Budisticka Meditacija

Ivan Anti
Budistika
meditacija
Izvorni tekstovi
i detaljna uputstva za praksu
Ivan Anti
Budistika meditacija
Izdava:
Trikona
Novi Sad
Copyright: 2005 by Ivan Anti
Priprema:
Ivan Anti
tampa:
HIT-copy, Beograd, 2005.
Tira: 200.
SVI TEKSTOVI SU PREUZETI SA SAJTA

http://www.yu-budizam.com/index.html
Strana 4
Anguttara nikaya III.39
Sukhamala sutta
Proienje
Strana 7
Digha nikaya 22
Maha satipatana sutta
Veliki govor o temeljima sabranosti

Strana 27
Majjhima nikaya 118
Anapanasati sutta
O sabranosti panje na dah

Starna 33
Majjhima nikaya 121
Cula-sunnata sutta
Saeti govor o nitavilu
Savremeni komentari i uputstva

Strana 38
Aan a
Ispravno vebanje - neprekidno vebanje

Strana 52
Aan a
Pitanja i odgovori
Strana 68
Venerable H. Gunaratana Mahathera
Panja - Put svjesnosti

3
Anguttara nikaya III.39

Sukhamala sutta
Proienje
Monasi, ja sam iveo u izobilju, velikom izobilju, najveem izobilju. Moj otac je ak imao jezera u palati, u jednom su
cvetali crveni lotosi, u drugom su cvetali beli lotosi, u treem su
cvetali plavi lotosi, i sve to za mene. Nisam koristio sandalovo
drvo koje nije bilo iz Varanase. Moj turban bee iz Varanase, kao
i moja tunika, moje donje rublje i moj ogrta. Hladovinu su mi
pravili danju, titili me od hladnoe i rose nou.
Imao sam tri palate, jednu za hladno vreme, jednu za
toplo vreme i jednu za kino vreme. Tokom etiri meseca monsuna zabavljale su me u palati za kino vreme pevaice i igraice,
bez ijednog mukarca meu njima. I dok su se sluge, radnici i
uvari u kuama drugih ljudi hranili skromno, u domu moga oca
sluge, radnici i uvari su se hranili obilno.
Iako sam bio obdaren takvim bogatstvom, takvim izobiljem, u meni se javila misao: Kada neki neupuen, svetovan
ovek koji je podloan starenju, ne moe izmai starenju, vidi
drugog oveka koji je ostario, on je uplaen, ponien i zgaen,
zaboravljajui da je i on sam podloan starenju, da ne moe
izmai starenju. Ako i ja -- koji sam podloan starenju, ne mogu
izmai starenju - treba da budem uplaen, ponien i zgaen kada
vidim drugog oveka koji je ostario, na to ne pristajem. Kada
sam to uoio, opijenost mladou [tipina] za mlade ljude poe
da kopni.
ovek koji je podloan bolesti, ne moe izmai bolesti, vidi drugog oveka koji je bolestan, on je uplaen, ponien i zgaen,
zaboravljajui da je i on sam podloan bolesti, da ne moe izmai
bolesti. Ako i ja - koji sam podloan bolesti, ne mogu izmai
bolesti - treba da budem uplaen, ponien i zgaen kada vidim
drugog oveka koji je bolestan, na to ne pristajem. Kada sam to
uoio, opijenost zdravljem [tipina] za ljude koji su zdravi poe

da kopni.
ovek koji je podloan smrti, ne moe izmai smrti, vidi drugog
oveka koji je mrtav, on je uplaen, ponien i zgaen, zaboravljajui da je i on sam podloan smrti, da ne moe izmai smrti. Ako
i ja - koji sam podloan smrti, ne mogu izmai smrti - treba da
budem uplaen, ponien i zgaen kada vidim drugog oveka koji
je mrtav, na to ne pristajem. Kada sam to uoio, opijenost ivotom [tipina] za ljude koji su ivi poe da kopni.
***
Monasi, postoje tri vrste opijenosti. Koje tri? Opijenost
mladou, opijenost zdravljem, opijenost ivotom.
Pijan od opijenosti mladou, neupuen, svetovan ovek
ini loe stvari telom, govorom, milju. inei loe stvari telom,
govorom, milju, on se - posle razlaganja tela, posle smrti ponovo raa u svetu oskudice, na loem odreditu, u niim svetovima, u paklu.
Pijan od opijenosti zdravljem, neupuen, svetovan ovek
Pijan od opijenosti ivotom, neupuen, svetovan ovek
Pijan od opijenosti mladou, monah naputa vebanje i
vraa se niem ivotu. Pijan od opijenosti zdravljem, monah
naputa vebanje i vraa se niem ivotu. Pijan od opijenosti
ivotom, monah naputa vebanje i vraa se niem ivotu.
Podloni roenju, podloni starenju,

podloni smrti,
svetovni ljudi su
zgaeni nad onima to pate
nad onim emu su i oni sami podloni.
Ako i ja treba da budem zgaen
nad biima koja su podlona svemu tome,
ja onda ne pristajem,
da ivim kao i oni.
Zadravajui taj stav znanje o Dhammi
lien svakog poseda prevazioh svaku opijenost
bogatstvom, mladou i ivotom
kao onaj to u odvraenosti
vidi spokojstvo.
U meni se javi energinost,
osloboenost jasno sagledah.
Sada vie nema naina
da uivam u ulnim zadovoljstvima.
Sldei tok svetakog ivota,
ja se vie ne preporaam.
Digha nikaya 22
Maha satipatana sutta
Veliki govor o temeljima sabranosti

Ovako sam uo. Jednom je Blaeni boravio meu Kuruima, u gradu Kamasadama, trgovakom centru naroda Kuru.
Tada Blaeni ovako ree monasima: Monasi, i oni mu odgovorie: Da, potovani gospodine.
A Blaeni ovako nastavi:Jedini put, monasi1, da se proisti bie, prevlada alost i patnja, razori bol i alost, da se dostigne ispravni put, da se dostigne nibbana, jesu etiri temelja sabranosti panje. Koja su to etiri temelja?
Ovde (u ovom uenju) monah boravi praktikujui kontemplaciju tela u telu2, revnostan, jasnog shvatanja i sabran, nadvladavi elju i alost zbog sveta; boravi praktikujui kontemplaciju oseaja u oseaju, revnostan, jasno shvatajui i sabran, nadvladavi elju i alost zbog sveta; boravi praktikujui kontemplaciju uma u umu3, revnostan, jasnog shvatanja i sabran, nadvlada1
Monasi (pali: bhikkhave; jedn.: bhikkhu). Bhikkhu je onaj koji

je primio vie zareenje (upasampada) u budistikoj monakoj
zajednici (sangha), a koje je zasnovano na prihvatanju pravila
discipline (vinaya). Za ovaj kontekst, meutim, komentar kae:
'Bhikkhu je ovde upotrebljeno kao primer onih koji su posveeni
praktikovanju Uenja... Ko god da preduzme vebanje... ovde je
obuhvaen terminom bhikkhu.'
2
Ponavljanje u ovim formulacijama 'praktikovanje kontemplacije
tela u telu', 'kontemplacije oseaja u oseajima', itd. treba meditantu da ukae na vanost ostajanja svesnim da pri odravanju
panje usmerene na pojedinani odabrani objekat i ostajemo pri
njemu, a ne prelazimo u polje neke druge kontemplacije. Na
primer, kada kontemplira neki telesni proces, meditant moe i
nesvesno biti odvuen u razmatranje svojih oseanja vezanih za
taj telesni proces. Tada bi trebalo da je sasvim svestan naputanja
prvobitnog objekta i prelaska na kontemplaciju oseanja.
3
U prvom delu ove knjige pali terminima za 'um' (citta) i 'objekte
uma' (dhamma) dat je poneto slobodniji prevod 'stanja uma'
vi elju i alost zbog sveta; boravi praktikujui kontemplaciju

objekata uma u objektima uma, revnostan, jasnog shvatanja i
sabran, nadvladavi elju i alost zbog sveta.
Kontemplacija tela
A kako to, monasi, boravi monah praktikujui kontemplaciju tela u telu?
Tako to, otiavi u umu, u podnoje nekog drveta ili na
neko osamljeno mesto, seda nogu prekrtenih, tela uspravnog i
budnog uma.4 Sabran, on udie i, sabran, on izdie.
Udiui dugi dah, on zna Ja sada udiem dugi dah; izdiui dugi dah, on zna Ja sada izdiem dugi dah; udiui kratak
dah, on zna Ja sada udiem kratak dah; izdiui kratak dah, on
zna ' Ja sada izdiem kratak dah. Svestan itavog tela (disanja),
udisau, tako on veba. Svestan itavog tela (disanja), izdisau, tako on veba. Smirujui telesnu funkciju (disanja), udisau, tako on veba; Smirujui telesnu funkciju (disanja), izdisau, tako on veba. Kao to veti drvodelja ili njegov pomonik
pravei dugi okret zna Sad pravim dugi okret, ili pravei kratki
okret zna Sad pravim kratki okret, isto tako i monah udiui
dugi dah zna Sad udiem dugi dah; izdiui dugi dah zna Sad
izdiem dugi dah; udiui kratak dah zna Sad udiem kratak
dah; izdiui kratak dah zna Sad izdiem kratak dah. Svestan
itavog tela (disanja), udisau; Svestan itavog tela (disanja),
izdisau. Smirujui telesnu funkciju (disanja), udisau, tako on
veba; smirujui telesnu funkciju (disanja), izdisau, tako on
veba.
Tako on boravi praktikujui kontemplaciju tela u telu
iznutra ili spolja ili i iznutra i spolja.5 Boravi kontemplirajui
odnosno 'mentalni sadraji', kako bi njihovo znaenje bilo to
jasnije.
4
Doslovno: 'stavljajui pred sabranost'.
5
Iznutra: kontemplirajui sopstveni dah; spolja: kontemplirajui
tu dah; iznutra i spolja: kontemplirajui sopstveni i tu dah naizmenino, bez prekida u panji.
faktore nastanka6 u telu ili boravi kontemplirajui faktore razlaganja7 u telu ili boravi kontemplirajui faktore i nastanka i razlaganja8 u telu. Ili je njegova sabranost na injenicu ovo je telo 9
uvrena u njemu u meri neophodnoj za znanje i sabranost panje.10 Nezavisan,11 boravi on ne prijanjajui ni za ta na svetu.
Tako, zaista, monah boravi praktikujui kontemplaciju tela.
Poloaji tela
I opet, monasi, kada hoda monah zna Ja hodam; kada
stoji, zna Ja stojim, kada sedi, zna Ja sedim; kad lee, zna Ja
leem; svestan je i svakog drugog poloaja tela.
iznutra ili spolja, ili i iznutra i spolja. Boravi kontemplirajui
faktore nastanka u telu ili boravi kontemplirajui faktore razlaganja u telu ili boravi kontemplirajui faktore i nastanka i razlaganja u telu. 12 Ili je njegova sabranost na injenicu ovo je telo
uvrena u njemu u meri neophodnoj za znanje i sabranost pa6
Faktori nastanka (samudaya-dhamma), to jest uslovi koji omoguuju nastanak tela disanja, a to su: telo u svojoj celini, nosni
aparat i um.
7
Faktori razlaganja (vaya-dhamma) su: razlaganje tela i nosnog
aparata i prestajanje mentalne aktivnosti.
8
Kontempliranje oboje, naizmenino.
9
To znai da jedino telesni procesi postoje, bez ikakve due,
sopstva ili trajne sutine. Odgovarajuu formulaciju u narednim
kontemplacijama bi trebalo razumeti na taj nain.
10
Znanje je ovde etvorostruko jasno shvatanje. Sabranost je
gola panja. Meditant bi trebalo da nastoji da se zadri u domenu
i unutar svrhe odgovarajue za ovaj metod vebanja. Ne treba da
ga zavedu razmiljanja, emocije ili mentalne slike izazvane kontemplacijama; kada se pojave, trebalo bi ih samo na trenutak
registrovati i okrenuti se od njih.
11
Nezavisan od elje i pogrenih stanovita.
12
Sve kontemplacije tela, izuzev daha, imaju kao faktore nastanka: neznanje, elju, kammu, hranu i opte karakteristike nastajanja; a kao faktore razlaganja: nestajanje neznanja, elju, kammu,
hranu i opte karakteristike razlaganja.
nje. Nezavisan, boravi on ne prijanjajui ni za ta na svetu. Tako,

zaista, monah boravi praktikujui kontemplaciju tela.
Sabranost panje i jasno shvatanje
I opet, monasi, idui tamo ili idui ovamo monah primenjuje jasno shvatanje; gledajui pravo i gledajui u stranu, primenjuje on jasno shvatanje; savijajui i pruajui (svoje udove),
primenjuje on jasno shvatanje; nosei na sebi ogrta i u ruci
posudu za proenje hrane, primenjuje on jasno shvatanje i dok
jede, pije, vae i uiva u ukusu, primenjuje on jasno shvatanje;
kad se povinuje zovu prirode, primenjuje on jasno shvatanje; dok
hoda, stoji, sedi, lee da spava, budi se, govori i uti, primenjuje
on jasno shvatanje.
iznutra ... (kao prethodno)... Tako, zaista, monah boravi praktikujui kontemplaciju tela u telu.
Razmiljanje o odbojnosti tela
I opet, monasi, razmilja monah upravo o ovom telu, od
peta nagore i od temena nadole, zatvorenom u kou i prepunom
neistoe, ovako: Ovo je telo nainjeno od: kose, malja, noktiju,
zuba, koe, mesa, tetiva, kostiju, kotane sri, bubrega, srca, jetre, plune maramice, slezine, plua, creva, crevne maramice,
grkljana, izmeta, ui, sluzi, gnoja, krvi, znoja, sala, suza, masnoe, pljuvake, slina, sekreta, mokrae.13 Ba kao da je re o
vrei punoj raznog zrnevlja kao to je zob, pirina, graak,
susam, ito i ovek sa dobrim vidom, odvezavi je, prebira po
njoj: Ovo je zob, ovo je pirina, ovo je graak, ovo je susam,
ovo je ito. Isto tako, monasi, razmilja monah upravo o ovom
telu, od glave do pete, zatvorenom u kou i prepunom neistoe:
Ovo je telo sainjeno od: kose ... mokrae.
13
Uz kasniji dodatak 'mozga u lobanji', ova 32 dela tela ine est

objekat meditacije u budistikim zemljama. Radi detalja o ovoj
meditaciji vidi Put proienja, pogl. VIII, 8.
10

iznutra ... (kao prethodno) ... Tako, zaista, monah boravi praktikujui kontemplaciju tela u telu.
Razmiljanje o materijalnim elementima
I opet, monasi, razmilja monah upravo o ovom telu u
kakvom god ono bilo poloaju i o njegovim primarnim elementima: U ovom je telu element zemlje, element vode, element
vatre i element vazduha.14
Kao to veti mesar ili njegov pomonik, poto je zaklao
kravu i isekao je iznosi meso na prodaju na raskrsnici etiri glavna puta, isto tako monah razmilja upravo o ovom telu u kakvom
god ono bilo poloaju i o njegovim primarnim elementima. U
ovom je telu element zemlje, element vode, element vatre i element vazduha.
iznutra... Tako, zaista, monah boravi praktikujui kontemplaciju
tela u telu.
Devet kontemplacija na groblju
(1) I opet, monasi, kao kad monah ugleda telo jedan dan posle
smrti ili dva dana posle smrti ili tri dana posle smrti, naduto,
pomodrelo i puno gnoja, baeno na mesto za spaljivanje, tada on
(takvo opaanje) primenjuje na sopstveno telo ovako: Zaista,
isto je sainjeno i ovo moje telo, i ono e postati ovakvo i tome
ne moe umai. Tako on boravi praktikujui kontemplaciju tela
u telu iznutra...
(2) I opet, monasi, kao kad monah ugleda telo baeno na mesto
za spaljivanje, koje su raskomadali vrane, jastrebovi, leinari,
aplje, divlji psi, leopardi, tigrovi, akali ili razliiti crvi, tada on
14
Ovi 'elementi' (dhatu) jesu primarni kvaliteti materije i u budistikoj tradiciji se objanjavaju kao tvrdoa (zemlja), prijanjanje
(voda), vrelina (vatra) i kretanje (vazduh). Vidi Put proienja,
pogl. XI.
11
(takvo opaanje) primenjuje na sopstveno telo ovako: Zaista,

isto je sainjeno i ovo moje telo, i ono e postati ovakvo i tome
ne moe umai...
za spaljivanje: Od njega je ostao jedino kostur, koji jo na okupu
dre tetive i ponegde je ostalo jo malo mesa i krvi...
(4) Od njega je ostao jedino kostur, koji jo na okupu dre tetive,
okrvavljen i ogoljen...
(5) Od njega je ostao jedino kostur, koji jo na okupu dre tetive,
bez krvi i mesa, tada on (takvo opaanje) primenjuje na sopstveno telo ovako: Zaista, isto je sainjeno i ovo moje telo, i ono e
postati ovakvo i tome ne moe umai...
za spaljivanje, od kojeg su ostale razbacane kosti na sve strane ovde kosti ruke, onde kosti stopala, potkolenice, butne kosti,
karlica, kima, lobanja...
za spaljivanje: od kojeg su ostale samo sasvim izbledele kosti...
(8) Od kojeg su ostale samo kosti vie od godinu dana stare, na
gomili...
(9) Od kojeg su ostale samo natrule kosti, to se pretvaraju u
prainu, tada on (takvo opaanje) primenjuje na sopstveno telo
ovako: Zaista, isto je sainjeno i ovo moje telo, i ono e postati
ovakvo i tome ne moe umai.
Tako on boravi praktikujui kontemplaciju tela u telu iznutra ili
spolja. Boravi kontemplirajui faktore nastanka u telu ili boravi
kontemplirajui faktore razlaganja u telu ili boravi kontemplirajui faktore i nastanka i razlaganja u telu. Ili je njegova sabranost
na injenicu ovo je telo uvrena u njemu u meri neophodnoj
za znanje i sabranost panje. Nezavisan, boravi on ne prijanjajui
12
ni za ta na svetu. Tako, zaista, monah boravi praktikujui kontemplaciju tela.

Kontemplacija oseanja
A kako, monasi, boravi monah praktikujui kontemplaciju oseanja u oseanjima?
Kad oseti prijatno oseanje, monah zna: Oseam prijatno oseanje; kad oseti bolno oseanje, on zna: Oseam bolno
oseanje; kad oseti neutralno oseanje, on zna: Oseam neutralno oseanje.
Kad oseti prijatno ovozemaljsko oseanje, on zna: Oseam prijatno ovozemaljsko oseanje; kad oseti prijatno uzvieno
oseanje, on zna: Oseam prijatno uzvieno oseanje; kad oseti
bolno ovozemaljsko oseanje, on zna: Oseam bolno ovozemaljsko oseanje; kad oseti bolno uzvieno oseanje, on zna:
Oseam bolno uzvieno oseanje; kad oseti neutralno ovozemaljsko oseanje, on zna: Oseam neutralno ovozemaljsko oseanje; kad oseti neutralno uzvieno oseanje, on zna: Oseam
neutralno uzvieno oseanje.15
Tako on boravi praktikujui kontemplaciju oseanja u
oseanjima iznutra ili spolja ili i iznutra i spolja. Boravi kontemplirajui faktore nastanka u oseanjima ili boravi kontemplirajui
faktore razlaganja u oseanjima ili boravi kontemplirajui faktore
i nastanka i razlaganja u oseanjima.16 Ili je njegova sabranost na
15
Objanjenje ovozemaljskih (samisa) i uzvienih (niramisa)

tipova ova tri oseanja dato je u 137. govoru Majjhima nikaye
(Govora srednje duine). Tu se ovozemaljska oseanja nazivaju
'vezanim na porodian ivot', a uzviena oseanja 'vezanim za
odvraenost'. Uzvieno prijatno oseanje je, na primer, srea kao
rezultat meditacije i uvida u nepostojanost egzistencije. Uzvieno
bolno oseanje je, na primer, bolna svesnost sopstvenih nedostataka i sporog napredovanja putem izbavljenja. Uzvieno neutralno oseanje je ravnodunost nastala zahva-ljujui uvidu.
16
Faktori nastanka za oseanje su: neznanje, elja, kamma, ulni
utisak (phassa) i opta karakteristika nastanka; faktori razlaganja
su: 'nestanak nabrojana etiri faktora i opta karakteristika razlaganja'.
13
injenicu ovo je oseanje uvrena u njemu u meri neophodnoj za znanje i sabranost panje. Nezavisan, boravi on ne prijanjajui ni za ta na svetu. Tako, zaista, monasi, boravi monah
praktikujui kontemplaciju oseanja u oseanjima.
Kontemplacija uma
A kako, monasi, boravi monah praktikujui kontemplaciju uma u umu?
Tako to, kada se u umu pojavi pouda, monah zna da je
to pouda; kada u umu nema poude, da je to um bez poude;
kada se u umu pojavi mrnja, da je to mrnja; kada u umu nema
mrnje, da je to um bez mrnje; kada se u umu pojavi obmanutost, da je to obmanutost; kada u umu nema obmanutosti, da je to
um bez obmanutosti; kada se u umu pojavi strepnja, da je to strepnja;17 kada se u umu pojavi rastresenost, da je to rastresenost; 18
kada se u umu pojavi proirena svest, da je to proirena svest; 19
kada se u umu pojavi suena svest, da je to suena svest;20 kada
se u umu pojavi svest o nadmaivosti, kao svest o nadmaivosti; 21
kada se u umu pojavi svest o nenadmaivosti, kao svest o nenadmaivosti;22 kada je um skoncentrisan, kao skoncentrisan um;
kada um nije skoncentrisan, kao dekoncentrisan um; kada je um
17
Ovo se odnosi na krutost uma i tromost, ukljuujui takoe

stanja kao to su letargija, sporost reagovanja, oklevanje, unutranja napetost izazvana potiskivanjem itd.
18
Ovo se odnosi na uznemirenost uma i ukljuuje uzbuenost,
beanje, elju za promenom itd.
19
Svesnost sfera suptilne materije i nematerijalne tokom meditativnog zadubljenja (rupa- i arupa-jhana).
20
Uobiajena svesnost ulima dostupnog stanja egzistencije.
21
Svesnost ulima dostupnog stanja egzistencije, kojem su superiorna druga mentalna stanja.
22
Svesnost sfera suptilne materije i nematerijalne, kojoj nijedno
ovozemaljsko stanje nije superiorno.
14
osloboen, kao osloboen um;23 kada um nije osloboen, kao

neosloboen um.
Tako on boravi praktikujui kontemplaciju uma u umu
iznutra ili spolja ili i iznutra i spolja. Boravi kontemplirajui faktore nastanka u umu ili boravi kontemplirajui faktore razlaganja
u umu ili boravi kontemplirajui faktore i nastanka i razlaganja u
umu.24 Ili je njegova sabranost na injenicu ovo je um uvrena u njemu u meri neophodnoj za znanje i sabranost panje.
Nezavisan, boravi on ne prijanjajui ni za ta na svetu. Tako zaista, monasi, boravi monah praktikujui kontemplaciju uma u umu.
Kontemplacija objekata uma
A kako monasi, boravi monah praktikujui kontemplaciju objekata uma u objektima uma?
Pet prepreka
Tako to monah boravi praktikujui kontemplaciju objekata uma u objektima uma vezanim za pet prepreka.25
A kako on praktikuje kontemplaciju objekata uma u
objektima uma vezanim za pet prepreka?26
23
Privremeno osloboen prljanja, bilo kroz meditativni razvoj

uvida koji oslobaa od pojedinanih loih stanja snagom njihovih
suprotnosti, bilo kroz zadubljenje (jhana).
24
Za um, ili svest, faktori nastanka su: neznanje, elja, kamma,
telo-i-um (nama-rupa) i opta karakteristika nastanka; faktori
razlaganja su: nestanak nabrojana etiri faktora i opta karakteristika razlaga-nja.
25
Ovih pet prepreka (nivarana) jesu glavne smetnje razvoju uma.
Njih treba privremeno ukloniti da bi se dostigla zadubljenja i isto
tako koncentracija (upacara-samadhi) nuna za potpuni razvoj
uvida. Vidi Nyanaponika Thera: The Five Mental Hindrances
(BPS, Kandy, 1961.).
26
Ovo se odnosi na elju za bilo kojim od pet objekata ula.
15
Tako to, kada se u njemu javi ulna elja 28, monah

zna: U meni je ulna elja, ili kada ulne elje nema, on zna: U
meni nema ulne elje. On zna kako se jo nepostojea ulna
elja pojavljuje; on zna kako se postojea ulna elja naputa; i
on zna kako se naputena ulna elja u budunosti vie ne pojavljuje.
Kada se u njemu javi ljutnja, monah zna: U meni je
ljutnja, ili kada ljutnje nema, on zna: U meni nema ljutnje. On
zna kako se jo nepostojea ljutnja pojavljuje; on zna kako se
postojea ljutnja naputa; i on zna kako se naputena ljutnja u
budunosti vie ne pojavljuje.
Kada se u njemu jave lenjost i tromost, monah zna: U
meni su lenjost i tromost, ili kada lenjosti i tromosti nema, on
zna: U meni nema lenjosti i tromosti. On zna kako se jo nepostojea lenjost i tromost pojavljuju; on zna kako se postojea
lenjost i tromost naputaju; i on zna kako se naputena lenjost i
tromost u budunosti vie ne pojavljuju.
Kada se u njemu jave uznemirenost i sumnja, monah zna:
U meni su uznemirenost i sumnja, ili kada uznemirenosti i sumnje nema, on zna: U meni nema uznemirenosti i sumnje. On
zna kako se jo nepostojei uznemirenost i sumnja pojavljuju; on
zna kako se postojei uznemirenost i sumnja naputaju; i on zna
kako se naputeni uznemirenost i sumnja u budunosti vie ne
pojavljuju.
Kada se u njemu javi sumnja, monah zna: U meni je
sumnja, ili kada sumnje nema, on zna: U meni nema sumnje.
On zna kako se jo nepostojea sumnja pojavljuje; on zna kako
se postojea sumnja naputa; i on zna kako se naputena sumnja
u budunosti vie ne pojavljuje. 27
Tako on boravi praktikujui kontemplaciju objekata uma
u objektima uma iznutra ili spolja ili i iznutra i spolja. Boravi
kontemplirajui faktore nastanka u objektima uma ili boravi kontemplirajui faktore razlaganja u objektima uma ili boravi kontemplirajui faktore i nastanka i razlaganja u objektima uma. Ili
27
Faktori nastanka ovde su uslovi iz kojih mogu nastati prepreke,

kao to su pogreno razmiljanje o primamljivim objektima itd.;
faktori razlaganja su oni uslovi koji otklanjaju prepreke, na primer ispravno razmiljanje.
16
je njegova sabranost na injenicu ovo su objekti uma uvrena

u meri neophodnoj za znanje i sabranost panje. Nezavisan,
boravi on ne prijanjajui ni za ta na svetu. Tako zaista, monasi,
boravi monah praktikujui kontemplaciju objekata uma u objektima uma vezanim za pet prepreka.
Pet vrsta prianjanja
I opet, monasi, boravi monah praktikujui kontemplaciju
objekata uma u objektima uma vezanim za pet vrsta prianjanja.
objektima uma vezanim za pet vrsta prianjanja?28
Tako to razmilja na ovaj nain: Ovakav je materijalni
oblik, ovakav je nastanak materijalnog oblika, ovakvo je nestajanje materijalnog oblika; ovakvo je oseanje, ovakav je nastanak
oseanja, ovakvo je nestajanje oseanja; ovakav je opaaj, ovakav je nastanak opaaja, ovakvo je nestajanje opaaja; ovakvi su
izrazi volje, ovakav je nastanak izraza volje, ovakvo je nestajanje
izraza volje; ovakva je svest, ovakav je nastanak svesti, ovakvo
je nestajanje svesti.
kontemplirajui faktore nastanka u objektima uma ili boravi kontemplirajui faktore razlaganja u objektima uma ili boravi kontemplirajui faktore i nastanka i razlaganja u objektima uma.29 Ili
u meri neophodnoj za znanje i sabranost panje. Nezavisan,
boravi on ne prijanjajui ni za ta na svetu. Tako zaista, monasi,
boravi monah praktikujui kontemplaciju objekata uma u objektima uma vezanim za pet vrsta prianjanja.
28
Pali: upadana-kkhandha. Ovih pet sastojaka sainjavaju takozvanu linost. inei od njih objekte prijanjanja (upadana), produava se egzistencija u vidu stalno novih roenja i smrti.
29
Faktori nastanka i razlaganja za grupu materijalnog oblika su
isti kao i za telo (beleka 13); za oseanje, opaaj i mentalne
sadraje kao u beleki 18; za svest kao u beleki 26.
17
est unutranjih i est spoljanjih osnova ula

objekata uma u objektima uma vezanim za est unutranjih i est
spoljanjih osnova ula.
objektima uma vezanim za est unutranjih i est spoljanjih
osnova ula? Tako to, monasi, monah zna oko, zna vidljive
oblike i zna okov30 koji nastaje u vezi sa to dvoje (oko i oblici);
on zna kako se jo nepostojei okov pojavljuje; zna kako se postojei okov naputa; i zna kako se naputen okov u budunosti
vie ne pojavljuje. On zna uvo i zvuk ... nos i mirise ... jezik i
ukuse ... telo i dodire ... um i objekte uma i zna okov koji nastaje
u vezi sa to dvoje; on zna kako se jo nepostojei okov pojavljuje; zna kako se postojei okov naputa; i zna kako se naputen
okov u budunosti vie ne pojavljuje.
kontemplirajui faktore nastanka u objektima uma ili boravi kontemplirajui faktore razlaganja u objektima uma ili boravi kontemplirajui faktore i nastanka i razlaganja u objektima uma.31 Ili
30
Deset glavnih okova (samyojana), onako kako su nabrojani u

Zbirci govora (Sutta pitaka) jesu: 1. verovanje u postojanje linosti, 2. skepticizam, 3. verovanje u mogunost proienja na
osnovu formalnog pridravanja pravila i rituala, 4. strast, 5. zlovolja, 6. udnja za egzistencijom u suptilnoj sferi, 7. udnja za
egzistencijom u nematerijalnoj sferi, 8. tatina, 9. nespokojstvo,
10. neznanje. Ovih deset okova uma mogu se javiti kroz nekontrolisano opaanje putem bilo kog od est ula. Njihovo 'nepojavljivanje u budunosti' proizilazi iz postizanja etiri stanja svetosti: ulazak u struju (sotapatti) itd. Vidi: Nyanatiloka: The Word of
the Buddha (BPS, Kandy 1959) str.35 i dalje. - Objanjenje dato
u komentaru Govora odnosi se na malo drugaiji spisak okova
koji se koristi u Abhidhamma Pitaki, filozofskom delu budistikog kanona.
31
Faktori nastanka deset fizikih osnova ula su: neznanje, elja,
kamma, hrana i opta karakteristika nastanka; faktori razlaganja
su: opta karakteristika razlaganja i nestanak neznanja itd. Fakto-
18

u njemu u meri neophodnoj za znanje i sabranost panje. Nezavisan, boravi on ne prijanjajui ni za ta na svetu. Tako zaista,
monasi, boravi monah praktikujui kontemplaciju objekata uma
u objektima uma vezanim za est unutranjih i est spoljanjih
osnova ula.
Sedam faktora prosvetljenja
I opet monasi, boravi monah praktikujui kontemplaciju
objekata uma u objektima uma vezanim za sedam faktora prosvetljenja. A kako on praktikuje kontemplaciju objekata uma u objektima uma vezanim za sedam faktora prosvetljenja?32
Tako to, monasi, kada je sabranost panje kao faktor
prosvetljenja prisutna u njemu, monah zna: U meni je sabranost
panje kao faktor prosvetljenja; ili kada sabranosti panje kao
faktora prosvetljenja u njemu nema, on zna: U meni nema sabranosti panje kao faktora prosvetljenja. I on zna kako se jo
nepostojea sabranost panje kao faktor prosvetljenja pojavljuje;
i kako se ve nastala sabranost panje kao faktor prosvetljenja
dalje do savrenstva razvija. Kada je istraivanje stvarnosti 33 kao
faktor prosvetljenja - energija - ushienje - smirenost - koncentracija - ravnodunost u njemu, monah zna: U meni je ravnodunost kao faktor prosvetljenja; ili kada ravnodunosti kao faktora
prosvetljenja u njemu nema, on zna: U meni nema ravnodunosti kao faktora prosvetljenja. I on zna kako se jo nepostojea
ravnodunost kao faktor prosvetljenja pojavljuje; i kako se ve
ri nastanka i razlaganja osnove uma su isti kao i oni kod svesti

(vidi beleku 26); faktori kod osnove objekta uma su isti kao i
oni kod oseanja (vidi beleku 18).
32
Radi detaljnog objanjenja vidi Piyadassi Thera: The Seven
Factors of Enlightenment (BPS, Kandy).
33
Dhamma-vicaya. Prema komentatorima, termin dhamma ne
oznaava u ovom kontekstu Budino uenje, ve se odnosi na
mentalne i fizike fenomene (nama- i rupa-dhamma) predstavljene u umu meditanta putem prvog faktora prosvetljenja - sabranosti.
19
nastala ravnodunost kao faktor prosvetljenja dalje do savrenstva razvija.

