0,"C:6 (ais
obije toenijiizraz
(4.120)
Ukoliko u vodotoku postoji i prrodna koncentracija obiljezivata X, i taj se
parametar wvodi wiraz 2 prook
OX+9,C=(0-Q)e (4.121)
zodnosa (4.121) slijedi da je protok
Cv
O05 (4.122)
Prema tome, pri uporabi ove metode nije potrebno poznavati karakteristke
‘protjecajinoga profila(njegove dimenzije), ali je, rad sto boljega miijeSanja, porebno
au dionici na kojoj se mjeci ne postoje prostori u Kojima se voda zaustavja
4.6.3. Mjerenje pada vodnoge fica
_Mjerenje pada vodnoga lica ima smisla provoditi ukoliko se za teGenje na dijelu
‘vodotoka na kojemu se meri mote usvojiti da je jednoliko. Za jednoliko su tevenje
pad dna vodotoka, pad vodnoga lica i pad linije energie jednaki, pase izmjereni pad
‘vodnoga lies moze usvojit kao pad linije energie. 230_ norms
anjerens pod vodnoga Tica, odnosno preko njega dcfiniran pad linije energie,
dopunaje mjerenju brzina vode hidrometrijskim krlom. Na osnovi pozate geometriie
progjecainoga profila, te izmjerenoga pada isrednje brzine vode, moguée je izraéunati
hrspavos Krita. Prema tome, ukoliko Se pri stacionamome stanju u vodoioku uz
rjerenje brzine vode redovite szmjeri i pad vodnoga lica, moguce je teorijsko
izratunavanje provoks.
Za msjerenie pada vodnoga lica potebni su siveaciski instrument i vodomjeme
Jetve. Ako se pad mje noredenome rao, lerve se wcveSeuji preci niveliranjen:
seodredenijove kote nule, Pad se meri otavanjem vosestaja nipcjenaletviu presjek
‘A-A,aodmah nakon toga na letv u presieku B-B, kako je prikazano na slici 4.46
A rooweR
: ew SN
iN ji
rox 1 fi
Sea Hee eee
veo Hi
iSite ee cence eee ee
aN 8
Va
Gteceeay Sra eeatee
wren \y
Sika 446 djernj pada vodnoga ce
Razlika u razinama vode Ah jednaka je:
ahve 123)
ae sty, iy, vodostaiu presjesiona A-A i B-B u apsolutnim kotame (mmm).
Pad vodnogaliea J definiran je kao kvocijent raze raina vode Vk na za
1000 (%e) (124,
‘Veligna 4h je mnogo manja od J, pazbog toga toénost zmjerenoga pid vounoga
ia ,proenstveno ovis otoénosti mjerenja razlke razina vode Ah
Ghotko se mjerni profilnalazi krvini(sika 4.47), trebg obzirurctinadvitenje
razine vode w krivini zbog djelovania centrfugalne sie A’ koje je, prema priblizno}
formal
ai 0234 viog (my (4.125)
dje je v (avs) srednja profilska brzina vade, 2 (rm) polumjer ktivine, a B (mm)
Sirina vodnoga lica
onoosunrovasusen aon 231,
<
he
\ cea
7
Slika 4.47 Osnovni element’ za izraéunavanje nadvifenja krivini
Za ptirodne se vodotoke u skiagu sa slikom 4.48 moze postaviti Bemoullijeva
jednadaha za dva protjecajna profila (pogl. 2.5.3, slika 2.24), pa je na toj osnovi pad
linije energie J.
(4.126)
Lm)
sszmak profile 1-1 2-2; H, iH, (m) su azine vode u proflims 1-1 i2-2~ragunano od
‘odabrane horizontalne ravnine (referetne ravnine); a, | c, Cexialisovi brojevi za
popravak brzinskih visina u presjecima 1-1 i 2-2; v, i, (m/s) srednje profitske
‘brine vode u presjecima 1-1 i2-2,a.¢ = 9.81 mis" je ravitacija,
i REFERENTWA RAYRINA
Heater ono
Slika 448. Visinskioblik Bemoullijevejednadbe 2a otvoren tok 232 _worc.oeue
Coriolisov bro} ili Koeficijent kinetitke raspodjele a je veligina kojom, zbog
njednolikeraspodele brina po protjecajnome profil, treba popravt brzinsku vsime
(Pogl. 2.5.3.3). U otvorenim tokovima njegova je vijednost najéeSée a= 1,051.10,
pri odredivanju velitine & potrebno je poznavati raspodjelu breina vode po protje-
cajnome profilu
Pri usvajanju izmjerenoga pada vodnoga lca [, za pad linije energie f,vaino je
a tetenje u koritu vodotoka stvamo odgovara jednotikome teéenju, U sluaju da taj
uvjet nije ispunjen, dosi ée do nctotna definiranja pada linije energie J i pogresna
cedredivanja. vrijednosti hrapavosti Korta (definirane Chezyjevim koefcijentom C
sli Manningovim, odnosno Stricklerovim koefieijentima mi
4.64 Mjerenje nanosa
Ovisno o velitini éestica i breini tegenja vode razlikuju se lebdeéi(suspendireni)
i vageni nanos.
