SREDNJA KOLA DONJI MIHOLJAC

POLITIKA I

GOSPODARSTVO

Skripta za dravnu maturu 2011.

Predmetni nastavnik: Ivana Plea, prof.

SADRAJ
1. POLITIKA
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.
1.6.
1.7.
1.8.
1.9.

1.10.

Politika i politiko djelovanje

Narod, nacija i manjine
Drava i Ustav
Tipovi politikih poredaka
Politike ideologije
Politike stranke, drutveni pokreti i interesne skupine
Izbori
Ustrojstvo dravne vlasti
-Trioba vlasti
- Parlamentarizam, predsjedniki i polupredsjedniki sustav
Ustrojstvo Republike Hrvatske
1.9.1. Hrvatski Sabor
1.9.2. Predsjednik Republike Hrvatske
1.9.3. Vlada Republike Hrvatske
1.9.4. Sudbena vlast Republike Hrvatske
1.9.5. Lokalna uprava i samouprava
1.9.6. Ljudska prava i civilno drutvo
Europska unija

2. GOSPODARSTVO
2.1.
2.2.

2.3.
2.4.
2.5.
2.6.
2.7.
2.8.
2.9.

Pojam gospodarstva i gospodarstveni sustavi

Drava i trite
2.2.1. Ekonomske funkcije drave
2.2.2. Nesavrena konkurencija
2.2.3. Inflacija
2.2.4. Monetarna i fiskalna politika
Trite
2.3.1. Pojam trita, ponuda i potranja
2.3.2. Mehanizam djelovanja trita
Poduzetnitvo
Poduzee
Dioniarstvo
Managment
Novarstvo
Marketing

1.1. POLITIKA I POLITIKO DJELOVANJE

Svaki pojedinac ima svoje interese i ciljeve. Ti interesi su meusobno razliiti. Da bi se oni mogli ispuniti, a
da ne doe do sukoba treba utvrditi zajednike norme i pravila ponaanja. Moemo rei da se politika bavi
utvrivanjem tih pravila i normi.
Rije politika dolazi od grke rijei polis (grad, drava, a izvodi se iz pojmova politeikos (dravni, javni) i
politika (poslovi vezani uz polis). Pojmom politike i pitanjima ureenja drave bavili su se Platon i Aristotel (grki
filozofi), a u rimsko doba se politikom bavio Ciceron. Utemeljiteljem novovjekovne politike Niccolo Machiavelli
(politologija je znanost o politici, ona istrauje strukturu politikih sustava te odnose razliitih tipova moi i
utjecaja u dravi i meunarodnoj zajednici).
U doba stare Grke pod pojmom politike su se podrazumijevali svi poslovi od opeg, zajednikog interesa
(obrana, kolstvo, zdravstvo, sudstvo). Danas politika predstavlja skup razliitih znanja i vjetina koja se
primjenjuje u razliitim podrujima ljudskog ivota radi ostvarivanja razliitih pojedinanih interesa. Meutim
pojam politike se najvie koristi u tumaenju djelatnosti dunosnika iz vlasti koje su nedostupne iroj javnosti.
Politika se najee definira kao umijee i djelatnost upravljanja dravom ili drugom politikom
zajednicom. Odnosi se i na sve postupke upravljanja u nekim drugim organizacijama i insitucijama pomou kojih
ljudi tee ostvarivanju svojih interesa i reguliranju zajednikih poslova u svojoj zajednici.
Svatko od nas ima svoje poimanje politike i na razliite naine se odnosimo prema njoj. U svakom sluaju
ako se mi ne elimo baviti politikom ona e se sigurno baviti s nama. Neke od poznatih osoba koje su govorile o
politici na slijedee naine:
A.G.Mato: Politika je stvar morala, karaktera i ljudskog dostojanstva.
Robert Kennedy: Politika je najvea i najasnij pustolovina u kojoj odluujuu ulogu ima mudrost.
J.W.Goete: U politici su ljudi kao na bolesnikoj postelji, bacaju se s jednog boka na drugi vjerujui
da e tako udobnije leati.
Danas politika ima tri temeljna znaenja:
Politics politiki proces, tj.politiko nadmetanje (izbori), stvaranje i poosredovanje interesa u drutvu
Policy institucije unutar kojih se odvijaju politiki procesi, npr.
Polity proces donoenja odluka u svim sferama ljudskog ivota (drava, stranke, vjerske zajednice, interesne
skupine)
Pojam moi se esto javlja uz pojam politike. Dva su mogua gledita na mo iz kojih se izvode i dvije
teorije o raspodjeli moi. Jedni tvrde da je koliina moi stalna samo se njezin vlasnik mijenja, dok je za druge ta
koliina promjenjiva i da svatko ima veu ili manju koliinu moi. Iz tih gledita izvodimo dvije teorije o raspodjeli
moi:
1. Teorija elite kae da u drutvu postoje dvije klase: jedna koja vlada i druga kojom se vlada
2. Pluralistika teorija kae da svatko ima odreenu koliinu moi, koja je - dodue neravnomjerno rasporeena i takvo drutvo nazivamo poliarhija (vladavina mnogih).
Uz mo se esto vee i pojam autoriteta. Autoritet je razina potovanja ili asti povezanih s drutvenim
poloajem. Mo je mogunost pojedinca ili skupine da utjee na druge radi zadravanja postojeeg stanja. Ona se
oslanja na mehanizam prisile. S obzirom na ciljeve i sredstva kojim se netko koristi za postizanje tih ciljeva
razlikujemo tri vrste moi:
- politika mo - je sposobnost pojedinca da organiziraju i upravljaju drugim ljudima
- ekonomska mo - je sposobnost organiziranja i razvijanja proizvodnih snaga u drutvu
- ideoloka mo -je sposobnost opravdavanja organizacije drutva pomou vjerovanja i sustava vrijednosti
2

Kada govorimo o moi moramo je razlikovati od pojma vlasti. Vlast je legitimna mo. Vlast predstavlja
prihvaanje nekog kao nadreenog, a mo se oslanja na prisilu. Vlast je mehanizam koji omoguuje pokoravanje
naredbama iz odreenog izvora. Legitimnost predstavlja stupanj dobrovoljnog prihvaanja vlasti. Legalna vlast je
ona koju veina prihvaa i slijedi (uglavnom podrazumijeva onu vlast koja je izabrana na izborima). Legalnost
predstavlja ponaanje vlasti u skladu sa zakonom.
Vlast postie vei stupanj legitimnosti na temelju:
- dugotrajnosti svoje vladavine
- naina na koji upravlja dravom (ivotni standard)
- osjeaja koji imaju ljudi da su predstavljeni u vlasti
- manipuliranja nacionalnim simbolima
Njemaki sociolog Max Weber, s obzirom na osnovu na koju se vlast poziva, razlikuje tri ista tipa
legitimne vlasti (koja se ipak najee meusobno kombiniraju):
1. Tradicionalna vlast koja se temelji na dugotrajnoj vladavini na koju je narod navikao i esto se
temelji na prenoenju s koljena na koljeno kraljevine, kneevine, carevine
2. Karizmatska vlast koja se temelji na karizmi (boji dar) jedne osobe u kojoj narod vidi nekoga tko je
Bogom dan i tko e narod voditi u blagostanje, a ta vlast moe doi na tu poziciju silom i revolucijom, a
nakon njenog odlaska esto dolazi do velikih promjena - Ghandi, Mandela
3. Racionalno- legalna vlast se temelji na vladavini zakona i parlamentarizmu gdje se vlast osvaja na
slobodnim izborima. - RH
Sudionici politikih procesa se za postizanje svojih ciljeva u svom politikom djelovanju koriste razliitim
sredstvima:
1. Zakonodavstvo je najdjelotvornije sredstvo za provoenje politikih ciljeva u djelo, a sastoji
se od donoenja ustava i zakona, a njime se moe koristiti samo onaj tko je na vlasti
2. Mediji obuhvaaju TV, radio, novine, plakate, letke, Internet i sl. najee ih koriste stranke u
vrijeme predizbornih kampanja za promoviranje svojih ideja i nagovaranje glasaa da glasuju za
njih, a najutjecajniji medij je TV jer oblikuje drutvenu svijest
3. Ekonomska sredstva se oituju u oblicima kao to su porezi i carine kojima dravna vlast
pokuava provesti u djelo neke od svojih politikih ideja. U ovu skupinu ubrajamo i mito i
korupciju te utjecaj krupnog svjetskog kapitala na zbivanja irom svijeta.
4. Diplomatska sredstva se odnose na vanjskopolitiku djelatnost kada drave putem svojih
veleposlanika, konzula i drugih predstavnika u drugim zemljama i meunarodnim
organizacijama pokuavaju svoja politika gledita i ciljeve prezentirati svijetu.
5. Sredstva sile se uglavnom upotrebljavaju u nedemokratskim sustavima gdje se vlast koristi
policijom i vojskom da bi se odrala na toj poziciji. Takva vlast obino nije dugog vijeka i
zaziva nezadovoljstvo naroda. Uporaba sile je opravdana jedino u sluaju ouvanja slobode ljudi
i suvereniteta drave.
Smisao politikog djelovanja su evolutivne promjene s ciljem poboljanja kakvoe ivljenja. Na temelju
iskustava iz prolosti pronalaze se rjeenja za sadanjost i postavljaju preduvjeti za budunost.
Politiki mogu djelovati: vlada i politike organizacije (stranke) i graani (pojedinano ili na izborima)
Participiranje graana u polit.procesu ovisi o tipu polit.kulture, a razlikujemo 3 tipa polit.kulture:
1. Parohijalna politika kultura- graani ne sudjeluju aktivvno u politici(pr.Abu Dabi)
2. Podanika politika kultura- primjenjuje se u hijerarhijskim strukturiranim drutvima, pojedinac
ima negativne ili pozitivne orijentacije, sustav smatra legitimnim ili ne, ali je pasivan, tj.politiki
neaktivan (pr. Peking)
3. Participativna politika kultura- suvremeni i razvijeni polit.sustavi, pojedinac aktivno participira
u politici i polit.procesima sukladno svojim stavovima
Politiko se djelovanje mora temeljiti na:
slobodi,
politikoj kulturi sudionika
uvanju i zatiti ljudskog dostojanstva
3

Politiki se moe djelovati na tri naina:

1. Politikim govorom. Njegov cilj je oblikovati ponaanje ljudi i njihova stajalita, utjecati na
njih i
odreivati njihove odluke. Njime govornik eli da sluatelji prihvate njegove ideje, interese i namjere. Tri su
vrste politikog govora:
- ekskluzivni - koristi se u krugu politikih djelatnika i to je profesionalni jezik politiara koji se ne koristi
u javnosti, u obraanju iroj zajednici
- totalitarni se koristi u obraanju javnosti, a njime se nastoje svoje ideje proiriti na sva podruja
ljudskog djelovanja i izraz je totalitarne politike u odreenoj zajednici
- demokratski se takoer koristi u obraanju javnosti, i to je jezik dijaloga, tolerancije i komunikacije te
je prihvatljiv za sve lanove politike zajednice
Politiki govor moe biti: emotivni, ekspresivni, iterativni, ekstenzivni, koherentni (detaljnije ud.
.Beni, str. 17.)
2. Napisom politikog sadraja. Pod napisom podrazumijevamo svaki pisani izriaj, tako u napis politikog
sadraja ubrajamo letke, plakate i, naravno novinske lanke. Cilj napisa politikog sadraja je oblikovati
ponaanje i stavove itateljstva.
3. Fizikom akcijom (politikom utakmicom). Pod politikom utakmicom se uglavnom podrazumijeva
borba politikih stranaka za osvajanje vlasti (najizraenija je u predizborno vrijeme). Osim borbe stranaka
za vlast u politiku utakmicu ubrajamo i izlazak na izbore, ali isto tako i odustajanje od izlaska na izbore
jer i na taj nain pojedinac moe iskazati neki svoj stav i miljenje (npr. razoaran je radom stranaka, ne
sviaju mu se programi stranaka, kandidati na listama ili ga jednostavno politika uope ne zanima). Kao
treu aktivnost u politikoj utakmici ubrajamo djelovanje interesnih stranaka., iji cilj nije osvajanje
vlasti ve utjecaj na vlasti kako bi ostvarili neke svoje interese i ciljeve npr. sindikati ( najee su to
razliiti prosvjedi, peticije )
1.2. NAROD, NACIJA I MANJINE
Na rije narod gledamo kao na tri drutvena oblika:
1. Demos tj. narod je skup dravljana, osoba koje svojom moi stvaraju dravu. To je pravno - politika
kategorija koja podrazumijeva stanovnitvo, populaciju neke drave kao skup jednakopravnih i
slobodnih dravljana.
2. Plebs tj. puk socio politika kategorija koja proizlazi iz injenice da u svakom drutvu razlikujemo
meusobno nejednake pojedince od vladara, gospode, bogataa i puanstva
3. Etnos je zajednica zasnovana na zajednikoj povijesti i kulturi. To je socio psiholoko shvaanje
pripadanja nekoj zajednici s kojom se dijele odreena prava i sudbina (hrvatski narod).
Kaemo da je narod stanovnitvo odreenog dravnog podruja koje se slui istim jezikom i njeguje iste
tradicijske obiaje.
Nacija je politiki narod koji u cjelinu povezuje sva tri gledita na narod, to je zajednitvo demosa, puka i
etnosa. Nacija se javlja kao snaga koja objedinjuje najvanije elemente drutvenosti u nekom narodu: gospodarske
(nacionalno gospodarstvo), politike (nacije drave) i kulturne (nacionalna kultura). Nacija je stabilna globalna
zajednica koja se moe konstituirati kao politiki suveren narod, a javlja se u 17 stoljeu.
Vrijednosni elementi koji pokreu i osnauju nacionalnu svijest su:
- ideja o samostalnosti nacije
- zahtjev za teritorijalnim jedinstvom i nedjeljivou
- patriotizam
- legitimna nacionalna volja za stvaranjem drave i politikom moi
- meunarodno razumijevanje i tolerancija
Uz naciju usko veemo i pojam narodnog suvereniteta. Narodni suverenitet obuhvaa mehanizam izbora,
donoenja odluka u predstavnikom tijelu, sustav obnaanja vlasti i ustrojstvo suda. To je pravo naroda na
samoodreenje. Narodni suverenitet u Republici Hrvatskoj znai da vlast pripada narodu, zajednici slobodnih i
ravnopravnih graana.
4