iznutra ili spolja ili i iznutra i spolja. Boravi kontemplirajui faktore nastanka u objektima uma ili boravi kontemplirajui faktore
razlaganja u objektima uma ili boravi kontemplirajui faktore i
nastanka i razlaganja u objektima uma. 34 Ili je njegova sabranost
na injenicu ovo su objekti uma uvrena u njemu u meri
neophodnoj za znanje i sabranost panje. Nezavisan, boravi on
ne prijanjajui ni za ta na svetu. Tako zaista, monasi, boravi
monah praktikujui kontemplaciju objekata uma u objektima
uma vezanim za sedam faktora prosvetljenja.
etiri plemenite istine
objekata uma u objektima uma vezanim za etiri plemenite istine.
A kako on praktikuje kontemplaciju objekata uma u objektima
uma vezanim za etiri plemenite istine? Tako to, monasi, monah
zna u skladu sa stvarnou: Ovo je patnja; zna u skladu sa
stvarnou: Ovo je uzrok patnje; zna u skladu sa stvarnou:
Ovo je prestanak patnje; zna u skladu sa stvarnou: Ovo je
put koji vodi ka prestanku patnje. A koja je to, monasi, plemenita istina o patnji? Roenje je patnja; starost je patnja; smrt je
patnja; tuga, naricanje, bol, alost i oaj su patnja; ne dobiti ono
to elimo je patnja; ukratko, pet vrsta prianjanja su patnja.
A ta je roenje? Roenje bia koja pripadaju ovom ili
onom nivou postojanja, njihov nastanak, njihovo zaee, njihovo
stupanje u egzistenciju, ispoljavanje pet ogranaka ovekovog
bia, sticanje osnova ula - to se naziva roenjem.
A ta je starost? Starost je starenje bia koja pripadaju
ovom ili onom nivou postojanja, njihovo slabljenje, vreme kada
propadaju, osede i naboraju se; opadanje njihove ivotne snage,
slabljenje sposobnosti ula - to se naziva starou.
34
Jedino uslovi koji vode do nastanka i razlaganja faktora prosvetljenja obuhvaeni su ovde faktorima nastanka i razlaganja.
20
A ta je smrt? Odlazak i nestajanje bia koja pripadaju

ovom ili onom nivou postojanja, njihovo razaranje, iezavanje,
umiranje, okonavanje njihovog ivota, razlaganje pet ogranaka
ovekovog bia, propadanje tela - to se naziva smru.
A ta je tuga? Tuga se javlja zbog ovog ili onog gubitka
ili nesree koja nas zadesi; tuenje, um ispunjen tugom, unutranja tuga, unutranji jad - to se naziva tugom.
A ta je naricanje? Bilo kakav, ovaj ili onaj gubitak ili
nesrea koja nas zadesi znai jadikovanje i naricanje, stanje jadikovanja i naricanja - to se naziva naricanjem.
A ta je bol? Telesni bol i telesna neprijatnost, bolan i
neprijatan oseaj kao posledica telesnog kontakta - to se naziva
bolom. A ta je alost? Mentalni bol i mentalna neprijatnost,
bolan i neprijatan oseaj kao posledica mentalnog kontakta - to
se naziva alou.
A ta je oaj? Jad i beznae kao posledica ovog ili onog
gubitka ili nesree koja nas zadesi, stanje ojaenosti i beznaa to se naziva oajem.
A ta znai ne dobiti ono to elimo je patnja? U biima koja su podlona raanju javlja se elja: Oh, kad ne bismo
bili podloni raanju! Oh, kada pred nama ne bi bilo vie novih
ivota! I u biima koja su podlona starenju, bolesti, smrti, tuzi,
naricanju, bolu, alosti i oaju javlja se elja: Oh, kad ne bismo
bili podloni svim tim stvarima! Oh, kada sve te stvari ne bi bile
pred nama! Ali to se ne moe postii tek eljom; a ne dobiti ono
to elimo je patnja.
A ta je (znaenje rei) Ukratko, pet vrsta prianjanja su
patnja? To su materijalni oblik, oseanje, opaaj, izrazi volje i
svest. Na to se misli kad se kae ukratko, pet vrsta prianjanja su
patnja.
Ovo je, monasi, plemenita istina o patnji.
A ta je, monasi, plemenita istina o uzroku patnje?
To je ona e koja izaziva novo roenje, to zdruuje sa
zadovoljstvom i strau, to uvek nalazi novo uivanje, sad tu,
sad tamo - to je e poude, e za (venim) ivotom i e za
moi.
21
Ali odakle izvire ta e i ta joj je koren? Gde god na

svetu postoje ugodne i prijatne stvari, tu ta e izvire i to joj je
koren.
Oko, uvo, nos, jezik, telo i um su ugodni i prijatni: tu ta
e izvire i to joj je koren. Vidljivi oblici, zvukovi, mirisi, ukusi,
telesni nadraaji i objekti uma su ugodni i prijatni: tu ta e izvire i to joj je koren.
Svest oka, svest uva, svest nosa, svest jezika, svest tela i
svest uma... (odgovarajui estostruki) kontakt - oseaj roen iz
tog estostrukog kontakta - estostruka volja (za vizualnim oblicima itd.) - estostruka elja - estostruki pojam (vezan za vizuelne oblika itd) - estostruka diskurzivna misao jesu ugodni i
prijatni: tu ta e izvire i to joj je koren.
Ovo je, monasi, plemenita istina o nastanku patnje. 35
A ta je, monasi, plemenita istina o prestanku patnje?
To je potpuno iezavanje i iskorenjivanje upravo te
elje, njezino naputanje i odricanje od nje, oslobaanje i odvajanje od nje.
Ali gde se ta elja moe napustiti, gde se ona moe iskoreniti?
Gde god na svetu postoje ugodne i prijatne stvari, tu se ta
elja moe napustiti, tu se ona moe iskoreniti.
Oko, uvo, nos, jezik, telo i um su ugodni i prijatni: tu se
ta elja moe napustiti, tu se ona moe iskoreniti. Vidljivi oblici,
zvukovi, mirisi, ukusi, telesni nadraaji i objekti uma: tu se ta
elja moe napustiti, tu se ona moe iskoreniti.
35
Ovde je objanjena istina o patnji, ne uobiajenim reima, ve

terminima stvarnog vebanja satipatthane. Svaki put kada se
susretne sa razliitim manifestacijama elje u estovrsnom ulnom iskustvu i u mentalnim funkcijama povezanim i izazvanim
takvim iskustvom sabranost otkriva u njima korene patnje. Ovaj
deo Govora mogao bi isto tako biti uzet kao ilustracija za onaj
deo koji govori o est osnova ula, a naroito za rei: 'On zna
kako jo nepostojei okov nastaje'. Ovaj tekst takoe slui kao
primer za esto ponavljanu formulu 'On kontemplira faktore nastanka...'
22
Svest oka, svest uva, svest nosa, svest jezika, svest tela i
svest uma... (odgovarajui estostruki) kontakt - oseaj roen iz
tog estostrukog kontakta - estostruka volja - estostruka elja estostruki pojam - estostruka diskurzivna misao: jesu ugodni i
prijatni: tu se ta e moe napustiti, tu se ona moe iskoreniti.
Ovo je, monasi plemenita istina o prestanku patnje.36
A ta je, monasi, plemenita istina o putu koji vodi do
prestanka patnje?
To je onaj plemeniti osmostruki put sainjen od ispravnog razumevanja, ispravne misli, ispravnog govora, ispravnog
delovanja, ispravnog ivljenja, ispravnog napora, ispravne sabranosti, ispravne koncentracije.
A ta je, monasi, ispravno razumevanje? Razumeti patnju, razumeti uzrok patnje, razumeti prestanak patnje, razumeti
put koji vodi do prestanka patnje: to je ispravno razumevanje.
A ta je ispravna misao? Misli liene poude, misli liene
zlovolje, misli liene okrutnosti: to je ispravna misao. A ta je
ispravan govor? Uzdravati se od laganja, od ogovaranja, od
pogrda, od naklapanja: to je ispravan govor.
A ta je ispravno delovanje? Uzdravanje od ubijanja, od
uzimanja onoga to nam nije dato, od preljube: to je ispravno
delovanje.
A ta je ispravno ivljenje? Kada plemeniti sledbenik,
izbegavajui pogrean nain ivota, provodi svoj ivot na ispravan nain: to je ispravno ivljenje.
A ta je ispravan napor? Kada se u monahu probudi elja
da izbegava nastanak loih, nekorisnih stanja, tada on ini napor,
36
Trea istina je takoe objanjena terminima stvarnog posmatranja kako nestaje elja u nekoliko pomenutih primera. Takva
posmatranja mogu se nainiti kada se paljivo motri na nastanak
elje (vidi prethodno). Ovaj in paljivog motrenja e nuno
zaustaviti dalji tok elje; jer nepristrasno posmatranje i elja ne
mogu ii jedno uz drugo. Ovaj odeljak ilustruje formulu 'On zna
kako se naputa postojei okov'. Mnogo puta ponovljena svesnost nestanka patnje u sopstvenom iskustvu nagovestie oseaj
prilikom konanog utrnua ili nibbane i to e osnaiti oseanje da
se takav cilj moe dostii.
23
prikuplja svoju energiju, usmerava svoj um ka tome i tome tei.

Da bi prevaziao loa, nekorisna stanja koja su ve nastala, u
njemu se budi elja, tada on ini napor, prikuplja svoju energiju,
usmerava svoj um ka tome i tome tei. Da bi podstakao korisna
stanja koja jo nisu nastala, u njemu se javlja elja, tada on ini
napor, prikuplja svoju energiju, usmerava svoj um ka tome i
tome tei. Da bi zadrao korisna stanja koja su ve nastala, da ih
ne bi zapostavio, ve ih osnaio do pune zrelosti i savrenstva, u
njemu se javlja elja, tada on ini napor, prikuplja svoju energiju,
usmerava svoj um ka tome i tome tei: to je ispravan napor.
A ta je ispravna sabranost? Kada monah boravi praktikujui kontemplaciju tela u telu - praktikujui kontemplaciju
oseaja u oseajima - praktikujui kontemplaciju uma u umu praktikujui kontemplaciju objekata uma u objektima uma, marljiv, jasno shvatajui i sabran, poto je prevaziao elju i aljenje
za svetom: to je ispravna sabranost.
A ta je ispravna koncentracija? Kada monah napustivi
objekte ula, napustivi nekorisne stvari ulazi u prvo zadubljenje,
nastalo iz odvojenosti, zdrueno sa zamiljanjem i razmiljanjem
i ispunjeno prijatnou i radou. Poto se oslobodio zamiljanja
i razmiljanja i postigao unutranju smirenost i jedinstvo uma,
ulazi on u stanje osloboeno zamiljanja i razmiljanja, u drugo
zadubljenje, nastalo iz koncentracije i ispunjeno prijatnou i
radou. Poto je nestala prijatnost, boravi on u ravnodunosti,
sabran i svestan, pa telesno doivljava ono zadovoljstvo koje
plemenita bia izraavaju reima? Srean ovek ispunjen ravnodunou i sabranou; tako on ulazi u tree zadubljenje. Poto
je napustio zadovoljstvo i bol i kroz iezavanje dotadanje radosti i alosti, ulazi on u stanje iza zadovoljstva i bola, u etvrto
zadubljenje, koje je proieno ravnodunou i sabranou. To
je ispravna koncentracija.
Ovo je, monasi, plemenita istina o putu koji vodi do prestanka patnje.
Tako monah boravi praktikujui kontemplaciju objekata
uma u objektima uma iznutra ili spolja ili i iznutra i spolja. Boravi kontemplirajui faktore nastanka u objektima uma ili boravi
kontemplirajui faktore razlaganja u objektima uma ili boravi
kontemplirajui faktore i nastanka i razlaganja u objektima
24
uma.37 Ili je njegova sabranost na injenicu ovo su objekti uma

uvrena u meri neophodnoj za znanje i sabranost panje. Nezavisan, boravi on ne prijanjajui ni za ta na svetu.
Tako, zaista, monasi, boravi monah praktikujui kontemplaciju objekata uma u objektima uma vezanim za etiri plemenite istine.
Zaista, monasi, ko god bude vebao ova etiri temelja
sabranosti na ovaj nain tokom sedam godina, moe oekivati
jedan od ova dva rezultata: najvie znanje38 ovde i sada ili, ukoliko je jo preostalo vezanosti, stanje ne-povratka.39
To vai za sedam godina, monasi. Ako bi neko vebao
ova etiri temelja sabranosti na ovaj nain tokom est godina ...
pet godina ... etiri godine ... tri godine ... dve godine ... godinu,
moe oekivati jedan od ova dva rezultata: najvie znanje ovde i
sada ili, ako je jo preostalo vezanosti, stanje ne- povratka.
To vai za godinu, monasi. Ako bi neko vebao ova etiri temelja sabranosti na ovaj nain tokom sedam meseci ... est
meseci ... pet meseci ... etiri meseca ... tri meseca ... dva meseca
... mesec ... pola meseca, moe oekivati jedan od ova dva rezultata: najvie znanje ovde i sada ili, ukoliko je jo preostalo vezanosti, stanje ne-povratka.
To vai za pola meseca, monasi. Ako bi neko vebao ova
etiri temelja sabranosti na ovaj nain tokom sedam dana, moe
oekivati jedan od ova dva rezultata: najvie znanje ovde i sada
ili, ukoliko je jo preostalo vezanosti, stanje ne-povratka.
Zbog toga je reeno: Ovo je jedini put, monasi, ka proienju bia, ka prevazilaenju tuge i naricanja, ka razaranju
37
Faktore nastanka i razlaganja u okviru etiri plemenite istine

trebalo bi razumeti kao nastajanje i nestajanje patnje ili elje; i
kao faktore koji vode napredovanju Putem ili ga ometaju. Istinu
o utrnuu ne bi trebalo ukljuiti u ovu kontemplaciju, poto nibbana ni ne postaje, niti se razlae.
38
Aa, tj. znanje o krajnjem izbavljenju ili stanju svetosti (arahatta).
39
To jest nevraanja u svet ulne egzistencije. To je poslednji
stupanj pred postizanjem konanog cilja.
25
bola i alosti, ka dostizanju ispravnog puta, ka ostvarivanju nibbane, nazvan etiri temelja sabranosti.
Tako ree Blaeni. Radosni u srcu, monasi pozdravie
rei Blaenog.
***
26
Majjhima nikaya 118

Anapanasati sutta
O sabranosti panje na dah

Ovako sam uo. Jednom je Blaeni boravio u Savatiju, u
Istonom manastiru, u palati Migarine majke, zajedno sa mnogim
drugim dobro znanim starijim uenicima -- sa potovanim Sariputom, Maha Mogalannom, Maha Kasapom, Maha Kaajanom,
Maha Kotitom, Maha undom, Revatom, Anandom i drugim
dobro znanim starijim uenicima. Tom prilikom stariji monasi su
poduavali i upuivali. Neki stariji monasi su poduavali i upuivali deset monaha, neki su poduavali i upuivali dvadeset
monaha, neki su poduavali i upuivali trideset monaha, neki su
poduavali i upuivali etrdeset monaha. Mladi monasi, poto su
ih poduavali i upuivali stariji monasi, brzo su napredovali.
A onda jednom prilikom -- na uposatha dan, u vreme
Pavarana praznika -- Blaeni je sedeo na otvorenom, okruen
monasima. Preavi pogledom po okupljenim monasima, on im
se ovako obrati:
Monasi, ja sam zadovoljan ovom praksom. Ja sam
zadovoljan u srcu ovom praksom. Zato budite jo istrajniji da
biste postigli jo nepostignuto, stigli do jo nedostignutog, ostvarili jo neostvareno. Ostau zato upravo ovde u Savatiju [jo
jedan mesec] tokom meseca Belog ljiljana, etvrtog meseca
sezone monsuna."
Monasi svuda unaokolo doue: Blaeni e, kau, ostati
upravo ovde u Savatiju [jo jedan mesec] tokom meseca Belog
ljiljana, etvrtog meseca sezone monsuna." Zato oni krenue ka
Savatiju da vide Blaenog.
Onda su stariji monasi poduavali i upuivali jo intenzivnije. Neki stariji monasi su poduavali i upuivali deset monaha, neki su poduavali i upuivali dvadeset monaha, neki su
poduavali i upuivali trideset monaha, neki su poduavali i upuivali etrdeset monaha. Mladi monasi, poto su ih poduavali i
upuivali stariji monasi, brzo su napredovali.
A onda jednom prilikom - na uposatha dan, petnaesti dan
meseca Belog ljiljana, etvrtog meseca sezone monsuna - Blae-
27
ni je sedeo na otvorenom, okruen monasima. Preavi pogledom

po okupljenim monasima, on im se ovako obrati:
Monasi, ovaj skup je osloboen dokonog razgovora,
ispraznog razgovora, i ustaljen je u onome to je sutina: takva je
ova zajednica monaha, takav je ovaj skup. Ovakav skup vredan
je darova, vredan je gostoprimstva, vredan ponuda, vredan potovanja, on je uzvieno polje zasluga za ovaj svet: takva je ova
zajednica monaha, takav je ovaj skup. To je skup kojem i mali
poklon kada je dat postaje veliki, a veliki dar jo vei: takva je
ova zajednica monaha, takav je ovaj skup. To je skup kojeg je
retkost videti na ovome svetu: takva je ova zajednica monaha,
takav je ovaj skup -- to je skup za koji vredi putovati kilometrima, ponevi sa sobom opskrbu, da bi se video.
U ovoj zajednici monaha ima monaha koji su arahanti,
ija mentalna prljavtina je uklonjena, koji su dosegli ispunjenje,
izvrili zadatak, odloili teret, dostigli istinski cilj, potpuno unitili okove preporaanja i koji su osloboeni ispravnim znanjem:
takvi su monasi u ovoj zajednici monaha.
U ovoj zajednici monaha ima monaha koji e se, potpuno
se oslobodivi prve grupe od pet okova, preporoditi [u istom
svetu], da bi tamo bili osloboeni, nikada se ne vraajui u ovaj
svet: takvi su monasi u ovoj zajednici monaha.
U ovoj zajednici monaha ima monaha koji se, sa potpunim oslobaanjem od [prva] tri okova i sa slabljenjem strasti,
odbojnosti i neznanja, nazivaju jednom povratnicima i oni e -samo se jo jednom vrativi na ovaj svet -- iskoreniti patnju: takvi su monasi u ovoj zajednici monaha.
U ovoj zajednici monaha ima monaha koji su, sa potpunim uklanjanjem [prva] tri okova, postali oni koji su uli u struju, postojani, i nikada se nee ponovo roditi u niim svetovima
patnje; takvi napreduju ka samoprobuenju: takvi su monasi u
ovoj zajednici monaha.
U ovoj zajednici monaha ima monaha koji ostaju predani
razvijanju etiri temelja sabranosti... etiri ispravna napora...
etiri osnova moi... pet svojstava... pet snaga... sedam faktora
probuenja... plemenitom osmostrukom putu: takvi su monasi u
ovoj zajednici monaha.
razvijanju blagonaklonosti... saoseanja... radosti zbog sree
28
drugih... ravnodunosti... [uoavanju] prljavtine [tela]... uoavanju prolaznosti: takvi su monasi u ovoj zajednici monaha.
sabranosti panje na dah.
Sabranost panje na dah, monasi, negovana i redovno vebana,
daje veliki plod i veliku blagodet. Sabranost panje na dah,
negovana i redovno vebana, vodi do savrenstva etiri temelja
sabranosti; etiri temelja sabranosti, negovana i redovno vebana, vode do savrenstva sedam faktora prosvetljenja; sedam faktora prosvetljenja, negovani i redovno vebani, mudrost i izbavljenje dovode do savrenstva.
(Sabranost panje na dah)
A kako to negovana i redovno vebana sabranost panje
na dah daje veliki plod i veliku blagodet?
Tako to, monasi, otiavi u umu, u podnoje nekog
drveta ili na neko osamljeno mesto, monah seda nogu prekrtenih, tela uspravnog i budnog uma. Sabran, on udie i, sabran, on
izdie.
I Prva tetrada (kontemplacija tela)
[1] Udiui dugi dah, on zna Ja sada udiem dugi dah; izdiui
dugi dah, on zna Ja sada izdiem dugi dah;
[2] Udiui kratak dah, on zna Ja sada udiem kratak dah; izdiui kratak dah, on zna Ja sada izdiem kratak dah;
[3] Svestan itavog tela (disanja), udisau, tako on veba;
Svestan itavog tela (disanja), izdisau, tako on veba;
[4] Smirujui telesnu funkciju (disanja), udisau, tako on veba; Smirujui telesnu funkciju (disanja), izdisau, tako on veba.
II Druga tetrada (kontemplacija oseanja)
[1] Oseajui ushienje, udisau (izdisau)", tako on veba;
[2] Oseajui sreu, udisau (izdisau)", tako on veba;
[3] Oseajui mentalne funkcije, udisau (izdisau)", tako on
veba;
[4] Smirujui mentalne funkcije, udisau (izdisau)", tako on
veba.
III Trea tetrada (kontemplacija uma)
[1] Oseajui um, udisau (izdisau)", tako on veba;
[2] Ispunjavajui um radou, udisau (izdisau)", tako on veba;
29
[3] Koncentriui um, udisau (izdisau)", tako on veba;

[4] Oslobaajui um, udisau (izdisau)", tako on veba;
IV etvrta tetrada (kontemplacija objekata uma)
[1] Kontemplirajui prolaznost, udisau (izdisau)", tako on
veba;
[2] Kontemplirajui obestraenost, udisau (izdisau)", tako on
veba;
[3] Kontemplirajui utrnue, udisau (izdisau)", tako on veba;
[4] Kontemplirajui odvraenost, udisau (izdisau)", tako on
veba.
Na taj nain negovana i redovno praktikovana, sabranost
panje na dah daje veliki plod i veliku blagodet.
(Usavravanje temelja sabranosti)
A kako to negovana, kako to redovno vebana sabranost
panje na dah dovodi etiri temelja sabranosti do savrenstva?
[1] Kad god monah sabrano udie i izdie dugi dah ili kratak dah;
ili kada sebe veba da udie i izdie svestan telesne funkcije
(disanja); ili kada smiruje tu funkciju -- tada, monasi, boravi on
praktikujui kontemplaciju tela u telu, marljiv, jasno shvatajui i
sabran; nadvladavi elju i aljenje za svetom. Jer udisanje i izdisanje je, monasi, telesni proces.
[2] Kad god monah veba sebe da udie i izdie oseajui ushienje; ili oseajui sreu; ili oseajui mentalne funkcije; ili smirujui mentalne funkcije -- tada, monasi, boravi on praktikujui
kontemplaciju oseanja u oseanjima, marljiv, jasno shvatajui i
sabran, nadvladavi elju i aljenje za svetom. Jer puna panja
posveena udisanju i izdisanju je, kaem vam, jedno od oseanja.
[3] Kad god monah veba sebe da udie i izdie oseajui um; ili
ispunjavajui um radou; ili koncentriui um; ili oslobaajui
um -- tada boravi on praktikujui kontemplaciju uma u umu,
marljiv, jasno shvatajui i sabran, nadvladavi elju i aljenje za
svetom. Jer onaj kome nedostaju sabranost i jasno shvatanje,
kaem vam, ne moe razviti sabranost panje na telo.
[4] Kad god monah veba sebe da udie i izdie kontemplirajui
prolaznost, obestraenost, utrnue ili odvraenost -- tada boravi
on praktikujui kontemplaciju objekata uma u objektima uma,
marljiv, jasno shvatajui i sabran, nadvladavi elju i aljenje za
30
svetom. Poto se mudro odrekao elje i aljenja, boravi on u

savrenoj ravnodunosti. Na taj nain, monasi, negovana i redovno vebana sabranost panje na telo dovodi etiri temelja sabranosti do savrenstva.
(Sedam faktora prosvetljenja)
A kako to negovana i redovno vebana etiri temelja
sabranosti dovode sedam faktora prosvetljenja do savrenstva?
[1] Kada god monah boravi kontemplirajui telo, oseanja, um i
objekte uma, marljiv... u njemu se ustaljuje nepomuena sabranost. A kada je u njemu ustaljena nepomuena sabranost, tada se
u monahu zainje sabranost panje kao faktor prosvetljenja;
tada monah razvija sabranost panje kao faktor prosvetljenja;
tada on postie savrenstvo u razvijanju sabranosti panje kao
faktora prosvetljenja.
[2] Boravei sabran na taj nain, on mudro ispituje, istrauje i
prouava svaki pojedinani objekat; i dok to ini, u njemu se
zainje istraivanje stvarnosti kao faktor prosvetljenja; tada
monah razvija istraivanje stvarnosti kao faktor prosvetljenja;
tada on postie savrenstvo u razvijanju istraivanja stvarnosti
kao faktora prosvetljenja.
[3] Dok on mudro ispituje i istrauje taj objekat, u njemu se javlja neiscrpna energija. A kada se u njemu javila neiscrpna energija, zainje se i energija kao faktor prosvetljenja; tada monah
razvija energiju kao faktor prosvetljenja; tada on postie savrenstvo u razvijanju energije kao faktora prosvetljenja. U njemu, obuzetom energijom, javlja se nadzemaljsko ushienje.
[4] A kada se u monahu, obuzetom energijom, javi nadzemaljsko
ushienje, tada se u njemu zainje i ushienje kao faktor prosvetljenja; tada monah razvija ushienje kao faktor prosvetljenja; tada on postie savrenstvo u razvijanju ushienja kao
faktora prosvetljenja.
[5] Telo i um onoga ko je ispunjen ushienjem postaju smireni. A
kada telo i um onoga ko je ispunjen ushienjem postanu smireni,
u njemu se zainje smirenost kao faktor prosvetljenja; tada
monah razvija smirenost kao faktor prosvetljenja; tada on postie savrenstvo u razvijanju smirenosti kao faktora prosvetljenja.
31
[6] Um onog ko je smiren i srean postaje skoncentrisan. A kada

um onoga ko je smiren i srean postaje skoncentrisan, tada se u
njemu zainje koncentracija kao faktor prosvetljenja; tada
monah razvija koncentraciju kao faktor prosvetljenja; tada on
postie savrenstvo u razvijanju koncentracije kao faktora prosvetljenja. Na tako skoncentrisan um gleda on sa savrenom ravnodunou.
[7] A kada gleda na svoj skoncentrisani um sa savrenom ravnodunou, tada se u njemu zainje ravnodunost kao faktor
prosvetljenja; tada monah razvija ravnodunost kao faktor prosvetljenja; tada on postie savrenstvo u razvijanju ravnodunosti kao faktora prosvetljenja.
Na taj nain negovana i redovno vebana etiri temelja sabranosti dovode sedam faktora prosvetljenja do savrenstva.
(Mudrost i izbavljenje)
A kako to negovani i redovno vebani sedam faktora
prosvetljenja dovode mudrost i izbavljenje do savrenstva?
Tako to, monasi, monah razvija faktore prosvetljenja:
sabranost, istraivanje stvarnosti, energiju, ushienje, smirenost,
koncentraciju i ravnodunost, zasnovane na neprianjanju, zasnovane na bestrau, zasnovane na utrnuu, a to sve rezultira
odvraenou.
Na taj nain negovani i redovno vebani sedam faktora prosvetljenja dovode mudrost i izbavljenje do savrenstva.
Tako ree Uzvieni. Vesela srca, monasi se obradovae
reima Blaenog.
32
Majjhima nikaya 121

Cula-sunnata sutta
Saeti govor o nitavilu

Sa palija preveo: edomil Veljai
Ovako sam uo. Jednom je zgodom Blaeni boravio u
Savatthiju, u istonom gaju, u zgradi Migarine majke. Tada
redovnik Anando, kad je pred veer izaao iz osamljenog boravita, otie da posjeti Blaenoga. Kad ga je pozdravio i sjeo sa
strane, redovnik Anando oslovi Blaenog ovako:
Jednom zgodom, gospodine, kad je Blaeni boravio kod
plemena Sakya, u njihovu gradu Nagarakam, uo sam neposredno od Blaenog i zapamtio ove rijei: Anando, ja sada preteno
boravim u stanju nitavila (sunnata).' Jesam li to, gospodine,
dobro uo, dobro shvatio, dobro upamtio i dobro se sjetio?"
1. Sigurno, Anando, da si to dobro uo, dobro shvatio,
dobro upamtio i dobro se sjetio. Kao i prije, Anando, tako i sada
preteno boravim u stanju nitavila. -- Kao to u ovoj zgradi
Migarine majke nije preostalo nita od slonova i goveda, konja i
kobila, nita od zlata i srebra, nita od druina mukaraca i ena,
a sve to je tu osniva se na jedinstvu prosjake zajednice -- tako
je i u duhu isposnika koji ne poklanja panju ni predodbi sela ni
predodbi ljudi, nego na osnovu predodbe o umi odrava jedinstvo panje. On tom predodbom ume proimlje, bistri, stiava i
oslobaa duh. Tada spoznaje: Brige koje nastaju na osnovu predodbe sela vie ne postoje, a ni brige koje nastaju na osnovu
predodbe ljudi. Jedina briga koja postoji ograniena je na
jedinstvo (panje) na osnovu predodbe o umi. Ovako usmjereno predoavanje ne ukljuuje nita (sunnam) od predodbe sela,
a ni od predodbe ljudi. Neponiteno (asunnatam) je samo jedinstvo (panje) na osnovu predodbe o umi. Tako za ono to nije
tu uvia: To nije nita. Preostaje ono to je tu. Takav je, Anando, njegov adekvatni, nesmetani, proieni pristup nitavilu
(sunnata).
2. A zatim, Anando, isposnik vie ne obraa panju ni
predodbi ljudi ni predodbi ume, nego na osnovu predodbe o
zemlji odrava jedinstvo panje. Tom predodbom zemlje pro-
33
imlje, bistri, stiava i oslobaa duh. Kao kad se volovska koa

napne na stotinu klinova, tako da na njoj ne ostane nijedan nabor,
isto tako, Anando, isposnik ne poklanja panju ni uzvisinama ni
udubinama zemljita, ni nanosima rijeka, drvlju i kamenju, ni
brdima, ni dolinama, nego na osnovu predodbe o zemlji odrava
jedinstvo panje. Tada spoznaje: Brige koje nastaju na osnovu
predodbe ljudi vie ne postoje, a ni brige koje nastaju na osnovu
predodbe ume. Jedina briga koja postoji ograniena je na jedinstvo (panje) na osnovu predodbe o zemlji...' (Nastavak odlomka je analogan prethodnome. To vai i za formulaciju slijedeih
stepeni redukcije noematskog podruja. Odlomci 36 odnose se
na etiri stepena arupa-hanam.)
3. A zatim, Anando, isposnik vie ne obraa panju ni
predodbi ume ni predodbi zemlje, nego na osnovu predodbe
podruja neogranienog prostora odrava jedinstvo panje. Tom
predodbom podruja neogranienog prostora proimlje, bistri,
stiava i oslobaa duh. Tada spoznaje: Brige koje nastaju na
osnovu predodbe ume vie ne postoje, a ni brige koje nastaju
na osnovu predodbe zemlje. Jedina briga koja jo preostaje
ograniena je na jedinstvo (panje) na osnovu predodbe podruja neogranienog prostora...'
4. A zatim, Anando, isposnik vie ne obraa panju ni na
predodbu zemlje ni na predodbu podruja neogranienog prostora, nego na osnovu podruja neograniene svijesti40 odrava
jedinstvo panje. Tom predodbom podruja neograniene svijesti proimlje, bistri, stiava i oslobaa duh...
40
Jedino na ovom mjestu u cijelom govoru izostavljena je rije

"predodba" ispred "podruja" o kojem je rije. Iako se u slijedeoj reenici, i dalje, govori o predodbi istog tog podruja "svijesti" (vinnanam), izostavljanje apozicije u prvoj referenci nije
moda sluajno ili pogreno, budui da je u ovom sluaju najprije svijest sama podruje svog neposrednog doivljaja [analogno
osnovnom principu netranscendiranja i ne-ekstatinosti svih kontemplativnih doivljaja u metodi "postojane panje" (satipatthanam): motrenje "svijesti u svijesti"], a istom se naknadno,
u refleksiji, moe govoriti o predodbenoj svijesti neposrednog
doivljaja same svijesti.
34

predodbu podruja neogranienog prostora ni na predodbu
podruja neograniene svijesti, nego na osnovu predodbe podruja ni-ega (akinannam) odrava jedinstvo panje. Tom predodbom podruja ni-ega proimlje, bistri, stiava i oslobaa
duh. Tada spoznaje: Brige koje nastaju na osnovu predodbe
podruja neogranienog prostora vie ne postoje, a ni brige koje
nastaju na osnovu predodbe podruja neograniene svijesti.
Jedina briga koja jo postoji ograniena je na jedinstvo (panje)
na osnovu predodbe podruja ni-ega. Ovako usmjereno predoavanje ne ukljuuje nita (sunnam) od predodbe podruja neogranienog prostora, a ni od predodbe podruja neograniene
svijesti. Neponiteno (asunnatam) je samo jedinstvo (panje) na
osnovu predodbe podruja ni-ega (akinannam)...'
predodbu podruja neograniene svijesti ni na predodbu podruja ni-ega, nego na osnovu predodbe ni-predoavanja-ninepredoavanja odrava jedinstvo panje. Tom predodbom podruja ni-predoavanja-ni-nepredoavanja proimlje, bistri, stiava
i oslobaa duh...
predodbu ni-ega ni na predodbu podruja ni-predoavanja-ninepredoavanja, nego na osnovu sabranosti (samadhi) duha
(eto) bez obiljeja (a-nimittam) odrava jedinstvo panje. Tom
sabranou bez obiljeja proimlje, bistri, stiava i oslobaa duh
(ittam).41 Tada spoznaje: Brige koje nastaju na osnovu predodbe podruja ni-ega vie ne postoje, a ni brige koje nastaju na
osnovu predodbe podruja ni-predoavanja-ni-nepredoavanja.
Jedina briga koja preostaje ograniena je na ovo tijelo iji ivot
zavisi od est podruja osjetilnosti.42 Ovako usmjereno predoa41
Izraz ittam oznaava izrazito intelektualnu svijest ("miljenje"), dok bi se eto, u prethodnoj reenici, mogao moda specifinije prevesti i sa "ud".
42
Aristotel u knjizi De sensu raspravlja o problemu "koordinacije
pet osjetila i etiri elementa" fizike tvari (437a i d). Radi se o
staroj indoiranskoj mitolokoj teoriji sikustva (iji mitoloki
karakter u modernoj filosofiji -- kod Humea i Kanta -- razotkrivaju tek M. Weber i M. Scheler), na osnovu kulta "elemenata"
35
vanje ne ukljuuje nita (sunnam) od predodbe podruja ni-ega

