UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJA

SMJER - MENADMENT U SPORTU - I GODINA 180ECTS
PREDMET: MENADMENT U SPORTU

KRITINO VRIJEME I KRITINI PUTEVI U OKVIRU

RJEAVANJA POSLOVNOG I SPORTSKOG USPJEHA

FK SARAJEVO

prof.dr. Almir Mashala

Student:ElvirUzunovi
Br.indexa:1038/3

Sarajevo, 2015.
SADRAJ

1. UVOD ...............................................................................................................3
2. FK SARAJEVO KROZ HISTORIJU ..............................................................4
2.1. Osnivanje FK Sarajevo ..............................................................................4
2.2. FK Sarajevo u periodu od 1946 do 1992 ...................................................5
2.3. FK Sarajevo u periodu od 1992 do 1995 ...................................................7
3. GLOBALIZACIJA I NJEN UTJECAJ NA FUDBAL U BOSNI I
HERCEGOVINI ...................................................................................................9
4. KRITINO VRIJEME U FK SARAJEVO ....................................................10
4.1. Financijska kriza u FK Sarajevo ..............................................................10
4.2. Plan razvoja kluba FK Sarajevo 2010-2014 ............................................13
4.3. Mijenjanje statuta FK Sarajevo-a ............................................................17
5. PRIVATIZACIJA FK SARAJEVO-a ............................................................19
6. ZAKLJUAK .................................................................................................21
7. IZVORI ...........................................................................................................22

1. UVOD
2

Fudbalski klub Sarajevo jedan je od najveih sportskih kolektiva u Bosni i Hercegovini. Kroz
svoju historiju proao je kroz razne periode, kako pozitivne, tako i negativne. FK Sarajevo je
klub o kojem se moe mnogo toga napisati, od svojih samih poetaka, pa sve do dananjeg
dana. U radu koji je pred nama, pokuao sam da pribliim ta deavanja na jedan krai nain,
koliko je to uopte mogue u turbulentnoj historiji kakva je, zasigurno, ispisana u Fudbalskom
klubu Sarajevo.
Kroz historijski period FK Sarajevo je opisano kao klub koji je stvoren da igra zapaenu
ulogu u domaem prvenstvu (tadanjoj SFR Jugoslavija-i) i koji je, na neki nain, opravdao
ono to se od njega oekuje.
Sam nastanak FK Sarajeva, vee se za period poslije Drugog svjetskog rata. U nedostatku
kvalitetnih sportskih organizacija u samom gradu Sarajevu, dolo se na ideju osnivanja jednog
jaeg sportskog kolektiva. Kroz rad je opisana i fuzija OFD Sloboda i RSD UDARNIK,
to je i dovelo do nastanka Fudbalskog kluba Sarajevo.
U periodu od 1946 pa sve do 1992, FK Sarajevo uspijeva da ostvari najbolje rezultate u
prvenstvu Jugoslavije, od svih klubova iz Bosne i Hercegovine. Najznaajniji rezultati su
svakako dvije ampionske titule iz sezone 1966/1967 i 1984/1985, dva finala Kupa Marala
Tita, kao i veliki broj odigranih utakmica meu kojima su i utakmice sa velikanima kao to su
Manchester United, Hamburger SV i dr. Kroz FK Sarajevo promariralo je mnogo igraa,od
kojih e neki ostati duboko urezani u historiji FK Sarajeva. Oni najznaajniji svakako su bili:
Asim Ferhatovi Hase, Vahidin Musemi, elimir Vidovi Keli, Husref Musemi, Safet Sui,
Predrag Pai i mnogi drugi...
Ratni koji je zadesio bivu Jugoslaviju, u mnogome je unazadio fudbal

u Bosni i

Hercegovini, a samim tim i FK Sarajevo. Moemo rei da su to najtei trenutci FK Sarajeva u

njegovoj historiji. Tome je najvie doprinijeo proces globalizacije koji nije zaobiao ni sport.
Glavni resurs za uspjeh postale su finansije bez kojih je bilo nemogue odrati bilo koji
sportski kolektiv.
FK Sarajevo dotie samo dno, ali nakon izvjesnog vremena uspijeva da nae izlaz iz krize i
postaje jedan od najorganizovanijih Bosansko-Hercegovakih klubova. Jednom rijeju,
Fudbalski klub Sarajevo se vratio tamo gdje mu je i mjesto.

2. FK SARAJEVO KROZ HISTORIJU

3

2.1. Osnivanje FK Sarajevo

Na zajednikoj sjednici Gradskog fiskulturnog odbora, Omladinskog fudbalskog drutva
Sloboda i Radnikog sportskog drutva Udarnik,

koja je odrana 7. oktobra 1946.

godine, procijenjeno je da grad Sarajevo nema dovoljno kvalitetnih sportista da bi bili

razdvojeni u vie drutava. Kao glavni ishod sjednice donesena je odluka o spajanju ova dva
drutva u jedno. Zakazana je sjednica za 24. oktobar, na kojoj e se i zvanino dva drutva
spojiti u jedno.
Tako je, tog etvrtka, odrana historijska sjednica, na kojoj su najprije lanovi oba drutva
podnijeli detaljne izvjetaje svoga rada, a potom se pristupilo izboru Predsjednitva novog
drutva. Za Predsjednika je izabran Safet Dinovi, dok su za dva potpredsjednika izabrani
Vojo Markovi i Alojz Stanarevi. Nakon izbora Predsjednitva, odabrani su Upravni i
Nadzorni odbor, a onda je na red dola odluka o imenu novog drutva. Na prijedlog efketa
Maglajlia, koji je bio izabran za Predsjednika Nadzornog odbora, novo drutvo je dobilo
naziv Torpedo, po uzoru na istoimeni klub iz Moskve.
Dana petog oktobra 1947. godine, odrana je jo jedna, moe se rei, historijska sjednica
Fiskulturnog drutva Torpedo. Naime, taj dan je na prijedlog urednika Osloboenja, Mirka
Ostojia, donesena odluka da Drutvo promjeni ime iz Torpedo u Sarajevo, pod kojim su
klubovi ovog drutva ostvarili svoje najvee uspjehe. Tako se rodilo Sarajevo, klub koji e
kasnije postati simbol grada i Bosne i Hercegovine.