Manjine se najee karakteriziraju kao nacionalne ili etnike manjine jer njih ini manji dio stanovnitva
neke drave iji lanovi imaju etnike, vjerske ili jezine znaajke po kojima se razlikuju od ostalog stanovnitva i
po kojime se oni meusobno solidariziraju. Manjine su esto u nepovoljnijem poloaju prema ostalim lanovima
drutva te se zbog toga znaju osjeati ugroeno ili zakinuto.
Zatita manjina moe se ostvariti u lokalnim autonomijama ili federalnim ureenjem, a to je neko drutvo
demokratinije to je i vei stupanj zatite manjina u tom drutvu. Osnovna prava koja se manjinama trebaju zatiti
su pravo na jednako sudjelovanje u politikom ustroju drave (izlazak na izbore) te njegovanje kulturnih i etnikih
specifinosti (pravo na uporabu pisma i jezika).
Odnosi izmeu veine i manjine mogu se regulirati na razliite naine, a mogunosti su slijedee:
genocid je nasilno raseljavanje ili ubijanje pripadnika neke manjine (npr. idova u nacistikoj Njemakoj)
asimilacija je proces u kojem manjina postupno naputa ili gubi svoje obiaje i prihvaa norme ponaanja i
kulturu veine
melting pot - proces meusobnog povezivanja i mijeanja kulture manjina i veine te stvaranja novog
kulturnog predloka (npr. bive Jugoslavija, SSSR)
kulturni pluralizam je priznavanje istodobnog postojanja i jednake vrijednosti razliitih etnikih skupina
(npr. vicarska)
Pojam dravljanin oznauje pripadnika odreene dravne zajednice. Dravljanin se odreuje kao osoba
koja ima odreena politika prava (pravo izlaska na izbore, ali i pravo na zatitu drave, jednakost pred zakonom,
pravo na putovnicu ) i odreene obveze (potivati dravne zakone, plaati porez). Dravljanin kao nositelj
odreenih prava predstavlja subjekt javne sfere (za razliku od graanina koji je subjekt privatne sfere). Graanin
neke drave ne mora biti njezin dravljanin(imati dravljanstvo) da bi sudjelovao u njezinome politikom i
drutvenom ivotu.
Status dravljanina stjee se roenjem u RH , podrijetlom, priroenjem (naturalizacijom) stranac due
vrijeme ivi u RH te po posebnim meunarodnim ugovorima (pr.traenje azila). U R Hrvatskoj dravljanstvo se
dokazuje domovnicom.
Dravljanstvo se uglavnom stjee na 3 naina:
1. Naelo krvne veze dijete stjee dravljanstvo svojih roditelja bez obzira gdje je roeno i gdje njegovi
roditelji ive (europske drave)
2. Naeko podruja dravljanstvo djeteta odreuje se prema dravi na podruju koje je dijete roeno, bez
obzira na dravljanstvo roditelja (pr. SAD)
3. Naelo prebivalita osoba stjee dravljanstvo one drave na podruju koje prebiva (u veini razvijenih
drava)
1.3. DRAVA I USTAV
Drava je trajna politika organizacija ljudi na odreenom podruju. Ona je skup organizacija i institucija
koje na odreenom teritoriju imaju legitimnu vlast. Bitni (konstitutivni) elementi drave su:
- teritorij, granice
- stalno naseljeno stanovnitvo
- suverena vlast
- meunarodno priznanje
Jednim od vanih sastojnica drave smatramo i Ustav. Ustav je osnovni, temeljni i najvaniji zakon u nekoj
dravi kojim se ostavljaju osnovna pravila upravljanja drutvom. On je zamiljen kao trajan skup pravila koji se
nee mijenjati s objedom ove ili one politike na izborima. Ustav jedne zemlje ima brojne uloge kao to su:
stavljanjem na papir zapisuju se osnovne nacionalne ideje, odreuje se struktura vlasti te se uspostavlja njezina
legitimnost. Skoro sve suvremene drave imaju pisane ustave, a rijetki su sluajevi kada ustav nije utemeljen na
pisanoj rijei, ve na obiajima i tradiciji (Velika Britanija). Ustav Republike Hrvatske donesen je 22.12.1990., te se
jo nazive i Boini ustav, a od tada je doivio neke promjene. Prva promjena dogodila se 1997.g. , zatim u 2000.g.
(promjene ovlasti predsjednika i vlade).
5

Drave moemo podijeliti prema nekoliko kriterija:

1. Prema odnosu izmeu vlasti i drutva razlikujemo:
a) Demokratske drave u kojima vlast komunicira s drutvom te u skladu s time formira dravnu
politiku
b) Autokratske ili nedemokratske drave u kojima vlast vlada samovoljno bez drutvenog nadzora
i esto primjenjuje silu
2. Prema obliku vladavine razlikujemo:
a) Monarhije u kojima je vladar doivotan i nasljedan, rezultat su tradicije koja vlada u nekom
drutvu (kraljevine, monarhije)
b) Republike u kojima se nositelj politike vlasti bira na izborima na odreeni vremenski period
(naziv republika dolazi od latinske rijei res = stvar i publica = javna; javna stvar, stvar od
javnog znaenja)
3. Prema obliku dravnog ureenja razlikujemo:
a) Unitarne drave su nedjeljive cjeline u kojima je vlast centralizirana i jedinstvena (npr.
Hrvatska, Slovenija )
b) Sloene drave koje se sastoje od vie drava lanica koje su meusobno povezane zajednikim
saveznim Ustavom i drugim zakonima, a pojedinano svaka od njih ima svoje zakone i organe
uprave, mogu biti meusobno vie ili manje povezane pa ih prema tome dijelimo na federativne
i konfederativne.
Federativna drava se sastoji od federacije ili saveza (sredinja dravna jedinica) i vie federalnih
jedinica koje mogu biti zasebne drave ili regije(republike, pokrajine, kantoni) pr. SAD
Konfederativan drava predstavlja zajednicu ili savez suverenih drava koje su prenijele neke
ovlasti na zajedniku razinu, ali su ostale suverene drave. Kada se odreene drave udrue u
konfederaciju , ne stvara se nova drava, kao u sluaju federacije pr. vicarkska konfederacija
(1291.-1798.), Ujedinjene nizozemske provincije (1579.-1795.), Njemaka konfederacija u 19.st...
Kroz povijest su se javljale razliite ideje o politikom ustroju drave. Tako se kao odgovor na
apsolutistiku monarhiju u Francuskoj javlja ideja o liberalnoj dravi. U takvoj dravi postoji dioba vlasti ime se
postie nadzor jedne vlasti nad drugom, a ne kako je do tada bilo da vlast uspostavlja nadzor nad narodom. Kao
rezultat elje zatite stanovnitva nastaje tzv. pravna drava, a ona podrazumijeva postojanje stroge formalne
procedure primjene zakonodavstva. Radi reguliranja odnosa slobode i prava pojedinca, donosi se ustav i njemu
podreeni zakoni kojima se osigurava njegovo provoenje.
Meu znaajne ideje ustrojstva drave koje su se javljale u razliitim epohama ljudske povijesti i jo se
javljaju ubrajamo jo tri oblika drava:
Socijalistika drava je utemeljena na ideji graanske drave s izraenim socijalnim programima, ali se
svodi na aparat sile i za takve drave kaemo da imaju skup dravni aparat (zemlje biveg istonog bloka)
Demokranska drava je uobliena na temeljima socijalnog kranskog nauka i demokratskog ureenja,
one vanosti daju ovjekovu mjestu u hijerarhiji (npr. Njemaka)
Nacionalna drava slui za afirmiranje nacionalne ideje kada novostvorene drave postaju meunarodnim
imbenikom i dobivaju priliku za svoju suverenost (R Hrvatska je u vrijeme svog nastanka smatrana
nacionalnom dravom).
U suvremenom smislu drave mogu nastati na nekoliko naina:
prikljuenjem,
ujedinjenjem,
odvajanjem,
raspadom i
podjelom

1.4.

TIPOVI POLITIKIH POREDAKA

Politiki poredak se jo naziva i politiki sustav. To je drutveno odreen i prihvaen nain organizacije
drutvenog ivota u kojem se provoenje opih interesa i ciljeva osigurava obavljanjem politike vlasti. Politiki
poredak je oblik organizacije drutvene zajednice koji ima svojstven izvor legitimnosti i ureen odnos izmeu
zakonodavne i, izvrne i sudske vlasti.
Svi politiki sustavi imaju neke zajednike osobine, ali se i meusobno razlikuju:
- zajednika osobina svih politikih sustava je postojanje drutvene moi koja proizlazi iz politike vlasti
na temelju koje se organizira politiki poredak neke zemlje
- posebna obiljeja po kojima se politiki sustavi zemalja meusobno razlikuju proizlaze iz razliitih
povijesno kulturnih uvjeta u kojima su nastali.
Osnovni tipovi politikih poredaka u svijetu su:
1.
Demokracija potjee iz vremena stare Grke (demos = narod i kratos = vladavina) i ona je tada oznaavala
cjelokupno sudjelovanje naroda u upravljanju dravom. A.Lincoln, ameriki predsjednik iz druge polovice 19.
stoljea, definirao je demokraciju kao:
rule by the people, from the people, and for the people - vladavina naroda, od naroda i za narod
Demokracija je viestranaki (pluralistiki) sustav u kojem se politiki ciljevi postiu utakmicom mnotva
politikih subjekata.
Demokratska politika kultura karakteristika je suvremenih drava poput: SAD-a, Australije, Kanade, drava
lanica EU, a podrazumijeva: potivanje zakona, zatita temeljnih ljudskih, graanskih i politikih prava,
pluralizam, te tolerancija (snoljivost) i uvaavanje drugih (manjina).
Demokratska vlast se temelji na:
- trodiobi vlasti (zakonodavnoj, izvrnoj i sudskoj)
- vana pitanja rjeavaju se suglasjem (konsenzusom) politikih subjekata
- zakonom zatienim ljudskim pravima
Demokracija uvelike ovisi i o znaajkama drutva koje su objektivno zadane kao to su:
- razine ekonomskog razvitka uvelike utjeu na stupanj demokracije u tom drutvu (76% bogatih zemalja
su ujedno i demokratske, a samo 8% siromanih zemalja)
- stupanj urbanizacije (zemlje s vie stanovnitva u gradovima imaju i vie demokracije)
- visina stope pismenosti tj. obrazovanja (obrazovanija drutva su sklonija demokraciji)
- brojnost srednjeg sloja (vie je demokracije u zemljama koje imaju veinu srednjeg sloja i manje razlike
izmeu bogatih i siromanih)
- kultura stanovnitva openito
Demokracija moe biti:
a) Neposredna ili izravna narod izravno sudjeluje u vlasti i sudjeluje u odluivanju (pr.referendum)
b) Predstavnika ili reprezentativna narod odluuje preko svojih politikih predstavnika (parlament)
2. Republika vlast imaju izabrani predstavnici, vlast se dijeli na zakonodavnu, izvrnu i sudsku dioba
vlasti
Od 16.st. drave se poinju dijeliti na monarhije i republike, a republike se dijele jo na:
aristokratske republike (Venecija, Dubrovaka Republika),
demokratske republike (RH, Njemaka, Italija, Austrija, SAD),
parlamentarne republike (RH, Austrija, Njemaka) i
predsjednike republike (SAD, veina afrikih drava)
3. Monarhija vladavina jednoga (monarha) koji na vlast dolazi po nasljednom pravu i doivotno obnaa
svoju funkciju
Postoje 3 temeljna tipa monarhijskog politikog poretka:
a) Apsolutna monarhija vlast monarha je neograniena (pr. Habsburka Monarhija u doba M.Terezije)
b) Ustavna monarhija vlast monarha ograniena je Ustavom ili zakonom (suvremene zapadnoeuropske
monarhije)
7

c) Parlamentarna monarhija monarh dijeli vlast s parlamentom i Vladom, a monarh ima iskljuivo
reprezentativnu funkciju
4. Aristokracija dolazi od grke termina oi aristoi to znai najbolji, prvi; a u takvom sustavu vlast se nalazi u
rukama manjine koja se smatra elitom te ona donosi najvanije odluke i koncentrira svu drutvenu mo. U
takvim sustavima temeljnim vrijednostima se smatraju tradicionalnost i statinost (elja da se stvari u
drutvu ne mijenjaju, ve da sve ostaje po starom).
Oni koji vladaju iskljuivo u svoju korist, aristokracija se pretvara u oligarhiju vladavinu malobrojnih i
privilegiranih te u plutokraciju vladavinu bogatih
5. Tiranija je starogrki termin koji oznaava samovlast. U takvom sustavu nedostaje legitimnosti i legalnosti
jer na vlast dolazi vladar koji nije niti izabran, niti mu je priznato nasljedno pravo. Tiranija se uspostavlja
bez obzira na pravne i obiajne norme sredine u kojoj se provodi.
6. Diktatura dolazi od latinske rijei dictatura koja oznaava vladavinu jedne ili nekolicine osoba koje
monopoliziraju (uzurpiraju) svu vlast u dravi. Takvi vladari dolaze na vlast nelegalnim putem (esto
dravnim udarom) i u obnaanju vlasti uspostavljaju kontrolu nad policijom, vojskom, sudstvom i
administracijom.
No takoer mogu doi na vlast i legalnim putem po postojeim pravilima i procedurama nakon ega slijedi ukidanje
postojeeg pravnog poretka te se uspostavlja izravna kontrola nad represivnim aparatom (vojska, policija) pr. A.
Hitler
7. Totalitarizam je takav poredak u kojem drava ima kontrolu nad svim podrujima drutvenog ivota., sve
drutvene institucije postaju oblici funkcioniranja drave. U takvim sustavima postoji samo jedna stranka
(partija) koja se poziva na neku svoju ideologiju (faizam, komunizam), a njezini lanovi zauzimaju sva
vanija mjesta u drutvu. Znaajke totalitarizma su: policijska (a ne pravna) drava, koncentracija vlasti,
monopolistika uloga jedne stranke, i oslanja se na teror. Totalitarna vlast ima iskljuivu kontrolu nad
gospodarstvom, javnim mijenjem i vojskom. U novijoj povijesti razlikujemo desni i lijevi totalitarizam.
Desni se oslanja na ogorenu srednju klasu u drutvima koja se nalaze u gospodarskim krizama (Njemaka
nakon I svjetskog rata). Lijevi totalitarizam ima revolucionarne ideje mijenjanja postojee drutvene
strukture u potpuno novi poredak (komunizam).

1.5. POLITIKE IDEOLOGIJE

Rije ideologija se poinje se koristiti krajem 18.stoljea i to u smislu znanosti o idejama. Danas,
openito, pojam ideologija ima negativnu konotaciju pa kada hoemo rei da netko ima krivi ili lo pogled na neke
stvari kaemo da ima neku svoju ideologiju. Ideologija je skup ideja i vjerovanja o svijetu, ovjeku i drutvu,
usmjerenih na odravanje ili promjenu postojeeg stanja u drutvu.
Politike ideologije imaju svoju funkciju:
1.
Simbolika orijentacija ideologija predstavlja pojedincu skup znaenja, vrednovanja i
djelovanja u svijetu te mu tako slue kao putokazi, orijentiri za snalaenje u sloenom svijetu.
2.
Legitimacija ideologije slue za tumaenje i opravdavanje drutvenih pojava, pomou njih
pojedine skupine u drutvu iznose svoje gledite na stanje u drutvu te se pomou nje legitimiraju.
3.
Solidarnost pojedinci se meusobno vie povezuju kroz ideologiju jer ih ona udruuje u
pogledima na svijet, stvara se osjeaj zajednitva, identificiraju se neprijatelji i protivnici. Ova
funkcija se moe naglaavati upotrebom odreenih simbola i rituala.
4.
Identitet pristalice neke ideologije se kroz nju razlikuju od ostalih te se pomou nje
identificiraju u drutvu, iskazuju svoju posebnost.
Politike ideologije su osnove na kojim apolitike stranke zasnivaju svoje programe. Danas se esto u
kategorizaciji ideologija (i stranaka) govori o lijevim (radikalnim) i desnim (konzervativnim) ideologijama
(strankama). Ova podjela potie s kraja 18.stoljea i od tada je djelomino promijenila svoje znaenje. Podjela
dolazi iz francuske nacionalne skuptine u kojoj su zagovornici ostanka kralja na vlasti sjedili s desne
predsjednikog stola, a oni koji su zagovarali ruenje tadanjeg sustava i uvoenje Republike i jednakosti su sjedili
s lijeve strane. Postojala je i tree skupina koja je dijelila njihova miljenja, a oni su sjedili s sredini (centar).
8