(akinannam), a ni od predodbe podruja ni-predoavanja-ninepredoavanja. Neponiteno (asunnatam) je samo ovo tijelo iji
ivot zavisi od est podruja osjetnosti.
8. I dok tako vie ne obraa panju ni na predodbu podruja ni-ega, a ni na predodbu podruja ni-predoavanja-ninepredoavanja, nego na osnovu sabranosti duha bez obiljeja
odrava jedinstvo panje i tom sabranou bez obiljeja proimlje, bistri, stiava i oslobaa duh, isposnik spoznaje: Ova je sabranost duha bez obiljeja vrsto utemeljena i proniknuta. Pa ipak
je i sve ono to je vrsto utemeljeno i proniknuto tek nepostojana
i prolazna pojava. -- Ko je i to spoznao i uvidjeo, tome se duh
oslobaa taloga strasti, taloga bivstvovanja, taloga neznanja. U
osloboenome se spoznaja osloboenja oituje ovako: Iscrpljeno
je raanje, iivljen je asketski ivot, uinjeno je ta je trebalo
uiniti, tako da vie nita ne preostaje. Brige koje potjeu iz talokao "bogova" (deva), a osjetila kao njihovih "moi" (indriyam).
Taj je kult materije u Iranu dokinuo Zarathutra. Dok je ista teorija doprla do Kine, ve se toliko degenerisala da je problem o
kojem raspravlja Aristotel rijeen tako da je u listu tvarnih elemenata ukljueno i "drvo". U indijskim sistemima samkya i vaiesika raspravljaju se isti problemi na istom nivou teorijske apstrakcije kao kod Aristotela. Buddho je "naunu" (lokayatam)
osnovu te analitike teorije iskustva preuzeo vjerovatno od aina.
-- U vezi sa istom teorijom Aristotel smatra u De anima (424b)
da "uz ovih pet nabrojanih osjetila ne postoji jo i esto" (razum).
I spomenuti indijski sistemi zastupaju uglavnom isto stanovite
na srodnim pretpostavkama o funkcijama "due" kao i Aristotel.
Buddho, meutim, odbijajui pretpostavku due u svim njenim
oblicima [atta, brahmanska pretpostavka; ivo, ainska pretpostavka; puggalo, opa 'psiholoka' (karakteroloka) pretpostavka],
odbija i aristotelovsko rjeenje i zastupa suprotnu alterantivu o
razumu (mano, lat. mens) kao "estom osjetilu". O toj mogunosti raspravlja, ali je odbija, i Aristotel. Ipak se Aristotelova teorija
o dui kao "entelehiji" najvie pribliava Buddhinoj koncepciji
funkcionalne "psihologije bez due", samo to zbog nedostatka
adekvatne pretpostavke ne moe dosei tako jednoznanu odreenost kao Buddhina. (Usp. De anima, 413a-414b, 246b.)
36
ga strasti vie ne postoje, a ni brige koje potjeu iz taloga bivstvovanjai i iz taloga neznanja. Briga koja jo preostaje ograniena je na ovo tijelo iji ivot zavisi od est podruja osjetnosti. -I spoznaje da mu tako usmjereno predoavanje ne iskljuuje nita
od taloga strasti, ni od taloga bivstvovanja, ni od taloga neznanja.
Neponiteno je samo ovo tjelo iji ivot zavisi od est podruja
osjetnosti. Tako za ono to nije tu uvia: To nije nita. Preostaje ono to je tu. -- I spoznaje: Budui da je ovo, onda je i ono.43
-- Takav je, Anando, njegov adekvatni, nesmetani, proieni
pristup nitavilu.
Svi asketi i brahmani, Anando, koji su u dalekoj prolosti
dosegli potpuno isto konano nitavilo (sunnata) i odrali se u
njemu, dosegli su upravo to postpuno isto i konano nitavilo i
odrali se u njemu. I u budunosti -- kao i u sadanjosti -- isto e
tako svi asketi i brahmani koji dosegnu potpuno isto konano
nitavilo i odre se u njemu, dosei upravo to potpuno isto
konano nitavilo i odrati se u njemu. Zato i vi, Anando, treba
da nastojite da dosegnete to potpuno isto konano nitavilo i da
se odrite u njemu."
Tako je rekao Blaeni. A redovnik Anando je radosno
prihvatio njegov govor.
43
Buddhina prvobitna formulacija zakona uzronosti, razraena

je dalje u formuli o "uslovljenom nastanku" (patia-samuppado)
kao princip procesnog miljenja koje iskljuuje "pretpostavku
supstancije" i pretpostavku "prvog uzroka".
37
Savremeni komentari i uputstva
Re meditacija se danas esto koristi i pokriva itav spektar razliitih praksi. U budizmu ona oznaava dve vrste meditacije - jedna se zove samatha, a druga vipassana. Samatha meditacija je koncentrisanje uma na jedan objekat, umesto da mu
dopustimo da slobodno luta. Odabiramo objekat kao dah i svu
panju usmeravamo na oseaj strujanja vazduha pri udahu i izdahu. Postepeno kroz ovu praksu poinjete da oseate smirenost
uma, jer uklanjate sve druge podraaje koji dolaze kroz ula.
Objekti koje koristite sa smirenje jesu smirujui (ako to
uopte treba isticati!). Ako hoete uzbuen um, onda idite negde
gde je uzbudljivo, a ne u budistiki manastir, u disko na primer!... Lako je koncentrisati se na uzbuenje, zar ne? Vibracije
su tako snane da vas uvuku u sebe. Idete u bioskop i ako je film
zaista uzbudljiv, on vas potpuno opini. Ne treba da uloite
nimalo napora da biste gledali neto to je uzbudljivo, romantino ili pustolovno. Ali ako nemate naviku, posmatranje smirujuih
objekta moe biti strano dosadno. ta je dosadnije od posmatranja sopstvenog daha, ako ste se navikli na neke uzbudljivije stvari? Zato, da biste razvili jednu takvu sposobnost, morate da uloite napor, jer dah nije zanimljiv, ni romantian, ni pustolovan, niti
svetlucav -- on je jednostavno takav kakav jeste. I treba vam
dosta napora, jer nemate nikakvu stimulaciju spolja.
Kod ove meditacije ne pokuavate da stvorite nekakvu
sliku, ve samo da se skoncentriete na uobiajeni oseaj svoga
tela kakav imate upravo sada: da zaustavite i odrite svoju panju
na disanju. Kada to inite, dah postaje sve rafiniraniji i vi se smirujete... Znam ljude kojima je propisana samatha meditacija za
sniavanje krvnog pritiska, poto smiruje srce.
Dakle, ovo je praksa smirivanja. Moete odabrati i druge
objekte da se na njih koncentriete, da vebate odravanje panje
38
sve dok u njih ne utonete ili postanete jedno sa odabranim objektom. Zapravo. oseate jedinstvo sa objektom na koji ste se koncentrisali i to je ono to nazivamo zadubljenjem.
Drugi nain vebanja jeste vipassana ili "meditacija uvida". Sa meditacijom uvida otvarate um za sve, ne birate neki
poseban objekat da se na njega koncentriete ili udubite u njega,
ve posmatrate da biste razumeli kako se stvari odvijaju. A ono
to moemo videti o tome kako se stvari odvijaju jeste da je svako ulno iskustvo prolazno. Sve to vidite, ujete, pomiriite,
okusite, dodirnete; sva mentalna stanja - vaa oseanja, seanja i
misli - jesu promenljiva stanja uma, koja nastaju i nestaju. U
vipassani uzimamo ovu karakteristiku prolaznosti (ili promene)
kao nain gledanja na svako ulno iskustvo koje se javi tokom
sedenja.
To nije neki filozofski stav ili verovanje u odreenu
budistiku teoriju: prolaznost upoznajemo otvarajui svoj um da
je posmatra i bude svestan onoga to jeste. Ne radi se ovde o
analiziranju stvari, uz pretpostavku da bi stvari trebalo da budu
ovakve ili onakve, iako nisu, pokuavajui zatim da otkrijemo
zato stvari nisu onakve kakve mi mislimo da bi trebalo da budu.
Vebajui uvid mi ne pokuavamo da analiziramo sebe, ak ni da
neto promenimo kako bi se poklopilo sa naim eljama. Tokom
ove vebe mi samo strpljivo posmatramo kako sve to nastane
takoe i nestaje, bilo da je mentalnog ili fizikog porekla. To
dakle ukljuuje same organe ula, objekte ula, kao i svest koja
se javlja pri kontaktu ovo dvoje. Tu su takoe mentalna stanja
svianja ili nesvianja u odnosu na ono to vidimo, miriemo,
okusimo, osetimo ili dodirnemo, imena koja svemu tome dajemo;
i ideje, rei i pojmove koje stvaramo oko ulnih iskustava. Dobar
deo naeg ivota zasnovan je na pogrenim pretpostavkama, zasnovanim na nerazumevanju i nedovoljnom istraivanju onoga to
jeste. Zato ivot za nekog ko nije probuen i svestan obino postaje deprimirajui ili zbunjujui, pogotovo kada naiu razoarenja i nesree. Tada postajemo svime time preplavljeni, jer nismo
posmatrali stvari onakve kakve jesu.
U budizmu koristimo re Dhamma, ili Dharma, koja
znai "ono to jeste", "prirodni zakon". Kada posmatramo i "praktikujemo Dhammu", mi svoj um otvaramo za stvari kakve jesu.
Na taj nain vie ne reagujemo slepo na iskustva svojih ula, ve
39
ih razumemo, i kroz to razumevanje prestajemo da se dalje za

njih vezujemo. Poinjemo sami sebe da oslobaamo toga da
budemo preplavljeni, zaslepljeni ili zavedeni spoljanjou stvari.
Dakle biti svestan i probuen nije stvar postajanja ve bivanja
takvim. Dakle, posmatramo stvari kakve jesu sada, umesto da
radimo neto sada kako bismo postali svesni u budunosti. Posmatramo telo kakvo jeste, sedei ovde. Ono itavo pripada prirodi, zar ne? Ljudsko telo pripada zemlji, potrebno mu je da ga u
ivotu odravaju stvari koje potiu od te zemlje. Ne moete iveti samo od vazduha ili pokuati da uvezete hranu sa Marsa i
Venere. Morate jesti ono to ivi i raste na ovoj Zemlji. Kada telo
umre, ono se vraa zemlji, trune i raspada se, postaje ponovo isto
to i zemlja. Ono sledi zakone prirode, stvaranja i unitavanja,
raanja i umiranja. Nita to je roeno ne ostaje veno u jednom
stanju, ono raste, stari i zatim umire. Sve stvari u prirodi, ak i
sam univerzum, imaju svoj ivotni vek, roenje i smrt, poetak i
kraj. Sve to opaamo i pojmimo menja se, nepostojano je. Zato
vas nikada ne moe trajno zadovoljiti.
U praktikovanju Dhamme mi takoe posmatramo ovu
nemogunost zadovoljavanja ulnog iskustva. Uoite samo u
sopstvenom ivotu da uvek kada oekujete da vas zadovolje
objekti ula ili iskustva, to moe biti jedino privremeno, trenutno
oseanje sree - a onda se menja. Razlog je u tome da ne postoji
taka u ulnoj svesti koja ima kvalitet ili sutinu trajnosti. Zato je
iskustvo ula uvek promenljivo i iz neznanja i nerazumevanja mi
obino od njega oekujemo vie nego to moe da nam da. Skloni smo da zahtevamo, oekujemo i stvaramo razne vrste stvari,
da bi potom bili samo uasno razoarani, oajni, ispunjeni tugom
i strahom. Upravo nas ta oekivanja dovode do oaja, patnje,
tuge i alosti, naricanja, starosti, bolesti i smrti.
A kako moemo istraiti svest nastalu na osnovu ula?
Um moe misliti u apstrakcijama, moe stvoriti najraznovrsnije
ideje i slike, moe stvari uiniti vrlo suptilnim ili vrlo grubim.
Postoji itava lepeza mogunosti od vrlo suptilnih stanja najvie
sree i ekstaze do veoma grubih stanja patnje: od neba do pakla,
mogli bismo slikovito rei. Ali ne postoji veni pakao, ni veni
raj, zapravo ne moe se uoiti ili zamisliti nijedno veno stanje.
Tokom meditacije, kada jednom ponemo da uviamo ogranienja, nepouzdanost, promenljivost svih ulnih iskustava, poinjete
40
isto tako da shvatate da ona ne pripadaju vama, nisu vaa, da

su ona anatta, bez sopstva. Ovo je sutina znaenja kljunog
pojma u budizmu, anatta: nije nae (svojstvo). Pogreno je
naglaavati ovaj pojam kao 'bez due'. Odatle potie negativna
konotacija i zlonamerna kritika budizma da je 'religija bez due'.
Uviajui to, poinjemo da se oslobaamo identifikacije
sa ulnim stanjima. I ovo inimo ne kroz averziju prema njima,
ve kroz razumevanje ta su ona zapravo. To je istina koju treba
razumeti, ne verovanje. Anatta nije neko budistiko verovanje,
ve stvarni uvid. No, ukoliko nikada u ivotu niste odvojili vreme za pokuaj da ovo istraite i razumete, verovatno ete itav
ivot provesti voeni pretpostavkom da vi jeste vae telo. Ako
moda u nekom trenutku i pomislite: "Hm, ja nisam isto to i
moje telo", poto ste proitali neku nadahnutu pesmu ili filozofsku raspravu. Moete pomisliti kako je to dobra ideja da mi nismo isto to i nae telo, ali vi to zapravo niste jasno shvatili. Iako
e neki ljudi, intelektualci i slini, rei: "Mi nismo ovo telo, ovo
telo nije moje sopstvo", to je lako rei, ali zaista to znati jeste
neto sasvim drugo. Kroz ovu praksu meditacije, kroz istraivanje i razumevanje stvari kakve one zaista jesu, poinjemo sebe da
oslobaamo vezanosti. Kada vie ne oekujemo ili zahtevamo,
tada naravno ne oseamo neizbeno oajanje, tugu i bol kada ne
dobijemo ono to elimo. Dakle, to je cilj - nibbana ili stanje u
kojem ne poseemo za bilo kojim fenomenom koji ima svoj
poetak i kraj i koji nije nae sutinsko svojstvo. Kada napustimo
ovu prikrivenu i naviknutu vezanost za ono to se raa i umire, i
to nam nije svojstveno, tek tada stupamo u podruje besmrtnosti.
41
Aan a
Ispravno vebanje - neprekidno vebanje

U Wat Wana Potiyahnu 44 je sigurno sasvim mirno, ali to
nita ne znai ukoliko nai umovi nisu smireni. Sva mesta su
mirna. To to se neka ine uznemiravajuim jeste zbog naih
misli. Pa ipak, tiho mesto moe nekom pomoi da se smiri, pruanjem anse za vebanje i samim tim za usklaivanje sa okolnom tiinom. Trebalo bi svi da budete svesni da je ovo vebanje
teko.
Vebati druge stvari nije tako teko, lako je, ali ljudski
um je teko obuiti. I Buda je vebao svoj um. Um je jako vaan.
Sve unutar ovog sklopa telo-um povezuje se u umu. Oi, ui, nos,
jezik i telo primaju nadraaje i alju ih u um, koji nadgleda sve
druge ulne organe. Zato je vano da se um uvebava. Ukoliko je
um dobro uveban svi problemi nestaju. Ukoliko problemi jo
postoje, to je zato to um jo sumnja, to ne spoznaje u saglasnosti sa istinom. Zbog toga postoje problemi.
Otuda, budite svesni da ste svi vi ovde doli potpuno
spremni za vebanje Dhamme. Bilo da stojite, hodate, sedite ili
leite, orue koje vam je potrebno za vebanje vam je uvek dostupno, bilo gde da ste. Ono je ovde, isto kao i Dhamma. Dhamma
je neto ega svuda ima u izobilju. Ba ovde, na zemlji, ili u vodi
.... bilo gde... Dhamma je uvek ovde. Dhamma je savrena i potpuna, ali nae vebanje je ono koje jo nije potpuno.
Uzvieni, potpuno prosvetljeni Buddha je poduavao
nainu koji svi mi moemo vebati i upoznavati Dhammu. To
nije neto veliko, malo je, ali ispravno. Na primer, pogledajte
kosu. Ukoliko poznajemo makar i jednu vlas kose, tada poznajemo svaku vlas, kako svoju tako i drugih. Znamo da su one jednostavno kosa. Poznavajui jednu vlas kose, mi ih poznajemo
sve.
Ili uzmimo ljude. Ukoliko vidimo pravu prirodu stanja u
nama tada takoe poznajmo sve druge ljude u svetu, zato to su
44
Jedan od mnogih manastirskih ogranaka Aan aovog glavnog

manastira, Wat Pa Pong.
42
svi ljudi isti. Takva je i Dhamma. Ona je mala stvar, a istovremeno je i velika. Videti istinu jednog stanja znai videti istinu
svih stanja. Kada poznajemo istinu onakvom kakva ona jeste, svi
problemi se zavravaju.
Pa ipak, vebanje je teko. Zato je teko? Teko je zbog
udnje, tanhe. Ukoliko ne eli tada ne veba. Ali ukoliko
veba voen udnjom, nee videti Dhammu. Razmislite o
tome, svi. Ukoliko ne elite da vebate ne moete da vebate.
Morate prvo da elite da vebate pre nego to stvarno ponete da
vebate. Bilo da koraate napred, ili nazad, susretaete udnju.
Zbog ovoga su uitelji u prolosti rekli da je ovo vebanje neto
to je uasno teko.
Ne vidite Dhammu zbog elje. Nekada je elja vrlo snana, elite da vidite Dhammu smesta, ali Dhamma nije va um -va um jo nije Dhamma. Dhamma je jedno, a um je drugo. Nije
da sve to vi volite jeste Dhamma, a sve to ne volite nije. Tako
stvari ne stoje.
U stvari na um je, jednostavno, stanje Prirode, kao i
drvo u umi. Ukoliko elite dasku ili gredu oni moraju poticati od
drveta, ali drvo je i dalje drvo. Ono jo nije daska ili greda. Pre
nego to bi nam zaista moglo biti od koristi, moramo uzeti to
drvo i obraditi ga u dasku ili gredu. To je i dalje isto drvo, ali
transformisano u neto drugo. U osnovi to je samo drvo, stanje
prirode. Ali u svom sirovom stanju ono nije od velike koristi
onima kojima je potrebna drvena graa. I na um je ovakav. On
je stanje Prirode. Kao takav on opaa misli, deli ih na lepe i rune i tako dalje.
Ovakav um mora biti dalje obuavan. Ne moemo ga
ostaviti da bude takav kakav je. On je stanje Prirode... Obuite ga
da shvati da on jeste stanje prirode. Razvijajte Prirodu tako da
moe da odgovara naim potrebama, to je Dhamma. Dhamma je
neto to se mora vebati i ostvariti iznutra.
Ukoliko ne vebate neete znati. Iskreno govorei, neete spoznati Dhammu samo itajui o njoj ili prouavajui je. Ili
ukoliko je poznajete vae znanje je i dalje nepotpuno. Na primer,
ova pljuvaonica. Svi znaju da je to pljuvaonica, ali ne znaju u
potpunosti pljuvaonicu. Zato je potpuno ne znaju? Ukoliko
nazovem ovu pljuvaonicu tiganjem, ta ete vi rei? Pretpostavite
da svaki put kada je traim kaem: Molim te donesi taj tiganj
43
ovde - ovo bi vas zbunilo. Zato? Zato to vi u potpunosti ne

znate pljuvaonicu. Kada biste znali tada ne bi bilo problema.
Jednostavno biste pokupili predmet i dodali mi ga, zato to u
stvari i nema nikakve pljuvaonice. Razumete li? Ovo je pljuvaonica samo zahvaljujui konvenciji. Konvencija je prihvaena
irom zemlje, tako da je ovo pljuvaonica. Ali ne postoji neka
stvarna pljuvaonica. Ukoliko neko eli da ovo nazove tiganjem, ono moe biti i tiganj. Moe biti bilo ta, u zavisnosti od
toga kako ga nazovemo. To se zove pojam. Ukoliko zaista
znamo pljuvaonicu, ak i ukoliko je neko naziva tiganjem, nema
problema. Kako god da je drugi nazovu, mi nismo zbunjeni zato
to nismo slepi za njenu pravu prirodu. Tako se poznaje i
Dhamma.
Sada se vratimo nama samima. Pretpostavimo da nam
neko kae, Ti si lud!", ili, Ti si glup, na primer. Iako mislite
da to nije istina, neete se oseati prijatno. Sve postaje teko
zbog naih ambicija da imamo i da postignemo. Zbog ovih elja
da dobijemo i budemo, zato to ne znamo u saglasju sa istinom,
mi nismo zadovoljni. Ukoliko znamo Dhammu, prosvetljeni smo
Dhammom, pohlepa, odbojnost i iluzija nestaju. Kada razumemo
kako stvari zaista stoje, ne postoji nita na emu bi se te tri negativnosti zasnovale.
Zato je ovo vebanje tako teko i naporno? Zbog elja.
im sednemo da meditiramo, elimo da postanemo smireni. Da
nismo eleli da naemo mir, ne bismo ni seli, ne bismo ni vebali. im sednemo elimo da mir odmah bude tu, ali elja da um
bude miran stvara zbunjenost i mi oseamo nemir. Tako stoje
stvari. Zato Buddha kae, Ne govorite iz elje, ne sedajte iz
elje, ne hodajte iz elje... ta god da radite, ne radite to sa
eljom." elja znai eleti neto. Ukoliko neto ne elite neete
to ni raditi. Ukoliko nae vebanje doe do ove take moemo
postati poprilino obeshrabreni. Kako da vebamo? Tek to sednemo, u umu je elja.
To je zbog toga to je nae telo i um teko posmatrati.
Ukoliko oni nisu nai ili ne pripadaju nama, kome pripadaju?
Teko je razluiti ove stvari, moramo se osloniti na mudrost.
Buddha kae da moramo vebati naputajui stvari, zar ne?
Ako napustimo, tada ni ne vebamo, zar ne? Zato to smo napustili...
44
Pretpostavimo da smo otili na pijacu da kupimo kokos, i

dok ga nosimo neko upita:
"Zato ste kupili taj kokos?"
"Kupio sam ga za jelo."
"A hoete li da pojedete i ljusku?"
"Ne."
"Ne verujem vam. Ako ne elite da pojedete ljuske, zato
ste onda kupili i nju?"
ta ete rei? Kako ete odgovoriti na ovakvo pitanje?
Mi vebamo sa eljom. Da nije u nama bilo elje, ne bismo ni
vebali. Vebanje sa eljom je tanha. Znate, razmiljanje na ovaj
nain moe da donese mudrost. Na primer, ovi kokosi: da li ete
da pojedete i ljuske? Naravno da neete. Zato ste ih onda uzeli?
Zato to jo nije dolo vreme da ih bacite. One su korisne za
dranje unutranjosti kokosa. Ukoliko, nakon to ste pojeli
kokos, bacite ljuske, nema problema.
Nae vebanje je ovakvo. Buddha je rekao: Ne postupajte voeni eljom, ne govorite iz elje, ne jedite iz elje." Bilo
da stojite, hodate, sedite ili leite... bilo ta da inite... ne inite to
iz elje. To znai radite to ne vezujui se. Kao i kod kupovine
kokosa na pijaci. Neemo pojesti ljuske, ali jo nije vreme da ih
bacimo. Prvo ih zadrimo. Ovakvo je i vebanje. Pojam i transcendencija 45 su koegzistentni, kao i kokos. Sr i ljuska su zajedno. Kada ih kupujemo, kupujemo ih zajedno. Ukoliko neko eli
da nas optui da jedemo kokosove ljuske to je njegov problem,
mi znamo ta radimo.
Mudrost je neto to svako od nas pronalazi za sebe. Da
bismo je pronali, ne treba da se kreemo ni brzo ni sporo. ta
treba da uradimo? Treba da odemo tamo gde nema ni brzine ni
sporosti. Brzina ili sporost nisu pravi nain.
Ali svi smo mi nestrpljivi, svi smo u urbi. im neto
ponemo, ve elimo da odjurimo do kraja, ne elimo da kasnimo. elimo da uspemo. Kada doe do popravljanja sopstvenih
umova, neki ljudi odlaze predaleko... Oni zapale mirisni tapi,
zauzmu poloaj i zavetuju se: Sve dok tapi potpuno ne izgori,
45
Pojam (sammuti) odgovara pretpostavljenoj ili privremenoj

stvarnosti, dok transcendencija (vimutti) odgovara osloboenju
od nje same ili njene iluzije.
45
neu ustati sa ovoga mesta, ak i ako se slomim ili umrem, nema

veze... Umreu sedei. Donevi takav zavet, oni sednu. I im
sednu Marine 46 horde ih napadnu sa svih strana. Sede samo trenutak i ve misle da je tapi sigurno izgoreo. Otvore oi i ...
Oh, jo je jako mnogo vremena preostalo!".
Stisnu zube i sede jo malo, oseajui vrelinu, uzbuenje,
rastreenost i zbunjenost... Dostigavi taku sloma, misle: Mora
da je do sada izgoreo ... Ponovo provire... O, ne! Nije jo ni do
pola!"
Jo dva ili tri puta ovo ponove i poto jo nije kraj, odustaju, dignu ruke od svega i ponu da mrze sami sebe. Tako sam
glup, tako beznadean!" Sede i mrze sebe, oseajui se kao izgubljen sluaj. Ovo samo daje snagu frustracijama i preprekama.
Zove se prepreka ljutnje. Ne mogu da krive druge, pa zato krive
sebe. Zbog ega? Zbog elje.
U stvari, nije neophodno da se prolazi kroz sve ovo.
Koncentrisati se znai koncentrisati se ne vezujui se, a ne koncentrisati sebe vezujui sebe u vor.
Ali moda itamo spise, o Budinom ivotu, kako je seo
pod bodhi drvo i reio: Sve dok ne dostignem najvie prosvetljenje neu ustati sa ovog mesta, pa ak i ako mi se krv sasui u
ilama."
Kad proitate ovo u knjigama moda vam padne na um
da pokuate neto slino. Da uradite isto kao Buda. Ali niste
razmotrili da su vaa kola samo mala kola. Budina kola su bila
zaista ogromna, on je mogao sve postii u jednom pokuaju.
Samo sa svojim siunim, malenim kolima, kako je mogue da
sve postignete odjednom? To je potpuno druga pria.
Zato razmiljamo na taj nain? Zato to smo previe
ekstremni. Ponekad idemo prenisko, a ponekad previsoko. Taku
balansa je teko pronai.
Sada govorim iz svog iskustva. U prolosti moje vebanje bilo je ovakvo. Vebanje sa ciljem da se prevazie elja...
Ako ne elimo, moemo li da vebamo? Tu sam se zaglavio. Ali
vebati sa eljom je patnja. Nisam znao ta da radim, bio sam
zbunjen. Tada sam shvatio da je neprekidno vebanje vrlo vana
46
Mara je budistika personifikacija zla, iskuavalac, sila koja se

suprostavlja bilo kakvom pokuaju razvoja dobrote i vrline.
46
stvar. Mora se vebati konstantno. Ovo se zove vebanje koje je

dosledno u svim poloajima. Usavravajte vebanje, ne dopustite da se pretvori u potpunu katastrofu. Vebanje je jedno, a
katastrofa drugo.47 Veina ljudi obino stvara katastrofu. Kada se
oseaju lenjim, oni se ne optereuju vebanjem, jedino vebaju
kada se oseaju punim energije. Ovako sam i ja radio.
Pitate se sada, da li je ovo ispravno? Vebati kada se
ovako oseate, a ne vebati kada ne: da li je ovo u saglasnosti sa
Dhammom? Da li je pravilno? Da li je u skladu sa Uenjem?
Upravo to je ono to vebanje ini nestalnim.
Bilo da se dobro oseate ili ne, trebate da vebate na isti
nain: tome je Buda uio. Veina ljudi eka da bude raspoloena
za vebanje; kada nisu raspoloeni, onda se ne zamaraju. Na
kraju tako i zavre. To se zove katastrofa, a ne vebanje. U
pravom vebanju, bilo da si sretan ili neraspoloen, ti veba;
bilo da je teko ili lako, ti veba; bilo da je vrue ili hladno, ti
veba. Sasvim jednostavno. U pravom vebanju, bilo da stoji,
hoda, sedi ili lei, mora imati nameru da postojano nastavi
vebanje, inei svoj sati (panju) konstantnim u svim poloajima.
Na prvi pogled se ini da bi trebao da stoji jednako
koliko i hoda, da hoda jednako koliko i sedi, da sedi jednako
koliko i lei... Pokuao sam, ali nisam to mogao da uradim.
Ukoliko meditant hoe svoje stajanje, hodanje, sedenje i leanje
uini jednakim, koliko li e dana uspeti to da izdri? Stajati pet
minuta, sedeti pet minuta, leati pet minuta... Nisam to mogao
dugo da radim. Tako sam seo i jo malo porazmislio o svemu.
ta sve ovo znai? Ljudi u ovom svetu ne mogu ovako da vebaju!"
Tada sam shvatio... O, to nije tano, to ne moe biti
tano zato to je nemogue. Stajanje, hodanje, sedenje, leanje...
sve ih uini konstantnim. Uiniti poloaje konstantnim na nain
kako je objanjeno u knjigama je nemogue."
Ali je mogue sledee: um... samo posmatraj um. Mogue je da ima sati- panju, sampajau - samosvest i pau sveobuhvatnu mudrost. To moemo da uradimo. To je neto to
47
Ovo je igra rei "phadtibut" (vebanje) i "wibut" (katastrofa)

izgubljena u prevoenju
47
je stvarno vredno vebanja. To znai da dok stojimo imamo sati,

dok hodamo imamo sati, dok sedimo imamo sati, dok leimo
imamo sati - neprekidno. Ovo jeste mogue. Okreemo svesnost
ka naem stajanju, hodanju, sedenju, leanju -- ka svim poloajima.
Kada je um ovako uveban, stalno e sebe podseati
reju Buddho, Buddho, Buddho... to je znanje. Znanje ega?
Znanje ta je dobro, a ta loe u svakom trenutku. Da, to je
mogue. Ovo je zapoinjanje prave prakse. to znai, bilo da
stojimo, hodamo, sedimo ili leimo postoji nepomuen sati.
Tada treba da razumete ona stanja koja treba naputati i
ona koja treba razvijati. Poznajete sreu, poznajete nesreu. Kada
poznajete sreu i nesreu va um e se smiriti na taki koja je
slobodna i od sree i od nesree. Srea je meki put, amasukha
llikanuyogo. Nesrea je kruti put, attakilamathanuyogo.48 Ukoliko poznajemo ova dva ekstrema, odbaciemo ih. Znamo kada
um stremi bilo radosti ili nesrei, i tada ga zaustavljamo, ne
doputamo mu da se prepusti. Imamo ovu vrstu opreznosti, sledimo jedini put, jedinstvenu Dhammu. Predani smo opreznosti,
ne doputamo umu da sledi svoje sklonosti.
Ali u vaem vebanju se sve to i ne odvija ba tako, zar
ne? Vi sledite svoje elje. Ukoliko pratite svoje elje sve je jednostavno, zar ne? Ali to je spokojstvo koje prouzrokuje patnju,
kao to se neko ne eli da radi. Odmara se, ali kada doe vreme
za jelo, nema ga. Tako to ide.
Tako sam se u prolosti borio sa mnogim stranama Budinog uenja, ali nisam mogao da ga pobedim. Sada ga prihvatam.
Prihvatam da su mnoga uenja Budina potpuno ispravna, uzeo
sam ta uenja i koristio ih da obuavam i sebe i druge.
Vebanje koje je vano jeste patipada. ta je patipada?
Jednostavno, ona je sve nae razliite aktivnosti, stajanje, hodanje, sedenje, leanje i sve ostalo. Ovo je patipada tela. A sada
patipada uma: koliko puta ste se danas oseali loe? Koliko ste
se puta oseali odlino? Da li je bilo uopte uoljivih oseanja?
Moramo upoznati sebe na ovaj nain. Zapazivi ta oseanja,
48
Ovo dva ekstrema je Buda opisao kao pogrena u svom prvom

govoru. Oni se obino prevode kao "preputanje ulnim zadovoljstvima" i "samoumrtvljavanje".
48
moemo li da ih ostavimo? Koje god jo uvek ne moemo da

ostavimo, moramo sa njim da radimo. Kada vidimo da jo uvek
ne moemo da ostavimo neko specifino oseanje, moramo ga
uzeti i ispitati mudrou. Razumeti ga. Raditi sa njim. To je vebanje. Na primer, kada se osea to energino, vebajte, ali i onda
kada se oseate lenjo pokuajte da nastavite vebanje. Ako ne
moete da nastavite punom snagom, pokuajte bar sa pola.
Nemojte da potroite dan zbog lenjosti i nevebanja. To vodi u
katastrofu, to nije put oplemenjivanja.
ujem da ljudi govore:
Oh, mi je stvarno bilo loe."
Kako to?"
Bio sam bolestan cele godine. Nisam uopte mogao da
vebam."
O! Ako ne vebaju kada je smrt blizu, pa kada e uopte
vebati? Ne, oni se zaborave u radosti. A ako pate opet ne vebaju, zaborave se u bolu. Ne znam kada ljudi misle da vebaju! Oni
samo mogu da vide da su bolesni, da pate, da su skoro mrtvi
zbog groznice... Tako je, gde je teko tu je i vebanje. Kada se
ljudi oseaju sretnima samo to im je u glavama i oni postanu
razmetljivi i sujetni.
Moramo da negujemo nae vebanje. Znai, bilo da ste
sretni ili nesretni, morate isto da vebate. Ako se oseate dobro
treba da vebate, a ako se oseate loe treba opet da vebate. Oni
koji misle: Ove godine nisam mogao uopte da vebam, bio sam
bolestan sve vreme... kada se oseaju dobro, oni samo hodaju
naokolo pevajui pesme. Ovo je pogreno, a ne ispravno miljenje. To je razlog zbog koga su svi uitelji iz prolosti neprekidno
vebali svoje srce. Ako stvari idu u pogrenom smeru, pustimo ih
da budu u telu, a ne u umu.
U mome vebanju bilo je trenutaka, nakon vebanja od
oko pet godina, kada sam oseao da je ivot sa drugima prepreka.
Seo bih u svoju kuti, pokuavao da meditiram, a ljudi su neprekidno dolazili na razgovor, uznemiravajui me. Pobegao sam da
bih iveo sam. Mislio sam da ne mogu vebati sa tim ljudima to
me uznemiravaju. Bilo mi je dosta, pa sam otiao u mali, osamljeni manastir u umi, blizu jednog seoceta. Bio sam tamo sam,
nisam priao ni sam kim - zato to i nije bilo nikoga sa kim bi se
moglo priati.
49
Nakon to sam tamo proveo oko petnaest dana javila se

misao: Hmm. Bilo bi dobro imati iskuenika ili pa-kowa 49 ovde
sa mnom. Mogao bi mi pomoi oko nekih malih poslova." Znao
sam da e se takva misao javiti, i naravno, pojavila se!
Hej! Zaista si karakter! Rekao si da ti je dosta tvojih
prijatelja, dosta monaha i iskuenika, a sada eli iskuenika. ta
je to?"
Ne, kae, ja elim dobrog iskuenika."
Aha! Gde su svi ti dobri ljudi, moe li da nae nekoga? Gde e da pronae dobru osobu? U celom manastiru bili su
samo loi ljudi. Ti mora da si bio jedina dobra osoba, kada si
tako pobegao!"
.... Mora da ih ovako prati, da prati delove sopstvenih
misli sve dok ne uvidi....
Hmm. Ovo je vano. Gde se dobra osoba moe pronai.
Ne postoje dobri ljudi, mora da dobrotu potrai negde drugde,
mora da pogleda unutar sebe. Ukoliko si tu dobar, tada gde god
ode bie dobro. Bilo da te drugi kritikuju ili pohvaljuju, i dalje si
dobar. Ukoliko nisi dobar, tada kada te drugi kritikuju, pobesni,
a kada te hvale, prijatno ti je."
U to vreme sam razmiljao o ovome i shvatio sam, od
tada pa sve do danas. Dobrota se mora potraiti unutra. im sam
ovo shvatio elja za beanjem je nestala. Kasnije, kada god bi mi
se javila ta elja, putao sam je da proe.
Kada god bi se javila bio sam je svestan i zadravao sam
svoju svesnost na njoj. Tako sam imao vrstu osnovu. Bilo gde
da sam iveo, bilo da su me ljudi osuivali ili ta drugo govorili,
razmiljao sam kako sutina nije u tome da li su oni dobri ili loi.
Dobro ili zlo mora biti vieno unutar nas samih. Kakvi god da su
drugi ljudi, to je njihova briga.
Nemojte da razmiljate: O, danas je prevrue, ili
Danas je prehladno, ili Danas je...". Kakav god da je dan on je
jednostavno takav. Zaista vi samo krivite vreme za sopstvenu
49
Pa - kow: kandidat osam pravila, koji esto ivi sa bhikhuima