Pri provodenju analize i prouéavanju pronosa nanosa u vodotoka treba odreit
koligine nanosa koje voda pronosi v odredenome vrement, Zato je potreboo pomavati
raspodjela Koncentracja Iebedeéega nanosa u protjecajnome profly pri ralititim
vodostajima te granulometrijski sastav nanosa. Ti se podaci odreduju analizom
reprecentativnih uzoraka vode s nanosom, koje treda prikupiti na odredenim repre-
zentativnim to&kama hidrometsjskogs profil
PronoSenje koliina lebdeéega nanosa izrazava se kao masa (kg), (t) ih prostomo
(2), a potrebno je poznavatii tv. lebdecu masu nanosa,
Respodjela lebdeseya nanosa w protjecajnome profia nije jednolika, Nanosa je
opéerito nesto vi8eu dijelovima profile ade su brzinetetenja veée, negou dijelovima
profila u kojima su braine teéenja manje. Najvie je nanosa pri dnu, jer krupniji
nanos teZi pasti na dno, a u tom su dijelu profilabrzine vode neSte manje nego w
gomjemu dijelu. Prema tome, pri mjerenju pronesa i Koitina lebdetega nanosa nije
I, (Lodka A na sliei 4.53) Za wrijeme
‘opdanya (recesije) vodnoga vala, pad vodnoga lia je manji nego pri ostednjenome
sianjuc £",B)
dvije osnovne jednadabe su
log a+b S loe(H, + )l= Sloe 0, (4.138)
toga Slog tah +b Doel, 8)|= Sloe, toe(w,+8)] (4.139)
axle jen Boj mjrenja protoka, 2 1,1, su stvami vodostai i proto
Postupak rjeSavanja jednadbi (4.138) i (4.139) moze s¢ proves tabelamo -
prema tablici 48.
‘Tablica 48, Postupak rjetavanja osnovnih jednadzbi za prototmu krivulj oblika
Q-a(H+By
[Bs HB 2
sean | MF | [tgs |g {tet 87 ee, oa = 2)
‘ete
1
;
3
5 2 242 _wonceoiun
‘Nakon uvritavanja suma iz ablice 4.8 u jednadPbe (4.138) i (4.139), izraéunaju
se parametr ai j uvtste jednadzbu Q = a (H+ BY, pa sv nakon10ga u jednadzbi
prototne krivulje a i b konstante, a je vodostaj/F(m) je promyenljiva veligina,
Protoéna ksivulja Q ~ a (#7 BY nacrtana w log-log koordinatnomie sustavu, je
ravac:
log Q = log a + 6 log (HB) (4.140)
Protogna krivulja oblika Q = a (H + 8) u linearnome je koordinatnom sustava
prikazane na slici 4.58, 2 u log-log koordinatnome sustava na slici 4.59.
z
j [
aa ar
sa apse
cont
sop et SERRE. PRoroKoM sn agar * Seerrounive
8 aL. 4 I I
& = aa (ie 20)"
mer
a LK | | lnuteen! ctor
0 Fant mies s*—*
BURRENI PRCTORON nine tem (12,8,991),
2
Slika 4.58 Protoéne krivulja chika Q
inal a)
i
|
|
=a (H+ 8) linearnome koordinatrom sustavu
ea
HH
PamW Pd ft atiete’|
‘Slika 459 Protogna krvulja oblika Q = a (H + 8) u log-log koordinatnome sustave
OR OGUAFHRGSH vO 243
Protodna se krivulja, radi pregledaosti, mote u razlititim mjerilima vodastaja i
protoka prikazati na jednome dijapramu. Takva je krivalja prikazana na slici 4.60, a
na njoj su razdvoyena podrugja mali, srednjiti velikih voda,
om 2 © 0 aims)
|. tawienem_ Prorox
ace oe i
lem)
(SReonse YOOE a
00 y 700
7ewiwe voor |*°
500
100 300
0 ioe 300300
PROTOK O(m¥/s)
Ce aT)
°
Slika 4.60 Protoéna krivulja 2s padrutja mali srednjihivelikih voda
Unekim se slutajevima prototna krivulj sate iz vite dijelova, koji su definirani
razliitim jednadzbama, Na taj su natin, ovisno o ulaznima proratunskim podacima
(vodostaji i odgovarajusi izinjereni protoc),bolje definirane zakonitosti Q= i102) po
‘ojedinim podruéjima unttar amplitude v Kojo) se kreéu vodostaji u hidrometnjskame
profilu. Pojedini dijelovi(seasmcati) protoéne krivulje nadovezuju se jedan na drugi,
pa se - ovisno o njihovu broju - takva krivulja naziva dvo-, tre ili vedijelnom
Protofnom krivuljom,
U odredenim hicrautitkim wvjetima, kada se u hidrometsjskome profile stvori
spor uslijed nizvedaoga djclovanja, protoému se krivulju ne moze jednoznatno
definirats, Na slii 4.61 prikazani su primjeri protoéaih krivalj u hidrometrjskome
profilu koji se nalazi uevodno od ponora, a do njega djeluje spor krSkogs podzemlja.