2.2. FK Sarajevo u periodu od 1946 do 1992

4

Sarajevo je ve u prvoj sezoni 1946/47 uestvovalo u Kupu Jugoslavije i dolo do polufinala,

gdje je eliminisano rijebom od ekipe Naa Krila, nakon to u 120 minuta igre nije bilo
golova. Kasnije je Sarajevo u utakmici za tree mjesto savladalo ekipu Sloge iz Novog Sada
sa 4:1 i tako ostvarilo prvi vei uspjeh, nakon samo 13 mjeseci od osnivanja. Isti uspjeh,
plasman u polufinale Kupa, Sarajevo je ponovilo i pet godina kasnije, ali ovaj put je
eliminisano od strane Crvene Zvezde.
S druge strane u prvenstvu Jugoslavije, Sarajevo je svoj debi imalo u sezoni 1947/48, ali
naalost neuspjean, u konkurenciji 10 timova Sarajevo je osvojilo posljednje, deseto mjesto i
odmah napustilo drutvo najboljih jugoslavenskih klubova. Ali nakon samo jedne sezone
provedene u Drugoj ligi, Sarajevo se vraa u elitu i tamo ostaje sve do sezone 1956/57 kada
posljednji put u svojoj historiji ispada iz najvieg ranga takmienja. U tom periodu Sarajevo
je pored ve pomenutog polufinala Kupa iz 1952. godine, najvei uspjeh napravilo u sezoni
1949/50. godine osvajanjem 5. mjesta, te u dva navrata osvajanjem 6. mjesta (1952/53 i
1955/56).
Nakon jedne godine provedene u niem rangu takmienja, Sarajevo se ekspresno vraa u
drutvo najboljih i zadrava svoj status prvoligaa sve do dananjeg dana. Nakon povratka u
drutvo najboljih, Sarajevo biljei nabolje rezultate u svojoj 20-godinjoj historiji. U sezoni
1963/64 predvoeno Asimom Ferhatoviem Hasetom, koji je sa 19 golova bio prvi strijelac
Lige, osvaja etvrto mjesto. Godinu kasnije Sarajevo je viceampion Jugoslavije, a onda
nakon jedne loije sezone (9. mjesto), dolazi najuspjenija godina. Sarajevo postaje prvi
Bosansko-hercegovaki ampion. Iste sezone, Sarajevo uspijeva da se plasira i u finale Kupa
Marala Tita. I pak, Sarajevo je poraeno u finalu od Hajduka sa 2:1, mada treba napomenuti
da se utakmica, uz dosta mutnih radnji odigrala u Splitu, a ne na neutralnom terenu kao to je
bio sluaj do tada.
Kao tadanji ampion, Sarajevo stie pravo nastupa u Kupu ampiona. Prvi protivnik bio je
Olipiyakos iz Nikozije. Sarajevo bez veih problema uspijeva da se plasira u osminu finala.
Sljedei protivnik bio je aktuelni prvak Engleske, slavni Manchester United. Prva utakmica na
Koevu zavrava 0:0, iako je Sarajevu poniten pogodak, sumnjivom odlukom sudaca. U
revanu na Old Traffordu gubi sa 2:1, u utakmici obiljeenim udnim sudiskim odlukama.
Manchester United tako izbacuje Sarajevo iz daljnjeg takmienja i nastavlja svoj pohod na
Kup ampiona, to im je na kraju i polo za rukom osvojivi isti.

Poslije velikog uspjeha Sarajeva, dolazi do perioda stagnacije. Sarajevo u narednih 11 godina
nije uspjelo napraviti nita znaajno pomena. Ipak, taj period e se pamtiti po Safetu Suiu,
najboljem BiH igrau svih vremena. Stigao je u Sarajevo 1974. godine kao 18-godinjak. Sa
svoje 23 godine ve je postao jedan od najboljih igraa lige.
Sa Suiem na vrhuncu Sarajevo ulazi u novi blistavi period svoje historije, koji je ovaj put
trajao punih 7 godina. U ve pomenutoj sezoni, 1978/79 Sui sa 15 golova predvodi Sarajevo
u osvajanju 4. mjesta na tabeli, a za sebe zarauje titulu najboljeg igraa Lige za tu sezonu.
Idue godine, Sui zabija dva gola vie nego lani, ukupno 17 i tako ponovno osvaja titulu
najboljeg igraa Lige, ali ovaj put i najboljeg strijelca. I Sarajevo se penje za dva mjesta na
tabeli i osvaja svoju drugu titulu viceprvaka Jugoslavije, nakon proputenog naslova jesenjeg
prvaka, te ostvaruje plasman u polufinale Kupa i ispada nakon jedanaesteraca od Crvene
Zvezde.
Nakon manjeg pada u sezoni 1980/81 (13. mjesto), koja e ipak ostati upamena po susretima
u Kupu UEFA sa njemakim HSV-om (2:4 i 3:3), Sarajevo u sezoni 1981/82 ponovno osvaja
4. mjesto, a idue godine iako ne ba uspjeni u prvenstvu (11. mjesto), Sarajevo ipak
ostvaruje uspjehe u drugim takmienjima. Nakon izbacivanja Slavije i Corvinula, Sarajevo se
plasiralo u 1/8 finala Kupa UEFA, gdje je eliminisano od belgijskog Anderlechta (1:6 i 1:0), a
u Kupu dolazi do svog drugog finala, ali i ovaj put se na putu do trofeja, isprijeio jedan
hrvatski klub. Samo to je sada to bio zagrebaki Dinamo, koji je predvoen irom
Blaeviem sa klupe slavio sa 3:2 i osvojio Kup.

Idue godine Sarajevo osvaja 9. mjesto na tabeli, te ostvaruje plasman u etvrtfinale Kupa.
Svi uspjesi ostvareni na tri fronta (Liga, Kup, Kup UEFA) u prethodnih 6 sezona (79-84)
krunisani su drugom ampionskom titulom, osvojenom u sezoni 1984/85 sa etiri boda
prednosti ispred splitskog Hajduka. Tako je Sarajevo postalo prvi tim izvan velike etvorke sa
dvije titule prvaka Jugoslavije. Kasnije e to jo poi za rukom samo Vojvodini, koja je 1989.
godine osvojila svoju drugu titulu.