poboljavajui sopstvenu meditativnu praksu, a pomae im u
odreenim poslovima koji su Vinaya pitakom zabranjeni za
bhikkhue.
50
lenjost. Moramo da vidimo Dhammu unutar nas, da tu postoji

pouzdani mir.
Za sve vas koji ste doli da vebate ovde, ak iako je to
samo na nekoliko dana, mnoge stvari e se desiti. Mogu nastati
mnoge stvari kojih niste ni svesni. Moda ispravno razmiljanje,
moda pogreno... mnogo, mnogo stvari.... Zato kaem da je ovo
vebanje teko.
Ako neki od vas postignu izvestan mir kada sednu da
meditiraju, ne urite da estitate sami sebi. Takoe, ukoliko postoji zbunjenost, ne optuujte sebe. Ako se stvari ine dobrima ne
radujte im se, a ako su loe nemojte da ih odbacujete. Samo ih
posmatrajte, gledajte ta je to to imate. Samo posmatrajte, ne
optereujte se suenjem. Ako su dobre, ne vezujte se brzo za
njih, ako su loe, ne lepite se za njih. I dobro i loe mogu da povrede, zato se ne vezujte odmah za njih.
Vebanje jeste da jednostavno sednete, sednete i posmatrate sve ovo. Nemojte da samo hvalite va um ili samo da ga
osuujete, shvatite pravo vreme za ove stvari. Kada je vreme za
estitanje onda estitajte, ali samo malo - ne preterujte. Kao i sa
vaspitavanjem deteta - ponekad morate da ga malo udarite. U
naem vebanju ponekad moramo da kaznimo sami sebe, ali ne
kanjavajte se non-stop. Ukoliko se stalno kanjavate, zaas ete
se okrenuti neem prijatnijem. Tako se ne veba. Mi vebamo u
skladu sa Srednjim putem. ta je Srednji put? Srednji put je teko
slediti, ne moete se osloniti na vaa raspoloenja i elje.
Nemojte da mislite da je samo sedenje sa zatvorenim
oima vebanje. Ukoliko mislite da je samo to nain, brzo promenite svoje miljenje. Neprekidno vebanje jeste posveenost
vebanju dok stojimo, hodamo, sedimo i leimo. Kada sedate da
meditirate, shvatite da jednostavno menjate poloaj. Ako ovako
shvatate, biete mirni. Gde god da ste, konstantno ete zauzimati
stav vebanja, imaete stabilnu sabranost unutar sebe.
Oni meu vama koji se, zavrivi svoje veernje sedenje,
jednostavno prepuste svojim raspoloenjima, koji troe ceo dan
doputajui umu da luta gde eli, otkrie da sledee veeri kada
sednu da meditiraju sve to e dobiti bie odsjaj onog uzaludnog razmiljanja tokom dana. Nema temeljne smirenosti zato to
ste je gubili tokom dana. Ako ovako vebate, va um se postepeno sve vie i vie udaljava od vebanja. Kada upitam neke od
51
mojih uenika: Kako ide sa meditacijom?". Oni kau: O, sve je

nestalo. Vidite? Oni mogu da izdre mesec ili dva, ali za godini
ili dve sve je gotovo.
Zato je to tako? Zato to ne ukljuuju ovu sutinsku
stvar u svoje vebanje. Kada zavre svoje sedenje oni gube svoj
samadhi. Sede sve krae i krae, sve dok ne dou do trenutka u
kom im su seli ele da zavre. Na kraju ni ne sednu. To je isto
kao i klanjanje Budinom kipu. Na poetku se trude da se poklone
svake veeri pred spavanje, ali nakon nekog vremena umovi
poinju da im lutaju. Uskoro se ne optereuju klanjanjem uopte,
samo klimnu glavom, dok najzad i to ne nestane. Odbacuju vebanje u potpunosti.
Zato razumite vanost sati, vebajte neprekidno. Ispravno vebanje je neprekidno vebanje. Bilo da stojite, hodate, sedite ili leite, vebanje se mora nastaviti. To znai da se vebanje,
meditacija, ini u umu, a ne u telu. Ukoliko na um poseduje
predanost, savestan je i marljiv, tada e postojati sabranost. Um
je vaan. Um je taj koji nadgleda sve to radimo.
Kada pravilno razumemo, tada i pravilno vebamo. ak i
kada inimo samo malo i to je u redu. Na primer, kada zavrite
sedeu meditaciju, podsetite sebe da niste u stvari zavrili meditaciju, ve jednostavno promenili poloaj. Va um je i dalje
miran. Bilo da stojite, hodate, sedite ili leite imate sati sa
sobom. Ukoliko imate ovakvu vrstu sabranosti, moete da zadrite vae unutranje vebanje. Navee kada ponovo sedate, vebanje se nastavlja neometano. Va trud nije propao, omoguavajui
umu da postigne mir.
Ovo se zove neprekidno vebanje. Bilo da priamo ili da
inimo druge stvari, pokuajte da vebanje uinite neprekidnim.
Ukoliko na um neprekidno ima sabranost i samosvest, nae vebanje e se prirodno razvijati, postepeno e se ujedinjavati. Um
e nai mir, zato to e znati ta je dobro, a ta loe. Uvidee ta
se deava unutar nas i ostvariti mir.
Ukoliko hoemo da razvijemo silu (moralnu vrlinu) ili
samadhi (nepokolebljivost uma) moramo prvo da posedujemo
pau (mudrost). Neki ljudi misle da e razvijati moralnu vrlinu,
samadhi sledee godine, a godinu posle toga razvijae mudrost.
Misle da su ove tri stvari odvojene. Misle da e napredovati, ali
ako um nije koncentrisan (samadhi), kako e to uraditi? Ukoliko
52
nema razumevanja (paa), kako e to uraditi? Bez samadhi i

paa, sila e biti nepotpuna.
U stvari ovo troje ukrtaju se u istoj taki. Kada imamo
silu imamo i samadhi, kada imamo samadhi imamo i pau.
Oni su jedno, kao mango. Bilo da je mali ili potpuno izrastao, to
je i dalje mango. Kada je sazreo i dalje je isti mango. Ukoliko
razmiljamo ovako jednostavnim pojmovima lake emo to da
vidimo. Ne moramo da nauimo mnogo stvari, ve samo ovo - da
shvatimo nae vebanje.
Kod meditacije neki ljudi ne dobiju ono to ele, pa tako
jednostavno odustanu, govorei da jo nemaju vrline da vebaju
meditaciju. Mogu da rade loe stvari, imaju za to talenat, ali
nemaju talenat da ine dobro. Odustaju, govorei da nemaju
dovoljno dobro uporite. Takvi su ljudi, priklanjaju se svojim
slabostima.
Sada kada imate ansu da vebate, molim vas razumite
da bilo da otkrijete da je teko ili lako razvijati samadhi, to potpuno zavisi od vas, ne od samadhija. Ako je teko, to je zato to
pogreno vebate. U naem vebanju moramo da imamo ispravno razumevanje (sammaditthi). Ukoliko je nae razumevanje
ispravno, tada je i sve ostalo ispravno: ispravan razumevanje,
ispravna namera, ispravan govor, ispravno delovanje, ispravan
nain ivljenja, ispravan napor, ispravan sabranost, ispravna koncentracija - osmostruki put. Kada imamo ispravno razumevanje
svi ostali faktori slede.
ta god da se desi, nemojte da dopustite da va um skrene sa smera. Gledajte unutar sebe i jasno ete videti. Za najbolje
vebanje, kako ga ja vidim, nije neophodno da proitate mnogo
knjiga. Uzmite sve knjige i zakljuajte ih negde. itajte samo
sopstveni um. Zatrpavali ste se knjigama od trenutka kada ste
poli u kolu. Sada kada imate priliku i imate vremena, uzmete
knjige, stavite ih u orman i zakljuajte ga. itajte samo svoj um.
Kada god neto nastaje unutar uma, bilo da vam se dopada ili ne, bilo da se ini dobrim ili loim, presecite to sa: ovo
nije sigurna stvar. ta god da nastaje, presecite to sa: nije
sigurno, nije sigurno. Samo ovim jednim orujem moete sve da
poseete. Sve to nije sigurno.
Za vreme jednomesenog boravka u ovom umskom
manastiru napraviete mnogo vanih stvari. Videete istinu. Ovaj
53
stav nije sigurno je zaista vaan. On razvija mudrost. to vie

gledate vie ete videti stvari koje nisu sigurne. Poto neto
preseete sa nije sigurno, moda e i dalje kruiti oko vas i
ponovo se pojaviti. Da, to zaista nije sigurno. ta god da se
pojavi, samo mu prilepite tu oznaku... nije sigurno ... Prikaite
mu znak... nije sigurno ... I vremenom, kada doe red, ponovo
e se javiti ... Ah, evo ga nije sigurno." Kopajte dalje! Nije
sigurno. Videete ono to vas je lagalo mesec i vie, godinu i
vie, od dana kada ste se rodili. Tu je samo to to vas je dugo
lagalo. Uvidite to i shvatite kako stoje stvari.
Kada vae vebanje dosegne ovu taku, neete se lepiti
za utiske, zato to su svi utisci nepouzdani. Da li ste to ikada
primetili? Moda primetite sat i pomislite: O kako je lep." Kupite ga i vidite... ne zadugo ve vam je dosadio. Ova olovka je
zaista prekrasna, i odluite da je kupite. Ne zadugo, dojadila
vam je, ponovo. Tako to ide. Gde je tu izvesnost?
Ukoliko vidimo sve stvari kao neizvesne, tada njihova
vrednost opada. Sve stvari postaju nevane. Zato da se drimo
stvari koje nemaju vrednost? uvamo ih onako kao to bismo
moda uvali staru krpu da njome obriemo noge. Sve ulne
podraaje vidimo kao jednako vredne zato to svi imaju istu prirodu.
Kada shvatimo te podraaje shvatamo i svet. Svet su
podraaji i podraaji su svet. Ukoliko nismo njima prevareni,
nismo prevareni ni svetom. Ukoliko nismo prevareni svetom
nismo prevareni ni podraajima.
Um koji ovo vidi imae stabilnu osnovu znanja. Takav
um nee imati mnogo problema. Koje god probleme da ima,
moe da ih rei. Kada vie nema problema, nema vie ni sumnji.
Umesto njih dolazi mir. Ovo se zove vebanje. Ukoliko zaista
vebamo, to mora biti ovako.
54
Aan a
Pitanja i odgovori
Veoma se trudim oko svoje prakse, ali mi izgleda kao da
na taj nain nigde ne stiem.
Ovo je veoma vano. Ne pokuavajte da svojom praksom
bilo gde stignete. Sama elja da budete osloboeni ili da budete
prosvetljeni bie ona elja koja spreava vae oslobaanje.
Moete se truditi koliko hoete, , marljivo vebati dan i no, ali
ako vam je u umu elja da neto postignete, nikada nee pronai
mir. Energija te elje bie uzrok sumnje i nespokojstva. Bez
obzira koliko dugo ili vredno vebate, iz elje nee iznii mudrost. Zato, jednostavno se opustite. Paljivo posmatrajte svoj um
i telo, ali ne pokuavajte bilo ta da postignete. Ne vezujte se ak
ni za praksu koja vodi ka prosvetljenju.
A ta je sa snom? Koliko bi trebalo da spavam?
Nemojte mene da pitate, ja vam ne mogu rei.. Obino je
dobar prosek etiri sata nou. Meutim, ono to je vano je da
posmatrate i upoznate sebe. Ako pokuate da premalo spavate,
telo e biti iscrpljeno i sabranost panje e biti teko odrati.
Suvie sna vodi do otupelog ili nemirnog uma. Pronaite za sebe
prirodan balans. Paljivo posmatrajte um i telo i vodite rauna
koliko spavate, sve dok ne pronaete optimum. Ukoliko se probudite, a onda okrenete na dugu stranu da biste jo dremali, to je
neistoa uma. Kad otvorite oi uspostavite paljivost to je
mogue pre.
A ta je sa jelom? Koliko bi trebalo da jedem?
Sa jelom je isto kao i sa spavanjem. Morate poznavati
sebe. Hrana je neophodna da bi se odravalo telo. Hranu posmatrajte kao lek. Jedete li previe, pa ste zato posle obroka pospani i
stalno se gojite? Zastanite! Istraite sopstveno telo i um. Nema
potrebe za gladovanjem. Umesto toga, eksperimentiite sa koliinom hrane koju unosite. Pronaite prirodnu ravnoteu za svoje
telo. Sledei asketsku praksu, stavite sve to pojedete za jedan
obrok u istu posudu. Tada lako moete da prosudite o kojoj se
55
koliini radi. Paljivo posmatrajte sebe dok jedete. Upoznajte

sebe. Sutina naeg vebanja je upravo to. Nita specijalno ne
morate da radite. Samo posmatrajte. Istraujte sebe. Posmatrajte
um. Tada ete znati ta je za vas prirodna ravnotea.
Jesu li umovi Azijata i Zapadnjaka razliiti?
U osnovi, ne postoje razlike. Nai obiaji i jezici mogu
izgledati drugaiji, ali ljudski um ima prirodne karakteristike
koje su iste za sve ljude. Pohlepa i mrnja su iste i u umu Istonjaka i u umu Zapadnjaka. Patnja i prestanak patnje su isti za sve
ljude.
Je li preporuljivo itati ili prouavati kanonske tekstove
kao deo prakse?
Budina Dhamma se ne moe pronai u knjigama. Ako
zaista hoete da vidite o emu je Buda govorio, nije neophodno
da se bakete oko knjiga. Posmatrajte sopstveni um. Ispitujte
kako oseanja nastaju i nestaju, kako misli nastaju i nestaju. Ne
vezujte se za bilo ta. Samo budite svesni onoga to je mogue
uoiti u umu. To je put do Budine istine. Ako praznite posudu sa
otpacima ili istite toalet, ne oseajte kao da to inite za nekog
drugog. Dhamma je i u ienju otpadaka. Nemojte misliti da
vebate samo kad sedite, nogu prekrtenih. Neki od vas ale se
da nemate dovoljno vremena za meditaciju. Imate li dovoljno
vremena da diete? To je vaa meditacija: sabranost panje, prirodnost u svemu to radite.
Zato nema razgovora sa uiteljem svaki dan?
Ako imate neka pitanja, moete doi u bilo koje vreme i
postaviti ih. Ali mi ovde nemamo redovne, svakodnevne intervjue. Ako vam bude odgovarao na svako pitanje koje vam padne
na pamet, nikada neete okonati taj proces sumnje u svome
umu. Kljuno je da nauite da sami sebe istraujete, da sami sebe
intervjuiete. Paljivo sasluajte govor o Dhammi svakih nekoliko dana, tada to uenje uporedite sa svojom praksom. Jesu li isti?
Jesu li razliiti? Zato imate sumnje? Ko je taj to sumnja? Jedino kroz samoistraivanje moete razumeti.
56
Ponekad sam zabrinut oko pravila monake discipline.

Ako ubijem sluajno nekog insekta, je li to loe?
Sila ili disciplina i moral jesu sutinski vani za praksu,
ali ne smete se slepo vezivati za pravila. U ubijanju ivotinja ili u
krenju nekog drugog pravila vana stvar jeste volja, namera.
Upoznajte sopstveni um. Ne treba suvie da se brinete oko monake discipline. Ako je koristite na pravi nain, ona potpomae
praksu, ali neki monasi su toliko zaokupljeni pravilima da ne
mogu ni da spavaju. Disciplinu ne treba nositi kao neki teret. U
naoj praksi ovde osnova jeste disciplina, dobra disciplina plus
asketska pravila i vebe. Biti svestan i voditi rauna ak i o mnogim sporednim pravilima, kao i o osnovnih 227 pravila, donosi
veliku korist. To ivot ini veoma jednostavnim. Nema potrebe
da se kolebamo kako da postupamo, tako da moete izbei razmiljanje i jednostavno biti paljivi. Disciplina nam omoguuje
da zajedno ivimo skladno, zajednica je bez trzavica. Spolja gledano svako izgleda i radi isto. Disciplina i moral su kameni temeljci za dalju koncentraciju i mudrost. Ispravnom upotrebom
monake discipline i asketskih pravila, prinueni smo da ivimo
jednostavno, da ograniimo svoj posed. Tako ovde imamo kompletnu Budinu praksu: uzdravaj se od loeg i ini dobro, ivi
jednostavno, zadovoljavajui osnovne potrebe, proisti svoj um.
To znai, budi paljiv u odnosu na svoj um i telo u bilo kom da je
poloaju: sedeem, stojeem, hodajuem ili leeem.
ta mogu da uradim sa sumnjama? Ima dana kad sam
ophrvan sumnjama o praksi, sopstvenom napredovanju ili uitelju.
Sumnja je prirodna pojava. Svako poinje sa sumnjama.
Od njih moete mnogo toga nauiti. Ali je vano da se ne identifikujete sa svojim sumnjama: to znai, ne dopustite da vas one
zarobe. One e va um vrteti u stalno istom krugu. Umesto toga,
posmatrajte itav taj proces sumnjanja ili uenja. Vidite ko je taj
koji sumnja. Vidite kako sumnja nastaje i nestaje. Tada vie
neete biti rtva svojih sumnji. Iskoraiete iz njih i um e vam
biti miran. Tada moete videti kako sve stvari dolaze i odlaze.
Samo napustite ono za ta ste vezani. Napustite svoje sumnje i
jednostavno posmatrajte. Tako ete okonati sumnje.
57
A ta je sa ostalim metodima vebanja? Danas izgleda da

ima toliko uitelja i toliko razliitih sistema meditacije da to zbunjuje.
To vam je kao da idete u grad. Moete mu prii sa severa, sa
jugoistoka, iz raznih pravaca. esto se ti sistemi razlikuju samo
spolja. Bilo da idete jednim ili drugim putem, brzo ili polako, ako
ste paljivi, sve je to isto. Postoji samo jedna kljuna taka, a to
je da svaka dobra praksa mora na kraju doi do - nevezivanja. U
krajnjoj liniji, svaki sistem meditacije mora biti oslobaanje. Ne
vezujemo se ni za uitelja. Ukoliko sistem vodi ka naputanju, ka
neprianjanju, onda je to ispravna praksa.
Moete eleti da putujete, da posetite druge uitelje i isprobate
druge sisteme. Neki od vas su to ve inili. To je prirodna elja.
Ali ustanoviete da vas hiljadu postavljenih pitanja i poznavanje
mnogih sistema nee dovesti blie istini. Na kraju e vam postati
dosadno. Uvideete da jedino kad zastanete i istraite sopstveni
um moete otkriti to o emu je Buda govorio. Nema potrebe da
idete i tragate izvan sebe. Na kraju se uvek morate vratiti da se
suoite sa sopstvenom prirodom. I tek tu moete razumeti
Dhammu.
esto izgleda da mnogi monasi ovde uopte ne vebaju.
Izgledaju nemarni i nepaljivi. To me uznemirava.
Ne treba se obazirati na druge ljude. To vam nee pomoi u vaem vebanju. Ako ste ozlojeeni, posmatrajte tu ozlojeenost u svom umu. Ako neija disciplina nije dobra ili neko nije
dobar monah, nije na vama da prosuujete. Neete otkriti mudrost posmatrajui druge. Monaka disciplina jeste alatka koju
treba koristiti u sopstvenoj meditaciji. Ona nije oruje za kritikovanje ili pronalaenje tuih greaka. Niko ne moe vebati umesto vas, niti vi moete vebati za nekog drugog. Samo budite svesni onoga to inite. To je put kojim treba da vebate.
Bio sam izuzetno paljiv u obuzdavanju ula. Uvek
pogled drim oboren i svestan sam svakog svog postupka. Kada
jedem, na primer, ne urim i nastojim da pratim svaki korak:
vakanje, ukus, gutanje itd. Svaki korak koji nainim je promiljen i sa panjom. Vebam li na pravi nain?
58
Obuzdavanje ula je valjano vebanje. Trebalo bi da o

tome vodimo rauna tokom celog dana. Ali ne preterujte u tome!
Hodajte, jedite i ponaajte se prirodno. I onda razvijte prirodnu
sabranost panje na ono to se dogaa u vama. De gurajte svoju
meditaciju i sebe u bilo kakve zbunjujue obrasce. To je samo jo
jedna forma elje. Budite strpljivi. Strpljenje i postojanost su
neophodni. Ako se ponaate prirodno i sabrani ste, i mudrost e
prirodno doi.
Je li neophodno dugo sedeti?
Ne, sedenje satima nije neophodno. Neki ljudi misle da
to due mogu da sede to mora da su mudriji. Viao sam kokoke kako danima sede na svojim gnezdima! Mudrost dolazi od
sabranosti panje u bilo kojem da ste poloaju. Vaa praksa treba
da pone im se ujutru probudite. I treba da se nastavi sve dok ne
zaspite. Ne lupajte glavu oko toga koliko dugo moete da sedite.
Vano je da ste paljivi bilo da radite ili sedite ili idete da okupate.
Svako ima svoj prirodni ritam. Neki ljudi e umreti u
pedesetoj, neki u ezdeset petoj, a neki u devedesetoj. Isto tako,
ni vaa praksa nee biti identina. Ne razmiljajte i ne brinite oko
toga. Pokuajte da bude sabrani i pustite da stvari idu svojim
prirodnim tokom. Tada vam um postati smireniji u svakoj situaciji. Postae miran poput bistrog umskog jezera. I onda e razne
vrste prekrasnih i retkih ivotinja doi da piju iz tog jezera. Jasno
ete videti prirodu svih stvari (sankhara) u ovom svetu. Videete
mnoge divne i neobine stvari kako dolaze i odlaze. Ali vi ete
biti mirni. Pojavljivae se problemi i viete istovremeno moi da
vidite kroz njih. To je srea Bude.
Jo uvek imam jako mnogo misli. Moj um mnogo luta,
iako pokuavam da budem sabran na jednu stvar..
Ne brinite zbog toga. Pokuajte da svoj um odrite u
sadanjosti. ta god da se pojavi u umu, samo ga posmatrajte. Ne
vezujte se za to. ak ni ne elite da se otarasite misli. Tada e um
dostii svoje prirodno stanje. Nema razdvajanje na dobro i loe,
toplo i hladno, brzo i sporo. Nema mene i tebe, nema sopstva
uopte. Postoji samo ono to jeste. Kada idete u pronju hrane,
nema potrebe da inite bilo ta posebno. Jednostavno hodajte i
59
posmatrajte ono to jeste. Nema potrebe da se vezujete za izolovanje ili osamu. Gde god da ste, upoznajte sebe tako to ste prirodni i paljivi. Ako se javi sumnja, posmatrajte je kako dolazi i
odlazi. Vrlo jednostavno. Ni za ta se ne vezujte.
To je kao da idete putem. S vremena na vreme naii ete na prepreke. Kada se susretnete sa neistoama, samo ih uoite i prevaziite ne vezujui se za njih. Ne razmiljajte o onim preprekama
koje ste ve savladali. Ne brinite o onima koje niste jo ni videli.
Drite se sadanjeg trenutka. Ne lupajte glavu oko duine puta ili
o odreditu. Sve se menja. Pored ega god da proete, ne vezujte
se za to. Na kraju e um dostii svoju prirodnu ravnoteu kada je
vebanje automatsko. Sve stvari dolaze i prolaze same od sebe.
Jeste li ikada itali Altar sutru estog patrijarha, Hui
Nenga?
Hui Nengova mudrost je veoma britka. To je veoma
duboko uenje i nije ba lako za poetnike da ga razumeju. Ali
ako vebate sa naom disciplinom i strpljenje, ako vebate nevezivanje, na kraju ete razumeti. Jednom sam imao uenika koji je
boravio u kolibi prekrivenoj travom. Ta kina sezona bila je
bogata padavinama ijednoga dana snaan vetar oduvao mu je
pola krova. Nije se trudio da ga popravi, ve je pustio da kia
pada unutra. Prolo je nekoliko dana i upitao sam ga za kolibu.
Odgovorio mi je da veba neprianjanje. Ali to je neprianjanje bez
mudrosti. To je otprilike ista ravnodunost kao kod bivola.
Dakle, ako ivite sa ispravnim ivotom i ivite jednostavno,
razumeete mudrost Hui Nenga.
Rekli ste da su samatha i vipassana ili koncentracija i
uvid isto. Moete li to malo bolje objasniti?
To je sasvim jednostavno. Koncentracija (samatha) i
mudrost (vipassana) rade zajedno. Prvo um postane smiren drei se nekog objekta meditacije. Smiren je i na kraju ta samadhiosnova omoguuje mudrosti ili vipassani da se javi. Tada je um
smiren bilo da sedite zatvorenih oiju ili etate centrom velikog
grada. To je tako. Nekada ste bili dete. Sada ste odrasla osoba.
jesu li ono dete i ovaj odrasli ista osoba? Moete rei da jesu ili,
gledajui na drugi nain, moete rei da su razliiti. Na taj nain
se i na samathu i vipassanu moe gledati kao da su odvojene. Ili,
60
to je isto kao hrana i izmet. Hrana i izmet se mogu posmatrati

kao da su isto, a mogu i kao da su neto razliito. Nemojte uzimati zdravo za gotovo ono to ja kaem, vebajte i vidite sami za
sebe. Za to nita posebno nije potrebno. Ako ispitujete kako nastaju koncentracija i mudrost, sami ete za sebe otkriti istinu.
Danas se mnogi ljudi slepo dre rei. Oni svoju praksu zovu
vipassana, a na samathu gledaju sa nipodatavanjem. Ili svoju
praksu zovu samatha. Neophodno je prvo praktikovati samathu
pre nego to se pree na vipassanu, kau. Sve su to gluposti. Ne
gnjavite se razmiljajui o tome na taj nain. Jednostavno vebajte i sami ete videti.
Je li neophodno postii zadubljenje u naoj praksi?
Ne, zadubljenje nije neophodno. Morate uspostaviti
barem minimum smirenost i usredsreenosti uma. Tada to koristite da biste sami sebe istraivali. Nita posebno nije potrebno.
No, ako se tokom vae prakse javi zadubljenje, i to je u redu.
Samo se ne vezujte za njega. Neki ljudi jako se vezuju za zadubljenje. To moe biti jako lepa igraka. No, morate znati pravu
meru. Ukoliko ste mudri, tada ete znati koristi i ogranienja
zadubljenja, ba kao to znate ogranienja dece u odnosu na
odrasle.
Zato sledimo asketska pravila, kao to je to da jedemo iz
svoje monake posude?
Asketska pravila nam pomaemo da uklonimo neistoe.
Sledei ih, kao to je to da jedemo iz svoje monake posude,
lake nam je da hranu osvestimo kao lek. Ako nemamo neistoa, tada ne igra ulogu kako jedemo. No ove mi koristimo formu
da nau praksu uinimo jednostavnom. Buda nije asketska pravila propisivao za sve monahe, ve ih je doputao onima koji elje
da u svojoj praksi budu jo striktniji. Ona su dodatak naoj spoljanjoj disciplini i treba da pomognu poveanje nae mentalne
odlunosti i snage. Ta pravila potuje radi sebe. Ne posmatrajte
kako drugi vebaju. Posmatrajte svoj um i vidite ta je korisno za
vas. Pravilo da moramo prihvatiti onakvu kolibu kakva nam se
da je isto tako korisna disciplina. Ona spreava monahe da postanu vezani za svoje boravite. Ukoliko odu negde i posle izves-
61
nog vremena se vrate, moraju uzeti novo boravite. To je nae

vebanje - da se ne vezujemo za bilo ta.
Ukoliko je vano da svu hranu izmeamo u svojoj posudi, zato i vi kao uitelj ne inite to? Zar ne mislite da je za uitelja vano da poslui kao primer?
Da, to je tano. uitelj bi trebalo da bude primer za svoje
uenike. Ne marim to me kritikujete. Pitajte ta god vam padne
na pamet. Ali je takoe za vas vano da se ne vezujete za uitelja. Ukoliko bih ja bio savren u svom spoljanjem ponaanju, to
bi bilo uasno. Bili biste suvie vezani za mene. ak je i Buda
govorio svojim uenicima da urade neto, a onda bi on sam postupio drugaije. Vae sumnje u uitelja mogu vam pomoi. Trebalo bi da posmatrate svoje reakcije. Mislite li da ja moda neku
hranu drim van posude kako bih nahrani nezareene koji se
staraju oko hrama? Mudrost je za vas da posmatrate i da se razvijate. Uzmite od uitelja ono to je dobro. Budite svesni svoje
prakse. Ako se ja odmaram onda kada svi vi morate da sedite, da
li vas to ljuti? Ako za plavu boju kaem da je crvena ili kaem da
je muko ensko, ne sledite me slepo. Jedan od mojih uitelja jeo
je veoma brzo. I mljackao je. A nama je govorio da jedemo polako i paljivo. esto sam ga posmatrao i bio veoma nezadovoljan.
Patio sam, ali on nije! Posmatrao sam spoljanjost. Kasnije sam
nauio. Neki ljudi vize veoma brzo, ali paljivo. Drugi voze
polako, ali imaju esto nezgode. Ne vezujte se za pravila, za spoljanji izgled. Ukoliko druge posmatrate deset odsto vremena, a
sebe devedeset odsto, to je valjana praksa. U poetku sam esto
posmatrao svog uitelja Ajahn Tong Rahta i imao mnoge sumnje.
Neki ljudi su ak mislili da je on lud. Radio bi neobine stvari ili
bi se strano naljutio na svoje uenike. Spolja je bio ljut, ali unutri nije bilo niega. Tamo nije bilo nikoga. Bio je neverovatan.
Ostao je bistar i sabran sve do trenutka kada je preminuo.
Posmatrajui oko sebe, sopstvo uporeuje, razdvaja.
Neete na taj nain pronai sreu. Niti ete pronai mir ukoliko
svoje vreme provodite tragajui za nekim savrenim ovekom ili
savrenim uiteljem. Buda nas je uio da posmatramo Dhammu,
istinu, a ne da posmatramo druge ljude.
62
Kako u svojoj praksi moemo da prevaziemo poudu?