U sluéaju kada je cazina vode podzemju niska, prototnu je krivulju moguée realno
definirati. No kada je kapacitet ponora premalen ili kada s€ razine podzemne vode
Aovoljno digmu, stvaraju se odredeni uspori koji djehyju na Konsumpeijski odnos w
uuzvodnome hidrometrijskom profilu, Tada se protoéna krvulia ne moze jednoznaéno
‘odrediti i poprima razlitite oblike (crtkano na slici 4.6). DIELOVANJE _USPORA
2 tatal
‘Slika $4 Protoénaksivulja whidrometrjskome proilu krékoge vodotoka uzvodao od poner
Pri odredivanju protoéne krivulje, pogotovo u sluéajevima kada su iaradena
rasipavanja izraéunskih parova vrijednosti Hi Q oko izvedene zakonitasti Q= /(H),
prepaniza se odrediti vjerojatno odstupanje unutar kojega se nalazi 95 posto uli
izratunskih podataka (razina povjerenja a= 5°). Vierojatno sc odstupanje iarabunava
prema izraza (4.39), a postupak je opisan nakrajupoglivija 4.3.3. Granice vjerojatnoga
‘odstupanja a,, ertaju se, zajedno 5 ulaznima izraéunskim podacima Hi Q, na
grafiekome prikazu protoéne krivulj, kako je prikazano na slici 4.11
4.7.1 Produljivanje protoéne krivulje
Produljivanje ili ekstrapolacija protogne krivulje je postapak odredwanja
protoénekrivuljeupodrud koje nema protokaizmjerenth owsnostovodasiaie
= 2 velike, a prema potrebi i za male vode.
Velike s¢ vode rijetko pojavliuis- obino w uvjetina nepovotinim za mjerenjc
rotoka~a vio visoki vodostajredvitokratko taj, Na vetni hidrometnjskinprofila
_abilcdsetijekom godine razmjemo malo visokih vodostaja Zbog toga mogue rzike
jemeurazith pristupsprodljivanju pretoénh rivulja vo mato jee na tognost
srednjih goditnjn proteka. Odstupanja ne prelaze nekoliko postotaka vijednost
srednjega rotoka, So je redavitoprhvative hada sera o veliinamasrednih vod
No kada se na osnovi ckstrapolncje protone krvuljedefinirajx maksimalni
s0ditni protoci, koji predsavjau wlazne podatke 2a iradunavanje maksimalih
s0ditnihproteka ralcivh povranih rendobl, onda je autno de odabrana metoda
ckstrapolacije dae realne rez.
LOA PONRSNSAN CEH
‘Standardai nagini ekstrapoliranja pro‘edtih keivuljau osnovi se razlskuju prema
karakteristiénim hidrauligkim parametrims na temelju kojh se definia ekstrapotirani
dio protodne krivulje, 2bog cee nasiajn velike razlike u vrijednostima provoke
ckstrapoliranih.razlititim metodama. U struena} se litereturi postupak preporuuye
odabrati na temelju onoga hidrauligkog parametrs koji ime najbol linearzirems
vean $ vodostajima ili protocima. Ekstrapolirani dio protoéne krivulje smatra se
pouzdanim u pod: do 20 posto rasponsa vodostaja s izmjerenim protocima (T.
Petkovié, 1975.)
‘Ovakav prstup w obzir uwzimaiskliutivo podatke iz profila za koji se ekstrapolacja,
provodi. Osim toga, kriterij odabiranja natine ekstrapoliranje - na tere najbolje
linearizacie veza hidraulikih parametara svodostajima ili protocitna- nije teorjski
potvrden. Ispravnjj je pristup provjeravanje rezulata ekstrapolacije protosne krivulie
usporedbom s podacima iz profila slignih obiljezja otjecanja u skiop regionalnih
hidroloSkih analiza, Na temelju odgovarejutih regionainin zakonitosti moguce je
ppodacima dobivenima ekstrapolacfion i podacima iz profila w kojima posto mjerenja
protoka velikih voda potvrditiekstrapolaci Koja pri ovakvupristupu moze bit znatno
veéa o¢ 28 posto raspona vodostaa s izmjerenim protocima.
Jedan o¢ &esto upotrebljavanih postupaka je Stevensova metoda ckstrapolacije
za visoke vodostaje (J.C. Stevers, 1907). Protok kroz profil vodotoka je, prema
izsazu (2.53): 7
Q=Av (o's)
axle je A (m*) pouting prosjeeainog profil, av (ns) sed proflska brzina
odredena Chezyjevom formulom (2.111):
=C RT,
Hidraulitk aij je #4, gdje je O om) omoseniobod a /, je pad linjeenergie,
koji je pi jednolikome tefenjenjjadnak padu vounoga fica i padu dna; f,= J, =,
(an) je Chezyjev koeficijent
‘toga je protok, prema izrazt (2.118)
Q=ACIRT
Za Soka i dubokarijetno Korte se Konstan &usvaja:
evi lay
‘a omozeni obod 0 Sirakih korita akoder je pribilizno jednak Srini vodnoga lica
» projjecajnome profitu B:
o=8 (4.142) Slika 4.62 Ekstrapolacija protetne krivulje po Stevensavoj metodi
aL Been ag a ag ag St
@ ins)
‘Tablica 49. Tablica iratunavanja svarnops sluéaj prema Stevensovo) metodi
Wie
83/885
193
215
© | XAPOMENA
(rs)
—
ua
530
110 | ieraunane
in
262 | ebsrapotias
nogaosucrovsénsee
‘Obzirom da je povekina provjecajnoga profi:
A-BH, (4.143)
adjejeH, (m) senja profilska dui, 2a hidraliciseradjus &(m) move usvoi
(4.4)
Prema tome, uz ovakva pojednostavjenja protok kroz profil je:
O- Akin
Postupak se graficki provodi (slike 4.62) na sjedeti natin:
akon definiranja zakonitosti O= f(1{H») i 4 Vie = ite} 28 odgovarajuce
se wrijednosti H,, 4 i Q od najvitega vodostas sfamjeronim protckom zakonitost
0-s(4Ar») produlji po praveu koji odreduju totke (4 V7» .Q). Potom se krivulju
Ady =f (H.) ixaéura za nckoliko vrijednosti izmedu najvigega vodostaja s izmje~
renim provokom H,, i najviSega zabiljeBenog vodostaja VFV, a onda ju se nacrta.