Poslije osvojene titule prvaka i neoekivanog ispadanja u prvom kolu Kupa ampiona od
anonimnog Kuusysija iz Finske (1:2 i 1:2), Sarajevo ostaje bez kljunih igraa iz ampionske
6

generacije (Pai, Hadibegi, neto ranije Musemi). Nakon toga sve do raspada bive
drave Sarajevo je igralo tek epizodnu ulogu u domaem prvenstvu. U iduih 7 sezona samo
je jednom uspjelo zavriti meu prvih 10 klubova, a i u Kupu osim etvrtfinala u sezoni
1987/88, nije napravljen nikakav vei uspjeh.

2.3. FK Sarajevo u periodu od 1992 do 1995

6. aprila 1992. godine, Europska zajednica priznaje Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu
dravu. Bio je to prvi put od 1463. godine da je Bosna i Hercegovina ponovo nezavisna
drava. Bio je to okida za agresiju koja se ve due vrijeme spremala na Bosnu i
Hercegovinu. Tokom agresije desile su se velike promjene, kako za Bosnu i Hercegovinu,
tako i za FK Sarajevo. Jednom rijeju fudbal je bio ugaen. FK Sarajevo, uspijeva 1993.
godine da izae, iz ratom zahvaene zemlje, i odigra niz humanitarnih utakmica.
Zbog ratnih deavanja, Sarajevo gotovo tri godine nije nastupalo na stadionu "Asim
Ferhatovi-Hase". Konano, 1994. godine, odigrana je utakmica mira i humanosti, u kojoj je
Sarajevo savladalo sastav UNPROFOR-a rezultatom 4:0 pred vie od 40 000 gledalaca.
(http://www.fcsarajevo.ba/bs/historija/fk-sarajevo-u-periodu-od-1990-2000/8)

Zavretkom agresije na BiH, starta i liga Bosne i Hercegovine koja se igrala na federalnom
nivou, da bi se tek u sezoni 2000/2001 proirila na cijelu BiH.
Od svog postanka, pa do dananjeg dana Sarajevo je zabiljeilo sljedee razultate:
ampioni Jugoslavije: 2 (1966/67, 1984/85)
ampioni Bosne i Hercegovine: 2 (1998/99, 2006/07)
Kup BiH: 5 (1996/97, 1997/98, 2001/02, 2004/05, 2013/14)
Superkup BiH: 1 (1997)

Viceampioni Jugoslavije: 2 (1964/65, 1979/80)

Viceampioni Bosne i Hercegovine: 6 (1994, 1996/97, 1997/98, 2005/06, 2010/11, 2012/13)

Finalist Kupa Marala: 2 (1966/67, 1982/83)

Finalist Kupa BiH: 2 (1998/99, 2000/01)
Finalist Superkupa BiH: 2 (1998, 1999)
Ljetna liga ampiona: 1 (1972)
Otvoreno prvenstvo Jugoslavije: 1 (1983)

Najvei uspjesi na Euro-sceni prije rata:

- 1/8 finala Kupa ampiona (1967/68)
- 1/8 finala Kupa UEFA (1982/83)
- 1/4 finale Srednjoevropskog Kupa (1966/67)

Najvei uspjesi na Euro-sceni poslije rata:

- 1. kolo Kupa UEFA (2002/03, 2007/08)
- 3. pretkolo Lige Prvaka (2007/08)
- Play-off Evropske Lige (2009/2010, 2014/15)

3. GLOBALIZACIJA I NJEN UTJECAJ NA FUDBAL U BOSNI I

HERCEGOVINI
U vremenu u kojem ivimo, proces globalizacije ostavlja veliki trag na drutvo. Naravno, taj
proces nije zaobiao ni sport, pa je tako fudbal postao najvanija sporedna stvar na svijetu.
Samim tim, fudbal je zakoraio u jednu novu fazu, fazu gdje se veina stvari zasniva na
finansijama. Fudbal nikad nije bio praeniji, ali ni plaeniji. Fudbalski transferi dostigli su
vrhunac, kao i igrake premije. Za rezultat toga imamo dominiranje par svjetskih klubova, ,
kao estu pojavu privatizacije sportskih organizacija.
Najbolji primjer globalizacije je UEFA-ina Liga prvaka, koja polako ali sigurno uzima primat
domaim prvenstvima, posebno u zemljama koje su slabije razvijene. Razlog je jednostavan, a
to je profit. Uestvovanje u kvalifikacijama LP, donosi veu dobit nego sam in osvajanja
prvenstva svoje zemlje, dok igranje u grupnoj fazi lige prvaka donosi ogroman profit.
Ovaj sluaj prisutan je i kod nas, i ostavio je ogroman trag kako u klubovima irom zemlje,
tako i u FK Sarajevo.
Rat je uinio svoje i dok su drugi napredovali FK Sarajevo, kao i drugi klubovi iz Bosne i
Hercegovine, stajalo u mjestu i pokuavalo da preivi vihor rata.
Kada je sve prolo, FK Sarajevo i Bosansko-Hercegovaki fudbal bio je srozan na najnie
grane. Finansija nije bilo, klubovi su grcali u dugovima, a rjeenja izlaza iz krize nije bilo.
Po mnogima vaan faktor pored, neadekvatnog osoblja u krovnoj kui BIH fudbala, zapravo
je globalizacija, koja je u svom razvijanju nemilosrdna prema malim organizacijama, ili
nerazvijenim zemljama.
Jedino rjeenje koje je moglo da izvue FK Sarajevo iz finansijske krize bila je privatizacija
koju, zahvaljujui upravo globalizaciji, sve vie gledamo u modernom fudbalu.