Ponekad se oseam kao rob svoje seksualne elje.
Poudu treba uravnoteiti kontemplacijom o odvratnosti.
Vezanost za telo jeste jedan ekstrem i trebalo bi na umu drati i
suprotnost. Istraujte telo kao le i posmatrajte proces raspadanja
ili razmiljajte o delovima tela kao to su plua, jetra, salo, debelo crevo. Zapamtite to i vizualizujte odvratan aspekt tela onda
kada se javi pouda. To e vas osloboditi poude.
A ta je sa ljutnjom? ta treba da radim kada osetim da
nadolazi ljutnja?
Morate koristiti saoseajnu ljubav. Kada se stanja ljutnje
jave u meditaciji, uravnoteite ih razvijajui oseaj saoseajne
ljubavi. Ukoliko je neko uinio neto loe ili se naljutio, nemojte
se naljutiti i vi. Ako se to ipak dogodi, onda ste vea neznalica od
njega. Budite mudri. Imajte na umu saoseanje, jer ta osoba pati.
Ispunite um saoseajnom ljubavlju, kao da vam je on dragi brat..
Koncentriite se na saoseajnu ljubav kao objekt meditacije. Proirite je na sva bia na svetu. Samo se kroz saoseajnu ljubav
moe prevazii mrnja. Ponekad moete videti monaha kako se
loe ponaa. Moda se zbog toga naljutite. Na taj nain nepotrebno patite. To ipak nije naa Dhamma. Moete pomisliti: On nije
tako striktan kao ja. Oni nisu ozbiljni meditanti kao to smo mi.
Ti monasi nisu dobri monasi." To je vaa velika neistoa. Ne
pravite poreenja. Ne pravite razliku. Oslobodite svojih miljenja, posmatrajte ih i posmatrajte sebe. To je vaa Dhamma.
Verovatno ne moete navesti sve da se ponaaju onako kako
biste eleli ili da budu kao vi. Takva elja donee vam samo patnju. To je esta greka koju prave meditanti, ali posmatranje
drugih ljudi nee razviti vau mudrost. jednostavno ispitujte sebe,
svoja oseanja. Na taj nain ete razumeti.
esto sam pospan. Tako mi je teko da meditiram.
Postoji vie naina da se savlada pospanost. Ako sedite u
mraku, pomerite se tamo gde je svetlije. Otvorite oi. ustanite,
umite se ili se istuirajte. Ako ste pospani, promenite poloaj.
Mnogo hodajte. Hodajte unazad. Strah da ne naletite na neto e
vas razbuditi. Ukoliko to ne pomognete, stanite u mestu, saberite
se i zamislite da je dan. Ili sedite na ivicu visoke stene ili dubo-
63
kog bunara. Neete se usuditi da zaspite! Tada, kada se razbudite, ponovo se okrenuti sabranosti panje.
Ako ste pospani svaki dan, probajte da jedete manje. Istraujte
sebe. im osetite da ete posle narednih pet kaika biti siti, prestanite da jedete. Onda popijte vodu kako biste bili sasvim siti.
Idite i sedite. Posmatrajte svoju pospanost i glad. Morate nauiti
da uravnoteite svoje uzimanje hrane. im nastavite praksu osetiete se energinijim i jesti manje. Ali morate sebe prilagoditi.
Zato radimo toliko mnogo prostracija (klanjanja) ovde?
Prostracije su veoma vane. To je jedna spoljanja forma
koja je deo prakse. Tu formu treba obavljati ispravno. Spustite
elo sve do poda. Neka su vam laktovi blizu kolena, a dlanovi na
podu otprilike deset santimetara razdvojeni. Saginjite se lagano,
budite svesni tela. To je dobar lek za nau tatinu. esto bi trebalo
da radimo prostracije. I dok se klanjati tri puta moete na umu
imati tri kvaliteta Bude, Dhamme i sanghe, to jest kvalitete istote, zraenja i mira. Tako spoljanju formu koristimo da bismo
sebe vebali. Telo i um su u skladu. Ne pravite greku da gledate
druge kako rade prostracije. Ukoliko su mladi iskuenici nemarni
ili se stariji monasi ine nepaljivim, nije na vama da sudite.
Ljude je teko vebati. Neki ue brzo, drugi ue sporo. Procenjivanje drugih samo pojaava vae samoljublje. Umesto toga,
posmatrajte sebe. Klanjajte se esto, oslobaajte se svog samoljublja. Oni koji su zaista postali usklaeni sa Dhammom otili su
daleko iza spoljanje forme. Sve to oni ine jeste vrsta prostracije. Idui, oni se klanjaju, jedui, oni se klanjaju, praznei creva,
oni se klanjaju. Jer oni su sa prevazili sebinost.
ta je najvei problem za vae nove uenike?
Uverenja. Stavovi i miljenja o raznim stvarima. O sebi,
o praksi, o Budinom uenju. Mnogi od onih koji dolaze ovamo
imaju visok status u drutvu. Ima bogatih trgovaca ili ljudi sa
diplomama, profesora i vladinih slubenika. Njihovi umovi
napunjeni su stavovima o svemu i svaemu. Oni su suvie pametni da bi sluali druge. To je poput vode u olji. Ako je olja
napunjena prljavom, ustajalom vodom, neupotrebljiva je. Tek
kad istresemo vodu postaje upotrebljiva. Morate svoje umove
isprazniti od raznih stavova, tek tada ete videti. Naa praksa
nadilazi pamet i nadilazi glupost. Ako mislite: Ja sam pametan,
64
ja sam bogat, ja sam vaan, ja razumem sve u vezi sa budizmom, tada zatrpavate istinu o anatta ili o nepostojanju sopstva.
Sve to ete videti jeste sopstvo, ja, moje. Ali budizam jeste
nevezivanje za sopstvo. Ispranjenost, praznina, nibbana.
Jesu li neistoe kao to su pohlepa ili ljutnja samo iluzija ili su stvarne?
I jedno i drugo. Neistoe koje nazivamo pohlepa, ljutnja
ili obmanutost, to su samo spoljanja imena, pojave. Ba kao to
posudu zovemo velikom, malom, lepom ili nekako drugaije. To
nije stvarnost. To je pojam koji stvaramo iz elje. Ukoliko elimo
veliku posudu, onda ovu nazivamo malom. elja nas navodi da
pravimo razliku. Istina, meutim, jeste jednostavno ono to jeste.
Gledajte na to na taj nain.... Jeste li ovek? Moete odgovoriti
da. To je pojavnost stvari. Ali u stvarnosti vi ste samo skup
elemenata ili grupa sastojaka koji se stalno menjaju. Ako je um
osloboen, on ne pravi razliku. Nema velikog i malo, nema vas i
mene. Nema nieg. Anatta, kaemo, ili nepostojanje sopstva.
Zapravo, u krajnjoj instanci ne postoji ni atta ni anatta.
Moete li malo objasniti karmu?
Karma jeste postupak. Karma jeste vezivanje. Telo,
govor i um, svi oni prave karmu kada prianjaju. Stvaramo navike. To nam moe u budunosti doneti patnju. Ona je plod naeg
prianjanja, naih prolih neistoa. Svako vezivanje vodi do stvaranja karme. Pretpostavimo da ste bili lopov pre nego to ste
postali monah. Krali ste, inili druge nesrenima, inili svoje
roditelje nesrenima. Sada ste monah, ali kada se prisetite kako
ste druge inili nesrenima loe se oseate i otuda i dana danas
patite. Zapamtite, ne samo telo, ve i govor i misli mogu stvoriti
uslove za budue plodove. Ako ste uinili neto dobro u prolosti
i toga se seate danas, biete sreni. To sreno stanje uma rezultat je prole karme. Sve stvari kontrolie neki uzrok - i na duge
staze i, kada paljivije pogledamo, iz trenutka u trenutak. Ali
nemojte lupati glavu oko prolosti, sadanjosti ili budunosti.
Jednostavno posmatrajte telo i um. Morate karmu proceniti sami
za sebe. Posmatrajte svoj um. Vebajte i videete jasno. Meutim, karmu drugih prepustite njima. Ne vezujte se za druge i ne
posmatrajte ih. Ako ja uzmem otrov, ja u i da patim. Nema pot-
65
rebe da ga delite sa mnom! Uzmite ono dobro to vam nudi va

uitelj. Tada moete postati mirni, va um e postati isti kao um
vaeg uitelja. Ako ga ispitate, videete. ak i ako sada ne razumete, kada budete vebali postae vam jasno. Saznaete sami za
sebe. To se zove praktikovanjem Dhamme.
Kad smo bili mladi, nai roditelji su nas disciplinovali i
ljutili se. Oni su zaista eleli da nam pomognu. Morate to posmatrati na duge staze. Roditelji i uitelji nas kritikuju i mi se naljutimo. Tek kasnije uvidimo zato su to inili. Posle dugog vebanja i viete uvideti. Oni koji su suvie pametni odlaze posle kratkog vremena. Oni nikada ne naue. Morate se osloboditi svoje
otroumnosti. Ukoliko mislite da ste bolji od drugih, samo ete
patiti. Kakva teta. Nema potrebe da se uzbuujete. Samo posmatrajte.
Ponekad mi se ini da sam otkada sam postao monah
samo uveao svoje tekoe i patnju.
Znam da su neki od vas doli iz velike udobnosti i spoljanje slobode. U poreenju sa tim, sada ivite vrlo skromno.
Zatim, esto vas putam da sedite i ekate satima. Hrana i klima
su drugaiji nego kod kue. Ali svako mora proi makar kroz deo
toga. To je ona vrsta patnje koja vodi do okonanja patnje. Na taj
nain uite. Kada se naljutite i osetite samosaaljenje, to je velika
prilika da razumete um. Buda je neistoe nazivao naim uiteljima.
Svi moji uenici su mi poput dece. Ja na umu imam samo
saoseajnu ljubav i njihovo dobro. Znam da su neki od vas obrazovani i puni informacija. Ljudi sa malo znanja i informacija
mogu lako da vebaju. No to je kao da vi Zapadnjaci treba jako
veliku kuu da pospremite. Kada je pospremite, imaete veliki
prostor za ivljenje. Moete koristiti kuhinju, biblioteku, dnevnu
sobu. Morate biti strpljivi. Strpljenje i postojanost su kljuni za
nau praksu. Kada sam bio mlad monah nisam imao toliko problema kao vi. Znao sam jezik i jeo sam hranu koju sam navikao.
Pa ak i tada, bilo oje dana kada sam oajavao. eleo sam da se
razmonaim ili ak da izvrim samoubistvo. Takva vrsta patnje
dolazi od pogrenih stavova. Kada se ugledali istinu, meutim,
oslobodili ste se stavova i uverenja. Sve postaje mirno.
66
U meditaciji sam razvio veoma smirujua stanja uma. ta

bi sada trebalo da inim?
To je dobro. Smirite um, koncentriite ga. Koristite tu
koncentraciju da biste istraili um i telo. Kada um nije miran, i
tada bi trebalo da posmatrate. Tada ete upoznati istinski mir.
Zato? Jer ete videti prolaznost. ak i na um treba gledati kao
na prolazan. Ako ste vezani za mirna stanja uma, patiete kada ih
ne budete imali. Dignite ruke od svega, ak i od mira.
Da li je tano da se bojite veoma marljivih uenika?
Da, tano je. Plaim se. Plaim se da su suvie ozbiljni.
Suvie se napreu, ali bez mudrosti. Guraju sebe u nepotrebnu
patnju. Neki od vas su odluili da se prosvetle. Stisnete zube i
borite se sve vreme. To je preterano. Ljudi su uvek isti. Ne znaju
prirodu stvari (sankhara). Sve tvorevine, um i telo, jesu prolazne.
Jednostavno posmatraj i ne vezuj se.
Drugi misle da znaju. Kritikuju, posmatraju, presuuju. To je u
redu. Ostavite njihova miljenja njima. To pravljenje razlike je
veoma opasno. To je poput puta sa veoma otrom krivinom. Ako
pravimo razliku, samo emo patiti.
Ja meditiram ve vie godina. Um mi je otvoren i smiren.
u skoro svim okolnostima. Sada bih eleo da se vratim unatrag i
vebam visoke stupnjeve koncentracije ili zadubljenja uma.
Lepo. To je korisna mentalna veba. Ako imate mudrost,
neete se vezati za koncentrisana stanja uma. To je isto kao elja
da sedimo jako dugo. To je dobro kao trening, ali u stvarnosti
vebanje ne zavisi od bilo kojeg poloaja. Stvar je u direktnom
posmatranju uma. To je mudrost. Kada ste istraili i razumeli
um, tada imate dovoljno mudrosti da znate ogranienja koncentracije ili knjiga. Ako ste praktikovali i razumeli neprianjanje,
tada se moete vratiti knjigama. One e vam biti kao desert.
Mogu vam pomoi da poduavate druge. Ili se moete vratiti
vebanju zadubljenja. Sada imate dovoljno mudrosti da znate da
ne treba se vezujete za bilo ta.
Da li biste saeti izneli glavne take naeg razgovora?
Morate ispitivati sami sebe. Znati ko ste. Upoznati svoje
telo i um kroz jednostavno posmatranje. Sedei, spavajui, jedu-
67
i, znate svoje granice. Koristite mudrost. Praksa se ne sastoji u

tome da postignete bilo ta. Samo buditi svesni onoga to jeste.
itava naa meditacija jeste direktno gledanje u um. Videete
patnju, njezin uzrok i njezin kraj. Ali morate imati strpljenja,
mnogo strpljenja i upornosti. Postepeno ete uiti. Buda je svoje
uenike savetovao da uz uitelje ostanu barem pet godina. Morate se nauiti vrednosti davanja, strpljenja i predanosti.
Ne vebajte suvie kruto. Neka vas ne zarobi spoljanja
forma. Posmatranje drugih je loa praksa. jednostavno budite
prirodni i posmatrajte to. Naa monaka disciplina i pravila su
veoma vani. Oni stvaraju vrlo jednostavan i harmonian ambijent. Koristite ih na pravi nain. Ali zapatite, sutina monahovog
vebanja jeste posmatranje namera, istraivanje uma. Morate
imati mudrost. Ne pravite razlike. Hoete li se naljutiti na mlado
drvo u umi to nije visoko i pravo kao ostala? To je glupo. Ne
procenjujte druge ljude. Ima ih raznih. Nema potrebe da nosite
teret elje da ih sve promenite. Tako, budite strpljivi. Vebajte se
u moralu. ivite jednostavno i prirodno. Posmatrajte um. To je
naa praksa. To e vas odvesti do nesebinosti. Do mira.
68
Venerable H. Gunaratana Mahathera
Panja
Put svjesnosti
Sadraj
O Autoru...70
Predgovor...71
Uvod...72
1. Meditacija: zato se muiti?...75
2. to meditacija nije...83
3. to meditacija jeste...93
4. Stav...101
5. Praksa...105
6. to uiniti sa svojim tijelom...118
7. to uiniti sa svojim umom...122
8. Strukturiranje meditacije...130
9. Poetak vjebe...136
10. Souavanje sa problemima...143
11. Rjeavanje nesabranosti I...157
12. Rjeavanje nesabranosti II...161
13. Panja (Sati)...173
14. Panja protiv Koncentracije...182
Dodatak - Renik Pali termina...189
NASLOV DJELA - Mindfulness in Plain English
AUTOR: Venerable H. Gunaratana Mahathera
Bhavana Society
Rt. 1 Box 2183
High View, WV 26808
Prosinac 7, 1990
69
O Autoru
Potovani Henepola Gunaratana je bio zareen u dobi od
12 godina kao budistiki redovnik u malom hramu Malandeniya
sela u Kurunegala predjelu na Sri Lanci. Njegov tutor je bio
Potovani Kiribatkumbure Sonuttara Mahathera. U dobi od 20
godina je dobio vie zareenje u mjestu Kandy 1947 godine.
Svoje obrazovanje je dobio od Vidyalankara College and Buddhist Missionary College u Colombu. Potom je putovao Indijom
pet godina radei kao misionar za Mahabodhi Society sluei
Harijane (Nedodirljive) ljude u Sanchi, Delhi i Bombayu. Potom
je kao misionar proveo deset godina u Maleziji, sluei kao religiozni savjetnik za Sasana Abhivurdhiwardhana Society, Buddhist Missionary Society i Buddhist Youth Federation - Malaysia.
Bio je uitelj u Kishon Dial School i Temple Road Girls School
i Principal Buddhist Institute u Kuala Lumpuru. Na poziv Sasana
Sevaka Society, Potovani Gunaratana je doao u Sjedinjene
Drave 1968 godine, da slui kao Honorarni Generalni sekretar
za Buddhist Vihara Society u Washington, D. C. U 1980 godini
je postavljen za predsjednika Drutva. Za vrijeme svoga vremena
provedenog u Vihari je vodio meditaciona povlaenja, i odravao
mnoga predavanja irom USA, Kanade, Europe, Australije i
Novog Zelanda.
On je isto tako zavrio svoje studijske interese i stekao B.
A., i M. A., i Ph. D. iz filozofije na Amerikom Univerzitetu.
Pouavao je o budizmu na Amerikim univerzitetima,
Georgetown University i University of Maryland. Njegove knjige
i lanci su bili objavljivani u Maleziji, Indiji, Sri Lanci i USA.
Od 1973 je bio budistiki kapelan na American University savjetujui studente koji su se zanimali za budizam i budistiku meditaciju. On je sada predsjednik Bhavana Society u West Virginia,
Shenandoah Valley, D. C. On sada pouava meditaciju i vodi
meditaciona povlaenja.
70
Predgovor
U svom iskustvu otkrio sam da najdjelotvorniji nain da
neto izrazimo da bi drugi to razumjeli, je da koristimo najjednostavniji jezik. Isto tako sam nauio iz pouavanja da to god je
jezik krui da je manje djelotvoran. Ljudi ne odgovaraju na kruti
jezik posebno kada ih pouavamo neemu ime se ljudi ne bave
za vrijeme svog svakodnevnog ivota. Za njih meditacija izgleda
kao neto to oni ne mogu uvijek prakticirati. Kako se sve vie
ljudi okree ka meditaciji, to su im potrebnije jednostavnije instrukcije, tako da mogu to sami prakticirati bez uitelja. Ova
knjiga je rezultat zahtjeva koje su mnogi meditanti trebali kao
jednostavne instrukcije, pa su tako dobili ovu knjigu napisanu
obinim svakodnevnim jezikom. U pripremi ove knjige su mi
pomogli mnogi prijatelji. Ja sam im veoma zahvalan. Posebno
elim izraziti moje najdublje potovanje i iskrenu zahvalnost
sljedeim osobama: John Patticord, Daniel J. Olmsted, Matthew
Flickstein, Carol Flickstein, Patrick Hamilton, Genny Hamilton,
Bill Mayne, Bhikkhu Dang Pham Jotika i Bhikkhu Sona, za njihove vrijedne sugestije, komentare i kritike u vezi mnogih stvari
u pripremi ove knjige. Isto tako zahvaljujem i Reverend Sister
Sama i Chris OKeefe za njihovu podrku u proizvodnim
naporima.
H. Gunaratana Mahathera
Bhavana Society
Rt. 1 Box 2183
High View, WV 26808
December 7, 1990
71
Uvod
Ameriki budizam
Predmet ove knjige je praksa Vipasana meditacije. Ponovimo, praksa. Ovo je knjiga instrukcija za meditaciju, praktini
detalji, korak po korak vodi za meditaciju Uvida. Ona je namjenjena za praksu. Ona je namjenjena za upotrebu. Ve postoje
mnoge opsene knjige o budizmu kao filozofiji, i o teoretskim
aspektima budistike meditacije. Ako vas zanimaju ove stvari, mi
vam savjetujemo da ih proitate. Mnoge od njih su odline. Ova
knjiga je Kako to uiniti. Ona je napisana za one koji ustvari
ele meditirati, a posebno za one koji ele poeti sada odmah.
Postoji vrlo malo kvalificiranih uitelja budistike meditacije u
USA. Naa namjera je da pruimo osnovne informacije koje su
vam potrebne za poetak. Samo oni koji slijede ovdje date instrukcije mogu kazati da li smo uspjeli ili ne. Samo oni koji
doista redovno i ustrajno meditiraju mogu procijeniti naa nastojanja. Ni jedna knjiga ne moe pokrivati svaki problem sa kojim
se moe suoiti meditant. Morat ete eventualno otii kvalificiranom uitelju. Meutim, u meuvremenu, ovo su osnovna
pravila; potpuno razumjevanje ovih stranica e vas odvesti vrlo
daleko. Postoje mnogi naini meditacije. Svaka glavna religiozna
tradicija ima neku vrstu procedure koju naziva meditacija, i ta
rije se veoma slobodno koristi. Molimo da shvatite da ova
knjiga ekskluzivno govori o Vipasana meditaciji kako je ona
pouavana i prakticirana u junom i jugoistonom azijskom
budizmu. esto se prevodi kao meditacija Uvida, tako je svrha
ovog sistema da meditantu prui uvid u prirodu stvarnosti i precizno razumjevanje kako sve djeluje. Budizam kao cjelina je
potpuno razliit od teolokih religija sa kojima su zapadnjaci
upoznati. To je direktan ulaz u duhovnu ili boansku stvarnost
bez obraanja boanstvima ili drugim posrednicima. Njegov
okus je veoma kliniki, daleko blii onome to bi nazvali psihologija od onoga to bi obino nazvali religija. To je uvijek
tekue istraivanje stvarnosti, mikroskopsko ispitivanje samog
procesa percepcije (opaanja). Njegova namjera je da razbije
ekran lai i iluzija kroz koji mi normalno promatramo svijet, i
72
tako otkrije lice krajnje stvarnosti. Vipasana meditacija je drevna

i pogodna tehnika upravo za to uiniti. Theravada budizam nam
predstavlja djelotvorni sistem za istraivanje dubljih nivoa uma,
do samih korijenja same svijesti. On nam isto tako prua znaajni
sistem tovanja i rituala u kojima su te tehnike sadrane. Ova
lijepa tradicija je prirodna posljedica njene 2500 godinjeg razvitka unutar vrlo tradicionalnih kultura june i jugoistone Azije.
Ovdje emo uloiti svaki napor da odvojimo ukrasno i osnovno, i
predstavimo samo jednostavnu golu istinu. Oni itaoci koji imaju
sklonosti ka ritualu mogu istraivati Theravada praksu u drugim
knjigama, i u njima e pronai veliko bogatstvo obiaja i ceremonija, bogatu tradiciju punu ljepote i znaenja. Oni koji su
skloniji klinikom istraivanju mogu koristiti samo same tehnike,
primjenjujui ih unutar bilo kojeg filozofskog ili emocionalnog
konteksta koji ele. Praksa je bitna. Razlika izmeu Vipasana
meditacije i drugih oblika meditacije je presudna i treba se u
potpunosti razumjeti. Budizam objanjava dvije glavne vrste
meditacije. One su razliite mentalne vjetine, oblici funkcioniranja ili kvalitete svijesnosti. U Pali (jeziku), originalnom jeziku
Theravada literature, one se nazivaju Vipasana i Samatha.
Vipasana se moe prevesti kao uvid, ista svjesnost
tono o onome to se dogaa dok se to dogaa. Samatha se
moe prevesti kao koncentracija ili spokojstvo. To je stanje u
kojem je um doveden do oputanja, usredotoen samo na jednu
stvar i nije mu doputeno da luta. Kada je ovo uinjeno, duboki
mir proimlje tijelo i um, stanje spokojstva koje se mora
doivjeti da bi se moglo razumjeti. Veina sistema meditacije
naglasak stavlja na Samatha komponentu. Meditant usmjerava
svoj um na neke stvari, kao to su molitva, odreena vrsta kutije,
antanje, plamen svijee, religioznu sliku ili bilo to, i iskljuuje
sve druge misli ili opaanja iz svoje svjesnosti. Posljedica je
stanje zanosa, ushienja koje traje dok meditant ne zavri svoj
period sjedanja (op. prev. u nekom od oblika meditacije). To je
prekrasno, puno uitka, utisaka i zavodljivo, ali je samo privremeno. Vipasana meditacija se obraa drugoj komponenti, uvidu.
Vipasana meditant koristi svoju koncentraciju kao alat pomou
kojeg njegova svjesnost moe otkinuti komadi od zida iluzija
koji ga odvaja od ive svjetlosti stvarnosti. To je postepen proces
uvijek rastue svjesnosti o unutranjem djelovanju same stvar-
73
nosti. To zahtjeva godine, ali jedan dan meditant probija kroz taj
zid i upada (nae se) u prisustvu svjetla. Preobraaj je potpun. To
se naziva osloboenje, i ono je trajno. Osloboenje je cilj svih
budistikih sistema prakse. Ali smjerovi za dostignue cilja su
prilino razliiti. Postoji ogroman broj razliitih sekta unutar
budizma. One se odvajaju u dva glavna pravca misli Mahayana
i Theravada. Mahayana budizam prevladava irom istone Azije
i oblikuje kulture Kine, Koreje, Japana, Nepala, Tibeta i Vijetnama. Najpoznatiji sistem Mahayana sistema je zen, koji se prakticira najvie u Japanu, Koreji, Vijetnamu i USA. Theravada
sistem prakse prevladava u junoj i jugoistonoj Aziji u
zemljama Sri Lanke, Tajlanda, Burme, Laosa i Kamboe. Ova
knjiga se bavi Theravada praksom. Tradicionalna Theravada
literatura opisuje obe tehnike Samathe (koncentracije i smirenosti
uma) i Vipasane (uvida ili jasne svjesnosti). Postoji etrdeset
razliitih predmeta meditacije opisane u literaturi na Pali jeziku.
Oni se preporuuju kao objekti koncentracije i kao predmeti
ispitivanja vode do uvida. Ali ovo je osnovno uputstvo, ovdje
ograniavamo nau raspravu na najosnovniji od tih preporuenih
predmeta disanje. Ova knjiga je uvod za dostignue paljivosti
kroz istu panju, i jasno shvaanje cijelog procesa disanja.
Koritenje disanja kao glavnim fokusom panje, meditant primjenjuje promatranje u kojem uestvuje u cijelom vlastitom opaajnom univerzumu. On ui da promatra promjene u svim fizikim
iskustvima, u osjeajima i opaanjima. On ui da prouava svoje
vlastite mentalne aktivnosti i nestalnost u karakteru same svjesnosti. Sve ove promjene se zbivaju neprekidno i prisutne su u
svakom trenutku naih iskustava. Meditacija je iva aktivnost,
nerazdvojiva iskustvena aktivnost. To ne moe biti pouavano
kao isti kolski (teorijski) predmet. ivo srce procesa mora proizlaziti iz uiteljevog vlastitog osobnog iskustva. Ipak, postoji
ogromna koliina ifriranog materijala o ovom predmetu to je
proizvod nekih najinteligentnijih i duboko prosvjetljenih ljudskih
bia koji su nekada hodali zemljom. Ova literatura je vrijedna
panje. Veina stvari datih u ovoj knjizi potiu iz Tipitaka, koji
su sakupljeni u tri dijela u kojima su bila sauvana originalna
uenja Bude. Tipitaka se sastoji od Vinaya, pravila discipline za
redovnike, redovnice, i svjetovne ljude; od Sutta javna predavanja koja se pripisuju Budi; i Abhidhamma, skup dubokih psi-
74
hofilozofskih uenja. U prvom stoljeu poslije Krista, poznati

budistiki znanstvenik po imenu Upatissa je napisao Vimuttimagga, (Put Slobode) u kojima je saeo Budina uenja o meditaciji. U petom stoljeu poslije Krista drugi veliki budistiki
znanstvenik po imenu Buddhaghosa prouavao je istu stvar u
drugoj akademskoj tezi Visuddhimagga, (Put Proienja) koji je
standardni tekst o meditaciji ak i danas. Suvremeni uitelji
meditacije se oslanjaju na Tipitaku i na svoja vlastita osobna
iskustva. Naa je namjera da vam predstavimo najia i najsaetija uputstva za Vipasana meditaciju koja su na raspolaganju
na engleskom jeziku. Ali ova knjiga vam nudi priliku za napredak. Do vas je da poduzmete prvih nekoliko koraka do otkria
tko ste vi i to to sve znai. To je putovanje vrijedno poduzeti.
Mi vam elimo uspjeh.
Poglavlje 1
Meditacija: zato se muiti?

Meditacija nije laka. To zahtijeva vrijeme i energiju. To
isto tako zahtijeva upornost, odlunost i disciplinu. To zahtijeva
mnoge osobne kvalitete koje normalno smatramo kao neugodnim
i koje elimo izbjei kad god je to mogue. Sve ovo moemo
zakljuiti sa amerikom rijei gumption pronicavost (bistrina
uma). Meditacija zahtijeva pronicavost. Sigurno da je daleko
lake zavaliti se u naslonja i gledati televiziju. Zato se muiti?
Zato rasipati sve to vrijeme i energiju kada moe uivati? Zato
muenje? Jednostavno. Jer si ti ovjek. I zbog injenice da si
ljudsko bie, ti si nasljednik nezadovoljstva u ivotu koje jednostavno nee nestati. Ti to moe za neko vrijeme potisnuti iz
svoje svjesti. Moe se satima od toga skrivati ali na kraju se to
uvijek vraa nazad obino kada to najmanje oekuje. Sve to
iznenada, naizgled iz niega, sjedne, sakupi to i shvati svoju
stvarnu situaciju u ivotu. Tu si ti, i odjednom shvati da provodi svoj cijeli ivot jednostavno prolazei pored njega.
Odrava dobro vanjski izgled. Nekako uspjeva da odrava
svoje ciljeve i izvani izgleda kao da je sve u redu. Ali one periode oaja, ona vremena kada osjea u sebi udnju, to vrijeme
dri za sebe. Ti si nered. I ti zna to. Ali to lijepo prikriva.
75
U meuvremenu, tamo dolje ispod svega to zna mora

da postoji neki drugi nain ivljenja, neki bolji nain da se gleda
na svijet, neki nain da se ivot dotakne potpunije. Ti se u to
ukljui ponekad sluajno. Dobije dobar posao. Zaljubi se.
Dobije igru, i za neko vrijeme su stvari razliite. ivot se
oslanja na bogatstvo i jasnou koje sva loa vremena i dosadu
izbljeuju. Cijela struktura tvoga iskustva se mijenja i ti sebi
kae: Dobro, ja sam to uspio napraviti; sada u biti sretan. Ali
i to isto tako nestane, kao dim na vjetru. Ostao si samo sa sjeanjem. Time i nejasnom svjesnou da je neto krivo. Ali stvarno
postoji cijela druga stvarnost dubine i osjetljivosti na raspolaganju u ivotu, ti to jednostavno nekako ne primjeuje. Ti to
potie osjeajui se odvojenim. Osjea se izoliranim ugodnou iskustva nekom vrstom osjetilnog slaganja. U stvari, ti ne
dotie ivot. Ti to ponovo ne ini. I zatim, i ta nejasna svjesnost izblijedi, i ponovno si u istoj staroj stvarnosti. Svijet izgleda
kao obino pokvareno mjesto, koje je dosadno. To je emocionalni krug koji se okree, i ti si proveo tako mnogo vremena na
dnu, teei za visinama. to je pogreno sa tobom? Jesi li otkaen? Ne. Ti si jednostavno ovjek. Pati od iste bolesti kojom
je zahvaeno svako ljudsko bie. To je monstrum u svakome od
nas, i ima mnogo ruku: Kronina napetost, nedostatak istinske
samilosti za druge, ukljuujui za ljudi koji su ti bliski, osjeaji
su blokirani, i emocionalno mrtvilo.
Mnogo, mnogo ruku. Nitko od nas nije u potpunosti
osloboen od toga. Mi to moemo poricati. Pokuavamo to potisnuti. Gradimo cijelu kulturu oko toga skrivajui se od toga,
glumimo da to ne postoji, a sebe skreemo od toga sa ciljevima,
projektima i statusom. Ali to nikada ne nestaje. To je neprekidni
podvodni tok u svakoj misli i svakoj percepciji; mali glas bez
rijei u pozadini glave govori: Jo nije dovoljno dobro. Treba
stei vie. Treba uiniti bolje. Treba biti bolje. To je monstrum,
monstrum koji se ispoljava svugdje u finim oblicima. Idi na zabavu. Sluaj smijeh, taj britki glas koji na povrini pokazuje zabavu, a ispod toga strah. Osjeti napetost, osjeti pritisak. Nitko
ustvari nije oputen. Oni to glume. Otii na nogometnu utakmicu. Promatraj navijae na tribinama. Promatraj iracionalan
izljev ljutnje. Promatraj nekontrolirane frustracije kako se ispoljavaju iz ljudi koji to prikrivaju pod maskom entuzijazma, ili
76
timskog duha. Bodrenje, zvidanje, neobuzdani egoizam u ime

lojalnosti timu. Ovo nisu ljudi koji su u miru sa sobom. Pogledaj
novosti na televiziji. Sluaj osjeajnost u popularnim pjesmama.
Pronalazi uvijek istu temu uvijek iznova ponavljanu na drukiji
nain. Ljubomora, patnja, nezadovoljstvo i stres. Izgleda da je
ivot neprekidna borba, neki silan napor protiv nerjeivih potekoa. to je rjeenje za sve ovo nezadovoljstvo? Mi se zapliemo u sindrom Samo da sam. Samo da sam imao vie
novca, onda bi bio sretniji. Samo da mogu pronai nekoga tko
me stvarno voli, samo da mogu izgubiti desetak kilograma, samo
da imam televiziju u boji, jakuzi i kovravu kosu, i tako dalje i
dalje zauvijek. Odakle ove besmislice dolaze i jo vanije, to
moemo uiniti u vezi toga? To proizlazi iz stanja naih vlastitih
umova. To je duboki, fini skup mentalnih navika koji se iri,
gordijski vor koji smo sami vezali malo po malo i moemo ga
na isti nain odvezati, jedan po jedan dio. Mi moemo podesiti
nau svjesnost, oistiti svaki odvojeni dio i iznijeti na svjetlo.
Moemo nesvjesno uiniti svjesnim, polako jedan po jedan dio.
Sutina naeg iskustva je promjena. Promjena je neprekidna. Od
trenutka do trenutka ivot prolazi i nikada nije isti. Neprekidna
promjena je sutina opaajnog univerzuma. Misao se pojavi u
glavi i pola sekunde kasnije nestane. Potom se pojavljuje
sljedea, i ona isto tako nestaje. Zvuk pogaa tvoje ui i potom
tiina. Otvori oi i svijet prodire u njih, zamiri i on je nestao.
Ljudi se pojavljuju u tvom ivotu i potom iz njega nestaju. Prijatelji odlaze, rodbina umire. Tvoja srea ide gore pa dolje.
Ponekad ti dobiva, ali esto gubi. To je neprekidno: promjena,
promjena, promjena. Nikada dva trenutka nisu ista.
U ovome nema nita pogrenog. To je priroda
univerzuma. Ali je ljudska kultura pouavala neke krive
odgovore na ovaj beskonaan tok proticanja. Mi kategoriziramo
iskustva. Pokuavamo da svaku percepciju, svaku mentalnu
promjenu u ovom beskrajnom toku veemo za jedan od tri
mentalna stanja. To je dobro, ili to je loe, ili to je neutralno.
Onda, u skladu sa kojim dijelom to vezujemo, mi to onda
opaamo sa skupom odreenih mentalnih reakcija. Ako je neko
zapaanje bilo oznaeno dobrim, onda pokuavamo da vrijeme
u tome zaustavimo. Grabimo odreenu misao, mazimo je, drimo
je, pokuavamo je zadrati da nam ne pobjegne. Kada to ne ide,
77
onda koristimo svaki napor da ponovimo iskustvo koje je

izazvalo tu misao. Nazovimo ovu mentalnu naviku pohlepa.
Na drugoj strani uma se nalazi dio oznaen sa loim. Kada
zapaamo neto loe, onda to pokuavamo odbaciti.
Pokuavamo ga negirati, rjeiti se toga na bilo koji mogui nain.
Borimo se protiv vlastitog iskustva. Mi se zabavljamo sa
dijelovima samih sebe. Nazovimo ovu mentalnu naviku
odbacivanje. Izmeu ove dvije reakcije se nalazi neutralno.
Ovdje stavljamo iskustva koja nisu ni dobra, ni loa. Ona su
mlaka, neutralna, nezanimljiva i dosadna. Ta iskustva spremamo
u neutralni dio tako da ih moemo ignorirati i vratiti panju gdje
se neto zbiva, a to je nae beskrajno kruenje elje i odvratnosti.
Ova vrsta iskustva postaje liena pravednog dijela nae panje.
Nazovimo ovu mentalnu naviku ignoriranje. Direktna
posljedica sve ove ludosti je neprekidna monotona utrka koja
nigdje ne vodi, neprekidno traenje zadovoljstva, neprekidno
bjeanje od bola, beskrajno ignoriranje 90 posto naeg iskustva.
Potom se udimo zato je ivot tako neukusan. U krajnjoj analizi
to je sistem koji ne djeluje. Nema veze koliko si naporno teio
uitku i uspjehu, postoji vrijeme kada ne uspjeva. Nema veze
koliko brzo bjei, postoji vrijeme kada te bol sustie. Izmeu ta
dva perioda vremena, ivot je tako dosadan da bi vritao. Nai
umovi su puni stavova i kriticizma. Izgradili smo oko sebe
zidove i zarobljeni smo u zatvoru naih vlastitih lai i odbojnosti.
Patimo. Patnja je velika rije u budistikoj misli. To je kljuni
izraz i treba biti u potpunosti shvaen. Pali rije dukkha, ne
znai samo agoniju tijela. To znai duboki, fini osjeaj
nezadovoljstva koji je dio svakog mentalnog kruenja bez svrhe.
Buda je rekao, sutina ivota je patnja. Na prvi pogled ovo
izgleda tako morbidno i pesimistino. To ak izgleda neistinito.
Napokon, postoji mnogo trenutaka kada smo sretni. Zar nije
tako? Ne, nije tako. TO samo izgleda tako. Uzmi bilo koji
trenutak kada se zaista osjea ispunjenim i pomno ga proui.
Ispod uitka e pronai fini, sveproimljui tok napetosti, da
nema veze kako je trenutak velik, on e nestati.
Nema veze koliko si dobio, ti e izgubiti dio toga ili
provesti ostatak dana uvajui ono to si dobio i razmiljati kako
e jo dobiti. Na kraju e umrijeti. Na kraju gubi sve. Sve je
prolazno. Izgleda prilino hladno, zar ne? Na sreu, to uope nije
78
tako. To samo izgleda hladno kada to promatra sa nivoa obine