‘Nakon toga se 2a razliite vodostaje W> H., grafitki preko krivulje 4VH.~ /(H«)
i pravea O= £4 JZ) produlji protoéna krivulja u podrgju visokih vadostaja,
Brojéani primjer wz stiku 4.62 obraden jeu tblici 4.9.
(4,145)
4.8 Procesi otjecanja
Za pomavanje varijabilnostiotjecanje vode u vodovocima vazno je poznavati
imbenike koji ufetu na glavne hidrolo’ke parametse, Stoge je osovno polaziste
hidrolofkih obrada i analiza poznavanie podataks o oboriname, isparavanju,teanspi-
raciji, vlazi w zemlje, ifiltraciji is
Procese otjecanja injihova bitna obiljezja najbolje prikazuju nivogrami i hidro-
‘grami. Oni vizuelan i stvami prkaz promjena teenja daju kronoloSkim redom.
[Nivogram ili hod vodostaja je asnovnihidrolaik grafikon koji prikaewie vodostaie
‘wovisnostio vremenu. Nivogramom se takoder stata neprekidno bijezenje vodostaja
So ga zapisuje poseban ura) zabiljezenjerazina vo il podizanje(elevaciju)siobodnoga
vodenogobjektaw odnosuna pestavjenvrazina Jednokratno Gitanje vodostajas vodokaza
prkazje s ka srednidnevns vodosa (kaa nema drug vajdinosti) Kaaje bilfezenje
‘vodostaja na limnigrafi neprekino,nakon obradelimnigrafkih traka detinir se sree
docyne vodostae i nivogram sc crfa u obiku srednii dhevtih vodostaja. Neprekinuti
abiljeeni vodostaji na limnigrafoko} tract naziva se limnigam. Kada se 2a grafitki
prikaz usvoji neprekinute vodostae, dobije se neprekinuti il kontinuirani nivogram
(Glika 4.63), Ie nivograma se dobiu dvijetemelinchidrolo&ke krvalje: krivulja ufestalosti
‘vodostajai krivuljatrajanja vodostaja 248 _Horoeun
‘Slika 4.63 Nivogram velikoga Vodnog vale MileSiéJarugev proflu Poljak (severoistotno
0d Zadra),
‘idrogram ili iod protoka je grafiki pile: protoka vode w ovisnosto vremenu,
a dobije se kada se iz zabiljeZenih vodostaja preko protoéne krivalje odrede odgo-
varajui protoci vode. Na temelju hidrograma odreduju se krivulja utestalosti
Protoka i krivulja trajanja protoka (pogl 4.3).Na slic 4.64 prikazan je hidrogram
tjecanja Uz hidrogram vodnoga vala dest se prikazajihijetogram (grafick pri
visina it intenziteta oborina u vremenu) koji je tazva0 oljecanje vote definirano
hidzogramom.
"Prema tome, osnova rafigk prikaiwhidrologi su:
hod vodostaja il nivogeam
Krivuffe uéestalost i trajanja vodostaja
ijetogram
hod protoka ili hidrogram
rivulje udestalosti i trajanja protoka ;
Pojavjivanje vode u vodotocima x prirodnim se uyjetima ostvaraew te stutajas
Oborina pada izrayno na voou u sijeci i njezinim prijpcima
2. Oborina pala na sliv uzrokuje iravni dotok vode, Koji po povrsini terena
dospijeva u mre2u vodotoke bez infiltracije u tlo i perkolacije do vodom
zasi¢enih slojeva. Infltracija je tecenje vode kroz zemljnu povrdinu u porozno}
sredini, a perkolactja je tecenje hroe necasivenu porozma sredinu tio zasicene
sredine, (Npr voda u tla pod utjecalem gravitacileperkolira kroz zonu aeracije
do podzemne vode u zasienoj 20.)
_ ORO PISHH EDR 249)
eee eee ee
ogra: fj ane ik; T,wajnje efebtivme kite ,vijeme
2akaSojenja; Q_, win (aksimaln) proto; 7, vemensa bcs hidogram; 7
‘ljeme podizshja hidrograma; 7, vijeme reeesije(opadanja) hidrograme (0
"ckimse shugaevims za ijeme zzkajenja zis rarmak od tetitahijetograme
do eta hidrograma {)
Oborinska voda se infiltira i perkolirau dubljeslojeve te jedan dio nje nakon
‘odredenoga vremena (aekoliko dane, tjcdana, mjeseci) prispie u rijetno korita,
kao dotok potpovrsinske i podzemme vode.