4. KRITINO VRIJEME U FK SARAJEVO

4.1. Finansijsk kriza FK Sarajevo
Od pokretanja fudbalskog prvenstva Bosne i Hercegovine, FK Sarajevo je kao glavni izvor
finansiranja, koristilo izlazak na meunarodnu scenu. To nije bio samo sluaj Sarajeva, ve i
drugih klubova.
Rat je toliko toga negativnog donio na podneblje koje je decenijama bilo bogato velikim
fudbalskim talentima. Sve vee prisustvo politike u samim vrhovima sportskih organizacija
odrazilo se na finansijsku situaciju sportskih organizacija, a samim tim i na kvalitet.
Nogometni savez BiH umogome je pomogao unitavanju ugleda Bosansko-Hercegovakog
nogometa. Tadanji generalni sekretar NSBiH Munib Uanovi i ostali rukovodioci NSBIH,
pronevjerili su veliki novac i bacili Bosansko Hercegovaki fudbal na najnie grane.
FK Sarajevo, upravo u tom periodu, trpi ogromne gubitke zahvaljujui upravo NSBiH, ali i
tadanjoj garnituri samog vrha FK Sarajevo-a na elu sa tadanjim direktorom kluba Nihadom
Baljkom, ali i pojedinim legendama kluba koje su godinama probleme unutar FK Sarajevoa gurali pod tepih. O tome su obavjetavali razni mediji u nadi za bolje sutra FK Sarajeva, al
veeg pomaka nije bilo. U svom radu citiram Vam jedan od tih tekstova:
Generalni direktor kluba, Nihad Baljak predratni je ekonom bordo tima. Mnogi e rei kako
je nedorastao trenutnoj funkciji. Na pomen njegovog imena okrenut e palac prema dolje.
Generalni sekretar kluba Mirsad Alihodi prije rata bio je zaposlen u SD Sarajevo, ali na
poslovima vezanim za igre na sreu - tombole. U tom periodu radio je zajedno sa Salkom
imiem, a saradnju je dvojac nastavio i u timu sa Koeva. Drugi e podvui da je upravo
Alihodi najvei destruktivac Sarajeva (to su istakli ljudi koji su nedavno podnijeli ostavke).
Osim njih, kroz klub je prodefilovao ogroman broj bivih igraa koji su radili razne poslove.
Od trenera omladinskih kategorija, preko direktora kluba, do razliitih funkcija u Upravnom
ili Nadzornom odboru. (http://www.klix.ba/sport/nogomet/organizacijska-kriza-je-temelj-finansijskogpada-fk-sarajevo/101119002)

Oni su izmeu sebe podijeljeni u klanove i konstantno vode bitke kako bi obezbijedili da oni
sami ili lanovi njihovih porodica, prije svih braa, sinovi ili zetovi, kao i djeca njihove brae
i sestara, ili roaci, imaju svojevrsne privilegije. Tako je kroz klub promariralo mnogo
10

porodinih akvizicija u pokuaju da postanu nogometai. Interesantno, kad se pojavi neko ko

ne pripada spomenutim klanovima, za kratko prekidaju svoje sukobe i ujedinjuju se u borbi
protiv "uljeza" kako bi ga sprijeili da napravi znaajnije promjene te razbije trenutni, za
klanove odgovarajui sistem. Kada uspiju u tome, onda se ponovo vraaju svojim
"beskonanim ratovima". Ovo su na svojoj koi osjetili bivi predsjednici Obradovi, Graci i
Bleki, kao i uposlenici Demidi i Muratovi.( http://www.klix.ba/sport/nogomet/organizacijskakriza-je-temelj-finansijskog-pada-fk-sarajevo/101119002)

2005. godine FK Sarajevo je osvojilo Kup Bosne i Hercegovine, i samim tim izborilo plasman
u Kup UEFA. Ipak, FK Sarajevo zahvaljujui NSBiH i tadanjoj garnituri gore navedenih
klanova, ostaje uskraeno za nastupe u Kupu UEFA. Razlog toga je licenca koju UEFA nije
izdala zbog velikih dugovanja. FK Sarajevo tako ostaje bez neophodne finansijke dobiti, koja
e se odraziti na klub u skorijoj budunosti. Izjava koju je tada dao predsjednik FK Sarajeva
Nijaz Graci dovoljno oslikava ozbiljnost problema:
"Mogu rei da emo, nakon mog povratka, trezveno razmisliti i donijeti neke odluke o
daljnjem radu. Vie nita nee biti isto. Najveu odgovornost snose Nogometni savez BiH i
Munib Uanovi, koji u ovom sluaju nisu bili saveznici klubova. Za razliku od susjednih
zemalja, koje su svojim klubovima olakavale dobivanje licenci, nama kao da se to eljelo
onemoguiti. Ovakvim raspletom situacije dva najvea bh. kluba Sarajevo i eljezniar su
dovedeni pred steaj."Izraunao sam da e nas nedobivanje licence i neizlazak u Evropu
kotati skoro 1.500.000 eura. To je injenica koja je nepobitna. Trebamo zadrati sponzore,
pokuati nai nove. Kako dovesti pojaanja?"( http://www.klix.ba/sport/nijaz-gracic-neizlazak-uevropu-kostat-ce-nas-milion-i-po-eura/050609001)

Fudbalski klub Sarajevo i pored osvajanja titule u sezoni 2006/2007, nastavlja da grca u
dugovima. Igrai su bili nezadovoljni, navijai jo nezadovoljniji i sve je djelovalo kao da su
dani Fudbalskog kluba Sarajevo odbrojani. Klub je u finansijskom smislu tonuo kao Titanik.
Neto se moralo mijenjati, ali sa postojeom garniturom unutar kluba to je bilo nemogue.
Navijai FK Sarajeva, oni istinski zaljubljenici u bordo boju, dolaze na ideju da formiraju
politiko krilo Udruenja navijaa FK Sarajevo (UNFKS) pod nazivnom Bordo prijatelji
1946, koje e sainjavati uspjeni i obrazovani ljudi. Glavni zadatak Udruenja Bordo
prijatelji 1946 (UBP 1946) bio je uspostavljanje kontakata sa tadanjim elnicima kluba,
osiguravanje komunikacije sa menadmentom i Upravnim odborom, kao i sam ulazak lanova
UBP 1946 u sam klub,kao i glas na skuptini kluba. Sve je ilo svojim tokom do utakmice sa
11