mentalne perspektive, sami nivo na kojemu mehanizam kruenja
djeluje. Ispod toga nivoa se nalazi netko drugi ija je perspektiva
potpuno razliito gledanje na univerzum. To je nivo funkcioniranja gdje um ne pokuava da zaustavi vrijeme, gdje se ne zadravamo na naem iskustvu dok se ono zbiva, gdje ne pokuavamo
zaustaviti stvari i ignorirati ih. To je nivo iskustva iznad dobrog i
loeg, iznad bola i uitka. To je prekrasan nain opaanja svijeta,
i ta vjetina se moe nauiti. To nije lako, ali se moe nauiti.
Srea i mir. To su uistinu glavne stvari u ljudskoj egzistenciji. To
je ono to svatko od nas trai. Ovo je esto teko vidjeti jer prikrivamo osnovne ciljeve sa naslagama povrinskih ciljeva. Mi
elimo hranu, elimo novac, elimo seks, imovinu i potovanje.
ak sami sebi kaemo da je ideja sree previe apstraktna.
Pogledaj, ja sam praktian. Samo mi daj dovoljno novca i ja u
kupiti svu sreu koja mi je potrebna. Na nesreu, ovo je stav
koji ne djeluje. Proui svaki od ovih ciljeva i pronai e da su
povrni. Ti eli hranu. Zato? Jer sam gladan, pa to? Dakle ako
budem jeo, neu biti gladan i osjeat u se dobro. Aha! Osjeat
e se dobro! Sada dolazi stvarnost. Ono to mi stvarno traimo
nisu povrni ciljevi. To su samo sredstva prema kraju. Ono to
stvarno elimo jeste osjeaj olakanja koji nastaje kada zadovoljimo neku potrebu. Olakanje, oputanje i kraj napetostima. Mir
i srea, nema vie udnje. Dakle, to je srea? Za veinu od nas,
savrena srea bi trebala znaiti dobiti sve ono to smo eljeli,
kontrolirati sve, glumei Cezara, uiniti da cijeli svijet plee,
poskakuje u skladu sa svakim naim hirom. Jo jednom, to tako
ne ide. Pogledaj na ljude kroz povijest koji su uistinu imali ovu
vrstu moi. Oni nisu bili sretni ljudi. Sigurno nisu bili ljudi u
miru sa samim sobom. Zbog ega? Jer su bili pokretani da svijet
kontroliu totalno i apsolutno, a to nisu mogli. Htjeli su kontrolirati sve, a bilo je ljudi koji su odbijali da budu kontrolirani. Oni
nisu mogli kontrolirati zvijezde. Oni su isto bili bolesni. Oni su
morali umrijeti.
Ne moe dobiti sve to eli. To je nemogue. Na sreu
postoji druga opcija. Ti moe nauiti da kontrolira svoj um, da
iskoi iz ovog beskrajnog ciklusa elje i odbojnosti. Moe nauiti da ne eli ono to eli, da prepozna elje ali da ne bude
njima kontroliran. Ovo ne znai da legne na cestu i da poziva
79
svakoga da gazi preko tebe. To znai da nastavlja ivjeti naizgled normalnim ivotom, ali ivi ga sa potpuno novim pogledom. Radi one stvari koje osoba mora raditi, ali si osloboen od
opsesivnih, prisilnih poriva svojih vlastitih elja. Ti neto eli,
ali ne treba to ganjati. Neega se boji, ali ne treba da stoji
tamo i da se trese u svojim izmama. Ova vrsta mentalne kulture
je veoma teka. Za to su potrebne godine. Ali pokuavati kontrolirati sve je nemogue, a potekoe su poeljnije od nemogueg.
Ipak, priekaj trenutak. Mir i srea! Zar to nije ono to je civilizacija? Gradimo nebodere i autoputeve. Imamo plaeni odmor,
televizije. Imamo besplatne bolnice i bolovanje, zdravstveno
osiguranje i razne pomoi. Svemu tome je cilj da osigura, do
neke mjere, mir i sreu. Ipak broj mentalnih bolesti je u neprekidnom porastu, a broj kriminalnih djela se jo bre poveava.
Ulice su pune delikvenata i neuravnoteenih pojedinaca. Isprui
svoju ruku van sigurnosti svojih vlastitih vrata i sigurno e ti
netko ukrasti runi sat! Neto ne radi kako treba. Sretan ovjek
nema osjeaj za ubijanjem. Mi volimo da mislimo da nae drutvo iskoritava svako polje ljudskog znanja da bi doseglo mir i
sreu. Poinjemo da shvaamo da smo prekomjerno razvili materijalnu stranu egzistencije na tetu dublje emocionalne i duhovne
strane, i plaamo cijenu za tu greku. Jedna je stvar govoriti o
moralnoj i duhovnoj degeneraciji Amerike, a druga stvar neto
initi u vezi toga. Mjesto na kojem emo poeti je unutar nas
samih. Pogledaj paljivo unutra, istinito i objektivno, i svatko e
od nas vidjeti trenutke Ja sam beznaajan i Ja sam lud. Nauiti emo vidjeti te trenutke, jasno ih vidjeti, isto i bez osuivanja, i bit emo na putu prema gore i neemo takvi biti. Ne moe
uiniti radikalne promjene u ustrojstvu svoga ivota dok ne pone sebe vidjeti onakvim kakav uistinu sada jesi. to god prije to
uini, promjene se prirodno zbivaju. Ne mora se prisiljavati, ili
boriti, ili pokoravati pravilima diktiranim od neke vlasti, autoriteta. Ti se jednostavno mijenja. To je automatski. Ali desegnuti
poetni uvid je prilian zadatak. Treba da uvidi tko si i kakav si,
bez iluzija, osuivanja ili otpora bilo koje vrste. Treba da vidi
svoje vlastito mjesto u drutvu i funkciju kao drutveno bie.
Treba da vidi svoje dunosti i obaveze prema drugim ljudskim
biima, i iznad svega, svoju odgovornost kao pojedinac koji ivi
sa drugim pojedincima. Treba da sve to jasno vidi i kao jednu
80
cjelinu, jedan integrirani meuodnos. To zvui sloeno, ali se to

zbiva u jednom trenu. Mentalna kultura kroz meditaciju je bez
premca u pomaganju dosezanja ove vrste razumjevanja i smirene
sree.
Dhammapada je drevni budistiki tekst koji je prethodio
Frojdu tisue godina. On kae: Ono to si ti sada jeste posljedica
onoga to si bio. Ono to e biti sutra e biti posljedica onoga
to si ti sada. Posljedice zlog uma e te slijediti kao to kola slijede bika koji ih vue. Posljedice proienog uma e te slijediti
kao vlastita sjena. Nitko ne moe uiniti vie za tebe nego tvoj
vlastiti proieni um ni roditelji, ni prijatelji, nitko. Dobro
disciplinirani um donosi sreu. Meditacija ima za svrhu da proisti um. To proiava proces miljenja od onoga to se moe
nazvati psihikim nadraivaima, stvarima kao to su to pohlepa,
mrnja i ljubomora, stvari koje te dre zapletenim u emocionalnim okovima. To dovodi um do smirenosti i svjesnosti, stanja
koncentracije i uvida. U naem drutvu mnogo vjerujemo u obrazovanje. Vjerujemo da znanje kulturnu osobu ini civiliziranom.
Meutim, civilizacija polira osobu samo povrinski. Izloimo
nau plemenitu i profinjenu gospodu stresu rata ili ekonomskog
kolapsa, i pogledajmo to e se dogoditi. Jedna je stvar da se
pokoravamo zakonu jer znamo za kaznu i bojimo se posljedica.
Da se pokoravamo zakonu je neto sasvim drukije, jer smo sebe
oistili od pohlepe koja bi nas natjerala da krademo i mrnje koja
bi nas navela da ubijemo. Baci kamen u potok. Tekua voda e
izgladiti povrinu, ali unutranji dio ostaje nepromjenjen. Uzmi
isti kamen i stavi ga u jaku vatru talionice, i cijeli se kamen mijenja iznutra i izvani. On se cijeli rastopi. Civilizacija mijenja ovjeka izvani. Meditacija ga omekava iznutra, skroz na skroz.
Meditacija se naziva Veliki Uitelj. To je proiavajua presudna vatra koja djeluje postepeno kroz razumjevanje. to god je
vee tvoje razumjevanje, moe biti elastiniji i tolerantniji. to
god je vee tvoje razumjevanje, moe biti samilosniji. Ti postaje kao savreni roditelj ili idealni uitelj. Spreman si da oprosti
i zaboravi. Osjea ljubav prema drugima jer ih razumije. I ti
razumije druge jer si razumio sebe. Gledao si duboko u sebe i
vidio iluziju sebe i svoje vlastite ljudske neuspjehe. Vidio si svoju vlastitu ljudskost i nauio da oprosti i voli. Kada si se nauio
samilosti prema sebi, samilost za druge je automatska. Savreni
81
meditant je dosegao duboko razumjevanje ivota, i on se neizbjeno odnosi prema svijetu sa dubokom i nekritinom ljubavi.
Meditacija je kao da kultiviramo novo tlo. Da bi napravili polje od ume, prvo treba da posjee stabla i izvadi panjeve. Potom obrauje zemlju i gnoji je. Potom sije sjeme i
ubire etvu. Da bi kultivirao svoj um prvo treba odstraniti razne
razdraivae koji se nalaze na putu, iupati ih sa korjenom tako
da vie ne rastu. Potom gnoji. Pumpa energiju i disciplinu u
mentalno tlo. Potom sije sjeme i ubire etvu vjere, moralnosti,
panje i mudrosti. Usput da kaemo, vjera i moralnost imaju
specijalno znaenje u ovom kontekstu. Budizam ne zagovara
vjeru u smislu da u neto vjeruje jer je to napisano u knjizi, ili se
pripisuje proroku ili tebe pouava neka autoritativna figura.
Ovdje je znaenje blie samopouzdanju. To je znanje da je neto
istinito jer si vidio da to tako djeluje, jer si ti samu stvar promatrao unutar sebe. Na isti nain, moralnost nije ritualna pokornost
nekom vanjskom, nametnutom kodeksu ponaanja. Svrha meditacije je osobna transformacija. Onaj koji ulazi u meditativno
iskustvo nije isti onaj koji izlazi na drugu stranu. To mijenja tvoj
karakter procesom opaanja, inei te duboko svjesnim svojih
vlastitih misli, rijei i djela. Tvoja oholost je ishlapila i tvoj antagonizam presuuje. Tvoj um postaje smiren i stian. I tvoj ivot
se uravnoteava. Tako ispravno obavljena meditacija te priprema
da se suoi sa svojim usponima i padovima u egzistenciji. To
smanjuje tvoju napetost, strah i brigu. Rastreenost se povlai, a
strasti postaju umjerene. Stvari poinju dolaziti na svoje mjesto,
a tvoj ivot postaje gladak umjesto borba. Sve se ovo zbiva kroz
razumjevanje.
Meditacija izotrava tvoju koncentraciju i mo razmiljanja. Zatim, malo po malo, tvoji vlastiti podsvjesni motivi i mehanizami ti postaju jasni. Tvoja intuicija se izotrava. Preciznost
misli se poveava i postepeno dolazi do direktne spoznaje stvari
onakvima kakve one doista jesu, bez predrasuda i bez iluzija.
Dakle, da li je ovaj razlog dovoljan da te potakne? Jedva. Ovo su
samo obeanja na papiru. Postoji samo jedan nain da se sazna
da li je meditacija vrijedna napora. Naui da to ispravno prakticira, i to prakticiraj. Provjeri to sam za sebe.
82
Poglavlje 2
to meditacija nije
Meditacija je rije. Ti si ovu rije ve prije uo, inae
nikada ne bi uzeo ovu knjigu. Proces razmiljanja djeluje
udruivanjem, i sve vrste ideja su zdruene sa rijei meditacija.
Neke su od njih moda tone, a druge su besmislice. Neke od
njih se vie pripisuju drugim sistemima meditacije i nemaju nita
sa Vipasana praksom. Prije nego li nastavimo, to od nas trai da
izbacimo neke zaostatke iz naih neuronskih veza tako da nove
informacije mogu prolaziti bez zapreka. Zaponimo sa najoitijim stvarima. Mi vas neemo uiti kako da kontemplirate na svoj
pupak ili antate tajne rijei. Vi ne savlaujete demone ili
sakupljate nevidljive energije. Nema obojanih pojaseva koji se
daju za vau izvedbu i ne trebate brijati glavu ili nositi turban.
ak ne trebate da se odreknete sve svoje imovine i odete u manastir. Ustvari, ako va ivot nije nemoralan i kaotian, moda
moete otpoeti sada i napraviti neku vrstu progresa. Zar ne bi
rekli, zvui stvarno ohrabrujue? Postoji mnogo knjiga o meditaciji. Mnoge od njih su napisane sa toke stava koji se preteno
odnosi na neku religioznu ili filozofsku tradiciju, i mnogi autori
se nisu brinuli da na to ukau. Oni prave izjave o meditaciji koje
zvue kao generalni zakoni, ali su ustvari veoma specifine procedure eksluzivne za odreeni sistem prakse. Rezultat je neto
zamueno. Jo gore je potpuni kompleks teorija i interpretacija
na raspolaganju, koja je svaka u sukobu jedna sa drugom.
Posljedica je stvarna zbrka i ogroman nered sukobljavajuih
miljenja popraenih sa masom nerelevantnih podataka. Ova
knjiga je specifina. Mi se bavimo ekskluzivno sa Vipasana
sistemom meditacije. Pouavat emo vas da promatrate
funkcioniranje svoga uma na miran i neprianjajui nain, tako da
moete dosei uvid u vlastito ponaanje. Cilj je svjesnost, tako
jaka svjesnost, koncentrirana i fino usklaena, da ete biti
sposobni prodrijeti u unutranje djelovanje same stvarnosti.
Postoje mnogobrojna kriva shvaanja u vezi meditacije. Mi
vidimo da ona nastaju ponovo i ponovo kod novih praktiara, ista
pitanja ispoetka.
Najbolje je da se ovim stvarima pozabavi odjednom, jer
su one neka vrsta predrasuda koje mogu blokirati tvoj napredak
83
od samog poetka. Mi emo uzeti ove predrasude i jednu po

jednu razjasniti.
Predrasuda 1
Meditacija je samo relaksacijska tehnika
Ovdje je bauk rije samo. Relaksacija je kljuna komponenta meditacije, ali Vipasana-nain meditacije tei daleko
uzvienijem cilju. Ipak, izjava je u sutini istinita za mnoge druge
sisteme meditacije. Sve meditativne procedure naglaavaju koncentraciju uma, dovodei um da se usmjeri na jednu stvar ili
polje misli. ini to snano i dovoljno potpuno, i dostie duboko
blaeno stanje koje se naziva Jhana. To je stanje takve vrhunske
spokojnosti da se postie zanos. To je oblik zadovoljstva koji je
iznad svega to moe biti doivljeno u normalnom stanju svjesnosti. Veina sistema se tu zaustavlja. To je cilj, i kada to
doivi, ti jednostavno ponavlja to iskustvo cijeli ivot. Tako
nije kod Vipasana meditacije. Vipasana tei drugom ciljusvjesnosti. Koncentracija i relaksacija se smatraju potrebnim
popratnim pojavama za svjesnost. To su potrebne pretee, prikladna sredstva i korisne nuspojave. Ali to nisu ciljevi. Cilj je
uvid. Vipasana meditacija je duboka religiozna praksa koja tei
nita manje od proiavanja i transformacije tvoga svakodnevnog ivota. Potpunije emo predstaviti razlike izmeu koncentracije i uvida u etrnaestom poglavlju.
Predrasuda 2
Meditacija znai padanje u trans
Ovdje se ponovo moe ovakva izjava tono primjeniti na
neke sisteme meditacije, ali ne na Vipasanu. Meditacija uvida
nije oblik hipnoze. Ti ne pokuava da zamrai um da bi postao
nesvjestan. Ti ne pokuava sebe preokrenuti u bezosjeajno
povre. Ako je bilo to, onda je istina suprotna. Postajat e sve
vie i vie usklaen sa svojim emocionalnim promjenama. Nauit
e da sebe spozna sa uvijek veom jasnoom i preciznou. U
uenju ove tehnike, neka se stanja zbivaju koja promatrau mogu
izgledati slina transu. Ali su uistinu suprotna. U hipnotikom
transu, subjekt je podloan kontroli od strane drugoga, dok u
84
dubokoj koncentraciji meditant ostaje potpuno pod svojom kontrolom. Slinost je na povrini, u svakom sluaju dogaanje ovih
fenomena nije svrha Vipasane. Kao to smo rekli, duboka koncentracija Jhane je sredstvo za postizanje cilja na putu poviene
svjesnosti. Vipasana je po definiciji kultiviranje panje (zadubljenosti) ili budnosti. Ako pronae da si postao nesvjestan u
meditaciji, onda ti ne meditira po definiciji rijei kako se koristi
u Vipasana sistemu. To je jednostavno.
Predrasuda 3
Meditacija je misteriozna praksa koja ne moe biti shvaena
Ovdje ponovo, ovo je skoro istinito, ali ne u potpunosti.
Meditacija se bavi nivoima svjesnosti koji se nalaze dublje od
simboline misli. Dakle, neki podaci o meditaciji se jednostavno
ne uklapaju u rijei. Meutim, to ne znai da to ne moe biti
shvaeno. Postoje dublji naini od rijei da se shvate stvari. Ti
razumije kako hodati. Moda ne moe opisati toan redosljed
po kojem se nervna vlakna i tvoji miii skupljaju za vrijeme tog
procesa. Ali ti to moe uiniti. Meditacija treba biti shvaena na
takav isti nain inei to. To nije neto to moe nauiti pomou
apstraktnih pojmova. To treba biti doivljeno. Meditacija nije
neka bezumna formula koja daje automatske i predvidljive rezultate. Ustvari, ti nikada ne moe predvidjeti to e se dogoditi u
bilo kojem odreenom sjedenju. To je istraivanje, i eksperiment,
i avantura svaki put. Ustvari, to je tako istinito da kada dosegne
osjeaj predvidivosti i istovrsnosti u svojoj praksi, to koristi
samo kao pokazatelj. To znai da si skrenuo sa puta i kree se
prema stagnaciji. Uei da na svaki sekund gleda kao da je prvi
i jedini sekund u univerzumu je najbitnije u Vipasana meditaciji.
Predrasuda 4
Svrha meditacije je da se postane psihiki supermen
Nije, svrha meditacije je da se razvije svjesnost. Uiti
itati umove nije cilj. Levitacija nije cilj. Cilj je osloboenje.
Postoji veza izmeu psihikih fenomena i meditacije, ali je taj
odnos donekle sloen. Za vrijeme ranih stadija karijere meditanta
se takvi fenomeni mogu ili ne moraju pojaviti. Neki ljudi mogu
85
doivjeti neka intuitivna shvaanja ili memorije iz prolih ivota;

drugi ne moraju. U bilo kojem sluaju, to se ne smatra dobro
razvijenim i pouzdanim psihikim sposobnostima, niti se njima
treba pridavati panja. Takvi fenomeni su prilino opasni za
meditanta poetnika jer su tako zavodniki. Oni mogu biti zamka
za ego koji te moe skrenuti sa puta. Najbolji savjet je da se
panja ne pridaje tim fenomenima. Ako se pojave, to je dobro.
Ako se ne pojave, i to je dobro. Nevjerovatno je da hoe. Postoji
toka u meditantovoj karijeri gdje on moe prakticirati specijalne
vjebe da razvije psihike sposobnosti. Ali ovo se dogaa kada je
daleko napredovao. Nakon to je dosegao veoma duboke stadije
Jhane, meditant e biti daleko uznapredovao u radu sa takvim
moima bez opasnosti da izmaknu kontroli ili da zavladaju njegovim ivotom. On e ih onda razviti striktno u svrhu za sluenje
drugih. Ovo stanje se zbiva samo nakon desetaka godina
vjebanja. Ne brini se za to. Jednostavno se koncentriraj na razvijanje sve vie i vie svjesnosti. Ako iskrsnu glasovi i vizije
jednostavno ih primjeti i neka nestanu. Nemoj se u to ukljuivati.
Predrasuda 5
Meditacija je opasna i razborita osoba je treba izbjegavati
Sve je opasno. Prelazi ulicu i autobus te moe sruiti.
Otii se istuirati i moe slomiti vrat. Meditiraj i moda e
zagrabiti u razne odvratne materije iz svoje prolosti. Potisnuti
materijal koji je bio zakopan neko vrijeme moe biti zastraujui.
To je isto tako vrlo korisno. Nema aktivnosti koja je u potpunosti
bez rizika, ali to ne znai da mi sebe moramo zamotati u neku
zatitnu ahuru. To nije ivljenje. To je prerana smrt. Nain da se
nosi sa opasnostima je da otprilike znamo kolika je ona, gdje bi
se mogla nalaziti, i kako se suoiti sa njom kada se pojavi. To je
svrha ove knjige uputstava. Vipasana je razvitak svjesnosti. To
samo po sebi nije opasno, upravo suprotno. Poveana svjesnost
je zatita od opasnosti. Ispravno vrena, meditacija je veoma blag
i postepen proces. Kreni sa time polako i lagano, i razvitak tvoje
prakse e se zbiti veoma prirodno. Nita se ne smije forsirati.
Kasnije, kada si ti pod bliskom paskom i zatitnom mudrou
kompetentnog uitelja, moe ubrzati svoju brzinu razvitka od-
86
laenjem na periode intenzivne meditacije. U poetku, ipak, to

radi polako. Radi njeno i sve e biti u redu.
Predrasuda 6
Meditacija je za svece, ne za obine ljude
Ovaj stav nalazimo prevladavajuim u Aziji, gdje se
redovnicima i svetim ljudima pridaje ogromna koliina ritualnog
oboavanja. Ovo je neto slino amerikom stavu idealiziranja
filmskih zvijezda i bejzbol heroja. Takvi ljudi su uinjeni stereotipima, viim nego to to jesu u ivotu, i optereeni su sa svim
vrstama karakteristika po kojima malo ljudi moe ivjeti. ak se
i na Zapadu, podravaju neki od ovih stavova o meditaciji. Oekujemo od meditanta da bude neka nadnaravna uzviena figura u
ijim se ustima maslac nikada nee usuditi topiti. Osobni kontakt
sa takvim ljudima e brzo rastjerati tu iluziju. Oni se obino
pokazuju kao ljudi ogromne energije i uitka, ljudi koji ive svoj
ivot sa zauujuom ivou. Istina je, veina svetih ljudi meditira, ali oni ne meditiraju jer su sveti ljudi. To je suprotno. Oni su
sveti ljudi zato jer meditiraju. Meditacija je ono kako su oni postali to to jesu. Poeli su meditirati prije nego su postali sveti.
Ovo je vana toka. Prilian broj studenata izgleda osjeaju da
osoba treba biti potpuno moralna prije nego otpone sa meditacijom. To je neizvodiva strategija. Moralnost zahtjeva odreeni
stupanj mentalne kontrole. To je prva potreba. Ti ne moe slijediti bilo koja moralna pravila bez barem malo samokontrole, ako
se tvoj um neprekidno okree kao voni cilindar u maini za
igranje (op. prev. maina u kockarnicama u koju se ubacuju
kovanice i na cilindrima su slike raznog voa, kada se poklope u
istom redu tri iste slike voa onda se dobiva, cilindri se brzo
okreu), u tom sluaju samokontrola je nemogua. Tako prvo
dolazi mentalno oplemenjivanje. Postoje tri sastavna dijela u
budistikoj meditaciji moralnost, koncentracija i mudrost. Ova
tri faktora se razvijaju zajedno kako se tvoja praksa produbljuje.
Svaki utjee na drugoga, tako kultivira sva tri zajedno, ne jedan
po jedan. Kada ima mudrost da uistinu shvati situaciju, samilost prema svim ukljuenim dijelovima biva automatska, a samilost znai da sebe automatski suzdrava od bilo koje misli, rijei
ili djela koji mogu povrijediti tebe ili druge. Tako je tvoje pona-
87
anje automatski moralno. To je samo kada ne razumije duboko

stvari da stvara probleme. Ako ne uspije da vidi posljedice
svojih vlastitih akcija, onda e glupo grijeiti. Onaj tko eka da
postane u potpunosti moralan prije nego pone meditirati eka za
ali koje nikada nee doi. Drevni mudraci kau za takvoga da
je kao ovjek koji eka da se ocean smiri da bi se mogao ii
kupati. Da ovo potpunije razumijemo, pretpostavimo da postoje
nivoi moralnosti. Najnii nivo je prianjanje za odreena pravila i
ogranienja koja je netko drugi uspostavio. To moe biti tvoj
najdrai prorok. Moe biti drava, glavni u tvome plemenu ili
tvoj otac. Bez obzira tko stvara pravila, sve to treba znati na
ovom nivou jesu pravila i sljediti ih. To moe raditi i robot. ak i
impanza to moe raditi ako su pravila jednostavna i svaki put ga
se udari tapom ako ih prekri. Ovaj nivo ne zahtjeva meditaciju
uope. Sve to treba su pravila nekoga tko e zamahivati tapom.
Sljedei nivo moralnosti se sastoji od pridravanja pravila ak i u odsutnosti nekoga tko e nas udariti. Pokorava se jer si
ta pravila uinio unutranjima i prisvojio ih. Ti sebe udari svaki
put kada ih prekri. Ovaj nivo zahtjeva malo umne kontrole.
Ako su tvoji misaoni oblici kaotini, onda e i tvoje ponaanje
biti kaotino. Mentalna kultura smanjuje kaos.
Trei nivo ili moralnost, ali se bolje moe izraziti kao
etika. Ovaj nivo je cijeli nivo vii na ljestvici, stvarni obrazac
promjena u orjentaciji. Na nivou etike, netko ne slijedi kruta
parvila diktirana od autoriteta, ve bira svoje vlastito ponaanje u
skladu sa potrebom situacije. Ovaj nivo zahtijeva stvarnu
inteligenciju i sposobnost da se barata sa svim faktorima u svakoj
situaciji i doe do jedinstvenog, kreativnog i odgovarajueg
odgovora svaki put. Nadalje, pojedinac koji donosi te odluke
treba da je sebe iskopao iz svojih vlastitih ogranienih osobnih
stavova. On treba da sagleda cijelu situaciju iz objektivne toke
gledita dajui podjednaku panju svojim vlastitim potrebama i
potrebama drugih. Drugim rijeima, on treba da bude osloboen
od vlastite pohlepe, mrnje, zavisti i svakog drugog sebinog
smea koje nas obino onemoguava da vidimo stvar drugoga.
Samo onda se mogu odabrati precizne akcije koje e uistinu biti
odgovarajue za tu situaciju. Ovaj nivo moralnosti apsolutno
zahtijeva meditaciju, osim ako se ti nisi ve rodio kao svetac. Ne
88
postoji drugi nain da se stekne takva vjetina. Nadalje, potreban

proces odabiranja na ovom nivou je iscrpljujui.
Ako si pokuao baratati svim ovim faktorima u svakoj
situaciji sa svojim svjesnim umom, ti bi se istroio. Um jednostavno ne moe sve te lopte drati u zraku. To je preoptereeno. Na sreu, dublji nivo svjesnosti moe izvriti ovu vrstu
obrade sa lakoom. Meditacija moe za tebe obaviti proces
obrade. To je udan osjeaj. Jedan dan ti ima problem recimo
da razrijei rastavu ujaka Hermana. To izgleda potpuno nerjeivo, ogromna zbrka onih moda koji bi i samome Solomonu
zadalo velikih briga. Sljedei dan pere sue, mislei u potpunosti o neem drugom, i odjednom rjeenje je tu. Ono se jednostavno pojavi iz dubine uma i ti kae: Aha i cijela je stvar
rijeena. Ova vrsta intuicije se moe dogoditi samo kada odvoji
logino povezivanje problema i dubljem umu prui ansu da
donese rjeenje. Svjesni um samo smeta. Meditacija te pouava
kako da se odvoji od misaonog procesa. To je mentalna umjetnost sklanjanja sa svoga vlastitog puta, a to je vrlo korisna
vjetina u svakodnevnom ivotu.
Meditacija sigurno nije neka bezvezna praksa striktno za
askete i pustinjake. To je praktina vjetina koja se usmjerava na
svakodnevne dogaaje i ima trenutnu primjenu u svaijem
ivotu. Meditacija nije od drugog svijeta. Na nesreu, ova injenica za neke studente sadri neke loe strane. Oni se poduhvataju prakticiranja oekujui trenutno kosmiko otkrie,
potpuno sa zborom anela. Ono to oni obino dobiju je efikasniji nain da izbace smee i bolje naine da se bave sa ujakom
Hermanom. Oni su bezpotrebno razoarani. Rjeavanje smea
dolazi prvo. Glasovi arhanela trebaju neto due vrijeme.
Predrasuda 7
Meditacija je bjeanje od stvarnosti
Netono. Meditacija je odlaenje u stvarnost. Ona te ne
titi od bolova ivota. Ona ti doputa da tako duboko zadire u
ivot i njegove aspekte tako da probija barijeru bola i ide iznad
patnje. Vipasana je praksa injena sa specijalnom namjerom
89
suoavanja sa stvarnou, da potpuno doivi ivot onakvim

kakav on jeste, i da se nosi sa onim to pronae. Doputa ti da
odbaci iluzije i sebe oslobodi od svih onih ljubaznih lai koje
sebi govori cijelo vrijeme. Ono to je tu to je tu. Ti si ono to
jesi, i lagati samom sebi o svojim vlastitim slabostima i motivima
samo te sve vre vezuje za toak iluzija. Vipasana meditacija
nije pokuaj da zaboravi sebe ili prikriva svoje slabosti. To je
uenje da gleda na sebe upravo onako kakav i jesi. Vidi to je tu
i to u potpunosti prihvati. Samo onda moe to promjeniti.
Predrasuda 8
Meditacija je dobar nain da se dostigne uzdignue
Pa, jeste i nije. Meditacija ponekad stvara prekrasna blaena stanja. Ali ona nisu svrha, i ona se uvijek ne pojavljuju.
Nadalje, ako radi meditaciju sa tom svrhom u umu, onda se to
obino nee pojaviti, osim ako bi meditirao za stvarnu svrhu
meditacije, to je poveana svjesnost. Blaenstvo nastaje iz oputenosti, a oputenost nastaje od oputanja napetosti. Traei blaenstvo u meditaciji dovodi do napetosti u procesu, to pokree
cijeli lanac dogaaja. To je bezizlazna situacija. Moe imati
blaenstvo samo ako ga ne trai. Pored toga, euforija i dobri
osjeaji jeste ono emu tei, postoje laki naini da ih dobije.
Moe ih dobiti u tavernama i na ulinim uglovima od onih sumnjivih karaktera irom zemlje. Euforija nije svrha meditacije. To
e se esto pojaviti, ali se smatra sporednim proizvodom. Ipak, to
je veoma ugodan sporedni efekt, i to postaje sve ee to vie
meditira. Ti nee uti neslaganje u vezi toga od naprednih
praktiara.
Predrasuda 9
Meditacija je sebinost
Sigurno da to tako izgleda. Meditant sjedi na svom
malom jastuku. Da li je on dobrovoljni davalac krvi? Nije. Da li
je prezaposlen radei sa rtvama katastrofa? Nije. Ali prouimo
njegovu motivaciju. Zbog ega on ovo ini? Njegova je namjera
da se oslobodi vlastite ljutnje, predrasuda i krivog zapaanja.
Aktivno je ukljuen u taj proces oslobaanja od pohlepe, napeto-
90
sti i neosjetljivosti. Ovo su stvari koje spreavaju njegovu samilost prema drugima. Sve dok ne nestanu, bilo koje dobro djelo je
samo produetak njegovog ega i nije od stvarne pomoi u dugom
hodu. Veliki inkvizitor panjolske Inkvizicije porie najuzvienije motive. Suenja vjeticama u gradu Salemu su provoena za
javnu dobrobit. Proui osobne ivote naprednih meditanata i
esto e pronai da su ukljueni u humanitarno sluenje. Rijetko
e ih pronai kao kriarske misionare koji su spremni rtvovati
neke pojedince za svrhu neke pobone ideje. injenica je da smo
mi sebiniji nego li smo toga svjesni. Ego ima nain da najuzvienije aktivnosti preokrene u smee ako mu se dopusti da slobodno djeluje. Kroz meditaciju postajemo svjesni sebe upravo onakvi kakvi jesmo, postajui svjesni bezbrojnih finih naina na koje
ispoljavamo svoju vlastitu sebinost. Nakon toga uistinu postajemo nesebini. Proiavajui sebe od sebinosti nije sebina
aktivnost.
Predrasuda 10
Kada meditira, ti sjedi i razmilja o uzvienim mislima
Ponovo pogreno. Postoje odreeni sistemi kontemplacije kod kojih se ova vrsta stvari obavlja. Ali to nije Vipasana.
Vipasana je praksa budnosti. Budnosti o bilo emu to je tu, bilo
da je to vrhunska istina ili bijedno smee. Ono to je tu, to je tu.
Naravno, da se uzviene profinjene misli mogu pojaviti za vrijeme prakse. One se sigurno ne bi smjele odstranjivati. Niti bi se
trebale traiti. One su samo ugodni sporedni efekti. Vipasana je
jednostavna praksa. Sastoji se od doivljavanja vlastitih ivotnih
dogaaja direktno, bez prioriteta i bez mentalnih predodaba
njima pridodanim. Vipasana je vienje svog ivota razvijenog od
trenutka do trenutka bez predrasuda. Ono to doe, to dolazi. To
je vrlo jednostavno.
Predrasuda 11
Nekoliko tjedana meditacije e rijeiti sve moje probleme
ao mi je, meditacija nije brzo izljeenje za sve. Ti e
poeti vidjeti promjene odmah, ali stvarni duboki efekti dolaze
nakon niza godina. To je nain na koji je univerzum konstruiran.
91
Nita vrijedno se ne postie preko noi. Meditacija je teka u

nekim stvarima. To zahtjeva dugotrajnu disciplinu i ponekad
bolan proces prakse. Prilikom svakog sjedanja ti dosee neki
rezultat, ali su ti rezultati esto veoma fini. Oni se zbivaju
duboko u umu, da bi se mnogo kasnije manifestirali. I ako sjedi,
neprestano traei neke velike trenutne promjene, onda e u
potpunosti propustiti fine promjene. Obeshrabrit e se, prekinuti
sa svime i tvrdit e da se takve promjene nee nikada dogoditi.
Strpljenje je klju. Strpljenje. Ako nita ne naui iz meditacije,
nauit e se strpljenju. I to je najvrijednija i najkorisnija lekcija.
Poglavlje 3
to meditacija jeste
Meditacija je rije, a rijei su koritene na razliite
naine od raznih govornika. Ovo moe izgledati beznaajno, ali
nije. Vrlo je vano da se tono razlikuje to odreeni govornik
misli rijeima koje koristi. Na primjer, svaka je kultura na zemlji
stvorila neku vrstu mentalne prakse koja se moe nazvati meditacija. To sve ovisi o tome koliko slobodnu definiciju daje toj
rijei. Svatko to radi, od Afrikanaca do Eskima. Tehnike se vrlo
mnogobrojne, i ovdje neemo pokuavati da ih istraujemo. Za to
postoje druge knjige. Za svrhu ovog djela emo ograniiti
raspravu na one prakse koje su dobro poznate Zapadnoj publici i
najvie povezane sa izrazom meditacije. U judeo-kranskoj
tradiciji pronalazimo dvije prakse koje se proimaju i nazivaju se
molitva i kontemplacija. Molitva je direktno obraanje nekom
duhovnom entitetu. Kontemplacija je produeni period svjesne
misli o nekoj odreenoj temi, esto je to religiozni ideal ili dio iz
religioznih zapisa. Sa toke mentalne kulture, obe ove aktivnosti
su vjebe koncentracije. Normalni tok svijesti je ogranien i um
je doveden do jednog polja svjesnog djelovanja. Rezultati toga su
ono to nalazimo u bilo kojoj praksi koncentracije: duboki mir,
fizioloko usporavanje metabolizma i osjeaj mira i dobrobiti. Iz
Hindu tradicije je dola yogijska meditacija, koja je isto tako
isto koncentrativna. Tradicionalne osnovne vjebe se sastoje od
usredotoavanja uma na jedan objekt kao kamen, plamen svijee,
92
neka rije ili neto drugo, ne doputajui umu da luta. Nakon to

