HERONOVA FORMULA

Heronov rad u oblasti matematike i fizike

imao je skoro enciklopedijski znaaj. U

nizu radova obradio je konstrukciju i
upotrebu razliitih instrumenata za
mjerenje; dao komentar Euklidovih
Elemenata i sopstvene Definicije
(zasnovane na Euklidovim, a namenjene
izvjesnom Dionisijusu u cilju ''razumijevanja
ne samo Euklidove doktrine, ve i ostalih
radova u domenu geometrije'').
Ormanica, 20.01.2010. go

 Sauvano je i nekoliko djela o povrinama

i zapreminama, od kojih je najpoznatija

Metrika. Pretpostavlja se da je ona bila
namijenjena studentima Tehnolokog
instituta u Aleksandriji, gde je Heron
predavao. Time se moe opravdati
injenica da u Metrici postoje samo primjeri,
bez dokaza. Ipak, ostaje mogunost da je
Heron svjesno stavio akcenat na ''praktinu
primjenu, prije nego na teorijsku
kompletnost''.

Ormanica, 20.01.2010. go


U uvodu I knjige

Metrike Heron je
zabiljeio da se ''geometrija rodila
iz
potrebe za mjerenjem i podjelom
zemlje (odakle i potie njen naziv),
poslije ega je proirenje na tri
dimenzije postalo neophodno da
bi se mjerila vrsta tijela''.
Ormanica, 20.01.2010. go

Povrina nejednakostraninog
trougla

Formula za izraunavanje povrine

nejednakostraninog trougla kojem su

poznate duine sve tri stranice:

P=

s ( s a )( s b)( s c)

poznata je pod imenom

formula.

Heronova

Ormanica, 20.01.2010. go

 U Metrici (knjiga I) Heron razmatra

problem izraunavanja povrine trougla

stranica poznatih duina i nudi dva
metoda za rjeavanje problema:
I metod:

Ovaj metod je baziran na 12. i 13. stavu II

knjige Elemenata :

Ormanica, 20.01.2010. go

 stav 12: U svakom

tupouglom trouglu kvadrat

na strani naspram tupog ugla je vei od zbira
kvadrata na stranama koje obrazuju tup ugao
za dvostruki pravougaonik obuhvaen jednom
stranom tupog ugla(onom na ije produenje
pada sputena normala) i rastojanjem te
normale od tjemena tupog ugla.

Ormanica, 20.01.2010. go

 stav 13: U svakom

otrouglom trouglu
kvadrat na strani naspram otrog ugla je
manji od zbira kvadrata na stranama koje
obrazuju otar ugao za dvostruki
pravougaonik obuhvaen jednom stranom
otrog ugla(onom na koju je sputena
normala) i rastojanjem te normale od
tjemena otrog ugla.

Ormanica, 20.01.2010. go


Postoje indicije da je za formulu znao i

Arhimed, a, s obzirom da je Metrika

kolekcija matematikih znanja kojima je
raspolagao antiki svijet, mogue je da
ju je Heron samo zabiljeio, a ne i otkrio.

Ormanica, 20.01.2010. go

 Formula ekvivalentna Heronovoj, a

zapisana u obliku:

a c b
1
2 2

P
a c
2
2

bila je poznata u drevnoj

Kini, a otkrivena
je nezavisno od Grka. Moe se nai u
uvenom djelu Devet knjiga o
matematikoj vjetini (Shushu Jiuzhang),
koje je objavio Qin Jiushao 1247. godine.

Ormanica, 20.01.2010. go

 Dokaz (1): Neka su poznate stranice a,b,c

trougla ABC

i neka je poluobim dat sa

abc
s
2
Neka je ugao pri vrhu C otar. Dalje neka je N

podnoje visine iz take C. Neka je dalje

CN h

AN x

NB AB AN c x

Ormanica, 20.01.2010. go

Posmatrajmo trougao ANC

Isti je pravougli i prema Pitagiorinoj teoremi
imamo h 2 b 2 x 2
(2)
Slino je trougao CNB pravougli, pa je
h 2 a 2 (c x) 2 (3)
Iz relacija (2) i (3) imamo:

b x a (c x )
2

Ormanica, 20.01.2010. go

 Dalje je

2cx b c a
2

b2 c2 a2
x
2c

Uvrstimo li ralaciju (4) u (2)

(4)

b c a
h b
2c

b2 c2 a2

b
2c

dobijamo

b2 c2 a2
b

2c

Ormanica, 20.01.2010. go

2bc a 2 b 2 c 2 2bc a 2 b 2 c 2

2c
2c

a 2 (b c) 2 (b c) 2 a 2

2c
2c
(a b c) a b c (b c a )(b c a )

2c
2c

(a b c) a b c b c a )(b c a

4c 2
Ormanica, 20.01.2010. go

Kako je

2 s a b c, 2 s 2 a b c a
2s 2c a b c, 2s 2b a b c
To je

2s 2s 2a 2s 2b)(2s 2c
h
2
4c
2

4 s s a s b)( s c
h
c2
2

Ormanica, 20.01.2010. go

Odnosno
h 2c 2
s ( s a)( s b)( s c)
4

hc
s ( s a )( s b)( s c)
2

s ( s a )( s b)( s c)
Ormanica, 20.01.2010. go

 Dokaz

2: Ovdje imamo dokaz upotrebom

kompleksnih brojeva

Neka

je I sredite upisane krunice trougla

ABC, poluprenika r. Neka je dalje

a y z , b z x,

c x y

Duine stranica naspram tjemena A, B, C.