U politikom ivotu suvremenih drava najee susreemo slijedee etiri velike politike ideologije:
1) Liberalizam kao ideologija povezan je s graanstvom, kapitalizmom i ustavnom dravom. Od svojih
poetaka pa sve do danas proao tri razvojne faze kroz koje su se provlaile neke zajednike osobine:
a) Izvorni liberalizam se javlja u 18.stoljeu kada se zagovaraju individualna prava i slobode.
Temelj liberalizma je individualizam tj. politika i moralna doktrina koja zagovara vrijednosti
pojedinog ljudskog bia. Pojmovi koji se jo veu uz liberalizam su sloboda (politika,
gospodarska ..) i jednaka prava za sve.
b) Socijalni liberalizam se javlja u 20.stoljeu i on smatra da je dobrobit pojedinca
(individue) najue povezana s dobrobiti cijele zajednice, tako da oni smatraju da se vlast mora
brinuti o problemima kao to su siromatvo, nezaposlenost, mirovinski i zdravstveni sustav ..
c) Neoliberalizam se javlja 80-tih godina 20.stoljea i on se prvenstveno orijentira na deregulaciju
trita, privatizaciju dravnih poduzea, smanjenje poreza, ukidanje socijalnih pomoi tj.
slobodno trite je temelj neoliberalizma. Najpoznatiji svjetski predstavnici ove ideologije su bili
britanska premijerka Margaret Thatceri amerii predsjednik Ronald Regan
2) Konzervatizam se javlja kao reakcija na zbivanja tijekom francuske revolucije 1789.g. i razlikujemo
nekoliko varijanti konzervatizma:
a) Tradicionalni konzervatizam naglaava vanost tradicije i obiaja u nekom drutvu, autoritet
i
hijerarhija su prirodne pojave, a prava i slobode se izraavaju kroz norme ponaanja u zajednici.
b) Romantiki konzervatizam zagovara jednostavan nain ivota proet vjerom i zajednikim
osjeajima. Izraava se nostalgija za seoskom prolou i protivi se industrijalizaciji.
c) Neokonzervatizam se javlja krajem 20.stoljea i esto se naziva novom desnicom. On se, kao i
liberalizam, oslanja na slobodno trite, ali zagovara nacionalizam i domoljublje, istou rase.
ili nacije, obiteljsku stegu i patrijahalni autoritet te kransku vjersku poduku.
3) Socijalizam se javlja kao rezultat industrijalizacije, tj. razvojem kapitalizma javlja se i nova
radnika klasa koja svoje interese pokuava izboriti kroz socijalistike ideje. Veliku ulogu u stvaranju
socijalne ideologije je imao njemaki filozof Karl Marx. Socijalizam dobiva na znaenju u 20.stoljeu, a
grana se na nekoliko varijanti:
a) Utopijski socijalizam zagovara radikalne promjene u ekonomiji i odnosima vlasnitva te
opisuje sve sfere drutvenog ivota na jedan utopijski nain (poetak 19.stoljea).
b) Revolucionarni socijalizam je zapravo ono to nazivamo marksizmom ili komunizmom i on
zagovara tezu da se drutvo dijeli na proleterijat (radniku klasu) i buroaziju (kapitaliste), te
da do promjena treba doi revolucijom.
c) Reformski socijalizam odbacuje revolucionarne ideje i pribliava se liberalizmu, prihvaa
slobodno trite, ali se zalae za dravnu regulativu vezanu za ljudska prava.
Osnovne vrijednosti kojima danas tei socijalizam su egalitarizam, tj. zagovaranje jednakosti meu
ljudima, a pogotovo ekonomske (smanjenje velikih razlika izmeu bogatih i siromanih), ali i politike (pravo
glasa), moralizam i racionalizam.
4) Nacionalizam je ideologija koja se zasniva na povezivanju ljudi temeljem njihovog mjesta
roenja, tj. pripadnosti odreenoj naciji. Nacionalizam se ne zasniva na nekim filozofskim i znanstvenim
spoznajama te je njegova teorije vrlo nestabilna, ali mu to omoguuje da se javlja u razliitim
kombinacijama s ostalim ideologijama. U ovisnosti kako se kombinira s drugim ideologijama razlikujemo
slijedee varijacije nacionalizma:
a) Liberalni nacionalizam zagovara ideju da svaka nacija ima pravo na suverenu dravu koja
e ukljuivati Ustav, demokraciju te slobodu i prava pojedinca. Problem se javlja kada se
odreuje koliko velika treba biti neka zajednica da bi imala pravo na samoodreenje.
b) Tradicionalistiki (konzervativni) nacionalizam stavlja naglasak na istou jezika, kulture,
vjere i ostalog to je zajedniko jednoj naciji. Zagovarai ove ideologije naciju smatraju kao
hijerarhijski ureenu zajednicu, a ne kao zajednicu jednakopravnih graana.
c) Integralni nacionalizam je agresivna, ksenofobina i racionalni koncepcija nacionalizma koja se
oslanja na militarizam i imperijalizam, jer pretpostavlja hijerarhiju meu nacijama
9

koje se dijele na superiorne i inferiorne. Primjer integralnog nacionalizma su talijanski faizam,

njemaki nacionalsocijalizam

1.6.

POLITIKE STRANKE, DRUTVENI POKRETI I

INTERESNE SKUPINE

Politike stranke se pojavljuju krajem 17.stoljea u Engleskoj kada se zapravo javljaju i graanski stalei.
Kako su do kraja 19.stoljea pravo glasa imali samo odreeni stalei u drutvu tek tada politike stranke dobivaju
svoj pravi i znaajniji smisao. Politike stranke se razvijaju na temelju irenja birakih prava i sustava
parlamentarizma. Kolijevka parlamentarizma je Engleska u kojoj su u poetku egzistirale dvije skupine koje
moemo nazvati prvim politikim strankama. To su bili konzervativci (torijevc) i liberali (vigovci). 1902.godine se
osniva laburistika stranka koja potiskuje liberale i sve do danas te dvije stranke (konzervativna i laburistika)
imaju najvei utjecaj na politiki ivot Velike Britanije.
Prve politike stranke u Hrvatskoj se javljaju krajem 19.stoljea, a svoj znaaj gube nakon drugog svjetskog
rata. Uspostavljanjem viestranaja (pluralizma) u zadnjem desetljeu 20.stoljea politike stranke ponovno u
Hrvatskoj dobivaju na znaaju i jedan dio njih se temelji na programima i idejama prvobitnih stranaka koje su se
javljale prije (npr. HSS, HSP).
1861.godine osnivaju se prve stranke u Hrvata: Stranka prava, Narodna stranka, Hrvatska liberalna
stranka (narodnjaci), Hrvatska ustavna stranka (unionisti) i Autonomna stranka. Neke od tih stranaka ubrzo nestaju
s politike scene, a neke ostaju na njoj pod istim ili izmijenjenim imenom. Stranka koja se javlja neto kasnije, ali
ostavlja duboki trag u hrvatskoj politici je Hrvatska seljaka stranka, a poinju se javljati i srpske stranke.
Nakon gotovo pola stoljea nepluralistike vladavine Komunistike partije, politike stranke u Hrvatskoj
dobivaju na znaaju 1990.godine kada se odravaju prvi slobodni viestranaki izbori nakon drugog svjetskog rata.
Toj promjeni prethodilo je ruenje Berlinskog zida i raspad SSSR-a, tj. promjene koje su nastale u svijetu, a
pogotovo u onome dijelu koji je ivio pod kontrolom komunistikog sustava. Na prvim izborima zabiljeeno je 36
stranaka dok ih je u 2008.godini registrirano 110.
Politike stranke se u Hrvatskoj danas mogu podijeliti na ljevicu, desnicu i centar, a esto se one same
svrstavaju na lijevi ili desni centar. Najznaajnije stranke, koje u veoj ili manjoj mjeri sudjeluju i u formiranju
dravne politike na nacionalnoj ili lokalnoj razini, moemo prema orijentaciji podijeliti na:
- Izrazito lijeve stranke: Socijaldemokratska unija (SDU), Socijalistika radnika partija (SRP) i Akcija
socijaldemokrata hrvatske (ASH)
- Lijevi centar: Socijaldemokratska partija (SDP)
- Centar: Hrvatska seljaka stranka (HSS), Hrvatska socijalno liberalna stranka (HSLS), Hrvatska
narodna stranka (HNS), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Demokratski centar (DC)
- Desnica: Hrvatska stranka prava (HSP), Hrvatska kransko-demokratska unija (HKDU) i Hrvatska
ista stranka prava (HSP)
- Regionalne stranke: Istarski demokratski sabor (IDS), Hrvatski demokratski savez slavonije i Baranje
(HDSSB) i Primorsko-goranski savez (PGS)
Politike stranke su organizacije usmjerene na osvajanje legitimne kontrole nad dravnom vlau, putem
izbora. One su drutvene grupe koje djeluju na temelju svog programa, a cilj njihovog djelovanja je pobijediti na
izborima i osvojiti politiku vlast.
Razlozi postojanja poslitikih stranaka:
predstavljanje razliitih interesa,
ukljuivanje pojedinaca u politiki ivot,
10

 sudjelovanje biraa u politikom ivotu,

organiziranje i voenje vlasti
Politike stranke se osnivaju na principu dobrovoljnog ulanjivanja i njihovo djelovanje ima smisla u
drutvima gdje postoji mogunost slobodnog izbora izmeu razliitih mogunosti. Politike stranke izraavaju
stavove pojedinih drutvenih skupina, slojeva. Politike stranke se razlikuju prema:
- svom politikom programu
- drutvenom sloju koji predstavljaju
- nainu organizacije svog djelovanja
- obliku i sredstvima kojima se koriste u provoenju svojih ideja i ciljeva
Prema navedenim razlikama prema strankama i prema ideologiji na koju se oslanjaju politike stranke se
mogu podijeliti na nekoliko skupina. Najea podjela politikih stranaka je na:
a) Konzervativne stranke pokuavaju stvoriti sustav vrijednosti koji ele sauvati od naglih
promjena one zastupaju tradicionalistiko miljenje te priznaju i opravdavaju postojee
hijerarhijsko stanje. Naglasak stavljaju na zajednicu, a ne na pojedinca.
b) Liberalne stranke u svojim programima istiu ideje slobode i vjere u um i razum pojedinca.
One su politiki temelj suvremene demokracije to obuhvaa suverenitet naroda, triobu vlasti,
ljudska i graanska prava i slobode.
c) Socijaldemokratske stranke svoje ciljeve postiu reformistikim metodama. Temeljnim
vrijednostima smatraju slobodu, ravnopravnost i solidarnost. Veliki utjecaj socijaldemokracija je
imala i jo ima na politiki ivot Njemake
d) Demokranske stranke utemeljene su na socijalnom kranskom nauku, tj. temeljne
vrijednosti su im ovjek i njegovo dostojanstvo.
esto se javljaju i regionalne stranke koje mogu biti kombinacija neke od gore navedenih, a osnovni cilj im
je zastupanje regionalnih interesa. Sve stranke imaju svoje funkcije kojima uvruju djelovanje politikog sustava:
-

reprezentacija, politike stranke su nositelji programa i interesa razliitih drutvenih slojeva

konkurencija, politike stranke omoguuju nadmetanje nositelja odreenih programa u osvajanju vlasti
integracija, politike stranke djeluju na postizanju ravnotee u djelovanju politikog sustava

Odnos izmeu pojedinca i neke politike stranke, tj. njegovo sudjelovanje u politikom djelovanju te
stranke, moe biti postavljeno na slijedeim razinama:
simpatizer stranke je netko tko glasuje za neku stranku i podrava njen program, ali nije ulanjen u tu
stranku
lan stranke je ulanjen u stranku, podrava njezin program, ali ne sudjeluje aktivno u njezinom radu
aktivist stranke je lan stranke koji aktivno sudjeluje u provoenju programa stranke i njezinim
stranakim poslovima: pripremanje predizborne kampanje, lijepljenje plakata i sl.
profesionalni funkcioner stranke izravno sudjeluje u definiranju programa i politike stranke,
predstavlja stranku u javnosti i nalazi se na izbornim listama
Ovisno o broju stranaka u nekoj dravi i njihovom meusobnom odnosu razlikujemo slijedee stranake
sustave:
1. Jednostranaki sustavi obino se povezuju s totalitarizmom. To su sustavi u kojima je zakonom doputeno
djelovanje samo jedne stranke koja nadzire sve razine vlasti (danas ih imaju Kina, Sj.Koreja )

11

2. Sustavi s dominantnom strankom su takvi sustavi u kojima je doputeno djelovanje vie stranaka,
meutim imamo jednu dominantnu stranku koju oporba ne moe ugroziti zbog svoje podijeljenosti (Indija
Kongresna stranka, Meksiko revolucionarno-institucionalna stranka.)
3. Dvostranaki sustavi su takvi sustavi u kojima imamo dvije jake stranke, a obje imaju podjednake izglede
na izborima za osvajanje vlasti. Njihovi programi su uglavnom slini, a razlikuju se samo u detaljima. Osim
njih postoje i druge stranke, ali njihov utjecaj je zanemariv (SAD Demokrati i Republikanci; Velika
Britanija Laburisti i Konzervativci)
4. Dva plus stranaki sustavi su danas dosta zastupljeni, a sastoje se od dvije znaajnije stranke (od kojih
niti jedna ne moe samostalno formirati vlast) te jedne ili nekoliko manjih, relevantnih stranaka koje onda
donose prevagu u formiranju vlasti (npr. u Njemakoj imamo dvije znaajne stranke Kranskodemokratska (CDU) i Socijaldemokratsku (SDP), ali i dvije manje stranke koje odreuju pobjedu
Liberalnu stranku i Zelene)
5. Viestranaki sustavi su takvi u kojima ima vei broj stranaka koje osvajaju glasove na izborima, u takvim
sustavima se uglavnom osnivaju koalicijske vlade sainjene od vie stranaka, a zbog njihove razliitosti
esto dolazi da nestabilnosti (npr. Italija, vedska)
Osim politikih stranaka na politikoj sceni neke zemlje ili svijeta djeluju interesne skupine i drutveni
pokreti. Interesne skupine su samostalna udruenja graana koja nisu neposredno vezana uz politiku, dravu i borbu
za vlast, ve se bave zatitom ekonomskih i drugih interesa svojih lanova. U najznaajnije interesne skupine
ubrajamo sindikate, grupe za pritisak (lobiji), razliita profesionalna udruenja te razna enska, kulturna ili portska
drutva i organizacije.
Sindikati su organizacije koje okupljaju radnike odreenih grana djelatnosti i brane njihove interese. Prvi
sindikati nastali su u 19.stoljeu (kada se i javlja radnika klasa) u razvijenim zemljama Europe i Amerike. Sve
veim utjecajem drave na gospodarstvo i njezinim posredovanjem izmeu sindikata i poslodavaca, sindikati
ponekad dolaze i u sukob s dravom i poprimaju politiki karakter.
Najee sredstvo djelovanja sindikata su trajkovi ili obustave rada. trajkovi mogu imati razliit karakter
prema tome kako se provode i koliki im je opseg:
- bijeli trajk, radnici dolaze na posao, ali ne rade (zabuavanje)
- trajk upozorenja, kratkotrajna obustava rada kojom se eli pokazati ozbiljnost sindikata da pokrene
obustave veih razmjera
- trajk u jednom poduzeu
- trajk u cijeloj grani privrede
- generalni trajk, u njima sudjeluje velik ili vei dio djelatnika u gospodarstvu neke zemlje
Interesne skupine mogu djelovati i kao grupe za pritisak. One utjeu na vladu, stranke, javnost ili lanove
parlamenta. Imaju politiki karakter i pritiskom ele ostvariti svoje interese. U SAD-u su ove grupe uglavnom
nezavisne, dok u Europi one obino djeluju unutar pojedinih stranaka ili drugih udruenja.
Drutveni pokreti predstavljaju kolektivne, masovne i spontane akcije ljudi koji pokreu rjeavanje znaajnih
drutvenih pitanja i tee drutvenim promjenama. Oni okupljaju ljude razliite dobi, vjere, spola, nacionalnosti, a
okrenute su kvaliteti ivota pojedinca, nemaju vrstu organizaciju i hijerarhiju, a koriste se drugaijim oblicima
djelovanja: prosvjedi, demonstracije, peticije

12

1.7.

