O paleolitikoj umjetnosti

Umjetnika kreativnost oitovala se u jednom odreenom stadiju ljudske evolucije. Ona je jedno od velikih ljudskih otkria, prasak koji je otvorio nove mogunosti ljudskoj izraajnoj sposobnosti. Ali, u prethodnoj fazi svoje evolucije,
ovjek je ve pokazivao intelektualne sklonosti koje su zatim dozvolile roenje
vizualne umjetnosti.1

ananja znanost smatra da se ovjekov najdalji predak pojavio na Zemlji

prije 7 do 5 milijuna godina. U tom razdoblju dolazi do razdvajanja primata na pongide i hominide. Najstariji hominidi, izravni preci ovjeka, su australopitecine koje su se pojavile u Africi prije vie od 4 milijuna godina. Prije
oko 2,5 milijuna godina iz vrste Australopithecus africanus razvio se Homo
habilis, prvi predstavnik naega roda. Od tog trenutka ovjek se postepeno
razvijao, a na Zemlji su se smjenjivali razliiti predstavnici roda Homo sve
do pojave prvog modernog ovjeka, Homo sapiens sapiens, prije oko 100000
godina na tlu Afrike. Moderni ljudi se javljaju na podruju Europe prije oko
40000 godina gdje e postepeno zamijeniti populaciju neandertalaca koja je
sve do tada ivjela na ovim prostorima.2
To najstarije razdoblje ljudske povijesti na Zemlji nazivamo starije kameno
doba ili paleolitik (gr. palais star, lthos kamen), a trajat e sve do 10000
godina prije sadanjosti kada e ga zamijeniti novo razdoblje, mezolitik.3
Razdoblje paleolitika se na podruju Europe podudara s kvartarom, posljednjim geolokim razdobljem Zemljine prolosti, koje se dijeli na pleistocen i
holocen. Razdoblje pleistocena su obiljeile velike klimatske promjene, tj. izmjene etiriju ledenih doba (Gnz, Mindel, Riss i Wrm) koja su meusobno bila odvojena povremenim toplim razdobljima, tj. meuledenim dobima.
Paleolitik ili starije kameno doba podudara se s pleistocenom, a prijelaz u
novo meuledeno doba, holocen (geoloka sadanjost) dogodio se prije oko

1
2
3

E. Anati, Aux origines de lart, Paris 2003., str. 66.

I. Karavani J. Balen, Osvit tehnologije, Zagreb 2003., str. 10-12.
Ibid., str. 12-13.
11

10000 godina, to se u arheolokom smislu poklapa s prelaskom u srednje

kameno doba ili mezolitik4.
Na temelju stratigrafije paleolitik dijelimo u tri velika razdoblja: donji (od
prije 2,5 milijuna godina do prije 200000 godina), srednji (od prije 200000
godina do prije 40 000 godina) i gornji (od prije 40 000 godina do prije
10000 godina). Razdoblje paleolitika su obiljeile izmjene razliitih materijalnih kultura koje razaznajemo na temelju tipinih izraevina odnosno
rukotvorina ili artefakata5. Prve i najstarije kamene alatke se pojavljuju
na tlu Afrike prije 2,5 milijuna godina,6 a one e s vremenom postajati sve
raznovrsnije i za izradu sve zahtjevnije. U vrijeme paleolitika, koji u smislu
privreivanja uglavnom oznaavaju lov i skupljanje plodova, ovjek se sluio razliitim vrstama alatki u svakodnevnom ivotu u obavljanju razliitih
potreba nunih za preivljavanje. No, upravo e u paleolitikom razdoblju
ovjek razviti i neke druge vrste ponaanja, koje nisu nuno utilitarnog karaktera, a koje su se odrale do danas te su i jedno od obiljeja suvremenog
ovjeka. Radi se, meu ostalim, o izradi prvih umjetnikih djela.
Iako u bogatoj i slojevitoj kronologiji razvoja Zemlje moemo relativno lako
odrediti trenutak u kojem se javlja ovjek, puno je tee u razdoblju od 5 milijuna godina ljudskog postojanja odrediti trenutak u kojem je izraen prvi
umjetniki artefakt, trenutak u kojem je roena likovna umjetnost. Naravno,
odreivanje tog trenutka, tj. djela koje bismo nazvali umjetnikim, dodatno
oteava nepostojanje definicije umjetnosti koja bi vrijedila za sve, pa ak i nepostojanje tog koncepta kod odreenih naroda. No, uvrijeeno je da pojavu
likovne umjetnosti uglavnom veemo uz modernog ovjeka, Homo sapiens
sapiens, a njezino vrijeme nastanka smjetamo u razdoblje gornjeg paleolitika.
U kasnijem paleolitu pojavljuju se ve predmeti s razliitim ukrasima kao
prva svjedoanstva ovjekova htijenja, da pojave iz vienog svijeta predoi
likovno.7 Meutim, opravdano je upitati se jesu li arhaini ljudi koji su prethodili modernom ovjeku u razdobljima koja su prethodila gornjem paleolitiku takoer izraivali umjetnika djela.