a neka je podmuaja karaktersti¢no da se izravai (pove8inski) dotok vode ne
smote odijeliti od dijela potpovrSinskoga dotoka ko seinfiltrira kr propusni slo {
{ete laceraino (6a strane) preinarijeéneme korita, dok drugi dio vode perkoia do
‘zine podzemne vode. Koli8ina vode koja ispod povedineterena tte lateralno prema
Koritu vodotoka éesto prspijeva u vodotok tako brz0 da je nije moguce odijeliti od
povikinskoga teen (2 sha)
Kada kia pone padat na vie ili manje ropusne, 4 obrasto to, prlie nego 810
ode 40 oljecanja postoje tri faze:
1. _Uvrljeme kada oborina potinje padat, obornska voda je razlietim zaprekcama
(pt raznovrsno raslnje,egrade, prometnice)spretavana ustizani na to. Ovo
sestanje naziva prekinutom oborinom, » beenaéajno je 2a ke jakih intenziteta
i duga trajanja ali je za kite slab iecenzicta esto puta vrio znatajno
2. Inflltracija Fw to kada je ovlazenje zapreka dovolino, Maksimalna kolicina
vode kaj zemibjiste pod reclctim okolnostima moze upiti naziva se infiltracijski
kapacietj oznatava simbolom f
‘See 4.64 250 worewiun
3, ZadrYavanje vode u depresijama, Voda se sljeva-u velikbroj manji ii vgn
7 >
‘zembjitad, i FF Z a
povrsinski dotok Q, Qe= perl -f
deprives podem Pods
woieg. fie
port esau wamwod | samood | odpowt.
vost gots vote | pov vode | pods vode
Oblik 2
Kod ovoga oblika tedenja Vode u korita vodotoka kiSni intenzitet premasuje
infiltrscijski kapacitetf, pa dolazi do povrsinskoge otjecanja Q., Ukupna infiltracija F
Je manja od deficita viazmosti tla, pa nema doprinosa podzemnoj vodi,niti povecanja
istiecanja iz podzemja. Za vrijcme porasta vodostaje u sijeci, podzemno praznjenie se
normalno nastavlja, au totkd » postze se stanje kakvo bi bilo da se ushive uopée nista
iije zbivalo. Nakon potpuna prestanka utjecaja povrbinskoge dotoka, vodostaj ée
‘jeci u todki m biti nizi ego u potetku rasta ito stoga Sto se u vremerskome intervals
‘m-nsmanjilaj Kotitina vode koja u vodotok dolazi iz podzemlja,
‘Tetenjeu vodotoku prema obliku2 najéeSée se zhiva vegetacijskomerazdoblju,
naroéito sredinom ljeta, kada je deficit visznosti la d_ obigno velik, a infiltracijska
kolitina F premalena da bi zadovoljila manjak vode u thu, Ovakva su zbivanja
posljedica kratkih intenzivnih pluskova na stv, Kod oblika 3 tegenja u vodotoku, Kiéni intenzitet / prematuje infiltracijski
kapacitet f= kao i kod oblika 2 - pa dolazi do povrSixskoga otjecanja Q,. U ovome
sludaju ukupeainfiltracja F premasuje deficit vlaznosti tla d,3 wege nuZno dolazi do
povigenja razina podzenne vode. Toéka n, koju oznatava gdje zavrSava natal vod
val, je todka u kojoj se opadanje (recesija) hidrograma c- m podudara s krivaljom
rnormalnoga opadanja protoka koje bi todka n dosegla u vremenu m-n da nije bilo
oborine.
U obliku 3 postoje tri podsiutaja, kao iu obliku 1, @ svaki je od njih ovisan 0
kolitini prirasta podzemne vode.
‘Opadanje teenja na kraju vodnoga vala oblika 3 zavrSava na vigem ili barem
pomakmutom polataju of onoga v obliku 2,2 stanje na kraju vodnoga vala moze, ali
‘ne mora biti vise od posetaga stanja vodnoga vala (toSka n mode biti ispod tofke m,
‘a razin ili znad nje - prema slici oblika 3-u tablici 4,10). U slugaju a 1b oblika 3,
stanje kod kojega je ponovno uspostavijeno normalno opadanje tetenja u rijeénome
Keoritu nete bit vile od podetnoga stanja; ono ée bit vise slotajuc.
“Je Ti porast vodostaja, ednosno protoks w rijednome kority oblika 2 ili 3, moze
seustazovititako da se normalnakrivoljaopadanja produt spod povisenib vodstja,
ili protoka. Ako se opadajut dio nivograma ili hidrograma vrati qa poral krivelju
copadanja, porast je vodostaja, cinosno protoks w rijei, oblika 2. Ako se opadajudi
io nivograma, odnosno hidtograma ne vrati na normalai tok opadanja, nego 2aV18i
1a vi8ojrazini, radi se obliku 3.
ay 8
os
veel Snes
|
‘eq —
a) LEY _|
eq |
e709 hs 4 |
259) ‘sd
206 a0) *
180) 4 159 ‘
‘09 eo)
so fg : A
a a nam tam OT ee ee a
fers _weze fee et
Tas (oe
‘Slike 4.70. Hidrogrami velikih vodn valovaYrptine u profil Strnac: )oblk 3b; ) oblik 3.
omoca rename 259
Prododi li se hidrogram vodnoga valagrafitki u odgovarajuéemy mjeritu, moze
se 2a zadovoljavajutom sigumo8éu utvrditi kojemu od opisanih oblika pripada porast
protoka, odnosio vodostaja u vodotoku (slika 4.70),
413
jdrogram i njegovi sastavni dijelovi
Hidrogram je kao jedan od osnovnih grafikih prikaza u hidrologiji definiran i
‘opisan u poglaviju 48. U ovome se poglaviju razmatra razdvajanje hidrograma na
njegove glavne sestavne dijelove. Razdvajanje, separacija ili analiza hidrograma
Je razdvajanjeizravnoga (povrsinskog) od podzemnoga dotoka.