IZBORI

Izbori su temeljni politiki proces koji poiva na izbornim pravima ljudi. Prilikom provoenja izbora treba
voditi rauna o slijedeim elementima:
-

zakonska odreenost za raspisivanje izbora

utvrivanje pravila provoenja i nadzora izbora
mehanizam provoenja izbornih rezultata

Izbori u demokratskim dravama moraju zadovoljiti nekoliko kriterija da bi bili prihvaeni:

moraju biti slobodni i poteni,
moraju biti tajni i opi,
moraju biti kompetitivni
S bozirom na broj politikih stranaka koje na izborima konkuriraju izbori se dijele na:
a) Kompetitivne karakteristini za demokratske drave (SAD, Kanada, Novi Zeland, Japan)
b) Polukompetitivne (semikompetitivne) autoritarne drave (Latinska Amerika, Afrika, Rusija)
c) Nekompetitivne diktature (afrike i azijske diktature)
Dananje izborno pravo ima etiri karakteristike, ono je:
- ope znai da svi imaju pravo birati i biti birani uz odreena ogranienja kao to su punoljetnost i
dravljanstvo (i da pravomonom sudskom odlukom nisu lieni poslovne sposobnosti)
- jednako jedna osoba jedan glas
- tajno slobodno izraavanje volje svakog biraa se osigurava tajnou njegovog izbora
- izravno birai neposredno odreuju svoje politike predstavnike
Kao oblik izbora imamo i referendum. Referendum predstavlja izravno politiko odluivanje naroda po
nekom vanom pitanju za dravu. Na referendum se gleda kao na najvii oblik demokracije jer predstavlja izravno
oitovanje naroda o nekom pitanju.
Izgled stranakog sustava uvelike ovisi o izbornom sustavu koji vlada u dravi. Razlikujemo dva osnovna
tipa izbornih sustava:
a)
b)

c)

Veinski izborni sustav je takav u kojem onaj tko dobije najvie glasova odnosi pobjedu. U
takvom sustavu male stranke imaju slabe izglede i on odgovara uglavnom dvostranakim ili dva
plus stranakom sustavu (moe biti relativni veinski i apsolutni veinski)
Proporcionalni (razmjerni) izborni sustav je takav u kojem stranka dobiva zastupnika mjesta
proporcionalno postotku glasova koje je dobila na izborima. Takav sustav odgovara manjim
strankama i stranakim sustavima s veim brojem stranaka, a vlada se esto mora sastavljati na
temelju koalicija (Hrvatska ima ovakav sustav i stranka, da bi ula u parlament, mora na izborima
osvojiti najmanje 5% glasova)
Kombinirani ili mjeoviti izborni sustav kombinacija prethodno navedenih sustava

Mijeoviti izborni sustav, koji je postojao u Hrvatskoj do 2000.godine, a on podrazumijeva kombinaciju ova
dva sustava kada se izbor jednog dijela zastupnika bira na veinski nain, a drugi dio zastupnika na proporcionalni
nain.
U Republici Hrvatskoj od prvih viestranakih izbora 1990. do danas razlikujemo nekoliko vrsta izbora:
-

Izbori za Zastupniki dom Hrvatskog sabora, prema proporcionalnom sustavu

13

Izbori za predsjednika Republike koji se odravaju prema veinskom sustavu

Izbori ja jedinice lokalne uprave i samouprave, na kojima se biraju vodstva upanija, gradova i opina

1.8.

USTROJSTVO DRAVNE VLASTI

( TRIOBA VLASTI , PARLAMENTARIZAM, PREDSJEDNIKI I POLUPREDSJEDNIKI SUSTAV)

U veini modernih drava (osnovno obiljeje demokracija) vlast je podijeljena na tri dijela:
1. Zakonodavnu koja donosi zakone, a izraena je u predstavnikom tijelu (parlament, sabor, skuptina..)
2. Izvrnu - koja provodi zakone, predstavljaju vlada i predsjednik
3. Sudbenu koja tumai zakone i odreuje sankcije prema onima koji je kre, a predstavljaju ju sudovi
Sve demokratske drave imaju predsjednika (ili monarha) na elu drave, ali njihova, zakonom utvrena ,
mo se razlikuje, stoga prema odnosu izmeu parlamenta (zakonodavne vlasti) i predsjednika (izvrne vlasti)
razlikujemo tri sustava:
-

Parlamentarni sustav (parlamentarizam) je sustav u kojem zakonodavno tijelo ima najveu mo.
Birai na izborima biraju predstavnike u zakonodavno tijelo, a zatim jedna ili vie politikih stranaka
koje su pobijedile na izborima dogovaraju i izabiru vladu. Predsjednika (uglavnom) bira parlament i on
ima simboliku i ceremonijalnu ulogu. Postoji kontrola vlade od strane parlamenta (ovakav sustav imaju
Italija, Njemaka, Hrvatska).

Predsjedniki sustav (prezidencijalizam) je sustav u kojem predsjednik nije odgovoran parlamentu,

ima pravo veta na odluke parlamenta, moe raspustiti parlament, ako on izglasa nepovjerenje vladi, a
parlament ne moe niim blokirati predsjednike odluke. Manja kontrola izvrne vlasti od strane
parlamenta (predsjedniki sustav ima SAD)

Polupredsjedniki sustav (semiprezidencijalizam) je politiki sustav koji ima znaajke i

parlamentarnog i predsjednikog sustava. I vlada i predsjednik imaju odreene upravne ovlasti, a
predsjednikove su vee i odluujue. Zakoni stupaju na snagu tek nakon to ih potpie predsjednik.
Predsjednika biraju birai, a predsjednik imenuje kandidata za premijera (ovdje je primjer Francuska)

1.9. USTROJSTVO REPUBLIKE HRVATSKE

R HRVATSKA
ZAKONODAVNA
VLAST

SABOR

IZVRNA VLAST

PREDSJEDNIK

SUDBENA VLAST

VLADA

USTAVNI SUD

VRHOVNI SUD

ZASTUPNIKI DOM
UPANIJSKI SUDOVI

OPINSKI
SUDSUDSUDOV

II
SUDOVI

VISOKI TRGOVAKI
SUDOVI

UPRAVNI SUD

TRGOVAKI

SUDOVI

14

1.9.1. HRVATSKI SABOR

Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u R Hrvatskoj, najvaniji i
temeljni organ drave, odreuje pravne uvjete djelovanja svih ostalih dravnih organa. Ima jednodomnu strukturu:
-

Zastupniki dom predstavniko

nadlenosti Hrvatskog sabora

tijelo graana koje samostalno odluuje o svim pitanjima iz

HS moe imati od 100-160 zastupnikih mjesta (trenutno ih ima153), a zastupnici u HS se biraju na

parlamentarnim izborima na mandat od etiri godine.
Od ukupnog broja, 140 zastupnika bira se na temelju proporcionalnih izbora sa stranakih lista u 10 izbornih
jedinica, 8 predstavnika biraju nac.manjine, a ostatak mjesta zauzimaju predstavnici iz dijaspore.
HS redovno zasjeda dva puta godinje, izmeu 15.sijenja i 15. srpnja te 15.rujna i 15. prosinca. HS se na
zasjedanje moe pozvati i izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili veine zastupnika. Zastupnici u
HS se biraju na parlamentarnim izborima na mandat od etiri godine. HS se rasputa po isteku mandata, u sluaju
prijevremenih izbora, a moe ga raspustiti i Predsjednik republike u skladu sa svojim ovlastima.
HS ima predsjednika (Luka Bebi) te od dva do pet potpredsjednika (eks, Jarnjak, Frii, Antunovi i Mimica), a
ustrojstvo i nain rada se ureuje poslovnikom o radu HS. Radna tijela Sabora su odbori i povjerenstva.
Radi uspjenijeg rada HS osnivaju se odbori, tj. komisije (stalni za pravosue, financije, vanjske poslove,
gospodarstvo, turizam, ljudska prava), a ima ih 25.
Osim to sjede u stalnim odborima, zastupnici su podijeljeni u klubove zastupnika koji okupljaju sve zastupnike
jedne politike stranke u Saboru, a najee nose jednake nazive kao i politike stranke kojima pripadaju. Klub
zastupnika mogu osnovati:

politika stranka koja ima najmanje tri zastupnika,

dvije ili vie politikih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika,
najmanje tri nezavisna zastupnika,
zastupnici iz reda nacionalnih manjina
HS odluke donosi na tri naina:
-

obinom veinom veina prisutnih zastupnika i veina zakona se donosi na ovaj nain (meutim mora
biti prisutan kvorum (50% + 1 od ukupnog broja), to znai da bi HS mogao donijeti zakon mora biti
prisutno najmanje 77 zastupnika)
- veinom svih zastupnika svi zastupnici moraju biti prisutni i na ovaj nain se donose zakoni koji se
odnose na ljudska prava, izborni sustav, nain rada dravnih tijela, te lokalne i podrune samouprave
- veinom svih zastupnika, na ovaj nain se donose zakoni koji reguliraju pitanja nacionalnih
manjina, odluka o prelasku oruanih snaga preko granica R Hrvatske , promjeni Ustava i promjeni
granica RH.
Zastupnici HS na poetku zasjedanja imaju pravo postavljati pitanja lanovima Vlade o njihovom radu, a to
je poznato pod nazivom aktualno prijepodne ili aktualni sat.
Ovlasti HS :
- odluuje o donoenju i promjeni Ustava
- donosi zakone
15

donosi dravni proraun

odluuje o ratu i miru
donosi akte kojima se izraava politika HS
donosi strategiju nacionalne sigurnosti i obrane
odluuje o promjenama granica
raspisuje referendume
obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja
nadzire rad Vlade RH

Dravni proraun utvruje dravne prihode i rashode. Proraun se obino donosi krajem godine za iduu godinu,
a njime se planiraju dravni trokovi za iduu godinu(za kolstvo, obranu, zdravstvo..) te dravni prihodi od poreza
(na dodanu vrijednost, na dohodak..)
Referendum je izravno izjanjavanje graana o pojedinom pitanju od opeg drutvenog interesa. HS moe
raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, zakona i drugim pitanja iz njegovog djelokruga rada.
Referendum moe raspisati i Predsjednik RH na prijedlog Vlade. HS e raspisati referendum ukoliko to zatrai 10%
od ukupnih biraa. Odluka donesena na referendumu je obvezujua.
Za uspjeno i dobro obavljanje posla, zastupnicima se moraju jamiti odreena prava, a to su:
Slobodni mandat zastupnici imajupravo djelovati prema vlastitom miljenju bez opasnosti da e zbog
toga snositi posljedice, suprotno tomu je obvezujui mandt koji imaju npr.sindikalni voe ili studentski
predstavnici
Imaju imunitet
Primaju stalnu novanu naknadu

6. Saziv Hrvatskog sabora

Naziv stranke

Stranakih
zastupnika
Hrvatska demokratska zajednica - 66
HDZ
Hrvatska narodna stranka HNS
6
Liberalni demokrati - LD
Hrvatska seljaka stranka - HSS
6
Hrvatska socijalno-liberalna stranka 2
- HSLS
Hrvatska stranka prava - HSP
1
Hrvatska stranka umirovljenika - 1
HSU
Istarski demokratski sabor - IDS
3
Hrvatski
demkratski
savez 3
Slavonije i Baranje - HDSSB
Samostalna demokratska srpska 3
stranka - SDSS
Slavonsko-baranjska
hrvatska 1
stranka - SBHS
Socijaldemokratska partija - SDP
56
Stranka
demokratske
akcije 1
Hrvatske SDA HR
Nezavisni zastupnici
5
Ukupno:

Nestranakih
zastupnika

Ukupno
66

6
2

1
1

3
3
3

56
1

5
153
16

1.9..2 PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE

Prema Ustavu Predsjednik RH predstavlja i zastupa dravu u zemlji i inozemstvu, brine se za redovito i
usklaeno djelovanje dravne vlasti te je odgovoran za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH.
Predsjednik se bira na opim (predsjednikim) izborima na vrijeme od 5 godina. Netko za predsjednika
moe biti biran najvie dva puta. Za predsjednika se moe kandidirati svaka punoljetna osoba dravljanin RH koja
skupi 10 000 potpisa biraa. Predsjednikom postaje onaj kandidat koji osvoji apsolutnu veinu glasova biraa koji
su izali na izbore (50% + jedan glas). Ukoliko niti jedan kandidat ne dobije veinu glasova, izbori se ponavljaju
nakon 14 dana (drugo krug), u koji ulaze samo dva kandidata koja su u prvom krugu osvojila najvie glasova.
Izbori se moraju provesti u roku od 30-60 dana prije isteka mandata starog predsjednika.
Prvi predsjedniki izbori u neovisnoj RH odrani su 1992.g pobjeda F. Tumana (56,7% glasova)
1997.g. pobjeda F. Tumana (61,4% glasova)
1999.g.- Tuman umire, a v.d. postaje tadanji predsjednik Sabora V. Pavleti kojeg je nakon izbora poetkom
2000.g. zamijenio novi predsjednik Sabora Z. Tomi
2000.g. odravaju se predsjedniki izbori 1. krug S. Mesi i D. Budia, u 2. krugu pobjeuje S. Mesi
2005.g. pobjeda Mesia (48,9%) u 2. krugu nad J. Kosor (20,3%)
2010.g. pobjeda Ive Josipovia
Prilikom preuzimanja dunosti Predsjednik polae prisegu, a mora podnijeti i ostavku na lanstvo u
politikoj stranci u kojoj se prije izbora nalazio. Kao predsjednik ne moe obavljati ni jednu drugu javnu ili
profesionalnu dunost.
Predsjednik u suradnji s Vladom RH oblikuje i provodi vanjsku politiku zemlje, na prijedlog Vlade RH
postavlja efove diplomatskih misija i imenuje veleposlanike. Predsjednik RH je vrhovni zapovjednik oruanih
snaga RH, imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, objavljuje rat i zakljuuje mir. Predsjednik RH u suradnji s
Vladom RH usmjerava rad tajnih slubi.
Postupak za utvrivanje odgovornosti Predsjednika RH moe pokrenuti Hrvatska sabor, veinom
glasova, a odgovornost mu utvruje Ustavni sud. Ukoliko mu se utvrdi odgovornost, predsjedniku prestaje
dunost po sili zakona.
Predsjednik RH na prijedlog Vlade RH moe raspustiti HS ukoliko on ne izglasa povjerenje Vladi na
njezin zahtjev ili ako u roku od 120 dana od predlaganja ne prihvati dravni proraun.
Prema Ustavu Predsjednik RH:
- raspisuje izbore za Sabor i saziva ga na prvo zasjedanje
- raspisuje referendume u skladu s Ustavom
- povjerava mandat za sastavljanje Vlade, osobi koja na temelju raspodjele zastupnikih mjesta u
Saboru uiva povjerenje veine svih zastupnika
- daje pomilovanja
- dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom

17

1.9.3. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Vlada RH obavlja izvrnu vlast u skladu sa zakonom, a ini ju njezin predsjednik, jedan ili vie
potpredsjednika te ministri. Ostale lanove Vlade predlae osoba kojoj je Predsjednik povjerio mandat za
sastavljanje Vlade. U roku od 30 dana od trenutka prihvaanja mandata za sastavljanje vlade, mandatar treba HS,
predstaviti Vladu i njezin program te zatraiti glasovanje. Vlada stupa na dunost ako ju potvrdi veina svih
zastupnika.
Ako mandatar u roku od 30 dana ne sastavi Vladu, Predsjednik mu moe produiti rok za jo 30 dana, a ako
mi u tom roku ne sastavi Vladu, ili ako predloenu Vladu Sabor ne prihvati, Predsjednik RH e mandat za
sastavljanje Vlade povjeriti drugoj osobi. Ukoliko se Vlada ne moe sastaviti Predsjednik e imenovati privremenu
i nestranaku Vladu te e istodobno raspisati prijevremene izbore.
Vlada RH je odgovorna HS, a predsjednik i lanovi Vlade su zajedniki odgovorni za odluke koje donosi
Vlada, a pojedinano su odgovorni za svoje podruje rada.
Pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom lanu Vlade ili Vladi u cjelini moe potaknuti sam
predsjednik Vlade ili najmanje 1/5 zastupnika u HS. Odluka o nepovjerenju se donosi ako je za nju glasovala veina
svih zastupnika, a ukoliko se nepovjerenje izglasa, predsjednik Vade, njezin lan ili Vlada u cjelini podnose
ostavku.
Ovlasti Vlade RH su :
- predlae zakone i druge akte HS
- predlae dravni proraun
- provodi zakone i druge odluke Sabora u djelo
- vodi vanjsku i unutarnju politiku
- usmjerava i nadzire rad dravne uprave
- brine o gospodarskom razvitku zemlje
- usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi
- obavlja druge poslove odreene Ustavom

Trenutni sastav Vlade RH je slijedei:

_____________________________________________________________________________________________
Predsjednica Vlade
- Jadranka Kosor
Potpredsjednici
- Gordan Jandrokovi
- Petar obankovi
- Darko Milinovi
- Domagoj Ivan Miloevi
- Slobodan Uzelac
- Boidar Pankreti