Kako je

2s a b c y z z x x y
s x yz
Ormanica, 20.01.2010. go

Oigledno je

2 2 2 2

Koristei poluprenik r, realne brojeve x,y,z,u,v i

w te uglove , , .
Definiimo kompleksne brojeve

r ix, r iy , r iz
Ormanica, 20.01.2010. go

 Takve da je

r ix u e

r iy v e

r iz w e

Sada je

( r ix )(r iy )(r iz )
i

(u e ) (v e ) ( w e )

uvw e

i ( )

uvw e uvw (5)

Ormanica, 20.01.2010. go

 S druge strane je lijeva strana (5) data sa

(r ix)(r iy )(r iz ) r ir x ir y
3

ir z rxy rxz ryz ixyz

2

Izjednaavajui realni i imaginari dio

dobijamo: 0 Im(r ix)(r iy )(r iz )

r ( x x z ) xyz
2

Ormanica, 20.01.2010. go

 Sada je

xyz
r

xxz

s y z s x z s x y
s

a y z , b z x,

Kako je

s x yz
To je

s a s b s c
s
Ormanica, 20.01.2010. go

c x y

Kako je povrina trougla ABC jednaka zbiru

povrina trouglova BIA, CIB, AIC to je :

ra rb rc
P rs
2 2 2
P

s a s b s c s
s

s s a s b s c

Ormanica, 20.01.2010. go

 Kljunu ulogu igra relacija (5) iz koje se vidi da

je proizvod kompleksnih brojeva

(r ix )(r iy )(r iz )
realan broj, pa mu je imaginarna vreijednost

jednaka 0. Ova injenica se koristi za

jednostavno izraunavanje poluprenika
trougla upisane krunice koja se na
jednostavan nain moe izraziti preko
poluobima s.
Ormanica, 20.01.2010. go

 Dokaz(3): Ovdje u dati takozvani moderni

dokaz formule koja koristi algebru i

trigonometriju i koji je drugaiji od originalnog
Heronovog dokaza.
Stoga neka su a,b i c stranice trougla ABC a,
, i odgovarajui uglovi koji se nalaze
nasuprot stranica trougla.
Prema kosinusnoj teoremi imamo da je
a2 b2 c2
cos
2ab
Ormanica, 20.01.2010. go

 Iz nje dobijamo algebarsku jednakost:

4a b a b c
sin 1 cos
2ab
2

Visina trougla koja odgovara osnovici a ima

duinu h b sin

pa je

1
1
P a h a b sin
2
2
Kako je

2a b sin 4a b a b c
2

Ormanica, 20.01.2010. go

2 2

 Imamo da je:

1
2 2
2
2
2 2
P
4a b a b c
4
1

2ab a 2 b 2 c 2 2ab a 2 b 2 c 2
4
1
2
2

c 2 a b a b c 2
4
1
c a b c a b a b c a b c

4
::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::

s s a s b s c
Ormanica, 20.01.2010. go

Numerika stabilnost

Heronova formula je numeriki nestabilna za

trouglove sa malim uglom. Stabilna alternativa

zahtijeva ureenje duina stranica trougla tako
da vai relacija a b c i formula:
1
P
4

c a b c a b a b c a b c

Zagrade su potrebne da bi sprijeile

numeriku nestabilnost izraunavanja.

Ormanica, 20.01.2010. go

Generalizacija

Ustvari Heronova formula je specijalni

sluaj Bramaguptine formule za povrinu
tetivnog etverougla, a obje formule su
specijalni sluaj Bretnajderove formule za
povrinu etverougla.
U oba sluaja Heronova formula se dobija
ukoliko se za jednu staranicu od
etverougla pretpostavi da je duina
jednaka nuli.

Ormanica, 20.01.2010. go


Heronova formula je takoe poseban

sluaj formule za povrinu trapeza

koja koristi samo njegove stranice, i
moe se dobiti iz nje, ukoliko se uzme
da je manja osnovica trapeza jednaka
nuli.

Ormanica, 20.01.2010. go


Heronova formula pomou determinante

iji su lanovi kvadrati duina stanica, a i

pokazuje njenu slinost sa Tartaljinnovom
formulom za zapreminu tetraedra izgleda:
1
P
4

a2

b2

a2

c2

b2

c2

Ormanica, 20.01.2010. go

 Hvala na panji.

Ormanica, 20.01.2010. go