Doxjecanje vodeu vodotok sastoj se iz évaju glavnih dijelova: izravmoga dotoka,
hada voda teée do korita po povrSin terena, | baznoga (temeljnog) dotoka, koi
dolar wkorito tekuti spod povrsine terena, Bazni se dotoksastoi od potpovrtinskoga
dotoka i plicih zona i podzemnoga dotoks iz dubljih zona w tu. Potpovrsinski tok
vvade je onaj dio vode koji se infiltrir kroz povrdin ta i teée gorajm horizontima tla
no
posebno ukszai, jer se upravo zbog sloZenost ovih problema iabog nasiojanja dase
olakSaju obvade, esto ta materia suite pojednostavluje, pa surjefenaill jednostrana
i daleko od optimalni, ii su snekih od spomenutihstanovi8ta nepovolina il se, pak
od reenja odustae, ne uvidajuéi pravi znata i vrijednost ostvarenja
‘Optinsalno Korigtenje vodnoga bogatsva, 2 u tom okvirs i KoriStenje akumu~
lacijskih jezera, u prvome redu zahtijeva zadovoljavanje i uskladivanje interesa
razlititih Vodoprivredaih gracs (cavosinjavanic, vodoopskrba, plovidba, hidroener-
seta, ekreaeija,riboloy, turizam is). Uz konisvenie treba rjeiti i obrane od seta,
‘obuhvatti Kontrolu poplava, odvodnj,regulacijerijeka, uredenje bufca, wijecaj na
koi itd. (M. 2ugai, 1975). 7
Uloga akumulacisich jezera narotite je vazna u transforma velikih poplavoi
valova, Ako se postav taj uvjet, onda jezero treba biti ako dimenzionirano da moze
pribvatti cijei mjerodavni veliki vada val do potetka njegova opadanja. Osim radi
-adtte podrugja nizvodno od brane, to je vazno i radi ekonomignost izgradnje
cevakuaciiskih organa brane
somuccuarownsensoo4 271
Ako narnjena akumulacijskogajezereinjegova velidina ne omoguéuja dovolyn
transformaciju velikoga vetoag vala, u obzirdoleziizaradna retenejaw uzvednosne
buat
As soartteero tm?
es ates he?
a
Slika 4.85. Reguliranje doroka (ivan ofjecanja)
Prema tome, regulirane protoka na nekoj dionici vodotoka move se provesti ako
postoji moguénost prethodnoge zadr2avanja odredenih kolitina vode u koje su
kljwenii dotocivelikih vodni valova, Raspolodiv volwmen akumulaejskogabazena
je pozna, ¢ toénost provedenoga pestupka izravnanja voda ovisi o pouzdanosti
‘ijednost azmatranih rotoka i duljinihidroloSkoga niza koji se obraduje
U puinjerima na sikama 4.84 i 485 rezmatrani su prosjetai mjeseni proto
Todaijasc analiza mote peovest koriStenjem srediih dekaduihprotoka uodredenome
sremerskom razdoblju, ap. 30 godina. Na tj se natin razmatrakoligne i raspored
dotoka vode u godinama razlibnima po vodnost (su8nima, priblizno sredajima i
Vlaznima), koje dolaze kronoloskim redom. =
4.15 Protoci u modulnim koefic
Uholiko se anovi nekoga nica protoka podijele sa syojim prosiskom., onda se
wrijednosti nazivaju modulnim koeficijentima protoks ifi protocima u modulnim
_ once rensean ook 277
koeficijentima Protociy modulnim koefcijentima pogodni sua usporedbu pojedinih
hhidroloSkib karakteristika u dvjema hidrologkim stanicams, ama toe osnovi moguce
usporedivati vrijednosti oborinai protoka, NajéeSée se za odredenorazdobljc obrade
‘moduinim kocficijentima prikazuju sredaji mjescéni i godiinjt protoci, prosjeéni
mjesedni i godiinji protoc, te maksimalni i minimalni godkénji protei
Zakijuivanje 0 promjeni vodnoga tcZima izarvanojljudskim radom na ostovi
modulnih koefiejenata stednjih godiSnjih protoka prikazano je na primers shivova
Kupe i Rjedine(slika 4.86), Niihovi su vodni rezimi u priadaome sanju shin, pase
‘promjene odrazavaju u poveéanim razlikarn izmedu veliGina modulnih koeficijenata
SLOVENIUA
Slika 486 Sinvacija uevednih dijelova slivova Kupe 1 Retine
Naslici 4.87 prikazani su srednji godisi protaci Kupe uywnftu KupariiRjetine
profil Lzvor Rjetine.Ispod nj su za iste profie nacrani srednji godin protoe
uumodulnim koeficijentima, Velisinautjecajnoga sliva Kupe do profila Kupari ye oko
205 ka, a uljecajaoga sliva Rjedine do profila Lzvor Rjetine oko 110 kt, tz
bidrograma na slici 4.87 (gomii dijegram) vii se dau razmatranim proftima postoji
smanjenje dotoka koje potinje 1980. godine, a poznaio je da tade potinje i dugo
suno razdoblje. Iz prikaza modulnih koeficijenatanaslici 4.87 mode se zakljutiti da
su srednja godiénja otjecanja vode Kupe u profily Kuperi i Rjetine u profilu Izvor
‘Refine do 1979. godine vl sliéna, Poremetaj nasaje w 1980. goin, kada se uzvodno 278 nowoosus
SREDNS GoDENs PROTOS!
cs ‘SREDMJI GODISNJ!PROTOC!