18

Ministarstva:
1. Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti
2. Ministrastvo vanjskih poslova i europskih integracija
3. Ministarstvo unutarnjih poslova
4. Ministarstvo financija
5. Ministarstvo obrane
6. Ministarstvo pravosua
7. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
8. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
9. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva
10. Ministarstvo poljoprivrede, rudarstva i ruralnog razvoja
11. Ministarstvo kulture
12. Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva
13. Ministarstvo obrazovanja, znanosti i porta
14. Ministarstvo turizma
15. Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog
gospodarstva
16. Ministarstvo uprave

- Tomislav Ivi
- Gordan Jandrokovi
- Tomislav Karamarko
- Martina Dali
- Davor Boinovi
- Draen Bonjakovi
- Boidar Kalmeta
- Darko Milinovi
- uro Popija
- Petar obankovi
- Jasen Mesi
- Branko Bai
- Radovan Fuchs
- Damir Bajs
- Boidar Pankreti
- Davorin Mlakar

U Vladi se nekad nalaze i ministri bez portfelja to znai da takvi ministri nisu na elu niti jednog ministarstva ve
pomau u koordinaciji sloenijih poslova.
1.9.4. SUDBENA VLAST REPUBLIKE HRVATSKE
Sudbenu vlast obavljaju sudovi, ona je samostalna i neovisna. Najvii sud u R Hrvatskoj je Vrhovni sud
koji osigurava jedinstvenu promjenu zakona i ravnopravnost graana. Sudske rasprave su javne, a presude se
izriu javno i u ime R Hrvatske. Javnost se moe iskljuiti iz cijele rasprave ili jednog njezinog dijela ako je to u
interesu morala, javnog reda ili dravne sigurnosti.
Na elu Vrhovnog suda nalazi se predsjednik Vrhovnog suda kojeg na prijedlog Predsjednika RH te uz miljenje
sudaca Vrhovnog suda imenuje Hrvatski sabor.
Sudaka dunost je stalna, a sudac e biti razrijeen dunosti ako to sam zatrai, izgubi sposobnost
obavljanja sudskog posla, bude osuen za kazneno djelo, kada navri 70 godina i ako to odlui Dravno sudbeno
vijee zbog poinjenog tekog stegovnog djela.
Suce (osim sudaca Ustavnog suda te predsjednika Vrhovnog suda) imenuje i razrjeuje Dravno
sudbeno vijee (DSV), a lanove DSV bira HS na vrijeme od 4 godine iz reda istaknutih sudaca, odvjetnika i
sveuilinih profesora pravnih znanosti.
Uz sudbenu vlast je vezan i Ustavni sud R Hrvatske. Njega ini 13 sudaca koje imenuje HS na vrijeme od
8 godina iz redova istaknutih sudaca, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti. Sudci ustavnog suda
imaju imunitet kao i zastupnici HS, a istovremeno ne mogu obavljati nijednu drugu dunost (niti biti lanovi
politike stranke.
Prema Ustavu, Ustavni sud RH:
- odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom
- odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela
- rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti
19

odluuje o odgovornosti Predsjednika drave

nadzire rad politikih stranaka (moe zabraniti njihov rad)
nadzire ustavnost i zakonitost izbora i referenduma
1.9.5. LOKALNA UPRAVA I SAMOUPRAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi, a jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije.
Opine, gradovi i upanije se osnivaju zakonom.
Opina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva za podruje vie naseljenih mjesta koja predstavljaju
prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu te su povezana zajednikim interesima stanovnitva.
Grad je jedinica svako mjesto koje im vie od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu,
gospodarsku i drutvenu cjelinu. U sastav grada mogu biti ukljuena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem
ine gospodarsku i drutvenu cjelinu te su s njim povezana migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama
stanovnitva od lokalnog znaenja.
Iznimno, gradom se moe proglasiti i mjesto s manjim brojem stanovnitva, ukoliko za to postoje posebni
razlozi (povijesni, gospodarski).
upanija jedinica podrune samouprave ije podruje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu,
gospodarsku, drutvenu cjelinu. Teritorij RH je podijeljen na 21 upaniju, s tim da je 21. grad Zagreb.
RH ima 127 gradova te 429 opina.
Ove jedinice imaju svoja tijela upravljanja:
Predstavnika tijela - Opinsko vijee
- Gradsko vijee
- upanijska skuptina
Izvrna tijela - Opinski naelnik i Opinsko poglavarstvo
- Gradonaelnik i Gradsko poglavarstvo
- upan i upanijsko poglavarstvo
Sudska tijela - upanijski i Opinski sudovi
Jedinice lokalne samouprave (opine i gradovi) obavljaju poslove od lokalnog znaenja kao to su:
ureenje naselja,
komunalne djelatnosti,
socijalna skrb,
briga o djeci,
primarna zdravstvena zatita,
odgoj i osnovno obrazovanje,
protupoarna i civilna zatita itd.
upanija obavlja poslove od regionalnog znaenja, koji se odnose na:
kolstvo,
zdravstvo,
prostorno i urbanistiko planiranje,
gospodarski razvoj,
promet i prometnu infrastrukturu,
planiranje i razvoj mree obrazovnih,
zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.

20

1. 10. LJUDSKA PRAVA I CIVILNO DRUTVO

Pojam koji se usko vee uz ljudska prava je demokracija. Temeljne vrijednosti moderne demokracije su
slijedee:
- svaki ovjek je osoba koja ima svoje dostojanstvo
- sloboda
- pravna i politika jednakost
Ljudska prava ili prava ovjeka su temeljna prava koja pripadaju svakom ovjeku samom injenicom njegova
postojanja kao ovjeka.
Razlikujemo dva tipa demokracije:
1. Neposredna demokracija ona u kojoj odluke donose svi koji su za njih izravno zainteresirani (danas
u obliku referenduma)
2. Predstavnika demokracija ona u kojoj narod bira svoje predstavnike koji u njihovo ime donose
odluke
Stupanj demokracije nekog drutva se mjeri razinom ljudskih sloboda koje pojedinac moe ostvariti u tom
drutvu. Kako se ljudi meusobno razlikuju: prema spolu, rasi, vjeri, nacionalnosti, izgledu, bogatstvu , kroz
povijest je dolazilo do raznih neravnopravnosti i ogranienja ljudskih prava. Neprestanom borbom ljudi su podizali
razinu ljudskih prava i meusobne ravnopravnosti, a kroz povijest nastali su brojni dokumenti koji su se odnosili na
zatitu razliitih ljudskih prava i sloboda najznaajniji takav dokument je Opa deklaracija o pravima ovjeka
UN-a iz 1948.g. jer objedinjuje sva, do tada spominjana, ljudska prava, detaljnije ih obrauje i njene odrednice su
mnoge drave stavile u svoje Ustave.
Ljudska prava moemo podijeliti prema dva kriterija. Prvi kriterij je nain na koji se ona provode, te ih
prema tom kriteriju dijelimo na:
1.
Protektivna ili zatitna ljudska prava su ona koja tite pojedinca od samovlasti drave, a
ovdje ubrajamo pravo glasa, slobodu govora, politikog opredjeljenja i djelovanja, pravo na
privatnost doma ..
2.
Razvojna ljudska prava su ona koja se prepoznaju u stalnom razvijanju i proirivanju sloboda
pojedinca, a oituju se u djelovanju raznih drutvenih pokreta kao to su pokreti za prava ena,
djece, mirovni i antinuklearni pokreti, ekoloki pokreti
Drugi kriterij prema kojem moemo podijeliti ljudska prava je onaj prema kojem ljudska prava svrstavamo
u tri skupine:
1. Graanska(osobna) prava se odnose na osobnost pojedinca. Ova prava su prirodna i
neotuiva svakom ovjeku, a stjeu se roenjem te ih drava svojim djelovanjem ne smije
povrijediti: pravo na ivot, sloboda misli, vjerskog opredjeljenja, jednakost pred zakonom,
2. Politika prava - se odnose na slobodu okupljanja i udruivanja, izborna prava te prava na
slobodu informacija. Ova vrsta ljudskih prava je direktno povezana s razvojem demokratske
drave i predstavnike vlasti, a pojedinac ih stjee punoljetnou.
3. Socijalna ili ekonomske prava su rezultat dugotrajne borbe najirih slojeva drutva za
poboljanje svog gospodarskog i drutvenog poloaja pravo na rad, obrazovanje, zdravstvenu
zatitu, socijalnu skrb, slobodu od siromatva i straha Ova se prava najtee ostvaruju jer ovise
o ekonomskom, politikom i kulturnom stanju drave.
4. Prava tree generacije obuhvaaju pravo na mir, zdravi okoli, humanitarnu pomo,
politiku, kulturnu i gospodarsku samostalnost.
Civilno drutvo je podruje slobodnog izraavanja interesa pojedinca. Kao dravljani svi smo jednaki, ali
u civilnoj sferi drutva svatko od nas je poseban, jedinstven i razluit po svojim interesima, sposobnostima i
21

djelatnostima. U suvremenim demokratskim drutvima se pod civilnim drutvom podrazumijevaju sva ona javna
djelovanja koja nisu pod izravnim nadzorom drave, a tu ubrajamo djelovanje: dobrovoljnih udruga, interesnih
skupina, drutvenih pokreta i politikih stranaka.
Organiazcije koje tite ljudska prava su sljedee:
Ujedinjeni narodi meuvladina organizacija osnovana 1945.g. u New Yorku s ciljem ouvanja globalnog
svjetskog mira i sigurnosti. RH je lanica UN-a od 1992.godine
Vijee Europe regionalna meuvladina organizacija sa sjeditem u Strasbourgu osnovana 1949.g. radi
razvoja demokracije, zatite ljudskih prava, jaanja pravnih sustava lanica te gospodarskog i drutvenog razvoja.
Zalae se za promicanje i zatitu ljudskih prava, jednakost i socijalne pravde, slobodu medija, poboljanje
zdravstvenih standarda, zatitu okolia RH je lanica od 1996.g.
Amnesty International meunarodna nevladina org. sa sjeditem u Londonu osnovana 1961.g. radi
oslobaanja osoba koje su uhiene zbog svojih uvjerenja, boje koe, vjere, spola, etnikog podrijetla i jezika
zalau se za ukidanje smrtne kazne i zabranu muenja.
U ustavnoj tradiciji mnogih razvijenih zemalja postoji institucija OMBUDSMANA ija je funkcija titi
prava graana nasuprot vlastima i dravnom aparatu. Nastala je u vedskoj po.19.st.
Tu funkciju u RH obavlja PUKI PRAVOBRANITELJ opoopunomoenik je H sabora te titi ustavna i
zakonska prava graana u postupku pred dravnom upravom i tijelima koje imaju javne ovlasti.
l. 14. Ustava RH govori o ljudskim pravima.
1.11. EUROPSKA UNIJA
Osnovalo ju je esta zemalja prvo 1951.g.u Parizu: Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i
Zapadna Njemaka. Na temelju Ugovora iz Rima 1957. g. (poela je funkcionirati 1. sijenja 1958g.) nastaje
Europska ekonomska zajednica, kasnije poznata kao Ekonomska zajednica..
Poetak integracije u Europi, koji je rezultirao nastankom EEZ, zapoeo je osnivanjem Europske
zajednice za ugljen i elik. Nju su osnovale navedene drave 1952.g., a uklanjanjem svih ogranienja u trgovini
ugljenom, elikom i eljeznom rudom unutar lanica zajednice, nastojale su postati konkurentnijom na
meunarodnom tritu.
Ujedinjujui se, zemlje zapadne Europe smatrale su da e postati politika i ekonomska sila u svijetu, u
kojem su dominirali politiki divovi SAD i bivi Sovjetski savez, odnosno ekonomski divovi SAD i kasnije
Japan.
U tom smislu postavili su si slijedee ciljeve:
- slobodnu bescarinsku trgovinu izmeu zemalja lanica
- zajednike carine na proizvode zemalja lanica
- slobodno kretanje rada, usluga i kapitala unutar Zajednice
- zajedniku politiku na podruju poljoprivrede i transporta
- zakonsku zabranu bilo kakvog ogranienja trgovinske konkurencije unutar Zajednice
Uvedena je i zajednika novana jedinica euro koja se koristi u transakcijama banaka i poduzea, a
dotadanje nacionalne valute bile su u prometu do 28. veljae 2002.g., kada su povuene iz opticaja. Uvoenje i
opticaj eura nadzire Europski sustav centralnih banaka (ESCB) koji se sastoji od Europske centralne banke i
nacionalnih banaka lanice monetarne unije. Meutim, neke zemlje lanice nisu prihvatile euro kao nacionalnu
valutu, ve su zadrale svoje nacionalne valute, npr. Velika Britanija, vedska.
Od 1. svibnja 2004.g. (kada se pridruilo 10 novih lanica) Europsku uniju ine 25 zemalja: Austrija,
Belgija, Cipar, eka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grka, Irska, Italija, Letonija, Litva, Luksemburg,
maarska, Malta, Nizozemska, Njemaka, Poljska, Portugal, Slovaka, Slovenija, panjolska, vedska i Velika
Britanija. Slubenih je 20 jezika.
22

Dana 20. travnja 2004. godine Europska komisija je objavila pozitivan avis, prema kojem Hrvatska
zadovoljava kriterije za status kandidata i za poetak pregovora o punopravnom lanstvu u Europskoj uniji.
Najvanije godine u razvoju EU:
1951.
1957.
1973.
1979.
1981.
1986.
1986.
1993.
1995.
1997.
1999.
2001.
2004.
2007.

6 drava (Belgoja, Francuska, Italija, Luxemburg, Nizozemska, Zap. Njemaka) potipsalo je Pariki
ugovor i utemeljilo Europsku zajednicu za ugljen i elik
Potpisan Rimski ugovori kojima su utemeljene Europska ekonomska zajednica i Europska zajednica za
atomsku energiju.
Prvo proirenje: Danska, Irska i Velika Britanija.
Odrani prvi izravni izbori za Europski parlament
Drugo proirenje: Grka
Potpisan je Jedinstveni europski akt kojim se mijenjaju poetni ugovri.
Tree proirenje: Portugal i panjolska
Stupio na snagu Ugovor iz Mastrichta kojim Europska zajednica postaje EU
etvrto proirenje: Austrija, Finska i vedska.
Potpisan je ugovor iz Amsterdama
Euro je postao sredstvo plaanja u 11 drava EU
Potpisan je ugovor iz Nice
Peto proirenje: Cipar, eka, Estonija, Latvija, Litva, Maarska, Malta, Poljska, Slovaka, Slovenija
Nastavak petog proirenja: Bugarska i Rumunjska

Institucije EU-a
Iako je velik broj europskih institucija smjeten u nizu europskih gradova, belgijski se grad Bruxelles smatra
neslubenom prijestolnicom Europe. U njemu su smjetene brojne europske ustanove (Vijee ministara, Europska
komisija, Europski parlament).
Najvanija iako ne najmonija institucija EU-a jest EUROPSKI PARLAMENT odluuje o najveem broju
pitanja, donosi zajedniki proraun, glasuje o predsjedniku europske komisije.
VIJEE EUROPSKE UNIJE ine je ministri vlada drava lanica koji donose sve najvanije odluke vane za
funkcioniranje EU-a.
EUROPSKO VIJEE u njemu se etiri puta godinje sastaju predsjednici drava ili vlada lanica EU-a kako bi
odredili daljnji tijek razvoja EU-a.
EUROPSKA KOMISIJA predlau nove propise i zakone, sastoji se od onoliko povjerenika koliko lanica ima
EU. Na elu se nalazi predsjednik EK, a pojedini su povjerenici zadueni za odreene resore (poljoprivreda,
regionalna politika, humanitarna pomo)
EUROPSKI SUD PRAVDE na sudu sjedi po jedan sudac iz svake drave lanice te zajedniki odluuju je li
neka drava, tvrtka, institucija ili pojedinac prekrio zajednike (europske) odredbe.

23

GOSPODARSTVO
2.1.