4
5
6
7

12

Ibid., str. 9-10.

Ibid., str. 12.
Ibid., str. 12.
S. Batui, Umjetnost u slici, Zagreb 1957., str. 10.

Na nekim lokalitetima ranih hominida arheolozi su pronali nakupine kamenja i ivotinjskih kosti specifinih boja i oblika. Iako jo danas ne znamo
pouzdan razlog zbog kojeg su rani hominidi sakupljali ovakvu vrstu predmeta, ova nas pojava ipak upuuje na to da su nai davni preci imali razvijenu mo zapaanja ali i interes za prirodne kuriozitete8. I prve alatke koje je
izraivao Homo habilis prije oko 2 milijuna godina, sjekae oblikovane na
kamenim oblucima, iznenauju svojom velikom meusobnom slinou
i jednakou oblika9. Na nalazitu Oldoway u Tanzaniji naeni su, uz posmrtne ostatke pitekantropa, obluci od bijelog kvarca obraeni tako da tvore
savren oblik kugle. Koliko po odabiru materijala, toliko i po savrenstvu
izrade i bezuvjetnou svojeg oblika, nije li ovaj predmet umjetniko djelo
koje bi se moglo datirati prije milijun godina?10 Aelejenskoj kulturi donjeg
paleolitika svojstveni su pak anici bademastog oblika. Neki primjerci se
odlikuju naglaenom simetrijom i elegancijom oblika koje daleko premauju
njihovu uporabnu vrijednost.11 Na brojnim nalazitima koji pripadaju musterijenskoj kulturi srednjega paleolitika naene su znaajne koliine crvenog
okera za koji se pretpostavlja da je sluio za ukraavanje.12 Takoer, na nekim
musterijenskim nalazitima Europe i Bliskog Istoka pronaeni su oblutci na
kojima se vide urezi koji na nekim primjercima djeluju poput paralelnih linija. Meutim, njihova neprecizna datacija onemoguuje da se, barem za sada,
donesu ikakvi zakljuci.13
Da su neki od navedenih artefakata, ali i neki drugi primjeri koji pripadaju
vremenu koje je prethodilo gornjem paleolitiku,14 imali odreenu simbolinu funkciju, sigurno nije pretpostavka koju se moe olako odbaciti. Oni nam
govore, ako ne o umjetnosti, onda barem o estetskim stremljenjima naih
davnih predaka. No, da se u istim sluajevima radi o umjetnikim djelima u
pravom smislu te rijei, ipak ostaje vrlo diskutabilno.15
8

E. Anati, Aux origines de lart, Paris 2003., str. 67.

L.-R. Nougier, Lart de la prhistoire, Paris 1993., str. 34.
10
Ibid.
11
E. Anati, Aux origines de lart, Paris 2003., str. 68.
12
Ibid., str. 70, A. Marshack, On Paleolithic ochre and early uses of color and symbol,
u: Current Anthropology, br. 22(2), Chicago 1981., str. 188-191.
13
E. Anati, Aux origines de lart, Paris 2003., str. 69.
14
Ibid., str. 67-71.
15
J. Clottes, Lart des cavernes, Paris 2008., str. 11.
9