=F oot koe ricUENTIA
t CL
i
RES WRT aE aT
‘Slika 4.87 Srednji godiéni protect injihovi moduli koeficijent za Kupu vprofilu Kupari
Ryetine u profile lever Rjetine u razdoblju od 1969. do 1992. godine (R. Zexaj,
1996),
od mijemogs profila Izvor Rjetine na Rjedini voda potinje wimet za potrebe vodo-
opskrbe. Razlike w modulnim koeficijentima nakon 1979. godine jasno ukszuju na
promjenu u vorinome rezimu Rjedine.
Razlika u srednjemu protoku ranijega razdoblja, bpgatijega vodom uw odnosu na
kasnije,suinije razdoblje Kupe u profilu Kupati je 7 posto, a Rjetne w profilu Izvor
Rjetine éak 34 posto, Ako se pretpostavi da bi prirodnim uyjetima ta razlika trebala
biti i 7 posto u slutaju Rjetine, onda jew razdobiju od 1981. do 1992. prosjcéno 27
posto il 1,50 m¥s vode iz Rjedine uzimano za vodoopsktbu, Rezultat ovoga jedno-
stavnog proratuna treba, doduse,shvatiti samo orijentaciski, ali njegov je ed velitine
‘asvim sigumo realan
‘session rene oe err eet encanto
onatoauaroveensanvoon 279)
Modulni su koeficijenti vrlo pogodni za analiziranje promjene vodnoga reZima
‘na istome hidrometrijskom profilu u dvama raaligitim razdobljima, Takav je primjer
er3koge sliva Golubinka, kojjeu Domovinskome ratu bi jedan od najvaznih izvora
pitke vode za grad Zadar. Situacija sliva s kojcge voda podzemnim tokovima dolazi
na izvor Golubinka prikazana je na stici 4.88. Na slivu se nalazi kiSomjema stanica
Polini.
‘Slika 4.88. Usecsjnislivinvora Golubinka (F. Fritz, 1976)
Za Golubinku su obrageni stednjs mnjese&ni i srednji godifnji protociv rezdoblju
‘0d 1961.co 1990, Ispitivanjem homogenosti nizasrednjih godijih protoka Golubinke
ustanovljeno je d2 nizovi protoka iz razdoblja 1961. - 1979. i iz susnoga rszdablja
1980. - 1990. ne twore zajednitki homogeni niz, pa su stoga tszmatrani odvojeno.
Prosjcini mjeseéni hijetogrami mjerodavne kiSomjeme stanice Polignik (koja se
nalazi na slivu Golubinke) pokazuju razlike u oborinama od prosject 15 posto, a
prosjetni mjese&ni hidrogrami Gotubinke razlike od prosjeéno 20 posto izmedu
podataka iz subnogarazdoblja 1980. - 1990. irazdoblja 1961. 1979, kako je prikazano
nasliei 4.89, U prijainjeru, vodom bogatijerms razdoblju 1961. - 1979, prosjeéni su
_mjeseeni protoc\ cei njeseea uzastopce, od lipaja do aja, tenakon vodom bogatijes
listopada i studenoga jo¥ i u prosincu, bili niZi od prosjcka razdoblja. U novijemu
suinom razdablju: 1980. - 1990. prosjeéni su mjeseéni protoci Eak sedam mieseci
‘uzastopce (lipanj- prosinac) bili nizi od prosjednoga protoka toga razdoblja, 280 _norocun
im ;
thobae choca
—— aes
Sika 4.89. Prosjecne mjesetnevisneoborinaP, na kitoneto) stank Pliai i prosjtnt
rmjesstn protoet Ona ivora Guba urd 1961, ~ 1979.1 1980,
1960
Nedostatak oborina i njegov utjecaj na otjecanje vode iz Golubinke prikazan je
sjnataprosjeénih mjeseEni oberina kitomjeme
K i prositnih mseénih protoka Golubioke w razdobljima 1961. -
1979. i 1980. - 1990., danima na slici 4.90.
Na slci 4.90 vil je neprekidan nedostatak oborina v mjesecima od sxpaja do
prosines. Smanjene Koltine jemi i jesenskih oborina warokovale su veliko sma
njivanje dtoka w istopadu i studenome, koji su proseke pal gotove na poloview
svojh prijanjih vijednost,
Ekstremni protec u modulnim koeficijentima zanimjivisuzaizvodenje akon
‘ost vezas pojedinim karaktestiénim parametrinia, Cesto se raznatajavezeoblik
(4.162)
4.163)
onowsis evsbwann ook 285
—— rraooaise ost 1978)
a Ta eH= par000136 (1880-180)
38
Opa hrs a rarnarhien ha nar tare
‘Slika 4.90 Prosjeéne mjesedne oborine a ki8omnjernojstanci Polini i prosjeém mjeseéni
‘protect Golubinke u razdobljima 1961, - 1979. 1 1980. - 1990., u modulnim
koeficjentima (R. Zuga), 1995)
‘dje su Q,, 1 Q,, maksimalni i minimalni godiaji protok p-tops povratnog,
raadobija, Q,, 1'Q, prosjetni maksimalni i minimalni godifaji protek, a 6) cq
kKeeficjentivarjacije maksimalnih i minimalnih godisnih protoka.