Pojam gospodarstva i gospodarski sustavi

Do 17. stoljee o ekonomiji se govorilo kao o filozofskoj kategoriji, tj. njome su se bavili filozofi koji su
pokuavali objasniti pravednost ekonomskih odnosa. Rije ekonomija potjee od grke rijei oikonomia to znai
upravljanje kuom. U tom razdoblju znaajna su dva filozofska pogledana ekonomiju. Merkantilisti su smatrali da
je osnovna svrha privreivanja stjecanje kapitala i njegovo oploivanje, a po njima kapital neke nacije se najvie
moe poveati vanjskom trgovinom nasuprot njima javljaju se fiziokrati koji se usredotouju na prirodni tijekprema njima stvaranje drutvenog bogatstva se moe ostvariti samo proizvodnjom nove vrijednosti koja se dogaa
u poljoprivredi. To su miljenje iskazivali parolom Laisser faire, laisser passer (franc.pustite da stvari idu svojim
tijekom). Kasnije je tu parolu prihvatila doktrina klasine ekonomije.
Ekonomija se kao znanstvena disciplina javlja prije dva stoljea. Najznaajniji utjecaj na ekonomiju imao je
Adam Smith koji je 1776.g. objavio svoji knjigu Bogatstvo naroda u kojoj objanjava da sustav djelovanja cijena i
trita moe koordinirati djelovanje ljudi i poduzea bez centraliziranog upravljanja. Veliki utjecaj na razvoj
ekonomije iz filozofske kategorije u samostalnu znanstvenu disciplinu imala je industrijska revolucija koja
zapoinje u Velikoj Britaniji oko 1760.godine.
Veliku kritiku kapitalizma daje Karl Marx u djelu Kapital u drugoj polovici 19.stoljea. Zagovornici ove
kritike nalaze svoje argumente u velikim gospodarskim krizama koje su se dogaale 1890-tih i 1930-tih, a socijalisti
svoje ideje poinju provoditi 1917.godine u Sovjetskom Savezu.
1980-ih razvijene zemlje zapada dodatno smanjuju utjecaj drave na cijene i industriju. 1990-tih i zemlje
istonog bloka prelaze s planske privrede na trinu.
Ekonomija, isto kao i politika, je nezaobilazna u svakodnevnom ivotu. Ona se ne odnosi samo na poduzea
ili dravu nego i na svakodnevni ivot pojedinca. Svi mi kalkuliramo kako u najveoj mjeri ispuniti nae elje i
postii maksimalno zadovoljstvo, a pri tome smo ogranieni oskudnim sredstvima. Upravo s tim promiljanjem se
bavi ekonomija. Svaki ovjek koji razumski upravlja sa svojim resursima je zapravo ekonomist praktiar
(gospodarstvenik).
Ekonomiju moemo definirati kao znanost koje prouava na koji nain drutva upotrebljavaju ograniene
resurse (izvore) za proizvodnju korisnih dobara (proizvoda i usluga) i nain koko ih raspodjeljuju izmeu razliitih
skupina.
Gospodarstvo je poseban sustav organizacije za proizvodnju, raspodjelu, razmjenu i potronju koji obuhvaa
djelatnosti, pravila i institucije kojima se te aktivnosti provode. Ako se promatra gospodarstvo na podruju jedne
drave kao ukupno gospodarstvo, govori se o nacionalnom gospodarstvu.
Prema podrujima koja ekonomija obuhvaa, razlikujemo podruje makroekonomije i mikroekonomije.
Makroekonomija prouava funkcioniranje gospodarstva u cjelini i u sklopu toga prouava ekonomske cjeline kao
to su npr. razina nacionalne proizvodnje, ukupnu zaposlenost (nezaposlenost), opu razinu cijena, gospodarski rast
i sl. Mikroekonomija je podruje ekonomije koje analizira pojedina poduzea, pojedina trita, potroae, pojedine
cijene, trokove i sl.
Makroekonomija se temelji na mikroekonomiji jer se sastoji od velikog broja pojedinih trita, pa se ova dva
podruja ekonomije ne mogu promatrati posebno jer svaka promjena u jednom podruju e se odraziti promjenom
u drugom.

24

2.2.

Temeljni ekonomski problem ogranienost

Da bi se ovjek odrao u ivotu, mora privreivati. Privreivanje je svjesna ljudska djelatnost kojom se
nastoji smanjiti ogranienost dobara kojima se zadovoljavaju ljudske potrebe.
Potreba je zahtjev pojedinca za dobrima radi uklanjanja osjeaja nezadovoljstva i postizanja odgovarajueg
blagostanja.
Dobro je sredstvo koje moe zadovoljiti neku potrebu. Dobra moemo podijeliti na:
Neograniena u neogranienim koliinama mogu zadovoljiti potrebe, i koliko god se troe uvijek
ih ima. Npr. zrak, suneva toplina, svjetlost, more Ova dobra nisu predmet privreivanja jer
nisu ograniena, nazivaju se jo i slobodna dobra.
Ograniena ograniena su ona dobra koje se u prirodi nalaze u ogranienim koliinama u odnosu
na ljudske potrebe.
U ograniena dobra ubrajamo i ekonomska dobra. Ekonomsko dobro je svaka stvar ili usluga koja je
eljena i rijetka, a rezultat je privreivanja. Ekonomska dobra dijelimo na:
- proizvode materijalni su, opipljivi, ne moraju se potroiti odmah nakon proizvodnje, ve se mogu
uskladititi kao zaliha za buduu potronju
- usluge nematerijalne su, neopipljive, ne mogu se skladititi niti prenositi (frizer, lijenik, instruktor)
U ekonomiji se prouava troak. Problem se svodi na to kako odabrati uporabu ogranienih resursa za
zadovoljavanje neogranienih elja ljudi, jer ljudi ele potroiti mnogo vie nego to se u jednoj dravi
(gospodarstvu ) moe proizvesti.
Zakon ogranienosti objanjava da su dobra ograniena jer nema dovoljno resursa da se proizvedu sva
dobra koja ljudi ele potroiti. Osnovni problem svakog gospodarstva je povezivanje ogranienih resursa i
neogranienih elja.
I pojedinac i drava suoeni su s problemom ogranienih resursa. Pojedinci nemaju dovoljno novca da kupe
ono to ele. Niti jedna drava nema dovoljno resursa da zadovolji elje cjelokupnog stanovnitva raspolae
fiksnom koliinom zemlje, ume, ruda i drugih prirodnih resursa, i u svakom trenutku ima i odreen broj tvornica,
strojeva, orua i radnika.
Odabir jednoga uvijek znai i odricanje od drugoga, a druga najbolja varijanta od koje se odustaje zove se
oportunitetni troak. On se uvijek javlja kada imamao ogranienost nekog od resursa novac, prirodni izvori, pa
ak je i vrijeme ogranieno.
Drava se takoer susree s oportunitetnim trokovima. Vlada mora, npr. odluiti koliko e potroiti na
nacionalnu obranu, koliko na obrazovanje, znanost i dr. javne djelatnosti. Kako ima ogranien iznos novca,
posljedica odluke da se troi vie npr. na nacionalnu obranu, je manje troenja na neko drugo podruje drutvenog
ivota.

25

2.3.

Temeljna ekonomska pitanja

Postoje tri temeljna ekonomska pitanja na koja svako gospodarstvo mora odgovoriti:
TO proizvesti - moramo si postaviti pitanje koju robu i usluge elimo ponuditi tritu (potroaima) i u
kojim koliinama. Treba ima ti na umu da proizvodnje jednog dobra podrazumijeva odustajanje od
proizvodnje nekog drugog dobra. Drutvo mora odgovoriti na pitanje koje dobro i u kojim koliinama e
proizvesti od velikog broja moguih dobara. Razliita drutva na razliite naine izabiru to e proizvoditi.
KAKO proizvesti - nakon odabira to emo proizvesti treba odrediti tehnike i tehnologije s kojima emo
neko dobro proizvesti, a da zadovoljimo odgovarajue kriterije kao to su kvaliteta, koliina u odreenom
vremenu, isplativost, a pri tome moramo voditi rauna da su trokovi proizvodnje to nii.
ZA KOGA proizvesti, to je pitanje koje se odnosi na distribuciju, tj. plasman dobara meu lanovima
zajednice. Tko e se koristiti proizvedenim dobrima. Kako e se ostvarena dobra razdijeliti izmeu
razliitih kuanstava i koliki e dohodak ona ostvariti. Dobra se mogu rasporediti na temelju potrebe ili
razmjera prema koliini dobara to ga svaki pojedinac proizvede, ili tako da se za sve osigura priblino
jednak udio dobara. Pitanje raspodjele dohotka rjeava se na razliite naine u razliitim drutvima.
Razvijena gospodarstva to temeljno pitanje rjeavaju odlukama o kupnji i prodaji na tritu. Ponekad
vlade poduzimaju i politike mjere u rjeavanju dijela gospodarstvenih pitanja.
Ova pitanja si ne moemo postavljati odvojeno ve ih moramo promiljati kao jednu cjelinu. Istovremeno
moramo razmatrati mogunosti koji proizvod bi mogli ponuditi tritu s pitanjem tko bi kupovao taj proizvod, a to
je povezano i s nainom proizvodnje tog proizvoda (npr. ukoliko odluimo proizvoditi skupocjene, unikatne satove
moramo raunati s time da e nai kupci biti nekolicina bogatijih ljudi u svijetu, a to znai da e se satovi
proizvoditi u malim serijama, emu treba prilagoditi i nain proizvodnje u ovom sluaju to bi bila runa
proizvodnja).
Uz pitanje gospodarstva, pogotovo onog koje se temelji na trinim principima, obavezno se javljaju
pojmovi ponude i potranje. Njihove odnose moemo prokazati slijedeom shemom:

Potranja (demand) za
razliitim dobrima

Cijene na tritima
roba i usluga

Kuanstva potroai

Ponuda INPUTA

Ponuda (supplay)
OUTPUTA

Poduzee business

Cijene na
tritima glavnica

Potranja za radom,
zemljom i kapitalom

26

Tri osnovne ekonomske zadae, tj. odluivanje to, kako i za koga. Zapravo se svode na biranje izmeu
inputa i outputa. INPUTI su sve ono to ulazi u neki proces proizvodnje robe, usluge i preirodni resursi.
Njihovim kombiniranjem se stvaraju outputi. OUTPUT je ono to nastaje kao rezultat proizvodnje,a to su razliita
dobra (proizvodi i usluge), a mogubiti namjenjeni potronji ili daljnjoj proizvodnji.

2.4.

initelji proizvodnje

initelji proizvodnje (inputi proizvodnje) su svi prorodni, proizvedeni i ljudski izvori koji su ogranieni,
koriste se u proizvodnji dobara, tj . za dobivanje outputa (proizvoda i usluga).
initelje proizvodnje moemo svrstati u slijedee skupine:
1. Prirodni izvori prirodno bogatstvo koje ljudi upotrebljavaju u procesu proizvodnje, bilo da je
rije o prirodnoj energiji koja se iskoritava ili o materiji koja se upotrebljava u proizvodnom
procesu. Tu ubrajamo: naftu, plin, ume, rudno bogatstvo, voda itd. ovi se izvori smatraju
zadanim ili fiksnim jer se ne mogu brzo poveavati ili ih je teko otkriti.
2. Rad razliite ljudske mentalne i fizike sposobnosti koje se mogu upotrijebiti za proizvodnju
proizvoda i usluga. Rad je ljudsko vrijeme provedeno u proizvodnji (npr. radei u tvornici,
obraujui zemlju, pruajui razliite usluge). Rad je najvaniji input proizvodnje. Za razliite
radne operacije potrebni su razliiti stupnjevi obrazovanja.
3. Kapital je oblik trajnih dobara jednog gospodarstva koji slui za proizvodnju drugih dobara
(kapital stvara novu vrijednost). Neka dobra mogu istodobno biti potroaka ii kapitalna dobra,
npr. aubomobil ukoliko ga koristimo za vlastite potrebe on je potroako dobro, ali ukoliko
njime obavljamo taxi usluge ili ga koristimo za obuku vozaa u auto-koli, on je kapitalno dobro.
U kapital ubrajamo opremu, alat, zgrade, prijevozna sredstva te financijski kapital novac,
kojim je mogue kupiti kapitalna dobra.
4. Poduzetnitvo je ljudska aktivnost kombiniranja resursa, organiziranja aktivnosti i njihovo
voenje radi proizvodnje proizvoda i usluga. Poduzetnici su osobe kojese angairaju u poduzeu
za pronalaske, organizaciju proizvodnje i preuzimanje rizika.
2.5.

Ekonomski (gospodarski) sustavi

Ekonomski sustav je gospodarski poredak koji se sastoji od odreenog skupa pravila, ciljeva i poticaja koji
upravljaju ekonomskim odnosima izmeu ljudi u drutvu te ini okvir za nalaenje odgovora na temeljna
ekonomska pitanja.
Tri osnovne metode donoenja ekonomskih odluka u svezi s temeljnim ekonomskim pitanjima su obiaj,
komanda i trite pa na temelju toga moemo razlikovati tri alternativna ekonomska sustava i to obiajno
(tradicionalno ), komandno ( plansko ) i trino gospodarstvo.
Obiajna (tradicionalna) gospodarstva uglavnom bila zastupljena u prolosti, iako se i danas mogu nai u
nekim primitivnim civilizacijama i neindustrijskim podrujima svijeta u kojima nema nacionalnog gospodarstva.
Umjesto toga postoje mnoga odvojena gospodarstva unutar obitelji ili plemena. Rjeenje pitanja to, kako i za koga
proizvoditi tradicionalno se prenosi od starijih na mlae.
U komandnom (planskom) gospodarstvu drava donosi sve odluke u svezi s proizvodnjom i raspodjelom.
U ovim gospodarstvima resursi su uobiajeno dravno vlasnitvo, te drava daje naloge proizvoaima koje
proizvode proizvoditi, u kojim koliinama i po kojim cijenama ih treba prodavati - to se uglavnom odreuje
donoenjem planova. Temelji se na ekonomskoj doktrini socijalistike ekonomije. Postojalo je u SSSR-u, Kini, ist.
27

Njemakoj). U Hrvatskoj je u vrijeme bive SFRJ(1945.-1990.) na snazi bio samoupravni socijalizam komandno gospodrastvo s mnogim elementima trinog gospodarstva.
Trino gospodarstvo odgovore na 3 temeljna ekonomska pitanja (to, kako i za koga proizvoditi) rjeava
posredovanjem ponude i potranje i na toj osnovi formiranjem cijena, koje prisiljavaju proizvoaa da proizvode
ono to je drutveno potrebno. U ovim gospodarstvima pojedinci donose ekonomske odluke, to, kako i za koga
proizvoditi. U iskljuivo trinom gospodarstvu drava ima malu ulogu, obino u zatiti prava pojedinaca,
vlasnitva i sl. Trite je regulator cjelokupne proizvodnje. Trino gospodarstvo temelji se na ekonomskim
doktrinama fiziokracije, klasine ekonomije i neoliberalne ekonomije.
Danas gotovo nijedno gospodarstvo nema obiljeja iskljuivo jednog od ovih sustava, ve su to mjeovita
gospodarstva s elementima svih triju oblika.
2.6.

Ekonomska politika

Svako gospodrastvo osim trine ravnotee nastoji postii i ekonomsku stabilnost.