je dosegao osnovnu vjetinu, Yogi nastavlja sa irenjem svoje
prakse uzimajui sloenije objekte za meditaciju: antanje,
arolike religiozne slike, energetske kanale u tijelu i tako dalje.
Ipak, bez obzira kako je sloen objekt meditacije, sama meditacija i dalje ostaje ista vjeba u koncentraciji. U budistikoj
tradiciji se veoma mnogo cijeni koncentracija. Ali tome je dodan
novi element i vie se naglaava. Taj element je svjesnost. Svaka
budistika meditacija cilja na razvitak svjesnosti, pri tome koristei koncentraciju kao alat. Budistika tradicija je veoma
mnogostrana. Ipak, postoji nekoliko razliitih pravaca do ovog
cilja. Zen meditacija koristi dva odvojena pravca. Prvi je direktan
skok u svjesnost pukom snagom volje. Ti sjedne i jednostavno
sjedi, to znai da iz svoga uma izbaci sve osim iste svjesnosti
o sjedenju. Ovo izgleda veoma jednostavno. Ali to nije tako jednostavno. Probaj to na kratko pa e uvidjeti koliko je to u stvari
teko.
Drugi pravac Zena se koristi u Rinzai koli i to je zavaravanje uma iz svjesne misli u istu svjesnost. Ovo je uinjeno
tako da se ueniku daje nerjeiva zagonetka koju on nekako mora
rijeiti, i postavlja ga se u stranu situaciju uvjebavanja. Kako
on ne moe pobjei iz bolne situacije, on onda mora pobjei u
isto iskustvo trenutka. Nema nigdje drugdje otii. Zen je neugodan. To je djelotvorno za mnoge ljude ali je stvarno neugodan.
Druga mudrolija je tantriki budizam, i skoro je suprotan od
navedenog. Svjesna misao, u najmanju ruku kako to obino
inimo, je manifestacija ega, onako kako ti za sebe obino misli
da izgleda. Svjesna misao je blisko povezana sa ja-konceptom.
Ja-koncept ili ego nije nita drugo nego skup reakcija i mentalnih
predstava koje su umjetno pridodane tekuem procesu iste
svjesnosti. Tantra tei da dosegne istu svjesnost unitavanjem
ove ego predodbe. Ovo se postie procesom vizualizacije. Ueniku se daje odreena religiozna slika na koju meditira, na primjer, jedno od boanstava iz tantrikog panteona. On ovo radi tako
potpuno da sam postaje taj entitet. Odbacuje svoj vlastiti identitet
i uzima drugi. Za ovo treba vremena, ali to djeluje. Za vrijeme
tog procesa, on je sposoban da promatra nain na koji je konstruiran ego i postavljen na svoje mjesto. Tako shvaa svojevoljnu prirodu svih egoa, ukljuujui i svog vlastitog, i tako izmie
93
okovima ega. On ostaje u stanju gdje moe izabrati da ima ego

ako tako eli, bilo svoj vlastiti ili bilo koji drugi koji poeli, ili
moe djelovati bez ikakvog ega. Rezultat: ista svjesnost. Tantra
nije igra.
Vipasana je najstarija budistika praksa meditacije.
Metod dolazi direktno iz djela Sitipatthana Sutta, predavanja koje
se pripisuje samom Budi. Vipasana je direktno i postepeno njegovanje panje ili svjesnosti. To tee dio po dio tokom perioda
godina. Uenikova panja je paljivo usmjerena na intenzivno
ispitivanje odreenih aspekata njegove vlastite egzistencije.
Meditant se uvjebava da opaa sve vie i vie od svog vlastitog
toka ivotnog iskustva. Vipasana je blaga tehnika, ali je isto tako
veoma temeljita. To je drevni i ifrirani sistem vjebanja senzitivnosti, skup vjebi posveenih da se postane sve vie i vie prijemiv na svoje vlastito ivotno iskustvo. To je paljivo sluanje,
totalno vienje i paljivo testiranje. Uimo da miriemo osjetljivo, da dodirujemo u potpunosti i stvarno obraamo panju na
ono to osjeamo. Uimo sluati svoje vlastite misli bez da u
njima budemo uhvaeni. Objekt Vipasana meditacije je da nauimo obraati panju. Mi mislimo da to ve inimo, ali to je iluzija. To dolazi od injenice da pridajemo tako malo panje tekuem toku naih vlastitih ivotnih iskustava da skoro spavamo.
Jednostavno ne pridajemo dovoljno panje da primjetimo da ne
obraamo panju. To je druga besmislena situacija.
Kroz proces panje (zadubljenosti), postepeno postajemo
svjesni to smo uistinu ispod ego predstave. Budimo se prema
onome to ivot uistinu i jeste. To nije jednostavno parada uspona i padova, lizalica i pucketanje prstima. To je iluzija. ivot ima
daleko dublju strukturu nego to se mi brinemo da bi to pogledali, i ako gledamo na ispravan nain. Vipasana je oblik mentalnog
vjebanja koji e te nauiti da doivljava svijet na potpuno novi
nain. Po prvi put e nauiti to ti se uistinu dogaa, oko tebe i
unutar tebe. To je proces samootkria, participatorno istraivanje
u kojem promatra svoja vlastita iskustva dok u njima uestvuje,
i dok se ona dogaaju. Prakticiranje mora imati ovakav stav.
Nikada se ne brini to sam ja bio pouavan. Zaboravi o teorijama, predrasudama i stereotipovima. Ja elim da shvatim istinsku
prirodu ivota. elim da znam uistinu to je ovo iskustvo biti iv.
elim da shvatim istinita i najdublja svojstva ivota, i jednostav-
94
no ne elim da prihvatim neija tua objanjenja. elim da to

uvidim za sebe. Ako svoju praksu meditacije slijedi sa ovim
stavom, ti e uspjeti. Pronai e da stvari promatra objektivno,
tono onakve kakve one i jesu protiu i mjenjaju se od trenutka
do trenutka. Onda ivot poprima nevjerovatno bogatstvo koje se
ne moe opisati. To se treba doivjeti. Pali izraz za meditaciju
Uvida je Vipasana Bhavana. Bhavana dolazi od korijena Bhu,
a znai rasti ili postati. Dakle Bhavana znai kultivirati, i rije se
uvijek koristi u odnosu na um. Bhavana znai mentalno kultiviranje. Vipasana proizlazi iz dva korijena. Pasana znai vidjeti ili opaati. Vi je prefiks sa sloenim znaenjima. Osnovno
znaenje je na specijalan nain. Ali isto ima znaenje i u i
kroz. Cijelo znaenje rijei je gledati u neto sa jasnoom i
preciznou, vidjeti svaki dio kao odvojen i razliit, i prodrijeti
kroz da se opazi najfundamentalnija stvarnost stvari. Ovaj proces
vodi uvidu u osnovnu stvarnost te stvari. Ovaj proces vodi do
uvida u osnovnu stvar bilo ega to se promatra. Spojimo sve to i
Vipasana Bhavana znai kultiviranje uma, usmjereno da se
vidi na specijalan nain koji vodi do uvida i potpunog razumjevanja.
U Vipasana meditaciji kultiviramo ovaj specijalan nain
vienja ivota. Uvjebavamo se da vidimo stvarnost tono
onakvu kakva ona doista i jeste, ovaj specijalan oblik opaanja
nazivamo zadubljenje. Ovaj proces zadubljenja je stvarno
razliit od onoga to smo obino inili. Obino ne gledamo u ono
to je tu stvarno ispred nas. Mi vidimo ivot kroz ekran misli i
koncepata, i te mentalne objekte pogreno smatramo stvarnou.
Bivamo uhvaeni u ovaj bez kraja misaoni tok tako da stvarnost
protie nezapaena. Provodimo nae vrijeme u zaokupljenosti
aktivnostima, uhvaeni u vjenom traganju za zadovoljstvom i
uitkom te vjenoj borbi izbjegavanja bola i nezadovoljstva. Sve
nae energije troimo na to da sebe pokuavamo uiniti da se
bolje osjeamo, pokuavamo da zakopamo nae strahove. Beskrajno traimo sigurnost. U meuvremenu, svijet stvarnog
iskustva prolazi nedotaknut i neiskuan. U Vipasana meditaciji se
uvjebavamo da ignoriramo neprekidne impulse da nam bude
ugodnije, i umjesto toga zaranjamo u stvarnost. Ironina stvar je
da stvaran mir dolazi samo onda kada ga ti prestane traiti.
Drugi paradoks. Kada otpusti svoju elju za ugodnou, dolazi
95
do stvarnog ispunjenja. Kada odbaci svoju grozniavu tenju za

zadovoljavanjem, onda se ispoljava stvarna ljepota ivota. Kada
trai da spozna stvarnost bez iluzija, potpunu sa svom njenom
boli i opasnosti, onda je stvarna sloboda i sigurnost tvoja. Ovo
nije neka doktrina koju mi pokuavamo utisnuti u tebe. Ovo je
stvarnost koja se moe opaati, stvar koju moe i trebao bi
vidjeti za sebe. Budizam je star 2500 godina, i bilo koji sistem te
starosti ima vremena da razvije naslage i naslage doktrine i rituala. Ipak, temeljni stav budizma je intenzivno empirijski i antiautorativan (op. pr. protiv pokoravanja autoritetima--onima koji
vole da zapovijedaju). Gotama Buda je bio vrlo neortodoksan
individualac i stvaran antitradicionalist. On nije ponudio svoje
uenje kao skup dogmi, ve radije kao skup prijedloga za svakog
pojedinca da to istrauje sam za sebe. Njegov poziv jednom i
svima je bio Doi i vidi. Jedna od stvari koju je govorio svojim
sljedbenicima je bila Ne stavljaj niiju glavu iznad svoje vlastite. Ovim je mislio, ne prihvaaj neiju tuu rije. Vidi za
sebe. elimo da primjeni ovaj stav na svaku rije koju ita u
ovim uputstvima. Mi ne dajemo izjave koje bi ti trebao prihvatiti
samo zato jer smo autoriteti u ovom polju. Slijepa vjera nema
nita sa ovim. Ovo su iskustvene stvarnosti. Naui da podesi
svoj nain opaanja u skladu sa instrukcijama u ovoj knjizi, i
vidjet e sam za sebe. Samo ti i samo to osigurava temelje za
tvoju vjeru. Meditacija uvida je u sutini istraivako osobno
otkrie.
Nakon to smo ovo rekli ovdje emo predstaviti kratki
saetak nekih kljunih toaka budistike filozofije. Neemo
pokuavati biti sveobuhvatni jer je to bilo dobro uinjeno u mnogim drugim knjigama. Ovaj materijal je bitan da se razumije
Vipasana, dakle, neto od toga se mora spomenuti. Sa budistike
toke gledita ljudska bia ive na veoma udan nain. Mi promatramo prolazne stvari kao neprolazne, iako se sve oko nas
mijenja. Proces promjene je neprekidan i vjean. Dok ita ove
rijei, tvoje tijelo stari. Ali ti na to ne obraa panju. Knjiga u
tvojoj ruci propada. Otisnuto blijedi, a stranice postaju krhke.
Zidovi oko tebe stare. Molekule u tim zidovima vibriraju u
ogromnoj mjeri, sve se kree, raspada se na djelove i polako se
rastvara. Onda ti jedan dan gleda oko sebe. Tvoje tijelo je naborano, kripi i boli. Knjiga je poutjela, beskorisna hrpa; zgrada se
96
uruava. Tako ti udi za izgubljenom mladou i plae kada si

izgubio imovinu. Odakle ovaj bol dolazi? On dolazi od tvojih
vlastitih namjera. Nisi uspio da gleda dublje na ivot. Nisi uspio
da promatra neprekidnu promjenu toka svijeta dok je prolazio.
Ti uspostavlja kolekciju mentalnih konstrukcija, ja, knjiga,
zgrada, i pretpostavlja da e oni vjeno trajati. To nikada nije
tako. Ali ti se moe uskladiti sa neprekidnim tokom promjena.
Moe da naui opaati svoj ivot kao uvijek-tekue kretanje,
stvar velike ljepote kao ples ili simfonija. Moe nauiti da uiva u neprekidnom nestajanju svih fenomena. Ui da ivi sa
tokom egzistencije radije nego da neprestano ide protiv tendencija. Nae ljudske navike opaanja su na neki nain vrlo glupe.
Mi odbacujemo 99% svih osjetilnih podraaja koje primamo, a
ostatak zgunjavamo u odjeljene mentalne objekte. Zatim reagiramo na te mentalne objekte na programirane naviknute naine.
Na primjer: ti si sam, sjedi u smirenosti tihe noi. Pas u daljini
laje. Sama percepcija je nevjerovatno lijepa ako se pobrine da je
ispita. Iz tiine mora dolaze valovi zvunih vibracija. Poinje
sluati prekrasni kompleks uzoraka, i oni se pretvaraju u iskriave elektronske nadraaje unutar nervnog sistema. Proces je sam
po sebi lijep i ispunjujui. Mi ljudi imamo sklonost da to u potpunosti ignoriramo. Umjesto toga zgunjavamo tu percepciju u
mentalni objekt. Na to lijepimo mentalnu sliku i potiemo seriju
emocionalnih i konceptualnih reakcija prema tome. To je opet
onaj pas. On uvijek laje po noi. Kakva napast. Svako veer je
stvarni muitelj. Netko bi neto trebao uiniti u vezi toga. Mogu
li pozvati policajca. Ne, pozvat u intere. Tako, ja u pozvati
lovca. Ne, moda u napisati grubo pismo vlasniku psa. Ja u
jednostavno zaepiti ui.
Ovo su samo osjetilne i mentalne navike. Ui da reaguje na ovaj nain kao dijete oponaajui osjetilne navike onih oko
tebe. Ove osjetilne reakcije nisu uroene u strukturi nervnog
sistema. Strujni krug je tu. Ali ovo nije jedini nain na koji se
moe koristiti naa mentalna mainerija. Ono to je bilo naueno
od toga se moe oduiti. Prvi korak je da shvati to ini, dok to
ini, budi sa strane i mirno promatraj. Iz budistike perspektive,
mi ljudi imamo nazadnjaki pogled na ivot. Gledamo ono to je
stvarni uzrok patnje, i to vidimo kao sreu. Uzrok patnje je taj
sindrom elje - odvratnosti o kojem smo ranije ve govorili.
97
Izroni osjeaj. To moe biti bilo to: lijepa djevojka, zgodan

mukarac, brzi amac, razbojnik sa pitoljem, kamion koji ide na
tebe, bilo to. to god to jeste, sljedea stvar koju inimo je da
reagiramo na podraaj sa osjeajima o tome. Briga. Mi previe
brinemo. Sama briga po sebi je problem. Briga je proces. Ona
ima stupnjeve. Tjeskoba nije samo stanje egzistencije ve procedura. to ti treba raditi je da gleda na sami poetak te procedure, one poetne stupnjeve prije nego li proces napravi glavnu
paru. Sama prva veza lanca brige je reakcija zahvaanja/odbijanja. im se neki fenomen pojavi u umu, mi pokuavamo da to mentalno zgrabimo ili odbacimo. To potie u kretanje
reakciju brige. Na sreu postoji runi alat nazvan Vipasana meditacija koju moe koristiti da dovede do kratkog spoja cijeli
mehanizam. Vipasana meditacija nas pouava kako da pomno
ispitujemo na vlastiti osjetilni proces sa velikom preciznou.
Uimo da promatramo nastajanje misli i osjeaja sa osjeajem
smirenog neprianjanja. Uimo da gledamo na nae reakcije prema podraaju sa mirnom jasnoom. Poinjemo sebe vidjeti kako
reagiramo bez da smo bili uhvaeni u samim reakcijama. Opsesivna priroda misli polako nestaje. Mi se jo moemo oeniti. Jo
moemo izbjei ispred kamiona koji ide na nas. Ali ne moramo
da prolazimo kroz pakao ni zbog jednog.
Ovo izbjegavanje od opsesivne prirode misli stvara potpuno novi pogled na stvarnost. To je potpuna promjena obrasca
(ponaanja), totalna promjena u osjetilnom mehanizmu. To sa
sobom donosi osjeaj mira i ispravnosti, novi ar za ivljenjem i
osjeaj potpunosti u svakoj aktivnosti. Zbog ovih prednosti,
budizam gleda na ovaj nain gledanja na stvari kao ispravnim
pogledom na ivot i budistiki tekstovi to nazivaju vienje stvari
onakvima kakve one doista i jesu. Vipasana meditacija je skup
procedura vjebanja koje nas postepeno otvaraju prema ovom
novom pogledu na stvarnost onakvom kakva ona doista i jeste.
Uz ovu novu stvarnost ide i novi pogled najsredinjeg aspekta
stvarnosti: ja. Blisko ispitivanje koje smo uinili otkriva da
smo istu stvar uinili tome ja, da smo to uinili svim drugim
osjeajima. Uzeli smo tekui vrtlog misli, osjeaja i senzacija i to
skrutili u mentalnu konstrukciju. I poslije toga uvijek to smatramo statinim i trajnim entitetom. To smatramo kao stvar odvojenu od drugih stvari. Mi sebe odcjepljujemo od ostatka procesa
98
vjene promjene koja je univerzum. Zatim jadikujemo kako se

osjeamo usamljeni. Ignoriramo nau uroenu povezanost sa
svim drugim biima i odluujemo da ja treba dobiti vie za
sebe; zatim se udimo kako su pohlepna i neosjetljiva ljudska
bia. I tako se to nastavlja. Svako zlo djelo, svaki primjer bezosjeajnosti u svijetu proizlazi direktno iz ovog lanog osjeaja
ja kao odvojenog od svega drugoga to je tamo. Uniti iluziju
toga koncepta i tvoj cijeli univerzum se mijenja. Meutim, ne
oekuj da to uini preko noi. Ti si proveo svoj cijeli ivot
izgraujui taj koncept, jaajui ga sa svakom misli, rijei i djelom sve te godine. To trenutno nee nestati. Ali to e nestati ako
mu da dovoljno vremena i dovoljno panje. Vipasana meditacija
je proces pomou kojeg e to biti rastvoreno. Malo, po malo, ti
otkida komadie jednostavnim promatranjem toga. Koncept ja
je proces. To je stvar koju radimo. U Vipasani uimo vidjeti da to
radimo, kada radimo to i kako to radimo. Onda se to pokree i
nestaje, kao oblak koji prolazi istim nebom. Mi ostajemo u stanju u kojem to moemo uiniti ili ne moemo to uiniti, to god
izgleda odgovarajue za situaciju. Prisilnost je nestala. Imamo
izbor.
Naravno, ovo su sve glavni uvidi. Svaki je duboko doseno shvaanje jednog od temeljnih stvari ljudske egzistencije.
Oni se ne zbivaju brzo, niti bez znaajnog napora. Ali isplativost
je velika. Oni vode u totalni preobraaj tvoga ivota. Svaki
sekund tvoje egzistencije je nakon toga promjenjen. Meditant
koji ide cijelom ovom stazom dostie savreno mentalno zdravlje, istu ljubav prema svemu to ivi i potpuni prestanak patnje.
To nije mali cilj. Ali ti ne mora da ide do kraja staze da stekne
koristi. One poinju odmah i tokom godina se gomilaju. To je
kumulativna funkcija. to god ti vie sjedi, vie ui o stvarnoj
prirodi svoje vlastite egzistencije. to god vie sati provede u
meditaciji, to je vea tvoja sposobnost da mirno promatra svaki
impuls i namjeru, svaku misao i emociju upravo kada se ona
pojavi u umu. Tvoj napredak prema osloboenju se mjeri satima
sjedanja na jastuku. Ti moe prestati u bilo koje vrijeme kada ti
je dosta. Nema tapa koji ti visi nad glavom osim tvoja vlastita
elja da vidi istinsku kvalitetu ivota, da pobolja svoju vlastitu
egzistenciju i egzistenciju drugih. Vipasana meditacija je po prirodi iskustvena. To nije teoretsko. U praksi meditacije postaje
99
senzitivan prema stvarnim iskustvima ivljenja, kako stvari

izgledaju. Ne sjedi da razvije fine i estetske misli o ivljenju.
Ti ivi. Vipasana meditacija je vie nego bilo koje drugo uenje
ivljenja.
Poglavlje 4
Stav
U prolom stoljeu, Zapadna znanost i fizika su napravile
zaprepaujue otkrie. Mi smo dio svijeta kojeg promatramo.
Sam proces naeg promatranja mijenja stvari koje promatramo.
Kao primjer, elektron je vrlo siuna stvar. On se ne moe promatrati bez instrumenta, i taj aparat diktira to e promatra
vidjeti. Ako elektron promatra na jedan nain on izgleda kao
estica, mala kruta loptica koja se vrti po lijepoj pravoj putanji.
Kada to gleda na drugi nain, elektron izgleda kao oblik vala, i u
tome nema nieg krutog. To se iri i kree ovdje pa tamo. Elektron je vie zbivanje nego stvar. Promatra sudjeluje u tom
zbivanju samim procesom njegovog ili njenog promatranja.
Nema naina da se izbjegne ova interakcija. Istona znanost je
prepoznala ovaj osnovni princip odavno. Um je serija zbivanja, a
promatra sudjeluje u tim zbivanjima svaki put kada on ili ona
gledaju u unutranjost. Meditacija je participatorno posmatranje.
Ono to ti promatra to odgovara na proces gledanja. Ono to ti
promatra si ti, a to vidi ovisi o tome kako ti promatra. Tako je
proces meditacije vrlo delikatan, a rezultat apsolutno ovisi o
stanju uma meditatora. Sljedei stavovi su vani za uspjeh u ovoj
praksi. Mnogi od njih su bili ve prije predstavljeni. Ali ovdje ih
ponovo predstavljamo zajedno kao seriju pravila za primjenu.
1. Nita ne oekuj. Jednostavno sjedni i gledaj to se
zbiva. Cijelu stvar promatraj kao eksperiment. Ukljui aktivni
interes u sami test. Ali nemoj biti odvraen svojim oekivanjima
rezultata. Zbog toga, nemoj biti zabrinut za bilo koji rezultat.
Neka meditacija ide svojim putem, vlastitom brzinom i u svom
vlastitom smjeru. Neka te meditacija pouava onome to eli da
ti naui. Meditativna svjesnost tei da vidi stvari onakvima
kakve doista jesu. Bez obzira da li to odgovara ili ne naim oekivanjima, to zahtjeva privremeno obustavljanje svih naih pret-
100
postavki i ideja. Mi moramo spremiti nae slike, miljenja i interpretacije na na neko drugo mjesto za vrijeme trajanja. Inae
emo na njih naletiti.
2. Ne naprei se: Nita ne sili ili ini preuveliane napore. Meditacija nije agresivna. Nema nasilne tenje. Neka tvoj
napor bude oputen i stabilan.
3. Ne srljaj: Nema urbe, daj sebi vremena. Ustali se na
jastuku i sjedni kao da ima vremena cijeli dan. Bilo to stvarno
vrijedno zahtjeva vremena da se ostvari. Strpljenje, strpljenje,
strpljenje.
4. Ne vezuj se za nita i nita ne odbacuj: Neka doe to
ima doi i sa time se uskladi, to god to bilo. Ako se dobre misaone slike pojave, to je u redu. Ako se loe misaone slike pojave,
to je isto tako dobro. Gledaj na sve to jednako i uskladi se sa time
to god se dogodi. Ne bori se sa onim to doivljava, ve sve
promatraj sa pomnom panjom.
5. Prepusti sve: Naui da sa svim promjenama koje dou
plovi. Opusti se i relaksiraj.
6. Prihvati sve to nastaje: Prihvati svoja osjeanja, ak i
ona koja nisi elio da ima. Prihvati svoja iskustva, ak i ona koja
mrzi. Ne osuuj sebe to ima ljudske slabosti i nesavrenosti.
Naui da vidi sve fenomene u umu kao da su savreno prirodni i
razumljivi. Pokuaj da uvjeba nezainteresirano prihvatanje
cijelo vrijeme i sa potovanjem za sve ono to doivi.
7. Budi njean prema sebi: Budi ljubazan prema sebi. Ti
ne mora biti savren, ali ti si sve na emu mora raditi. Proces
postajanja onoga tko e biti prvo poinje sa potpunim prihvaanjem onoga to ti jesi.
8. Istrauj sebe: Sve ispitivaj. Nita ne prihvaaj nita
zagarantirano. Nita ne vjeruj zato jer to zvui mudro i pobono i
zato to su to rekli neki sveti ljudi. Vidi za sebe. To ne znai da
bi trebao biti cinian, bezobrazan i bez potovanja. To znai da bi
trebao biti utemeljen na iskustvu. Podvrgni sve izjave stvarnom
testu svoga iskustva i neka rezultati budu vodi ka istini. Meditacija uvida proizlazi iz unutarnje enje za probuenjem ka onome to je stvarno, i da se stekne oslobaajui uvid prema stvarnoj
strukturi postojanja. Cijela praksa se oslanja o elji da se bude
probuen. Bez toga, praksa je povrna.
101
9. Promatraj sve probleme kao izazove: Gledaj na negativno koje nastaje kao prilike da ui i razvija se. Nemoj bjeati
od njih, osuivati sebe ili podnositi tegobe u svetoj tiini. Ti ima
problem? Veliki. Vie tjerati vodu na mlin. Uivaj, uroni u to i
istrauj.
10. Ne razmiljaj: ne mora sve procjenjivati. Rastreeno
razmiljanje te nee osloboditi iz zamke. U meditaciji, um je
prirodno proien pomou panje, istom panjom bez rijei.
Uobiajeno promiljanje nije potrebno da odstrani one stvari koje
te dre sputanima. Sve to je potrebno jeste jasna, nekonceptualna percepcija o tome to je i kako to djeluje. To je dovoljno da ih
rastvori. Koncepti i umovanje samo smetaju. Ne misli. Vidi.
Ne zadravaj se na suprotnostima: Razlike postoje meu
ljudima, ali zadravati se na njima jeste opasan proces. Sve dok
se to paljivo ne provodi, to vodi direktno u egoizam. Obino
ljudsko razmiljanje je puno pohlepe, zavisti ili stida. ovjek koji
vidi drugog ovjeka na ulici moe trenutno pomisliti: On bolje
izgleda od mene. Trenutaan rezultat je zavist ili stid. Djevojka
koja vidi drugu djevojku moe pomisliti: Ja sam ljepa nego
ona. Trenutni rezultat je ponos. Ova vrsta usporeivanja je mentalna navika, i vodi direktno do loih osjeaja jedne ili druge
vrste: pohlepa, zavist, ponos, ljubomora, mrnja. Ovo je neoplemenjeno mentalno stanje, ali to radimo cijelo vrijeme. Mi usporeujemo na izgled sa drugima, na uspjeh, nae sposobnosti,
nae bogatstvo, imovinu ili kvotu inteligencije, i sve ovo vodi u
isto mjesto-otuenja, prepreka izmeu ljudi i loih osjeaja.
Posao onoga tko meditira je da odstrani tu naviku potpunim ispitivanjem, i potom je zamijeni sa drugim. Radije nego da
primjeuje razlike izmeu sebe i drugih, meditator se uvjebava
da zapaa slinosti. On usmjerava svoju panju na te faktore koji
su univerzalni za cijeli ivot, stvari koje e ga pribliiti drugima.
Tako njegovo usporeivanje, ako ga uope ima, vodi do osjeaja
srodstva radije nego osjeaja otuenja. Disanje je univerzalan
proces. Svi kimenjaci u sutini diu na isti nain. Sva iva bia
izmjenjuju plinove sa svojom okolinom na jedan ili drugi nain.
Ovo je jedan od razloga da je disanje izabrano kao fokus za
meditaciju. Meditant se savjetuje da istrai proces svog vlastitog
disanja kao nosaa za realizaciju svoje vlastite uroene povezanosti sa ostatkom ivota. Ovo ne znai da zatvaramo svoje oi
102
prema razlikama oko nas. Razlike postoje. To jednostavno znai

da mi ne naglaavamo suprotnosti i naglaavamo univerzalne
faktore. Preporuena procedura je sljedea:
Kada meditant zapaa osjetilne objekte, on ne boravi na
njima na uobiajen sebian nain. On bi trebao radije da istrauje
sam proces zapaanja. Trebao bi promatrati osjeaje koji nastaju
i mentalne aktivnosti koje sljede. Trebao bi opaati promjene
koje se zbivaju u njegovoj vlastitoj svjesnosti kao rezultat. Promatranjem ovih fenomena, meditant mora biti svjestan univerzalnosti onoga to vidi. Poetna percepcija e potaknuti ugodne,
neugodne ili neutralne osjeaje. To je univerzalni fenomen. To se
zbiva u umovima drugih isto kao i u njegovom, i on to treba jasno vidjeti. Sljedei ove osjeaje moe doi do razliitih reakcija.
Moe osjetiti pohlepu, poudu ili ljubomoru. Moe osjetiti strah,
brigu, rastreenost ili dosadu. Ove reakcije su univerzalne. On ih
jednostavno primjeuje i uopava. Trebao bi shvatiti da su ove
reakcije normalni ljudski odgovori i mogu nastati kod bilo koga.
Prakticiranje ovog naina usporeivanja mogu iz poetka
izgledati prisilni i umjetni, ali to nije nita manje prirodno od
onoga to mi obino inimo. To je samo nenaviknutost. Sa praksom, ovaj oblik navike zamjenjuje nae egoistino usporeivanje
i osjea se daleko vie prirodnijim u dugom hodu. Kao rezultat
postajemo veoma razumni ljudi. Vie se ne ljutimo zbog neuspjeha drugih. Napredujemo prema harmoniji sa cijelim ivotom.
Poglavlje 5
Praksa
Iako postoji mnogo predmeta meditacije, mi odluno
preporuujemo da pone sa fokusiranjem svoje totalne nepodijeljene panje na disanje, da stekne neki stupanj plitke koncentracije. Sjeti se da ne prakticira duboku asimilaciju ili tehniku
iste koncentracije. Prakticira panju za koju ti je potreban samo
odreeni stupanj plitke koncentracije. eli da njeguje panju
koja kulminira u uvid i mudrost da realizira istinu onakva kakva
i jeste. eli da spozna djelovanje svog ustrojstva tijela-uma
103
tono onakvim kakav i jeste. eli da se oslobodi svih psiholokih smetnji, da svoj ivot uini stvarno spokojnim i sretnim. Um ne moe biti proien bez da vidi stvari onakvim
kakve i jesu. Viditi stvari onakve kakve uistinu jesu je tako
teka i nejasna fraza. Mnogi meditanti poetnici se ude to mi
mislimo, jer svatko tko ima jasan vid moe vidjeti objekte onakvim kakvi i jesu. Kada koristimo ovu frazu u odnosu na uvid
steen meditacijom, ono to mislimo nije vienje stvari povrno
sa naim oima, ve vienje stvari sa mudrou unutar okvira
naeg tjelesno/umnog ustrojstva bez predrasuda ili naklonosti
koje proistiu iz nae pohlepe, mrnje i iluzije. Obino kada gledamo djelovanje naeg tjelesno/umnog ustrojstva, mi teimo da
prikrivamo ili ignoriramo stvari koje nama nisu ugodne i drimo
se stvari koje su ugodne. Ovo je zbog toga jer su nai umovi openito pod utjecajem naih elja, ogorenja i iluzija. Na ego, ja
ili stavovi nam se isprjee na putu i proimlju nae procjenjivanje. Kada paljivo promatramo nae tjelesne senzacije, ne bi
ih smjeli mijeati sa mentalnim oblikovanjem, jer tjelesne senzacije se mogu pojaviti bez da iega ima sa umom. Na primjer,
sjedimo udobno. Nakon nekog vremena, moe se pojaviti neko
neugodno osjeanje u leima ili naim nogama. Na um odmah
doivljava neugodnost i stvara mnogobrojne misli oko tog osjeaja. Na toj toki, bez pokuavanja da mijea osjeaje sa mentalnim oblikovanjem, mi bi trebali izolirati osjeaj kao osjeaj i
promatrati paljivo. Osjeaj je jedan od sedam univerzalnih faktora. Ostalih est su kontakt, percepcija, mentalno oblikovanje,
koncentracija, ivotna sila, i svjesnost. U drugo vrijeme, moemo
imati neku emociju kao ogorenje strah ili poudu. Onda bi trebali promatrati emociju tono onakvom kakva ona jeste bez pokuavanja mijeanja toga sa bilo ime drugim. Kada zajedno
poveemo na oblik, osjeaje, percepcije, mentalno oblikovanje i
svjesnost u jedno, i pokuamo promatrati svih njih kao osjeaj,
postajemo zbunjeni, jer neemo biti sposobni vidjeti izvor osjeaja. Ako se jednostavno zadravamo na samom osjeaju, ignorirajui druge mentalne faktore, onda realizacija istine za nas
postaje veoma teka. Mi elimo da steknemo uvid u iskustvo
prolaznosti, da prevaziemo nae ogorenje; nae dublje znanje o
nesretnosti prevazilazi nau pohlepu koja uzrokuje nau nesret-
104
nost; nae shvaanje sebinosti prevazilazi neznanje koje nastaje

od osjeaja ja.
Mi bi trebali prvo vidjeti um i tijelo odvojenim. Nakon
to smo ih shvatili odvojeno, trebali bi vidjeti njihovu sutinsku
meusobnu povezanost. Kako se na uvid izotrava, tako postajemo sve vie i vie svjesni injenice da sva stanja surauju da bi
zajedniki radila. Ni jedno ne moe djelovati bez drugog.
Moemo vidjeti stvarno znaenje poznate metafore slijepog
ovjeka koji ima zdravo tijelo i hoda, i nepokretnu osobu koja
ima vrlo dobar vid. Ni jedan od njih ne moe sam puno uiniti za
sebe bez pomoi onog drugog. Ali kada se nepokretna osoba
popne na lea slijepog ovjeka, onda oni zajedniki mogu putovati i lako postii svoje ciljeve. Slino tako, samo tijelo ne moe
nita uiniti za sebe. Ono je kao balvan koji se ne moe kretati ili
samo uiniti bilo to osim da postane predmet prolaznosti, propadanja i smrti. Sam um ne moe nita uiniti bez podrke tijela.
Kada pomno promatramo oboje tijelo i um, moemo vidjeti koliko mnogo prekrasnih stvari mogu uiniti zajedno. Koliko dugo
sjedimo na jednom mjestu moemo stei neki stupanj zadubljenosti. Odlazei na povlaenje-osamu i provodei nekoliko dana
ili mjeseci promatrajui nae osjeaje, zapaanja, bezbrojne misli
i razna stanja svjesnosti nas moda moe uiniti smirenim i
stianim. Normalno da nemamo toliko mnogo vremena da provedemo na jednom mjestu da bi cijelo vrijeme meditirali. Dakle,
trebali bi pronai nain da primjenjujemo panju u naem svakodnevnom ivotu, da bi bili sposobni rjeavati svakodnevne
nepredvidive dogaaje. Ono sa ime se suoavamo svaki dan je
nepredvidivo. Stvari se dogaaju zbog mnogobrojnih uzroka i
uvjeta jer ivimo u uvjetovanom i prolaznom svijetu. Panja je
alat za trenutke hitnosti, spremna na raspolaganju da nas slui u
bilo koje vrijeme. Kada se suoimo sa situacijom kada osjeamo
ljutnju, ako paljivo ispitujemo svoj vlastiti um, otkrit emo
gorke istine u sebi. Da smo sebini; egocentrini; prianjamo za
svoj ego; drimo se svojih stavova; mislimo da smo u pravu, a da
je svako drugi u krivu; ispunjeni smo predrasudama, pristrani
smo, a na dnu svega ovoga, mi uistinu ne volimo sebe. Ovo
otkrie, iako gorko, je iskustvo koje donosi najveu nagradu. I u
dugom hodu, ovo otkrie nas oslobaa duboko ukorijenjene psiholoke i duhovne patnje.
105
Prakticiranje zadubljenosti je prakticiranje sto postotne