irokim Brijegom na Koevu, kada dolazi do velikih nereda. Tadanja uprava koristi situaciju
i indirektno optuuju UBP 1946 kao glavne aktere koju stoje iza nereda. Dolazi do prekida
svih kontakata, koji traju sve do same skuptine kluba koja je odrana 21. juna 2010. godine.
Tadanji predsjednik FK Sarajeva Zijad Bleki nudi saradnju UBP 1946 i prihvaa plan
razvoja kluba za period 2010. 2014. godina kao kljuni dokument i daje sa svoje strane
garancije da e FK Sarajevo raditi na njegovoj implementaciji. Jedini uslov druge strane bio je
odlazak iz kluba Baljka, Alihodia i Merdanovia. Zvanino saoptenje za javnost UBP 1946
iz tog perioda izgledalo je ovako:
Saoptenje za javnost, 12.11.2010.
Povodom posljednjih deavanja u FK Sarajevo ovim putem obraamo se javnosti i iznosimo
nae stavove o novonastaloj situaciji. Udruenje Bordo Prijatelji 1946 od svog osnivanja
ukazuje na potrebu sistemskih promjena u FK Sarajevo elei pridonijeti transformaciji FK
Sarajevo iz stanja beznaa, besperspektivnosti, tavorenja i laganog propadanja, u stanje u
kome e FK Sarajevo biti ponos armije navia koja ga podrava, naeg grada ije ime nosi i
drave BiH, a kao to je bilo u prolosti dugi niz godina. Sa ovom eljom UBP 1946 je
pripremilo Plan razvoja kluba FK Sarajevo 2010-2014 koji je dana 21.06.2010 godine
jednoglasno usvojen na Skuptini FKS kao zvanini razvojni dokument kluba za navedeni
period.
inom usvajanja ovog dokumenta od Skuptine FKS kao najvieg organa kluba njegova
implementacija postala je obavezujua za UO i menadment FKS. Polazei od ovog saznanja
UBP 1946 je, iako svjesno svih realnih problema u FKS, donijelo jednoglasnu odluku da
delegira svoje lanove u rad UO i menadmenta FKS prije svega kao eksperti iz oblasti iz
kojih je procijenjeno da postojea klupska administracija nije sposobna implementirati Plan
razvoja kluba FK Sarajevo 2010-2014. lanovi UBP 1946 bili su maksimalno angaovani
bilo kao lanovi UO i menadmenta FKS, ili radei aktivno na projektima koje je pokrenulo
UBP 1946, Ja sam Sarajevo, direktni prijenosi utakmica FKS putem interneta,
osmiljavanje programa za gledaoce na stadionu AFH, te najjednostavnije poslove oko
organizacije utakmice FKS poput poslova interne kontrole na ulazima stadiona AFH, da bi se
na taj nain jednostavnim primjerom pokazalo da je FKS iznad sviju nas i da smo spremni
besplatno raditi bilo koju aktivnost vezanu za svakodnevne poslove u klubu. U elji da se ovo
ostvari voljenom klubu smo bezrezervno stavili na raspolaganje sve svoje resurse, kako
12

materijalne (finansijski pomaui klub u granicama svojih mogunosti), tako i nematerijalne

(intelektualne usluge na osnovu potpisanog Ugovora izmeu FKS i UBP 1946).
Od samog poetka naeg aktivnog angamana u FKS, svi nai lanovi koji su se na bilo koji
nain angairali nailazili su na otpore postojeeg menadmenta kluba. Planeri i
implementatori opstrukcije rada svih onih koji su eljeli boljitak kluba FKS su gospoda
Mirsad Alihodi, Nihad Baljak, Salko imi i Senad Merdanovi koji su blokirali sve
promjene neophodne da FKS krene prema ozdravljenju. Nakon etiri i pol mjeseca rada u
strukturama FKS u kome su nai lanovi pretrpili razliite vrste ikaniranja od gore navedene
gospode,uvjerili smo se da u postojeoj konstalaciji odnosa nai lanovi nisu u stanju
implementirati Plan razvoja kluba FK Sarajevo 2010-2014, i u potpunosti podravamo
njihovu moralnu odluku da podnesu neopozive ostavke na sve funkcije koje su obavljali u
FKS. (http://www.bordoprijatelji.ba/index.php/54-saoptenje-za-javnost-12112010)

Dug Fudbalskog kluba Sarajevo u to doba iznosio je oko 4 miliona maraka, bez zateznih
kamata, koji je napravljen zahvaljujui iskljuivo Mirsadu Alihodiu, Nihadu Baljaku, Salki
imiu i Senadu Merdanoviu.
Da bi stvari bile gore, Zijad Bleki, shvativi da se stvari teko mogu promijeniti, povlai sa
funkcije predsjednika iz zdravstvenih razloga, kao i pojedini lanovi uprave, ostavivi tako
FK Sarajevo na cjedilu. Zaista su to bili jedni od najteih trenutaka u historiji Fudbalskog
kluba Sarajevo, gdje se esto provlaila rije steaj jer su dugovi bili ogromni a postojea
situacija sve tea i tea.

4.2. Plan razvoja kluba FK Sarajevo 2010-2014

Plan razvoja kluba FK Sarajevo 2010-2014, koji su pripremale radne grupe sainjene unutar
UBP 1946, predstavljen je u prepunoj sali Opine stari grad 19. aprila 2010. Javnoj tribini
prisustvovao je veliki broj poznatih linosti meu kojima i neke od legendi kluba poput
Predraga Paia, Husrefa Musemia i dr.

13

Plan je razraen i do najsitnijih detalja, a ticao se iskljuivo kako bi FK Sarajevo trebalo da

izgleda u budunosti. Prisutnima se obratio predsjednik UBP Benjamin Isovi, i kazao :
"elio bih da rijeimo dileme da mi nismo nikakvi ruitelji kluba. Mi samo elimo boljitak i
progres Sarajeva i osnova naeg djelovanje bit e tri stvari: karakter, kriterij i kontinuitet".
( http://www.klix.ba/sport/nogomet/bordo-prijatelji-1946-fk-sarajevo-je-brand/100419108)