Ekonomska(gospodarska) stabilnost je optimalno stanje u odnosu izmeu gospodarskog rasta, proizvodnje,
zaposlenosti i cijena kroz due razdoblje.
Ona se moe postii na 3 naina:
slobodnim djelovanjem ekonomskih zakona(ponude i potranje)
svjesnim koordiniranjem, planiranjem i usmjeravanjem gospodraskih procesa mjerama i instrumentima
ekonomske politike
kombiniranjem elemenata trinog mehanizma i dravnog intervencionizma (mjeovtiti sustavi)
U svijetu u kojem dominira mjeovito gospodarstvo gospodarska se stabilnost postie slobodnim trinim
mehanizmom i ekonomskom politikom drave (Vlade, HNB)
Ekonomska (gospodarska) politika sustav mjera i instrumenata kojima drava(Vlada, sredinja banka) svojim
intervencionizmom nastoji ostvariti gospodarsku ravnoteu i stabilnost.
Ekonomska se politika svodi na 2 osnovna oblika kojima drava utjee na gospodarsku aktivnost, a to su:
1. FISKALNA POLITIKA sastoji se od politike prorauna (javni rashodi i prihodi) i porezne politike.
Proraun novani plan prihoda i rashoda drave za odreeno razdoblje
Ovisno o gospodarskim kretanjima fiskalna politika moe biti:
a) Ekspanzijska poveati proizvodnju i zaposlenost poveanjem javnih rashoda ili
smanjenjem poreza
b) Kontrakcijska suzbijanje inflacije smanjenjem javnih rashoda ili poveanjem poreza.
2. MONETARNA POLITIKA drava kontrolira ukupnu ponudu novca u gospodarskom sustavu.
Provodi je sredinja banka koja moe poveati ili smanjiti koliinu novca u optjecaju ovisno o tomu protiv kojih
se poremeaja bori. Pa prema tomu, ona moe biti:
a) Ekspanzijska provodi se u vrijeme opadanja gospodarske aktivnosti i poveanja
nezaposlenosti, a ostvaruje se poveanjem ponude novca (npr. sredinja banka kupuje
vrijednosne papire koje plaa novcem pa se poveava koliina novca u optjecaju). Time se
sniavaju kamatne stope to potie kreditnu aktivnost gosp.subjekata te se na taj nain poveava
zaposlenost.
b) Kontrakcijska provodi se u vrijeme inflacije (pad vrijednosti novca), rasta cijena i rasta
ukupne potronje, a ostvaruje se smanjenjem ponude novca. Time se smanjuje gospodarska
aktivnost, npr. Sredinja banka poveava kamatne stope poslovnim bankama koje poveavaju
cijenu kredita poveanjem k.s. i na taj nain poslovni subjekti tee dolaze do kredita kojima
financiraju svoju djelatnost - pad zaposlenosti.
28

Kamata naknada za pozajmljeni novac(kredit).

2.7.

Ekonomski ciljevi

Ekonomski cilj je uinak kojeg gospodarski subjekti ele postii u svom gospodarskom djelovanju.
Svako drutvo odreuje vlastite ekonomske ciljeve koji se razlikuju od drutva do drutva. S obzirom na
podruja koja obuhvaaju mogu se podijeliti na mirkoekonomske i makroekkonomske ciljeve.
Mikroekonomski ciljevi su:
1. Ekonomska uinkovitost je takva uporaba oskudnih ekonomskih resursa da se proizvede to
je mogue vie proizvoda i usluga, ali uz to mnaji troak.
2. Pravedna raspodjela podrazumijeva potenu raspodjelu dohotka ili dobara izmeu pojedinaca
u drutvu, meutim pravedne raspodjele nema. O pravednoj raspodjeli moe se govoriti samo
ako se svim ljudima omogui podmirivanje nekih njihovih osnovnih potreba (za hranom,
stanovanjem, obrazovanjem). Danas kaemo da je raspodjela pravedna ako svaki pojedinac
ima jednaku priliku proizvoditi i zaraivati, a svaka raspodjela nakon toga smatra se pravednom.
3. Ekonomska sloboda znai da pojedinci slobodno kupuju, prodaju, organiziraju, proizvode i
troe uz relativno malo uplitanja drugih pojedinaca i drave.
Makroekonomski ciljevi su:
1. Gospodarski rast je podizanje standarda ivljenja mjerenog dohotkom ili outputom po
stanovniku. To e se postii poveavanjem proizvodnje tj. zapoljavanje proizvodnih imbenika.
Postoje tri naina postizanja gospodarskog rasta:
- proirenjem prirodnih resursa to je bio sluaj u prolosti od 16. -18. st.
otkrivanjem novih kontinenata
- razvojem tehnologije koja omoguuje veu proizvodnost resursa (podrazumijeva i
poveanje obrazovanja)
- poveanje kapitalnih resursa veom proizvodnjom kapitalnih dobara, to znai
odustajanje od sadanje proizvodnje radi vee potronje u budunosti.
2. Puna zaposlenost svih raspoloivih resursa, iako se pod ovim najee misli na radnu snagu.
Rezultat nezaposlenosti je zauvijek izgubljeni dohodak koji smanjuje bogatstvo drutva.
3. Stabilnost cijena je iznimno vana jer su cijene glavni mehanizam organiziranja proizvodnje i
razmjene u trinim gospodarstvima. Nestabilnost cijena stvara zbrku i onemoguuje donoenje
dobrih poslovnih odluka. Ovdje moramo spomenuti i inflaciju. Inflacija je rast ope razine cijena
i smanjenje vrijednosti novca. Inflacija se izraava u stopama, a izraunava se na slijedei nain:
Razina cijena (god. T) Razina cijena (god. T-1)
Stopa inflacije = --------------------------------------------------------------- x 100
Razina cijena (god. T-1)
Suprotna pojava inflaciji je deflacija pad ope razine cijena.

29

2.8.

Gospodarski ciklusi (krize)

Kada trite samostalno ili pomou dravne intervencije ne uspije postii gospodarske ciljeve (mikro i
makro), moe se dogoditi da gospodarstvo padne u odreeni oblik krize.
Takve krize gospodarstva dovode u odreene gopsodarske cikluse (recesija, stagnacija, depresija).
Gospodarske (ekonomske) krize faze gospodarskih ciklusa obiljeene poremeajima u proizvodnji
kapitala, neravnoteom ponude i potranje, padom cijena, smanjenjem investicija, masovnom nezaposlenou,
propadanjem poduzetnitva, banaka i poduzea.
Temeljni oblici gospodarskih ciklusa su:
1. RECESIJA opadanje uk.gospodarske aktivnosti. Blai je oblik krize no predstavlja poetak dubljeg
gopsodarskog opadanja. Moe trajati od nekoliko godina do nekoliko desetaka godina(npr. SAD su od
18.st. do danas prolazile kroz vie od 20 kriza, a posljednja 2008. odrazila se na itav svijet pa i na RH).
2. STAGNACIJA opi zastoj u gospodarskom rastu i razvoju neke drave. esto puta stagnacija prelazi
u depresiju, pad proizvodnje, zaposlenosti i potronje. Potrebne su odgovarajue mjere oivljavanja i
poticanja gopsodarskog rasta. U takvim se situacijama moe dogoditi da Vlada favorizira jedan dio
gospodarstva te sve ostale sektore podreujen njemu.
3. DEPRESIJA slijedi neposredno nakon ekonomske krize. To je faza koju karakterizira niska razina
proizvodnje, niske cijene, pad svih ekonomskih vrijednosti, visoka nezaposlenost, visoke kamate,
oskudica novca. Aktivna gospodarska politika pokuava to stanje prevladati mjerama poticanja
investicija ,potranje, tehnolokog razvoja, zapoljavanjem postie se anticiklikom politikom.
Npr. Velika industrijska gospodarska kriza

2.9.

Trite

Trite je mjesto sueljavanja ponude i potranje te formiranja cijena. Ono predstavlja mehanizam kojim
potranja i ponuda svojim meusobnim djelovanjem odreuju koliine roba i usluga koje e se prodavati i njihove
cijene. Trite moe biti tono odreeno mjesto na kojem se susreu ponuai i potroai , ali isto tako, trite
postoji i kada nema izravnog kontakta izmeu ponude i potranje, a niti roba ne mora biti prisutna (prodaja putem
kataloga, burze i sl.), niti trite mora biti tono odreeno fiziko mjesto (prodaja putem interneta).
Proizvoai ele maksimizirati svoje profite. To mogu postii ili poveanjem cijena ili smanjenjem
trokova proizvodnje. Ukoliko se pojave nove tehnike i tehnologije koje su jeftinije ili u manjoj jedinici vremena
proizvedu vee koliine dobara i usluga, potroai e prijei na te nove tehnike i tehnologije koje im smanjuju
trokove.
Njima suprostavljena strana su potroai kojima je cilja to vea korist. Korist potroai ostvaruju tako da za
svoj raspoloivi dohodak kupe to je vie mogue razliitih proizvoda, a da bi to postigli ele kupovati po to
mogue niim cijenama.
Trite moemo podijeliti porema razliitim kriterijima:
1. Prema teritoriju razlikujemo:
- lokalno trite npr. trite Donjeg Miholjca
- regionalno npr. trite Osjeko-Baranjske upanije
- nacionalno trite R Hrvatske
30

ekonomski gospodarskih grupacija trite EU

svjetsko trite

2.
3.
4.
-

Prema predmetu razmjene:

trite proizvoda i usluga npr. trite kukuruza, automobila
trite robe iroke i povremene potronje
trite novca
trite radne snage
trite vrijednosnih papira i sl.
Prema vrsti potroaa:
trite krajnjih potroaa
trite ustanova
trite gospodarstva
Prema vezama i odnosima ponuaa i potroaa:
Monopol(ponuda) monopson(potranja)
Duopol(ponuda) duopson(potranja)
Oligopol(ponuda) oligopson(potranja)
Konkurencija (savrena)

Razliita se gospodarstva, kako bi postigla odreene ciljeve, opredljeljuju za ekonomiju ponude, koja
podrazumijeva ekonomsku politiku utjecaja na ukupnu(agregatnu) ponudu ili ekonomiju potranje koja
podrazumijeva utjecaj na agregatnu potranju.
Trite ima svoje funkcije, a to su:
1. Selektivna funkcija uinkovit odabir potrebnih proizvoda
2. Alokacijska funkcija djelotvorna uporaba raspoloivih initelja proizvodnje i uinkovit izbor
proizvodnih postupaka
3. Distribucijska funkcija sustavom cijena koji utjeu na ponudu i potranju postie se primarna
raspodjela ukupno ostvarenog dohotka
4. Informacijska funkcija osigurava dobivanje informacija svim zainteresiranim sudionicima na tritu
5. Razvojna funkcija poduzea se konkurencijom prisiljavaju na stalnu brigu o razvoju.

2.9.1. Potranja
Potranja je ukupna koliina proizvoda i usluga koje su potroai spremni kupiti po odreenom cijenama
na odreenom mjestu i u odreenom vremenu. Najvaniji element koji utjee na potranju za nekim dobrima je
njegova cijena (uz uvjet da se ostale okolnosti ne mijenjaju, npr. dohodak).
Koliko je kupac spreman prilagoditi se promjeni uvjeta kupnje govori nam elastinost potranje, prema
tomu, ako se kupac prilagoava i prihvaa robu po vioj cijeni govorimo o cjenovnoj elastinosti potranje.
Prem opem zakonu potranje, kad cijena proizvod raste, potraivana se koliina smanjuje i obrnuto.
U svakom trenutku postoji odreeni odnos izmeu moguih cijena i potraivanih koliina dobara koji se moe
brojaano prikazati u skali potranje:
Skala potranje za PC-ima u RH
Situacija
Jedinina cijena u kn
A
10.000,00
B
7.500,00
C
6.000,00

Potranja u tisuama kom.

270
320
400
31

D
E

4.500,00
2.500,00

480
600

Unoenjem podataka iz skale potranje u koordinatni sustav (gdje apscica predstavlja potraivane koliine, a
ordinata cijenu) dobivaju se toke koje pokazuju odnose cijena i potraivanih koliina, a njihovim spajanjem dobiva
se krivulja potranje (D).
Krivulja potranje za PC ima u RH
Cijena u 000 kn
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1

Krivulja potranje ( D = demand )

100

200

300

400

500

600

700

800

Koliina u 000 kom

Krivulja potranje opada s lijeva udesno i na taj nain pokazuje da su cijena i potraivane koliine u obrnuto
proporcionalnom odnosu, to znai da se potraivana koliina poveava kada se smanjuje cijena, i obrnuto.
Osim cijene samog dobra, na potranju za nekim dobrom mogu utjecati i drugi elementi kao to su:
- prosjean dohodak to je dohodak vei moi e se kupovati vie razliitih vrsta dobada i u veim
koliinama
- bruto drutveni proizvod to je vei vei je standard ivota, a to ujtee i na veu kupovnu mo
- cijene dobara koje su povezane s tim dobrom bili da su njeni supstituti (ako se cijena supstituta
povea vie e se kupovati na proizvod) ili komplementari (ako se povea cijena komplementarnih
proizvoda smanjiti e se i potranja za naim proizvodom). Supstituti su razliiti proizvodo koji
zadovoljavaju istu potrebu (npr. maslas i ulje), a komplementarni proizvodi su koju zajedno
zadovolajvaju neku potrebu i ne mogu jedan bez drugoga (npr. automobil i benzin)
- ukusi mogu se mijenjati,a predstavljaju razultat stvarnih ili psiholokih potreba, tradicije, religije
- ostali posebni utjecaji koji ovise o karakteristikama samog dobra

32

2.9.2.Ponuda
Ponuda je ukupna koliina proizvoda i usluga koji su proizvoai spremni ponuditi na tritu po odreenoj
cijeni na odreenom mjestu i u odreenom vremenu. Najvaniji element koji utjee na veliinu ponude je cijena
(uz uvjet da se ostale okolnosti ne mijenjaju, npr. troak proizvodnje).
Prema opem zakonu ponude, proizvoai e uvijek biti voljni ponuditi veu koliinu nekog dobra to mu
je cijena vea i obrnuto.
Ovisnost cijene i ponuene koliine moemo prikazati pomou skale ponude, koja prikazuje sve
kombinacije moguih cijena i ponuenih koliina nekog dobra u odreenom razdoblju.
Skala ponude za PC-ima u RH
Situacija
Jedinina cijena u kn
A
10.000,00
B
7.500,00
C
6.000,00
D
4.500,00
E
2.500,00

Potranja u tisuama kom.

580
500
400
280
100

Unoenjem podataka iz skale potranje u koordinatni sustav dobivamo toke koje pokazuju odnos cijena i
ponuenih koliina, a njihovim spajanjem dobiva se krivulja ponude (S).
Cijena u 000 kn
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1

Krivulja ponude ( s = suplly )

100

200

300

400

500

600

700

800

Krivulja ponude rate s lijeva u desno i na taj nain pokazuje da su cijene i ponuda u proporcionalnom
odnosu, ukoliko raste cijena i ponuene koliine e rasti, i obrnuto.
Osim cijene, kao najvanijeg imbenika na, na ponudu mogu utjecati i drugi imbenici, kao to su:
- tehnologija utjee na trokove proizvodnje
- cijene inputa proizvoai e proizvoditi vie nekog dobra ukoliko su trokovi proizvodnje manji
- organizacija trita postoji li monopol, kakva je mogunost ulaska stranih proizvoaa isl.
- ostali posebni uvjeti
33

2.9.3. Mehanizam djelovanja trita

Same za sebe, ni krivulja potranje ni krivulja ponude ne daju odgovor na pitanje na kojoj e se razini
oblikovati cijena n atritu u danim uvjetima. Samo kada se promotre zajedno, one ine zakon ponude i potranje
koji daje objanjenje kako e se formirati cijena na tritu.
Prema zakonu ponude i potranje, cijena na tritu formira se izjednjaenjem ponude i potranje.
Pri ravnotenom odnosu koliina koju potroai ele kupiti je jednaka koliini koju prodavai ele prodati.
U takvom odnosu cijena i koliina tee ostati iste sve dok su ostale okolnosti jednake.
Situacija kada je koliina ponude jednaka potranji (S=D), je situacija kada na tritu imamo ravnoteu.
To je situacija kada svi ponuai uspjevaju prodati svoju robu po odgovarajuoj cijeni, a isto tako svi kupci, koji su
spremni platiti odreenu cijenu, uspjevaju nabaviti traeno dobro. U situaciji kada je ponuda vee od potranje
(S>D) imamo viak roba na tritu, a u suprotnome, kada je ponuda manja od potranje (S<D) imamo manjak
robe na tritu. Na grafikom prikazu, toka u kojoj se sijeku krivulja ponude i potranje je toka u kojoj se
formira trina ravnotea, te se u njoj formira i trina cijena.
Krivulje ponude i potranje mogu se mijenjati zbog promjenjenih uvjeta ( npr. poveanje trokova
proizvodnje na strani ponude, poveanje dohotka na strani potranje), ali to e dovesti do uspostavljanja trine
ravnotee na novoj razini.
2.10. Mjesto i uloga drave u gospodarstvu
Osim to drava odreuje pravila, donosi zakone, prisiljava na potivanje ugovora i vlasnikih prava, drava
ima i svoje ekonomske funkcije.
Budui da isto trino gospodarstvo nije odrivo na due vrijeme, drava se mora umijeati u rjeavanje
onih problema na koje trite ne moe dati efikasne odgovore. Ta podruja su obuhvaena ekonomskim funkcijama
drave koje se dijele u tri skupine:
1.