13

Najstariji artefakt kojem osim simboline vrijednosti pripisujemo i onu

umjetnike prirode jest komad obraenoga crvenog okera koji na sebi ima
graviran kompleksni motiv sastavljen od nekoliko paralelnih i unakrsno postavljenih linija. Taj artefakt, koji su izradili moderni ljudi, Homo sapiens sapiens, pronaen je na nalazitu Blombos Cave u Junoj Africi, a datira se u
vrijeme od prije 77000 godina. Vano je naglasiti da se moderno ponaanje
u Africi javilo ve tada.16
S obzirom na iznimno veliku starost modernog ovjeka na afrikom kontinentu, pa i njegov dolazak u Australiju prije vie od 50000 godina, moe se
pretpostaviti vrlo rano postojanje umjetnikih djela na ta dva kontinenta, ali
i u Aziji.17 U Australiji postoje brojna nalazita stijenskog slikarstva i gravure
koje neki autori datiraju ak u vrijeme od prije vie od 45000 godina, no ta
datacija jo nije sa sigurnou potvrena.18
Iako za sada znamo da europska paleolitika umjetnost nije najstarija na
svijetu, ona je bez sumnje najbolje poznata i prouena te najpreciznije datirana.19 Ovdje emo jo jednom naglasiti da se radi iskljuivo o likovnoj umjetnosti gornjeg paleolitika jer nam je ona i jedina sauvana. Meutim, treba
pretpostaviti da su sigurno i drugi oblici umjetnosti, poput glazbe i plesa, bili
zastupljeni u tom razdoblju, ali od njih nam, naalost, do danas nije ostao
sauvan nikakv trag.
Paleolitika umjetnost na podruju Europe obuhvaa veliki broj likovnih
ostvarenja razliitog karaktera nastalih u vrijeme gornjeg paleolitika.
Umjetnost gornjeg paleolitika jedno je od glavnih obiljeja tog razdoblja ljudske povijesti, a njezino vrijeme trajanja obuhvaa dugi vremenski period od
oko 20000 do 25000 godina. Javlja se dolaskom modernih ljudi na podruje
Europe, a trajat e sve do kraja ledenog doba. Podruje njezina rasprostiranja
obuhvaa golemi prostor Europe od Atlantika na zapadu do Urala na istoku,
a neki paleolitiki lokaliteti se nalaze i na podruju Sibira. Rasprostranjenost
16

Ch. Henshilwood F. dErrico R. Yates Z. Jacobs Ch. Tribolo G. A. T. Duller

N. Mercier J. C. Sealy H. Valladas I. Watts A. G. Wintle, Emergence of Modern
Human Behavior: Middle Stone Age Engravings from South Africa, u: Science, br. 295,
Washington 2002, str. 1278-1279.
17
J. Clottes, Lart des cavernes, Paris 2008., str. 11.
18
E. Anati, Aux origines de lart, Paris 2003., str. 71.
19
J. Clottes, Lart des cavernes, Paris 2008., str. 11.
14

paleolitike umjetnosti nije ujednaena, ve postoje podruja vee i manje

koncentracije nalazita.
Raznolikost likovnih djela paleolitike umjetnosti posljedica je raznovrsnih
oblika, razliitih likovnih tehnika i materijala koji su primijenjeni za oblikovanje te odabira brojnih ikonografskih motiva. S obzirom na pokretljivost
podloge na kojoj su izvedena, paleolitika djela dijelimo u dvije velike skupine: stijensku i prijenosnu umjetnost. Dok stijensku umjetnost obiljeava
uvjetovanost okolinom u kojoj je nastala, prijenosna umjetnika djela nisu
nuno vezana uz mjesto svog nastanka pa ih je mogue nai i u kontekstu
razliitom od onog u kojem su nastala.
Danas se veina djela prijenosne umjetnosti nalazi u brojnim europskim ali
i svjetskim muzejima. S druge strane, veina djela stijenske umjetnosti jo
uvijek se nalazi u dubini spilja u kojima su i nastala. No, zbog iznimne osjetljivosti djela veina takvih ukraenih spilja je danas zatvorena za javnost.
Spominjanje spiljske umjetnosti, bilo u iroj javnosti ili u uim znanstvenim
krugovima, uvijek nanovo izaziva postavljanje istog pitanja: Iz kojih razloga
su ljudi gornjeg paleolitika izraivali svoja umjetnika djela? injenica da se
veina djela stijenske umjetnosti nalazi duboko pod zemljom, u mraku spilja,
izaziva dodatno uenje popraeno upitom: to su radili u tim dubokim
spiljama i zato su ba tamo smjetali svoja likovna ostvarenja? Ovakva i
slina pitanja se postavljaju jo od 19. stoljea, od prvih otkria paleolitike
umjetnosti. Vrlo brzo uslijedili su prvi odgovori i pekulacije, a zatim su formulirane i prve teorije te ponuene razliite interpretacije tih davnih djela.
Iako su neke teorije vrlo brzo opovrgnute, dok su druge imale neto dui
rok trajanja, i jedne i druge znatno su utjecale na istraivanja paleolitike
umjetnosti, a to ine i danas.

15