‘Na primjenu krSkih vodotoka u Hrvatska) na slici 4.91 prikazane su zakonitest
veze izmedu maksimalnih godignjih protoka u moduleira koeficjentima raziitih
povratnih razdoblja 0,,/0, i koefcijenata varjacie maksimalnih godisnjih protoks
Gq. Zakonitest so shike 4.91 pokazuju da porastom koefieijenatavarijscije rasta i
‘njednosti modulnib koeficijenata maksimalnih goditojh protoka. Osim toga, zani-
ijvo je da su finearne veze Qu,/Dy =F lew) neSto bolje od veza ablike y = ax?
(oje si. u sklopu regionalnlhhidroloSkih analiza w kr8u Hrvatsketakoderispitane)
‘Na kraju je vazno navesti da je M. Zugaj (1983,) na osnovi sumammi dotoks
rmodelnim koefcijeetima rijeka Like i Gacke w razéoblju od 1948/49, do 1967/68
Jefinirao velitine podzemne retencije vode u krSkome zaledo izvorskoga podruéja
rijeke Gacke, Na temelja analize sumamit krivlja modulnih koefieijenats protoka 282 _emaosue He
rijcka Like iGacke i promjena volumena retencije Gacke definiran je aktivni volumen
‘ode u podzemnoj renciii Gacke, koji iznosi 410 - 10°nm’. Unotar toga volumena
obavijaju se svakogodtinja sezonska punjenja i praznienja podzemne retencije, &
prosjetni volumen punjenja i pralnjenja iznosi 103,2 * 10%
Basen
on 1
be]
i
—
Oe
ever
[Leake +
Sika 491 10-godit, 100-odibni § 1000-gedinj maksimalndprotoei w modlnim
oetcjemima 2/0,‘ kotieen vatijacje maksimalih gist protoka
2a vodooke kta a Hvatskoj (R. Zugs) 1994.)
4.16 Velike vode
Prema UNESCO-vu i WMO-vu rjedniku hidroloskih pojmova (1986.) velika
vvoda se moze dedinirai na ts nana:
1. kao povisenje - abicno naglo- vode x vodotoku do najvtse vrilednosti, od Koje
razina vode potinje polagano opadati
2. kao veh tok wade myeren visinom vodastaja ii veliginom protoka.
3. kao rastuéa lima
Pod pojmom velika voda podrazumijevaju se pojave ozagene maksimalnim
ordinatama nivogramailihidrograma velikib vodnih valova, kajese otitjy kao naglo
iadizanje vedestaja ili protoka tijekom vremena, Obici i volumeni velikih vedi
valova tskoder su vrlo x22 hicroloski pokazatei, a izravno su povezani s maksi-
:malcio vodosiajime i ptotocima,
aroescuseovrensm vos 283
‘Velika voda jeekstremna pojava definirana vadosiajem,sekundnim protiecanjem
iti volumenom w odredenome vremenskom razdoblu opazanja ili je utvrdena kao
vjerojatnost pojava u odredenima vremenskim razdobljime,
Prijelnz izmedu obidna visokog vodostaja i vodostaa elke vode nije jasnoodreden
Sioga to u izvjesnoj mjeristvara neodredenost u definicijivelike Vode, No, kad je
potrcbno, granica iznad koje se biljeze velike vode moze se odredit na temelju prosicéne
visine obala i ekonomskoga utjeesja na okolinu, Velike se vode prema velitiai mogu
posielitina obitne, koje se najZeS&e pojevljyj, te sree tirvanredne -katastofaine.
Takoder se mogu podielitj prema razfobljima u kojima djluju, prtnetice, na velike
Vode w vegetaciskome razdobliu i velike vode u razdoblju gradenja
‘Vilo je pogodan pokazatlj velikib vods, pogotovo ako se usporedujuekstremna
atjecanja srazmih stivova, maksimalni specifi dotoks jednoga kr’ siva q,-On je
‘odreden omjerom iztnedu maksimalnoga protoka Q,, i povi8ine sliva A.
Qu eis han'
Ie (asta) (4.164)
“Maksimalni specifi dotok g, opada s porastom povrsine sliva, itone linearno
‘tego po ackom cksponencijalnom zakonu, Ta zakonitost se redovit prikaruje praficki,
tako da senna dijagram A -q, nanesu vrijednosti q, 2a odgovarajuéi ina oj osnovi
You might also like
- Konstruktivni Detalji Kompletni PDFDocument208 pagesKonstruktivni Detalji Kompletni PDFveselinNo ratings yet
- Vene Bogoslavob-Algebarski RazlomciDocument12 pagesVene Bogoslavob-Algebarski RazlomciMiro VucicNo ratings yet
- Nepravi Visestruki IntegraliDocument9 pagesNepravi Visestruki IntegraliMiro VucicNo ratings yet
- Studentska ZbirkaDocument35 pagesStudentska ZbirkaMila ZovkoNo ratings yet