Promicanje efikasnosti tj. borba protiv neefikasnosti mehanizma trita koje se oituje u slijedeim
problemima:
- Postojanje nesavrene konkurencije u obliku monopola koji mogu poremetiti ravnoteu na tritu
- Indirektni efekti koji se javljaju kada poduzee ili pojedinci uzrokuju troak ili korist onima koji se
nalaze izvan trita. Npr. zagaivanje okolia koje izazivaju proizvoai, pa drava razliitim ekolokim
zakonima mora zatititi prirodu i lanove zajednice.
- Nezainteresiranost privatnih poduzetnika za proizvodnju javnih dobara kao to su obrana, unutarnji
poslovi (policija), odravanje zelenih povrina i sl., to zahtijeva da drava organizira takve poslove koji
su od opeg zajednikog interesa. Ti se poslovi financiraju iz poreza i drugih davanja.

2.

Promicanje jednakosti pri raspodjeli dobara meu lanovima zajednice. Drava ovu problematiku moe
rjeavati na dva naina:
- porezima drava pokuava smanjiti socijalne razlike veim poreznim stopama za one koji imaju vea
primanja ili poreznim olakicama onima s manjim prihodima
- socijalnom pomoi u novanom ili materijalnom obliku drava moe potpomagati socijalno ugroene
slojeve drutva.

3.

Poticanje stabilnosti za odravanje mekroekonomske stabilnosti drava se koristi makroek.mjerama:

34

Fiskalne politike odnosi se na dravne prihode i rashode, a ukljuuje dravnu potronju i poreze
Monetrana politika se odnosi na djelovanje centralne banke koja kontrolira novana kretanja
upotrebom kamata, dirigiranim uvjetima davanja kredita i sl.

Makroekonomski pokazatelji razvijenosti neke drave:

Bruto domai proizvod

Stopa nezaposlenosti
Stopa inflacije
2.11. Poduzee

Poduzee je samostalna organizacijska jedinica koja unajmljuje rad i kupuje druge inpute radi proizvodnje i
prodaje dobara te radi ostvarenja prihoda kojima se podmiruju trokovi i ostvaruje dobit. Poduzee ima svoju
vrijednost i moe se kupovati i prodavati po odreenoj cijeni kao i svako drugo dobro.
Proizvodnja se organizira u poduzeima jer se samo velikim opsegom proizvodnje, znatnin financijskim
sredstvima i paljivom organizacijom poslovanja moe osigurati uinkovitost. Najvaniji razlog za organiziranje
proizvodnje u poduzeima je ekomomija opsega, koja se pojavljuje kada se trokovi proizvodnje smanjuju sa sve
veom koliinom outputa.
1.

2.
3.
4.

Postoji vie kriterija za podjelu poduzea:

Prema mjestu u prosecu reprodukcije poduzea dijelimo na:
- proizvodna
- trgovaka i
- financijska
Prema predmetu poslovanja tj. djelatnosti kojom se bave. U R Hrvatskoj sve djelatnosti su razvrstane u
17 podruja: poljoprivreda, lovi i umarstvo, ribolov, preraivalka industrija, opskrba elektrinom
energijom, plinom i vodom, graditeljstvo, ugostiteljstvo, promet, financijsko posredovanje, obrazovanje .
Prema tipu vlasnitva razlikujemo:
- privatna poduzea i
- javna poduzea
Prema veliini, a kao kriterij veliine se uzima broj zaposlenih, promet, imovina, udio na tritu.
- mala imaju do 49 zaposlenih
- srednja imaju od 50-249 zaposlenih i
- velika preko 250 zaposlenih

Bitne prednosti velikih poduzea su :

moe se provesti detaljna podjela rada
mogua velikoserijska proizvodnja koja smanjuje trokove proizvodnje
lake dolaenje di financijskih sredstava.
Velika poduzea imaju i svoje nedostatke:
veu organizacijski problemi
visoki fiksni trokovi (npr. zakupnine, premije osiguranja ne ovise o veliini proizvodnje)
tee se prilagouju promjenama na tritu
Nedostatci velikih pozuzea su ujedno i prednosi malih poduzea:
laka prilagodba promjenama na tritu
niski fuksni trokovi
mali organizacijski problemi.
35

U R Hrvatskoj status poduzea je utvren Zakonom o trgovakim drutvima. Prema tom zakonu, trgovako
drutvo je definirano kao pravna osoba. Sva trgovaka drutva moemo svrstati u dvije skupine.
1. Drutva osoba kojima je temelj povezivanja veza izmeu lanova koji ine drutvo. Postoji kontrola
ulaska i izlaska lanova iz drutva. Drutvo ne mora imati temeljni kapital da bi zapoelo s radom, a barem jedan
lan drutva odgovara za obveze drutva svom svojom imovinom. Ova drutva se javljaju u dva oblika:
- Javno trgovako drutvo je udruenje dvije ili vie osoba radi obavlajnja djelatnosti pod zajednikom
tvrtkom, a svaki lan odgovara vjerovnicima neogranieno solidarno svom svojom imovinom
- Komanditno drutvo nastaje s istim ciljem kao i javno trgovako drutvo, ali s tom razlikom da
najmanje jedan lan odgovara vjerovnicima svom svojom imovinom (komplementar), a najmanje jedan
lan odgovara samo do visine kapitala koji je uloio u drutvo (komanditor)
2. Drutva kapitala kao temelj povezivanja imaju kaital, a ne osobe. U ova drutva ubrajamo.
- Drutvo s ogranienom odgovornou (d.o.o.) - su drutva u koja jedna ili vie fizikih ili pravnih
osoba unose temeljne uloge, koji ne moraju biti jednaki, prema veliini njihovih udjela pripada ima dio
godinje dobiti, a za obveze drutva ne odgovaraju svom svojom imovinom ve samo svojim ulogom u
drutvo, pa i u sluaju steaja gube samo ono to su unijeli u drutvo
- Dionika drutva (d.d.) je drutvo u kojem lanovi (dioniari) sudjeluju s ulozima u temeljnom
kapitalu podjeljenom na dionice, a na osnovi dionica, lanovi imaju imovinska i upravljaka prava. Za
obveze dionikog drutva odgovara samo drutvo.
- Gospodarska interesna udruenja (klasteri) neprofitna udruenja, osniva ga nekoliko pojedinaca ili
tvrtki s ciljem promicanja vlastite gospodarske djelatnosti. Utemeljitelji takvog udruenja odgovorni su
za obveze drutva svom svojom imovinom ukoliko imovina takvog inetesnog udruenja nije dovoljna
za pokrivanje nastalih obveza.
Obrtnitvo poslovna organizacija koja ne zahtijeva kompleksnu organizaciju. U RH postoji vie od 10 000 obrta
koji zapoljsvsju oko 250 000 radnika.
Zapoljavaju manji br. radnika, svoju proizvodnju temelje na runom radu i i jednostavnijim poizvodnim
sredstvima, a otput se stvara po narudbi.
- dijele se na:
slobodne obrte nije potrebna struna sprema i majstorski ispit
vezane obrte potrebna je struna sprema i majstorski ispit
povlatene obrte poslovi se obavljanju na temelju dane povlastice od ministrastva

2.13 . Poduzetnitvo
Poduzetnik je glavniar ili vlasnik glavnice. Glavnica je sva pokretna i nepokretna imovina koja je
neophodna za obavljanje nekog posla.
Poduzetnik je osoba koja organizira, vodi i preuzima rizik poslovnih pothvata (nositelj poduzetnike inicijative).
Poduzetnik je poslovni kreativan i inovativan ovjek koji je sposoban brzo uoiti pojave, probleme i mogunosti te
je spreman uz maksimalan napor poduzeti poslovan pothvat, preuzeti rizik i ostvariti dobit.
Posao kojim se bavi poduzetnik naziva se poduzee. Za poduzee nije bitno radi li s vlastitim ili tuim
sredstvima. Pod tuim sredstvima misli se na posuena ili unajmljena sredstva za koja postoji obveza vraanja uz
odgovarajuu nadoknadu (kamate). Poduzetnik ulae vlastiti ili posueni novac u poslovni pothvat nadajui se
dobiti te u tu svrhu osniva poduzee koje moe biti razliitih veliina i organizacijskih struktura.

36

Uz poduzetnitvo se vezuju dva pojma: rizik i inovativnost. Poduzetnici bez obzira kojim se poslom bavili
preuzimaju vei ili manji rizik. Mogu uspjeti ili propasti. Poduzetnici, openito, ne ulaze u poslove koji su ista
kocka, ali se isto tako ne bave potpuno sigurnim, rutinskim poslovima. Oni prihvaaju rizik u poslovima koji
odgovaraju njihovim znanjima i vjetinama (usmjereni su na poslove visokog, ali ne previsokog rizika).
Poduzetnici, da bi uspjeli na tritu, moraju biti inovativni, tj. pojavljivati se na tritu s novim idejama i
inicijativama raditi nepoznate stvari na nove i neoekivane naine, uplitati nove ideje u stare obrasce. Inovacija
postaje poduzetnikom tek kada se unese u proizvodnju i tako ponudi potroaima. Osim ideje i preuzimanja rizika
jedna od znaajnijih osobina poduzetnika je i uporan rad, posebno tijekom prvih pet godina, poduzetnici rade
napornije od ostalih. Tek kada se stabilizira posao na tritu, doputaju si predah.
Bit poduzetnitva je sposobnost, a bitne sastavnice su motiviranost, inovativnost, procjena, rizik i elja
za uspjehom. Za poduzetniku sposobnost je bitan prirodan dar, a obrazovanje moe poticati i razvijati tu
sposobnost. Za poduzetnitvo je nuna sloboda djelovanja i razvijenost trinog mehanizma u kojem se u
konkurentskim uvjetima mogu nabaviti initelji proizvodnje.
Nakon to poduzetnik dobije ideju o moguim prilikama na tritu, potrebno je da osmisli poslovni
poduhvat. Prije pokretanja samog posla treba izraunati trokove pokretanja i kasnijeg poslovanja poduzea.
Trokove treba usporediti s oekivanom zaradom i u kojem se vremenskom periodu ona moe ostvariti. Ukoliko
nema vlastita sredstva potrebna za pokretanje posla, poduzetnik ih moe posuditi od:
- raznih zajmodavaca: banke, osiguravajua drutva, fizike osobe
- tedno-kreditnih zadruga: one svojim tediama nakon odreenog vremena daju kredite po povoljnim
uvjetima
- dravnih zajmodavaca: vlada neke zemlje kreditno financira one poslove od kojih i sama ima interesa
kao to je otvaranje poslova na podrujima od posebne dravne skrbi, pothvati kojima se zapoljavaju
invalidne osobe i sl.
- poduzea koja se bave iznajmljivanjem opreme na lizing
Republika Hrvatska, prelaskom na trino gospodarstvo, treba poticati poduzetnike inicijative koje se
prvenstveno odnose na pokretanje malih, obiteljskih obrta poduzea koja su i osnova budueg razvitka
gospodarstva. Prednosti malih poduzetnika u odnosu na velika poduzea su:
- potrebno je uloiti manja financijska sredstva to umanjuje rizik od neuspjeha
- manja poduzea se lake prilagoavaju promjenama na tritu
- u sluaju propasti malog poduzetnika biti e manja gospodarska i socijalna teta zbog gubitaka
radnih mjesta nego kada propadne veliko poduzee s velikim brojem zaposlenih
- velika, visokorangirana poduzea nisu nastala preko noi, nego su se postepeno razvijala od manjih
- u manjim poduzeima ljudi su inovativniji i imaju veu slobodu kreativnosti, to je preduvjet za
uspjeno poduzetnitvo
Osnovno gospodarsko naelo proizvodnje je da se uz to manji utroak energije izvri to vie korisnog
rada. Kod proizvodnje to znai da se sa to manjom upotrebom radne snage, sredstava za rad i materijala proizvede
to vie proizvoda, kvalitetnijih i sa to veom korisnou. Najvanija mjerila koja nam govore o uspjehu
ostvarivanja gospodarskih naela u proizvodnji su:
a) ekonominost proizvodnje je odnos izmeu proizvedene vrijednosti i trokova. To je proizvodnja
nove vrijednosti uz najmanja mogua ulaganja. Ekonominost se poboljava smanjenjem nepotrebnih
trokova, smanjenjem troenja sredstava rada, optimalnim koritenjem proizvodnih kapaciteta.
b) proizvodnost rada (produktivnost) odnos izmeu utroenog rada (inputa) i ostvarene proizvodnje
(outputa). Poveanje proizvodnosti znai da se uz istu razinu trokova radne snage proizvede vie. To se
najee postie uvoenjem novih tehnologija.
37

c) rentabilnost proizvodnje (profitabilnost) odnos izmeu angairanih sredstava i ostvarenog dobitka.

Poveanje rentabilnosti znai poveanje profita uz isti uloeni kapital. To se najee postie poveanim
opsegom proizvodnje, veim cijenama, kraim vremenom angairanja sredstava rada.
Nakon procjene poduzetnike ideje potrebno je odabrati jedan od etiri mogua naina ulaska u posao:
1. Poeti od nule. Ovaj nain ima prednosti kod posla koji se zasniva na potpuno novom proizvodu,
nedostatak je vei rizik.
2. Kupiti postojee poduzee. Prednost ovog naina je u tome to se izbjegava neizvjesnost kao u
prvom sluaju, mogu se iskoristiti prednosti postojeeg poduzea. Nedostatak je u tome to
postojea struktura poduzea moe biti neodgovarajua, a i kod procjene vrijednosti poduzea
moe doi do preplaivanja.
3. Franiza. To je ugovor izmeu prodavatelja (franizatora) i kupca (franizant) kojim kupac
dobiva pravo prodaje proizvoda ili pruanja usluga koje pripadaju prodavatelju. Kupac dobiva
uhodano poduzee s pripadajuim ugledom teza to plaa ugovorenu proviziju ili naknadu
(npr.Mcdonalds). Nedostatak ovakvog pokretanja poslovanja je nedostatak samostalnosti jer
prodava diktira uvjete poslovanja.
4. Obiteljski posao. Ovaj oblik poslovnog pothvata se temelji na tradiciji tj. obiteljskom poslu gdje
je svaki lan porodice zaduen za odreene poslove. Neke velike kompanije su nastale iz
obiteljskih poslova (Ford Motor Company). Prednost ovog oblika je u povezanosti lanova
obitelji, snano povezivanje obitelji, a to ujedno moe biti i glavni nedostatak jer izmeu lanova
porodice vladaju odreeni osjeaji koji mogu negativno utjecati na poslovanje.

2.14. Marketing i marketinki splet

Marketing poslovna filozofija, nain promiljanja gospodarskih subjekata (pojedinaca,
organizacija, profitnih i neprofitnih institucija) koji sudjeluju u razmjeni.
Marketing usmjerava gospodarski tijek dobara i usluga od proizvoaa do potroaa na nain da prilagoava
ponudu i potranju te ispunjava gopaodrske uvjete.
Predstavlja ukupnost djelatnosti usmjerenih na poboljanje plasmana svih oblika roba i usluga. Pomou
marketinga se odreuju cijene proizvoda, provodi se promocija i distribucija.
Postoje 2 razdoblja u povijesti poslovanja koja prethode marketinkoj koncepciji:
1. Proizvodna era
2. Prodajna era
3. Marketinka era
4. Megamarketinka koncepcija
Marketing kao poslovna koncepcija djeluje putem marketinkog spleta (mixa) koji obuhvaa sve aktivnosti
vane za marketing.
Marketinki splet je kombinacija kontroliranih instrumenata (nazivamo ih 4P) kojima se posl.organizacija slui
kako bi postigla odreenu razinu prodaje i time ostvarila profit. Elementi marketinkog spleta su:

PROIZVOD (Product)
CIJENA (Price)
PLASMAN (Place)
PROMOCIJA (Promotion)
38

(opirnije udbenik, str.130-135)

39