Projekt je uvrten u dnevni red Skuptine FK Sarajevo, koja je odrana 22. aprila 2010.
godine, koji je jednoglasno usvojen na Skuptini FKS kao zvanini razvojni dokument kluba
za navedeni period.
Plan razvoja FK Sarajevo podijeljen je prema loginim cjelinama koje su kompatibilne sa
cjelinama u okviru UEFA-inog pravilnika o licenciranju klubova za evropska takmienja.
Predloeni plan razvoja kluba je vodio rauna o zahtjevima UEFA-e u spomenutom
pravilniku i u potpunosti je uvaio trenutno stanje u FK Sarajevo.
U planu razvoja kluba FK Sarajevo-a 2010-2014 koji je prezentiran javnosti stajalo je ono to
je svima ve odavno bilo jasno, a to je da FK Sarajevo prolazi najtee trenutke od osnivanja i
da je pomo neophodna. Jasno se dalo doznanja da je projekt nastao iz razloga jer je
neophodno napraviti strukturne promjene da bi klub mogao igrati u UEFA takmienjima od
2012. godine, kao i to da menadment kluba nije u stanju ispuniti zahtjeve UEFA pravilnika o
licenciranju bez pomoi izvan kluba.
Glavni cilj projekta FK Sarajevo 2010 2014 bio je pravljenje odrivog plana razvoja kluba
za period 20102014 godine. Projekt se sastojao od 6 cjelina,a to su :

1.

strateki okvir kluba (misija, vizija, ciljevi kluba)

2.

sportski dio

3.

infrastrukturni dio

4.

pravno - administrativni dio

5.

finansijski dio
14

6.

marketinki i dio odnosi sa javnou (PR)

Misija FK Sarajevo - izgradnja stabilnog, profesionalnog i uspjenog fudbalskog kluba kao

temelja razvoja fudbala u B i H. Biti klub predvodnik koji crpi svoju snagu iz ljubavi lokalne
zajednice prema njemu, a sa kojom ini cjelinu kao da je jedna dua u dva tijela, potujui
svoju tradiciju i vrijednosti iz prolosti, a u isto vrijeme primjenjujui najvie dostignute
svjetske standarde u oblasti sporta. Klub se razvija u stalnom dijalogu sa svojim navijaima,
sluajui njihove elje i ulaui napore da ih ostvari, uvijek vodei rauna o svojoj drutvenoj
odgovornosti. Fair play i osjeaj za pravednost kao ivotni stil predstavlja osnovu klupskih
vrijednost. (http://www.bordoprijatelji.ba/Projekat_2010-2014.pdf)
Vizija FK Sarajevo - da bude najbolji i najorganiziraniji sportski klub u Bosni i
Hercegovini te da u me unarodnim klupskim takmienjima dostojno reprezentuje kako klub
tako i bosanskohercegovaki fudbal (http://www.bordoprijatelji.ba/Projekat_2010-2014.pdf)
Ciljevi FK Sarajevo :
-

Ekonomski ciljevi
Neekonomski ciljevi

Ekonomski ciljevi ije se ostvarenje mjeri koli inom novaca, proizvodima i uslugama koje
je marketing uspio staviti klubu na raspolaganje za realizaciju programa i postizanje takmi
arskih ciljeva
Neekonomski ciljevi prije svega sportski ciljevi kao i svi drugi ijim ostvarenjem se pove
ava ugled kluba u najiroj javnosti, ja anjem njegovog pozitivnog imida, broja navija a i
prijatelja kluba. (http://www.bordoprijatelji.ba/Projekat_2010-2014.pdf)
Kao prvi korak ekonomskih ciljeva planirano je u pomenute etiri godine sanirati dio
dugovanja, te klub uiniti samoodrivim i profitabilnim. Nakon prvog, drugi korak je bio
obezbjediti da klub bude profitabilan.
Sportski dio je podrazumjevao reorganizaciju takmiarskog pogona. Prvi tim brojao bi
maksimalno 25 igraa, kao i totalnu reorganizaciju omladinske kole.
Infrastrukturni dio - rijeiti pitanje terena za trening kao i ostalih potrebnih prostorija za
trenani proces sa JU Koevo za period od etiri godine za sve klupske selekcije - lan 25. i
15

lan 26. UEFA pravilnika o licenciranju pitanje stadiona A.F.H - Koevo osiguravanje
ulaganja u stadion od strane JU Koevo i lokalne zajednice da se i dalje mogu igrati
utakmice UEFA takmienja (tekua, a ne kapitalna ulaganja) - lan 24 stav. 4. UEFA
pravilnika o licenciranju (http://www.bordoprijatelji.ba/Projekat_2010-2014.pdf)
Pravno administrativni dio - osnovni dijelovi kluba:
1. administracija
2. profesionalni pogon
3. omladinski pogon
Neophodno je napraviti drugaiji statut kluba koji e polaziti od modela jedan lan jedan
glas, poduzeti korake da se zatiti vizuelni identitet kluba, kao i napraviti novu sistematizaciju
radnih mjesta u klubu, jasne opise poslova, novu organizacionu emu kluba i uiniti sve ovo
javnim i transparentnim. (http://www.bordoprijatelji.ba/Projekat_2010-2014.pdf)

Finansijski dio - disciplinirano izmirivanje dugovanja u skladu sa lanovima 47. i 48.

UEFA pravilnika o licenciranju
a. lan 47. nema kanjenja plaanja obaveza prema drugim fudbalskim klubovima (kada su
transferi igra a u pitanju)
b. lan 48. nema kanjenja izmirivanja obaveza prema zaposlenicima kluba niti prema dravi
po pitanju obaveza za zaposlenike (penziono, zdravstveno i sl.) kao ni poreza dravi
(http://www.bordoprijatelji.ba/Projekat_2010-2014.pdf)

Marketinki dio i odnosi sa javno u (PR)

-

marketing kluba moe voditi marketinki odjel unutar kluba ili marketinka agencija kao

ekspert
u periodu 2010 2014 godine bila bi koritena kombinacija ove dvije mogu nosti s tim
da bi u prve dvije godine bio akcent na marketinkoj agenciji ili vie njih, a unutar kluba
bi se zaposlila osoba zaduena za marketing kluba i odnose sa javno u kluba

Kreiranje marketing strategije to podrazumjeva precizan jednogodinji plan, okvirni

etverogodinji plan i preciziranje marketing ciljeva koji su u suglasju sa optim ciljevima FK
Sarajevo-a.
Odnosi sa javnou:
16

redovne press konferencije

reagovanja na sve relevantne dogaaje
kontinuiranim i kvalitetnim PR-om popraviti medijsku sliku o klubu
PR u redovnim i vanrednim situacijama
PR osoba koja se u ime kluba obraa medijima (http://www.bordoprijatelji.ba/Projekat_20102014.pdf)

Navedeni text preuzet sa www.bordoprijatelji.ba, govori nam koliko je znaajno za jednu

sportsku organizaciju da ima adekvatne ljude koji posjeduju odreeni ljudski resurs. Sve
navedene stavke sastavni su dio sportske organizacije i bez njih se ne moe. Kroz ovaj
primjer moemo vidjeti kakvi amateri su krojili sudbinu FK Sarajevo-a.

4.3. Mjenjanje statuta

Statut je sastavni dio svake organizacije i kao takav predstavlja propise unutranjeg ureenja
i upravljanja. On se bavi svim vanim faktorima vezano za organizaciju u kojoj je
uspostavljen. Moe da se bavi izdavanjem dionica, opom skuptinom, pravom glasa,
imenovanjem direktora, kao i smjenjivanje, upravom, finansijskim izvjetajima idr.
Da bi se pokrenula bitka za slobodno Sarajevo potrebno je izmijeniti statut FK Sarajevo-a. To
bi znailo da bi Sarajevo nakon tekog perioda, napokon imalo ansu da stane na finansijski
zdrave noge.
Na sastanku u prostorijama UNFKS I UBP 1946, koji je odran izmeu Upravnog Odbora
FK Sarajevo-a i elnih ljudi udruenja navijaa gdje je predloen novi Statut i Pravilnik o
radu. Bilo je to jedino trajno rjeenje za stabilizaciju FK Sarajevo-a. Na sastanku je
predstavljen koncept novog statuta, koji je investiciono orjentisan i koji bi za klub
predstavljao ogromnu finansijsku injekciju.

17

Prema prijedlogu novog Statuta i Poslovnika o radu FK Sarajevo, trajnim lanom Skuptine
FK Sarajevo bi se postajalo dobrovoljnom uplatom jednog ili vie uloga novanih sredstava u
iznosu od 1.500 KM, sa ciljem sticanja upravljakih, odnosno glasakih prava. Status lana
Skuptine dostupan je svim zikim i pravnim licima iz BiH i inostranstva.
lanovi Skuptine imaju mogunost da delegiraju svog predstavnika za uee u radu
Skuptine ili da sami uestvuju u radu Skuptine sa brojem glasova koji im pripada na osnovu
dobrovoljnog uloga osnovnih novanih sredstava. Broj glasova za odluivanje na sjednicama
Skuptine formira se po principu da se jedan glas dobije udruivanjem 20 novanih uloga
koji formiraju Skuptinu.
Skuptina moe imati najvie 150 glasova za odluivanje na sjednicama. Inicijalno se
uspostavlja obim od 3.000 uloga koji su raspoloivi za sticanje upravljakih, odnosno
glasakih prava. Uloge za sticanje uspostavljenog obima glasova, unosioci e deponirati na
poseban depozitni raun kod poslovne banke koji e biti otvoren samo za tu namjenu. Ukoliko
se izvri uplata 33,33% inicijalno utvrenog obima uloga raspoloivih za sticanje
upravljakih, odnosno glasakih prava, smatra se da je Projekat uspjeno realizovan i da su
obezbijeena sredstva za realizaciju postavljenih ciljeva.
Takoer, utvruje se i mogunost zamjene i pretvaranja postojeih i u poslovnim knjigama
evidentiranih dugovanja FK Sarajevo za sticanje upravljakih prava prema posebnim
prijedlozima Upravnog odbora i odlukama Skuptine. Nakon uspjeno okonanog postupka
uplate uloga, Skuptina moe odluiti o ponovnom poveanju obima upravljakih, odnosno
glasakih prava na istim principima, a sve u cilju nansijskog jaanja FK Sarajevo.
(http://www.bordoprijatelji.ba/index.php/210-novi-statut-fk-sarajevo-cilj-je-finansijska-konsolidacija-kluba)

Treba naglasiti da je u lanu 27. Predloenog Statuta da "...Upravni odbor donosi odluku o
dodavanju imenu Kluba naziva firme stratekog sponzora za sponzorstvo ukoliko je to
sponzorstvo vee od 1 milion Eura po takmiarskoj sezoni...., to je izazvalo negodovanje
navijaa. Za UNFKS I UBP 1946 to je bilo u potpunosti neprihvatljivo.

18

Novi statut je usvojen 14. Juna 2012. godine i Fudbalski Klub Sarajevo zakoraio je u jednu
novu fazu koja e ostati duboko urezana historiji FK Sarajevo-a.

U etvrtak, 14.06. je zvanino podran i izglasan novi statut FK Sarajevo! Za bolja vremena
bordo kluba, i nadamo se veliki korak naprijed, izjasnilo se ak 70 prisutnih lanova, dok je
samo jedan lan bio suzdran. Skuptini nije prisustvovalo 16 lanova, ali budui da je ovo
bio nastavak Skuptine od prije 14 dana, kvorum za odravanje iste je ispunjen.
U statutu je jedino dolo do promjene, nakon reagiranja navijaa FK Sarajevo, u taki da se
ime, boje i grb kluba nikada ne smiju mijenjati niti dodavati sponzorska imena.
(http://fksinfo.com/novosti/usvojen-novi-statut-fk-sarajevo/1669)

5. PRIVATIZACIJA FK SARAJEVO-a

Uprava Fudbalskog kluba Sarajevo krenula je u potragu za investitorima koji bi osigurali

bolju budunost za klub iz ulice Marala Tita 38. Ta misija nije bila nimalo lagana, i put koji
je uprava prelazila u potrazi za finansijkom injekcijom bio je trnovit. Kako je vrijeme
odmicalo sve se vie inilo da je misija privatizacije nemogua i da se mora desiti udo da bi
neko investirao u klub iz Bosne i Hercegovine. Ipak, napornim radom lanova uprave, udo se
i desilo.

Vlasnik Cardff-a, Vicent Tan pokazuje elju za investiranje u FK Sarajevo, to je i ozvaniio

potpisivanjem ugovora o saradnji izmeu FK Sarajevo-a i FC Cardiff-a.

"elimo da damo igraima Sarajeva priliku da igraju u Kardif Sitiju i Premijer ligi. elimo
da izgradimo i fudbalsku akademiju koja e privui najtalentivaniju decu iz Bosne i
19

Hercegovine, a mnogo je talenata u Bosni. elimo da dovodimo i najbolje igrae iz regije.

Ponudiemo im odline uslove za trening i ansu da igraju u jednoj od najboljih liga na
svjetu" bile su rijei Vicent Tana u tom historijskom danu za FK Sarajevo. (www.dnevniavaz.ba)

Upravo je promjena statuta dala ansu da FK Sarajevo ode u privatizaciju i tako zakorai u
mnogo mirniju finansijsku situaciju od one koja je tresla FK Sarajevo.
Pregovori su privedeni kraju, a Vicent Tan je postao veinski vlasnik FK Sarajeva. Odreeni
dio sredstava prebaen je na raun kluba, kao i dio dugovanja. FK Sarajevo je napokon
stabilizovano finansijski.

Moemo rei da je Fudbalski klub Sarajevo odskoio od drugih klubova u smislu organizacije
i menadmenta, to nam i oslikava stvarnu sliku vanosti finansija za sportsku organizaciju.
Pred FK Sarajevom sada su projekti kao to je izgradnja trening kampa u Butmiru. Izgradnja
trening kapma ve je krenula, a do septembra bi FK Sarajevo trebalo imati na raspolaganju
par vlastitih terena.

Cijeli projekt bi trebao biti izgraen za 3 godine, a sadravao bi sljedee elemente :

1. Glavni ulaz sa trgom, autobuskom okretnicom i fontanom smjeten u teitu lokacije,
njenom centralnom dijelu kako bi se omoguila to bra pjeaka komunikacija izmeu
sadraja.
2. Glavna zgrada smjetena ispod tribina velikog terena sa sljedeim sadrajima:
- Hotel sa 15 soba, 10 studio apartmana i dva VIP apartmana
- Restoran sa kuhinjom
-VIP restoran
-Caffe
-Wellness centar
20

-Dvije male konferencijske sale

-Velika konferencijska sala
-Administracija
-Tehnike prostorije
-Ekonomske prostorije
3. Sportska dvorana za mali fudbal i pomoni tereni
-Pomoni trening tereni
-Teren za mali fudbal
-"Shooting area" za igrae i golmane
-Pjeani fudbalski teren
-Teniski teren
Predviena je i izgradnja park ume sa vjetakim brdom za trening, ispod kojeg su
predvieni bungalovi za smjetaj djece. Ve smo spomenuli i rekonstrukciju postojeih terena
i to dva velika fudbalska sa prirodnom travom i reflektorima, kao i jedan veliki fudbalski
teren sa vjetakom travom.
Da Fudbalski klub Sarajevo koraa stazom uspjeha, govori i podatak da FK
Sarajevo dobilo i novog generalnog sponzora, a to je Turkish Airlines koji
je, bez sumnje, sponzor kojeg Bosna i Hercegovina ne pamti. Ugovor je
potpisan 24. februara 2015. godine, i vait e naredne tri godine.

6. ZAKLJUAK

Rad koji je iza nas daje nam jasnu sliku da su finansije postale glavni faktor za normalan rad
bilo koje sportske organizacije. Glavni zadatak menadmenta sportskih organizacija, postao je
da se obezbjede to bolji finansijski uslovi da bi organizacija mogla uopte da funkcionie. Iza
21

svakog dobrog rezultata, bilo koje sportske organizacije stoji dobar menadment koji uspijeva
da obezbjedi sredstva neophodna da bi se ispunio cilj koji je organizacija stavila pred sebe.

U vremenu u kojem ivimo jako je bitno odravati korak za globalizacijom,koja se sve vie
odraava na sport. Iz rada moemo zakljuit da je upravo globalizacija glavni krivac vanosti
finansija u dananjem svjetskom sportu, i upravo je ona ta koja gazi male zemlje poput Bosne
i Hercegovine. Sve to doprinosi sve eim sluajevima privatizacije klubova, a upravo se to i
desilo FK Sarajevo.

Takoer, pomenuti dogaaj doao je u vrijeme kada je u Fudbalskom klubu Sarajevo situacija
bilo jako loa. ak se spominjao i steaj, sa kojim se armija navijaa nikako nije mogla
sloiti. Dugovi su bili ogromni, a jedini izvor finansija, koji je u to vrijeme bio izlazak na
evropsku scenu, postao je nemogu. UEFA je podigla kriterije koje je trebalo zadovoljit za
izdavanje licence za evropska takmienja, koji su za FK Sarajevo u to vrijeme bili nedostini.

Put kroz koji je FK Sarajevo prolo u procesu ostvarivanja ciljeva, u ovom sluaju
privatizacije, bio je trnovit i nimalo lagan. Sve se na kraju isplatilo, i FK Sarajevo stoji na
jednim finansijki zdravim nogama, ulazi u projekte kakvi su bili nestvarni do samo par godina
u nazad. Moemo zakljuiti da je Fudbalski klub Sarajevo privatizacijom odskoio od ostalih
klubova u BiH. Kamp FK Sarajeva koji je se gradi u Butmiru vrijedan je spomena. Okonan
e biti u narednih par godina, a njegova izgradnja u mnogome e doprinijeti u razvoju novih
mladih talenata kojih na naem podneblju ima jako mnogo.

22

7. IZVORI

Internet izvori

http://www.bordoprijatelji.ba/index.php/54-saoptenje-za-javnost-12112010
http://www.bordoprijatelji.ba/index.php/210-novi-statut-fk-sarajevo-cilj-je-finansijskakonsolidacija-kluba)
http://www.bordoprijatelji.ba/Projekat_2010-2014.pdf
http://www.dnevniavaz.ba
http://fksinfo.com/novosti/usvojen-novi-statut-fk-sarajevo/1669)
http://www.fcsarajevo.ba/bs/historija/fk-sarajevo-u-periodu-od-1990-2000/8
http://www.klix.ba/sport/nogomet/organizacijska-kriza-je-temelj-finansijskog-pada-fksarajevo/101119002
http://www.klix.ba/sport/nijaz-gracic-neizlazak-u-evropu-kostat-ce-nas-milion-i-poeura/050609001
http://www.klix.ba/sport/nogomet/bordo-prijatelji-1946-fk-sarajevo-je-brand/100419108
http://www.sportsport.ba

23