iskrenosti prema sebi. Kada promatramo svoj vlastiti um i tijelo,
primjeujemo odreene stvari koje je neugodno spoznati. Kako
ih ne volimo, pokuavamo ih odbaciti. Koje su to stvari koje ne
volimo? Mi ne elimo da se odvojimo od onih koje volimo ili da
ivimo sa onima koje ne volimo. Ne ukljuujemo samo ljude,
mjesta ili materijalne stvari u ono to volimo ili ne volimo, nego i
miljenja, ideje, uvjerenja i odluke, ne volimo ono to nam se
prirodno dogaa. Na primjer, ne volimo to starimo, postajemo
bolesni, slabi ili da otkrivamo svoje godine, jer imamo veliku
elju da sauvamo na izgled. Ne volimo kada netko pokazuje
nae mane, jer smo veoma ponosni na sebe. Ne volimo da netko
bude mudriji od nas, jer smo u vezi sebe zavarani. Ovo su samo
neki primjeri naeg osobnog iskustva pohlepe, mrnje i neznanja.
Kada pohlepa, mrnja i neznanje sebe otkriju u svakodnevnom
ivotu, onda koristimo panju da ih otkrijemo i shvatimo njihov
uzrok-korijen svakog ovog mentalnog stanja unutar nas samih.
Ako, na primjer, u sebi nemamo korijen mrnje, onda nas nitko
ne moe naljutiti, jer je to korijen-uzrok nae ljutnje koji reagira
na neija djela, rijei ili ponaanje. Ako smo paljivi, onda emo
ustrajno koristiti nau mudrost da promatramo svoj um. Ako
nemamo mrnju u sebi onda neemo biti zabrinuti kada netko
pokazuje na nae nedostatke. Radije, bit emo zahvalni osobi
koja privlai nau panju na nae mane. Moramo biti vrlo mudri i
paljivi da bi zahvalili osobi koja otkriva nae greke, tako emo
biti sposobni da slijedimo put uzdizanja prema poboljavanju
samih sebe. Svi mi imamo neke mane. Druga osoba je nae ogledalo da bi mogli vidjeti nae mane sa mudrou. Trebali bi smatrati osobu koja otkriva nae nedostatke kao nekoga tko iskopava
skriveno bogatstvo u nama kojega mi nismo svjesni. Spoznajom
postojanja naih nedostataka mi se moemo poboljati. Poboljavanje sebe je stalan put ka savrenstvu koje je cilj u naem
ivotu. Samim prevazilaenjem slabosti moemo kultivirati
plemenite kvalitete skrivene duboko u naem podsvjesnom umu.
Prije nego li pokuamo savladati nae nedostatke morali bi prvo
vidjeti koji su to nedostaci. Ako smo bolesni moramo pronai
uzrok bolesti. Samo nakon toga moemo biti lijeeni. Ako se
pretvaramo da nemamo bolest ak i ako patimo, nikada neemo
moi biti izlijeeni. Slino tome, ako mislimo da nemamo te
106
mane nikada neemo proistiti na duhovni put. Ako smo slijepi

za svoje vlastite pogreke, onda trebamo nekoga tko e na njih
ukazati. Kada netko ukae na nae pogreke mi bi mu trebali biti
zahvalni kao Potovani Sariputta, koji je rekao: ak i ako sedmogodinji poetnik redovnik ukae na moje greke, ja u ih
prihvatiti sa najveim potovanjem prema njemu. Potovani
Sariputta je bio Arahant koji je stoposto bio zadubljen i nije imao
pogreaka u sebi. Ali kako nije imao ponosa, bio je sposoban da
se dri ovog stava. Iako mi nismo Arahanti trebali bi biti sposobni drati se ovog stava, jer na cilj u ivotu je da dosegnemo
ono to je on dosegnuo.
Naravno da osoba koja ukazuje na nae pogreke ne
mora sama biti u potpunosti osloboena od nedostataka, ali ona
moe vidjeti nae probleme kao to mi moemo vidjeti njene
nedostatke, koje ona ne primjeuje dok mi na njih ne ukaemo.
Oboje ukazivanje na nedostatke i odgovor na njih treba biti uinjeno sa panjom. Ako netko postane nepaljiv u ukazivanju na
mane i koristi neljubazan i grubi jezik, on moe sebe vie povrijediti nego uiniti dobra, isto kao i osobi kojoj ukazuje na mane.
Onaj tko govori sa ogorenou ne moe biti paljiv i nije sposoban sebe jasno izraziti. Onaj tko se osjea povrijeenim dok slua
osorni jezik moe izgubiti svoju panju i nee uti to druga osoba stvarno govori. Mi bi trebali govoriti sa panjom i paljivo
sluati ono to nam se govori da bi imali koristi od govorenja i
sluanja. Kada sluamo i govorimo sa panjom, nai umovi su
osloboeni od pohlepe, sebinosti, mrnje i iluzije. Na Cilj kao
meditanata, svi moramo imati cilj, jer ako nemamo cilj, jednostavno emo tapkati u mraku slijepo sljedei neije instrukcije o
meditaciji. Sigurno da mora postojati neki cilj za bilo to to
radimo svjesno i voljno. Za Vipasana meditanta cilj nije da postane prosvjetljen prije drugih ljudi ili da ima vie moi ili da napravi veu zaradu nego drugi, meditanti se ne takmie jedan sa
drugim za zadubljenost. Na cilj je da dosegnemo savrenstvo
svih plemenitih i cjelovitih kvaliteta latentnih u naem podsvjesnom umu. Ovaj cilj ima pet elemenata: Proiavanje uma, prevazilaenje patnje i jadikovanja, prevazilaenje bola i tuge, sljeenje ispravnog puta koji vodi do postignua vjenog mira, i
dostizanje sree sljeenjem tog puta. Drei na umu ovaj peteros-
107
truki cilj, moemo napredovati sa nadom i pouzdanjem da e cilj

biti dostignut.
Praksa
Jednom kada sjedne nemoj mijenjati poziciju do kraja
vremena koji si odredio na poetku. Pretpostavimo da promjeni
originalnu poziciju jer je neudobna i zauzme drugu poziciju. To
to se dogaa nakon nekog vremena je da nova pozicija postaje
neugodna. Potom eli drugi poloaj, meutim i on postaje
neugodan. Tako se mie, i mijenja poziciju jednu za drugom
cijelo vrijeme dok si na svome jastuku za meditaciju - i nee
dostii duboku i znaajnu koncentraciju. Dakle nemoj mijenjati
svoju originalnu poziciju bez obzira kako postala bolna. Da
izbjegne mijenjanje pozicije, odlui na poetku koliko dugo e
meditirati. Ako prije nisi nikada meditirao, sjedi nepokretan ne
due od dvadeset minuta. Kako bude ponavljao svoju praksu,
moe poveati vrijeme sjedenja. Duina sjedenja ovisi o tome
koliko ima vremena za praksu sjedee meditacije i koliko dugo
moe sjediti bez tegobnog bola.
Ne bi trebali imati vremenski raspored za dostizanje
cilja, jer nae dostignue ovisi o tome kako napredujemo u praksi
zasnovanoj na naem razumijevanju i razvitku duhovnih sposobnosti. Moramo raditi ustrajno i paljivo prema cilju bez da
odredimo neko odreeno vrijeme da to dosegnemo. Kada smo
spremni, doi emo do toga. Sve to moramo uiniti je sebe
pripremiti za dostignue. Nakon nepokretnog sjedenja zatvori
oi. Na um je slian posudi blatne vode. to god due dri
mirno posudu sa blatnom vodom, to e se blato staloiti na dno i
voda e se jasnije vidjeti. Isto tako, ako si miran bez pokretanja
svoga tijela, usredotoujui svoju nepodjeljenu panju na predmet svoje meditacije, tvoj um se staloi i poinje doivljavati
blaenstvo meditacije. Da se pripremimo za to dostignue, trebamo drati na um u sadanjem trenutku. Sadanji trenutak se
mijenja tako brzo da sluajni promatra izgleda kao da uope ne
primjeuje svoju egzistenciju. Svaki trenutak je trenutak
dogaaja i ni jedan trenutak ne prolazi bez primjeivanja
dogaaja koji se zbivaju u tom trenutku. Dakle, trenutak kojemu
pokuavamo posvetiti istu panju jeste sadanji trenutak. Na
um prolazi kroz seriju dogaaja kao serija slika koja prolazi kroz
108
kino projektor. Neke od ovih slika dolaze iz naih prolih iskustava, a druge su naa zamiljanja, stvari koje planiramo uiniti u
budunosti. Um nikada ne moe biti usredotoen bez mentalnog
predmeta. Dakle, moramo naem umu dati predmet koji je uvijek
na raspolaganju svaki sadanji trenutak. to je prisutno svaki
trenutak to je na dah. Um ne treba da ini veliki napor da
pronae dah, jer svaki trenutak dah ulazi i izlazi kroz nae nosnice. Kako se naa praksa meditacije uvida zbiva u svakom
trenutku budnosti, na um se vrlo lako usredotouje na dah, jer je
uoljiviji i neprekidniji nego bilo koji drugi objekt.
Nakon sjedenja na ranije objanjen nain i nakon to si
podijelio svoju ljubav-ljubaznost sa svakim, udahni tri duboka
udaha. Nakon udisanja tri duboka daha, dii normalno. Dopusti
svom udisanju da slobodno ulazi i izlazi, bez napora i poni usredotoavati svoju panju na rubove svojih nosnica. Jednostavno
promatraj osjeaj ulaenja i izlaenja daha. Kada je jedno udisanje kompletno i prije nego pone izdisati, primjetit e da
postoji kratka pauza, isto tako postoji druga pauza prije procesa
udisanja. Obrati panju i na tu pauzu. Ovo znai da postoje dvije
kratke pauze prilikom disanja - jedna na kraju udisanja, a druga
na kraju izdisanja. Te dvije pauze se zbivaju u tako kratkom
trenutku da moe biti nesvjestan njihovog zbivanja. Ali kada si
paljiv ti e ih primjetiti. Nemoj govoriti ili konceptualizirati
bilo to. Jednostavno promatraj ulazei i izlazei dah bez govora,
Ja udiem, ili Ja izdiem. Kada usmjeri svoju panju na dah,
ignoriraj bilo koju misao, memoriju, zvuk, miris, okus itd. i usredotoi svoju panju ekskluzivno na dah, nita vie. Na poetku,
udisaji i izdisaji su kratki jer tijelo i um nisu smireni i oputeni.
Promatraj osjeaj tog kratkog udisanja i izdisanja dok se zbivaju
bez da govori kratki udisaj ili kratki izdisaj. Dok bude
promatrao osjeaj kratkog udisanja i izdisanja, tvoje tijelo i um
postaju prilino smireni. Onda tvoj dah postaje dug. Promatraj
osjeaj tog dugog daha onakvim kakav jeste bez da izgovara
Dugi dah. Zatim promatraj cijeli proces disanja od poetka do
kraja. Sljedei dah postaje profinjen, a um i tijelo postaju mirniji
nego prije. Promatraj ovaj stiani i mirni osjeaj svoga disanja.
109
to uiniti kada um odluta?

Usprkos tvom usmjerenom naporu da um odrava usredotoenom na disanje, um moe odlutati. Moe otii u neka prola iskustva, i ti se odjednom nae u sjeanju na poznatim mjestima koja si jednom posjetio, na ljude koje si susreo, prijatelje
koje nisi dugo vidio, knjigu koju si davno proitao, okus hrane
koju si juer jeo i tako dalje. im primjeti da tvoj um nije usredotoen na disanje, paljivo ga vrati nazad i tu ustali. Meutim,
za nekoliko minuta moe se ponovo nai uhvaen u razmiljanju
kako platiti raune, da mora nazvati prijatelja, napisati nekome
pismo, oprati robu, kupiti hranu, otii na zabavu, planirati svoj
sljedei odmor i tako dalje. im primjeti da um nije na disanju,
paljivo ga vrati nazad. Slijedi nekoliko preporuka da ti pomognu
dostii koncentraciju potrebnu za tvoje prakticiranje panje.
1.Brojanje
U ovakvim situacijama moe pomoi brojanje. Svrha
brojanja je jednostavno usredotoavanje uma na dah. Jednom
kada se tvoj um usredotoi na dah, brojanje odbaci. Ovo je sredstvo za postizanje koncentracije. Postoje mnogobrojni naini
brojanja. Bilo koje brojanje mora biti uinjeno mentalno (u sebi
bez izgovaranja). Nemoj praviti nikakav zvuk dok broji. Slijede
neki naini brojanja. . . .
a) Dok udie broji jedan, jedan, jedan, jedan. . . dok se
plua ne napune. Dok izdie broji dva, dva, dva, dva dok ne
isprazni plua. Zatim ponovo dok udie broji tri, tri, tri, tri. . .
dok se plua ne napune. Dok izdie broji etiri, etiri, etiri,
etiri dok ne isprazni plua. Broji do deset i onda opet ispoetka onoliko puta koliko je potrebno da se um usredotoi na
dah.
b) Drugi metod je brzo brojanje do deset. Dok broji
jedan, dva, tri, etiri, pet, est, sedam, osam, devet, deset udii,
a dok ponovo broji jedan, dva, tri, etiri, pet, est, sedam,
osam, devet, deset izdii. Ovo znai dok jednom udie broji
do deset i dok jednom izdie broji do deset. Ponavljaj ovaj
nain brojanja koliko je potrebno da usredotoi um na dah.
c) Trei metod brojanja je brojanje prelaza do deset. Ovaj
put broji jedan, dva, tri, etiri, pet, (samo do pet) dok udie, a
zatim dok izdie broji jedan, dva, tri, etiri, pet, est (do est).
110
Potom ponovo broji jedan, dva, tri, etiri, pet, est, sedam (do
sedam) dok udie. zatim dok izdie broji jedan, dva, tri, etiri,
pet, est, sedam, osam (do osam). Broji do devet dok udie i
broji do deset dok izdie. Ponavljaj ovaj nain brojanja onoliko
puta koliko je potrebno da usredotoi um na dah.
d) etvrti metod je da se duboko udahne. Kada su plua
puna, mentalno broji jedan i potpuno izdahni dok se plua ne
isprazne. Potom mentalno broji dva. Ponovo duboko udahni i
broji tri i potpuno izdahni kao prije. Kada su plua prazna
mentalno broji etiri. Broji svoje udahe i izdahe na ovaj nain
do deset. Zatim broji unazad od deset do jedan, potom ponovo od
jedan do deset.
e) Peti metod je da spoji udah i izdah. Kada su plua
prazna, mentalno broji jedan. Ovaj put treba brojiti i udah i
izdah kao jedan. Ponovo udahni, izdahni, i mentalno broji dva.
Ovaj nain brojanja bi trebao biti brojan samo do pet i ponovljen
od pet nazad do jedan. Ponavljaj ovaj metod dok tvoje disanje
postane profinjeno i smireno. Sjeti se da ne treba nastaviti sa
brojanjem cijelo vrijeme. im se tvoj um ustali na rubove nosnica gdje se dodiruju izlazei i ulazei dah, i pone osjeati da je
tvoje disanje postalo tako profinjeno i smireno - da ne moe
odvojeno primjetiti udah i izdah, onda treba prestati brojati.
Brojanje se koristi samo da se uvjeba um da se koncentrira na
jednu toku.
2. Povezivanje
Nakon udisanja nemoj obraati panju na kratku pauzu
prije izdisanja nego povei udisanje i izdisanje, tako da moe
opaati i udisanje i izdisanje kao jedan neprekinuti dah.
3. Usredotoavanje
Nakon povezivanja udaha i izdaha, usredotoi svoj um
na toku gdje osjea da se dodiruje tvoj udiui i izdiui dah.
Udahni i izdahni kao jedan dah koji ulazi i izlazi dodirujui ili
trljajui rubove tvojih nosnica.
4.Usredotoi svoj um kao tesar
Tesar povlai pravu liniju na drvenoj ploi i po tome eli
sjei. Onda je sjee sa runom pilom uzdu prave linije koju je
111
iscrtao. On ne gleda na zube svoje pile dok se kreu unutra i van

ploe. Usredotoava cijelu svoju panju na liniju koju je iscrtao
tako da ravno moe ispilati plou. Slino tako, dri svoj um
pravo na toki gdje osjea dah na rubovima svojih nosnica.
5. Uini svoj um da bude kao straar na kapiji
uvar kapije ne promatra ni jedan detalj ljudi koji ulaze
u kuu. Sve to radi je promatranje ljudi kako ulaze u kuu i
naputaju kuu kroz kapiju. Isto tako, kad se koncentrira ti ne bi
trebao promatrati detalje svojih iskustava. Jednostavno promatraj
osjeaj ulazeeg i izlazeeg daha dok ulazi i izlazi upravo na
rubovima nosnica. Kako nastavlja prakticirati tvoj um i tijelo
postaju tako laki da moe osjeati kao da lebdi u zraku ili na
vodi. Moe ak osjeati da se tvoje tijelo uzdie u zrak. Kada je
grubost tvog udisanja i izdisanja nestala, poinje profinjeno
udisanje i izdisanje. Ovaj veoma istanani dah je objekt
usredotoavanja tvoga uma. Ovo je znak koncentracije. Ovo prvo
pojavljivanje objekta-pokazatelja e biti zamjenjeno sa sve vie i
vie finijim objektom pokazateljem. Ova profinjenost znaka se
moe usporediti sa zvukom zvona. Kada se udari po zvonu sa
eljeznom ipkom, ti ispoetka uje grubi zvuk. Kako se zvuk
gubi, on postaje veoma profinjen. Slino tako udah i izdah
ispoetka je grublji. Kako mu ti posveuje istu panju, onda taj
znak-objekt postaje veoma profinjen. Svjesnost ostaje potpuno
usredotoena na rubove nosnica. Drugi objekti meditacije postaju
jasniji i jasniji, kako se taj objekt - znak razvija. Isto tako dah
postaje sve finiji i finiji kako se znak - objekt razvija. Nemoj se
razoarati mislei da si izgubio dah ili da se nita ne dogaa sa
tvojom praksom meditacije. Ne brini. Budi paljiv i odluan da
vrati svoje osjeanje daha na rubove nosnica. Ovo je vrijeme
kada bi trebao prakticirati snanije, uravnoteavajui svoju
energiju, vjeru, panju, koncentraciju i mudrost.
Farmerov osmjeh
Pretpostavimo da postoji farmer koji koristi bivole (op.
prev. vrsta goveda u Aziji) da obrauje svoje polje rie. Kada se
polovinom dana umori, on odvee svoja bivole i odmara se ispod
guste hladovine nekog stabla. Kada se probudi, ne nae svoje
ivotinje. On se ne brine, ve jednostavno ode do mjesta gdje se
112
nalazi voda i gdje dolaze sve ivotinje da se napiju u podnevnoj

egi i tamo pronalazi svoje bivole. On ih bez problema odvede
nazad i ponovo ih vee za jaram i nastavi obraivati svoje polje.
Isto kao to ti nastavlja sa ovom vjebom, tvoj dah postaje tako
suptilan i profinjen da moda uope nee biti sposoban da primjeti dah. Kada se ovo dogodi nemoj se zabrinuti. Dah nije
nestao, on je i dalje na istom mjestu gdje je i prije bio - na vrhu
nosnica. Udahni nekoliko brzih udaha i ponovo e zapaati osjeaje disanja. Nastavi obraati istu panju na osjeaj dodira
daha na rubovima nosnica. Dok um dri usredotoenim na
rubove nosnica, bit e sposoban primjetiti znak razvitka meditacije. Osjeati e ugodnu senzaciju znaka. Razliiti meditanti
ovo razliito osjeaju. To e biti kao zvijezda, ili klin ili kuka
napravljena od sri drveta, ili duga traka, ili vijenac cvijea, ili
oblak dima, ili kukuruzni klip, ili opna oblaka, ili lotosov cvijet,
ili mjeseev disk ili disk sunca. Ranije si u svojoj praksi za objekt meditacije imao udisanje i izdisanje. Sada ima znak kao
trei objekt meditacije.
Kada usmjeri svoj um na ovaj trei objekt, tvoj um
dostie stanje koncentracije dovoljno da se prakticira meditacija
uvida. Ovaj znak je prisutan ba na rubovima nosnica. Ovladaj
njime i stekni potpunu kontrolu tako da kada god poeli taj
znak, da ga ima na raspolaganju. Sjedini um sa tim znakom koji
je na raspolaganju u sadanjem trenutku i pusti neka um protie
sa svakim sljedeim trenutkom. Kako na to obraa istu panju,
vidjet e da se sam znak mijenja svaki trenutak. Dri svoj um
usredotoen na promjene trenutaka. Isto tako primjeti da tvoj um
moe biti koncentriran samo na sadanji trenutak. Ovo jedinstvo
uma sa sadanjim trenutkom se naziva trenutna koncentracija.
Kako trenuci neprestano prolaze jedan za drugim, um sa njima
dri korak. Mijenjajui se sa njima, pojavljuje se i nestaje sa
njima bez da se za bilo koji od njih vezuje. Ako pokuamo zaustaviti um za jedan trenutak postajemo frustrirani jer se um ne
moe drati nepominim. On mora ii sa onim to se dogaa u
novom trenutku. U sadanjem trenutku se moe pronai bilo koji
trenutak, svaki budni trenutak moe biti uinjen koncentriranim
trenutkom. Da spojimo um sa sadanjim trenutkom, moramo
pronai neto to se dogaa u tom trenutku. Meutim, ne moe
usredotoiti um na svaki trenutak promjene bez odreenog stup-
113
nja koncentracije da bi iao ukorak sa tim trenutkom. Jednom

kada dosegne ovaj stupanj koncentracije, onda to moe koristiti
za usredotoavanje svoje panje na bilo to to doivljava - podizanje i sputanje svog stomka, podizanje i sputanje prsiju,
nastajanje i nestajanje bilo kojeg osjeaja, ili podizanje i
sputanje daha ili misli i tako dalje. Da se napravi neki napredak
u meditaciji uvida tebi je potrebna ova vrsta trenutne koncentracije. Ovo je sve to ti je potrebno za prakticiranje meditacije
uvida, zato jer sve u tvome iskustvu traje samo jedan trenutak.
Kada usmjeri ovo stanje koncentriranog uma na promjene koje
se zbivaju u tvome umu i tijelu, primjetit e da je tvoj dah
fiziki dio, a drugi osjeaj daha, svjesnost osjeanja i svjesnost o
znaku jesu mentalni djelovi. Kada ih primjeti onda e isto tako
primjetiti da se oni mijenjaju svakog trenutka. Ti moe imati
razliite vrste osjeaja, osim osjeanja daha koje se zbiva u
tvome tijelu. Promatraj ih po cijelom tijelu. Nemoj pokuavati
stvarati nikakav osjeaj koji prirodno nije prisutan u bilo kojem
dijelu tvoga tijela. Kada se pojavi misao to isto primjeti. Sve to
bi trebao primjeivati u svim tim zbivanjima jeste nestalna,
nezadovoljavajua i nesebina priroda svih tvojih doivljaja bilo
mentalnih ili fizikih. Kako se panja razvija, tvoje nezadovoljstvo sa promjenama, tvoja odbojnost prema neugodnim iskustvima, tvoje aljenje za ugodnim iskustvima i osjeaj sebe-ja (op.
prev. lani ego) e biti zamjenjeni sa dubljim uvidom o nestalnosti, nezadovoljstvu i nesebinosti. Ovo znanje o stvarnosti u
tvome iskustvu ti pomae da njeguje smireniji, zreliji stav prema
svome ivotu. Vidjet e da ono to si mislio u prolosti kao stalnom da se mijenja takvom nezamislivom brzinom, da ak i tvoj
um ne moe da se nosi sa tim promjenama. Nekako e biti sposoban primjeivati mnoge promjene. Vidjet e sublimiranost
prolaznosti i sublimiranost nesebinosti. Ovaj uvid e ti pokazati
put prema miru, srei i dati ti mudrost da se suoava sa svojim
problemima u svakodnevnom ivotu.
Kada je um sjedinjen sa dahom cijelo vrijeme, onda
emo prirodno biti sposobni da um usredotoimo na sadanji
trenutak. Moemo opaati osjeaj koji nastaje od kontakta daha
sa rubovima naih nosnica. Kad element zemlje i zraka kojeg
udiemo unutra i vani dotakne element zemlje naih nosnica,
onda um osjea tok ulaska i izlaska zraka. Osjeaj topline se
114
pojavljuje u nosnicama ili bilo kojem djelu tijela od kontakta

elementa vatre-topline koji nastaje procesom disanja. Osjeaj
nestalnosti daha nastaje kada element zemlje strujajueg daha
dotakne nosnice. Iako je element vode prisutan u dahu, um to ne
moe osjeati. Isto tako osjeamo irenje i skupljanje naih plua, abdomena, nieg djela abdomena, dok se svjei zrak upumpava u, i van plua. irenje i skupljanje abdomena, nieg djela
abdomena i prsiju su djelovi univerzalnog ritma. Sve u univerzumu ima isti ritam irenja i skupljanja isto kao i na dah i tijelo.
Sve to se uzdie i sputa. Meutim, naa glavna briga jeste nastajanje i nestajanje fenomena daha i trenutni djelovi naih umova i
tijela. Sa udiuim dahom doivljavamo mali stupanj smirenosti.
Mali stupanj smirenosti osloboene od napetosti se pretvara u
napetost ako ne izdahnem van za nekoliko trenutaka. Kako izdiemo ova napetost se oputa. Nakon izdisanja osjeamo neugodu
ako ekamo predugo prije nego li ponovo ne udahnemo svjei
zrak.
Ovo znai da svaki put kada su naa plua puna moramo
izdahnuti, a svaki put kada su naa plua prazna moramo udahnuti. Kako udiemo tako osjeamo mali stupanj smirenosti, i dok
izdiemo osjeamo mali stupanj smirenosti. elimo smirenost i
olakanje napetosti, a ne volimo napetost i osjeaj koji nastaje iz
nedostatka daha. elimo da smirenost due traje, a napetost bre
nestane nego to je to inae sluaj. Ali ni napetost nee nestati
tako brzo kako mi elimo, niti e smirenost trajati onoliko dugo
koliko elimo. Ponovo bivamo uznemireni ili razdraeni, jer
elimo da se smirenost povrati i due traje, napetost da bre nestane i da se vie ne vraa. Ovdje vidimo ak mali stupanj elje za
trajnou u prolaznoj situaciji to stvara bol ili nesretnost. Kako
ne postoji ja-entitet da kontrolira ovu situaciju, postat emo jo
vie razoarani. Meutim, ako promatramo nae disanje bez elje
za smirenou i bez odvratnosti prema napetosti koja nastaje
udisanjem i izdisanjem, ve samo doivljavamo prolaznostnestalnost, nezadovoljstvo i nesebinost naeg daha, onda na um
postaje smiren i stian. Isto tako, um ne stoji cijelo vrijeme sa
osjeajem daha. On ide zvukovima, sjeanjima, emocijama, percepcijama, svjesnosti i mentalnom oblikovanju. Kada doivimo
ova stanja, trebali bi zaboraviti o osjeanju daha i odmah usredotoiti nau panju na ta stanja - jedno po jedno, ne na sve njih
115
odjednom. Kako ona izbljeuju i nestaju, mi na um vratimo na

dah to je baza kojoj se um moe vratiti sa brzog ili dugog putovanja kroz razna stanja uma i tijela. Moramo se sjetiti da su sva
ta mentalna putovanja bila uinjena unutar samog uma. Svaki put
kada se um vrati na dah, on se vraa sa dubljim uvidom u nestalnost, nezadovoljstvo i nesebinost. Um postaje ispunjen dubljim
uvidom kada promatra ta zbivanja nepristrano i bez predrasuda.
Um dobiva uvid u injenicu da ovo tijelo, ova osjeanja, razna
stanja svjesnosti i brojna mentalna oblikovanja trebaju biti koritena samo za svrhu sticanja dubljeg uvida u stvarnost ovog
umno/tjelesnog ustrojstva.
Poglavlje 6
to uiniti sa svojim tijelom

Praksa meditacije traje nekoliko tisua godina. To je
prilino dugo vremena za eksperimente, i procedura je bila vrlo,
vrlo profinjena. Budistika praksa je uvijek priznavala da su um i
tijelo vrsto povezani, i da jedan utjee na drugog. Tako postoji
odreeno fiziko prakticiranje koje e ti mnogo pomoi da ovlada sa svojom vjetinom. I to prakticiranje bi trebalo biti
sljeeno. Meutim, imaj na umu da su te pozicije samo pomagala
za praksu. Nemoj to dvoje mijeati. Meditacija ne znai sjedenje
u lotos poziciji. To je mentalna vjetina. To se moe prakticirati
gdje god to eli. Ali ove pozicije e ti pomoi da naui vjetinu
i one ubrzavaju tvoj napredak i razvitak. Dakle, koristi ih.
Opa pravila
Svrha razliitih pozicija je trostruka. Prvo, one osiguravaju stabilni osjeaj u tijelu. Ovo ti doputa da svoju panju
odvrati od stvari kao to su to ravnotea i miini umor, tako da
svoju koncentraciju moe usredotoiti na formalni objekt meditacije. Drugo, one potiu fiziku nepokretnost koja se onda
odraava na nepokretnost uma. Ovo stvara vrlo stabilnu i staloenu koncentraciju. Tree, one ti omoguuju da sjedi dugi
period bez da stvara tri glavna meditantova neprijatelja - bol,
miinu napetost i padanje u san. Najosnovnija stvar je da sjedi
sa uspravnom kimom. Kima treba biti uspravna tako da rebra
116
budu drana kao kovanice sloene jedna na drugu. Glava treba

biti drana u liniji sa kimom. Sve ovo treba biti uinjeno na
oputeni nain. Bez ukoenosti. Ti nisi drveni vojnik, i nema
asnika koji nadgledava obuku. Ne bi trebala postojati mina
napetost u odravanju uspravne kime. Sjedi oputeno. Kima
treba biti kao mlado stablo koje raste iz mekog tla. Ostatak tijela
je jednostavno oputen. Ovo e zahtijevati malo eksperementiranja sa tvoje strane. Kada hodamo ili govorimo obino sjedimo
u napetim, ukoenim poloajima, a kada se odmaramo onda smo
izvaljeni u nepodobnim poloajima. Ni jedno od ovoga nije u
redu, ali to su kulturne navike i mogu se ponovo nauiti. Tvoja
svrha je da postigne poloaj u kojem moe sjediti cijelo vrijeme trajanja sjedenja bez micanja. Na poetku e se moda
malo osjeati udno da sjedi sa uspravnom kimom. Ali na to
e se naviknuti. Za to je potrebna praksa, i uspravna poza je
veoma vana. Ovo je ono to se u fiziologiji naziva pozicijom
probuenja, i sa time ide mentalna budnost. Ako si mlitav onda
priziva pospanost. Podjednako je vano na emu sjedi. Trebat
e ti jastuk ili stolica to ovisi o poziciji koju odabere, vrstoa
sjedita treba biti odabrana sa panjom. Premekano sjedite te
moe odmah uspavati. Pretvrdo moe potaknuti bol.
Odjea
Odjea koju nosi za vrijeme meditacije mora biti komotna i meka. Ako ona ograniava cirkulaciju krvi ili pritie
nerve, posljedica e biti bol i/ili utrnjujua obamrlost koju obino
nazivamo nae noge su otile spavati. Ako nosi pojas opusti
ga. Nemoj nositi uske hlae ili hlae napravljene od debelog materijala. Duge haljine su dobre za ene. Komodne hlae
napravljene od tankog ili elastinog materijala su dobre za svakoga. Mekani, komodni ogrta je tradicionala nonja u Aziji i
ima ih u mnogobrojnim oblicima i stilovima kao to su to sarong
ili kimona. Skini cipele i ako su tvoje arape preuske i ometaju te
skini i njih.
Tradicionalni poloaji
Kada sjedi na podu na tradicionalni azijski nain, onda
ti je potreban jastuk da bi uzdigao kimu. Izaberi onaj koji je
prilino vrst i najmanje osam centimetara visok kada se stisne
117
dok sjedi na njemu. Sjedni blizu prednjeg kraja jastuka i neka

tvoje prekriene noge lee na podu ispred tebe. Ako je na podu
tapet to moe biti dovoljno da zatiti tvoje potkoljenice i glenjeve od pritiska. Ako to nije, onda e ti trebati neka vrsta podloka
za noge. Presavijeni pokriva e posluiti svrsi. Nemoj sjediti na
zadnjem kraju jastuka. Ovakva pozicija izaziva da se prednji kraj
podvlai pod tvoje butine, izazivajui pritisak na nerve. Posljedica e biti bol u nogama. Postoji nekoliko naina na koje moe
prekriiti svoje noge. Ovdje navodimo etiri naina prema najpoeljnijem redosljedu od donjeg prema gornjem.
1. Ameriko indijanski nain. Tvoje desno stopalo je podvueno ispod lijevog koljena, a lijevo stopalo je podvueno ispod
desnog koljena.
2. Burmanski nain. Obe noge lee na podu od koljena do stopala. One su paralelne jedna sa drugom i jedna ispred druge.
3. Polulotos. Oba koljena dotiu pod. Jedna noga i stopalo lee
uzdu lista druge noge.
4. Puni lotos. Oba koljena dodiruju pod, a noge su u listovima
prekriene. Tvoje lijevo stopalo se nalazi na desnoj butini, a
tvoje desno stopalo se nalazi na lijevoj butini. Oba tabana su
okrenuta prema gore.
U ovim pozicijama tvoje ruke su jedna u drugoj, palevi
se lagano dodiruju, ruke su u krilu sa dlanovima okrenutim prema gore. Ruke lee ispod pupka tako da se runi zglobovi nalaze
na butinama. Ova pozicija ruku osigurava podravanje za gornji
dio tijela. Ne zatei miie vrata. Opusti ramena. Tvoja dijafragma je oputena, i istegnuta do svoje potpunosti. Ne dopusti da
doe do napetosti u stomku. Brada je prava. Oi mogu biti zatvorene ili otvorene, usmjeri ih na vrh nosa ili na srednju razdaljinu
ispred sebe. Ti ne gleda nita, jednostavno postavlja oi u neki
neodreen pravac gdje nema neto odreeno za gledanje, tako da
zaboravi o vienju. Ne naprei se. Ne ukruuj se i ne budi ukoen. Opusti se; neka tijelo bude prirodno i gipko. Neka visi iz
uspravne kime kao slamnata lutka.
Polu i puni lotos su tradicionalne meditativne poze u
Aziji. Puni lotos se smatra najboljim. On je najsolidniji. Jednom
kada zauzme tu poziciju, moe biti veoma dugo nepokretan.
118
Kako to zahtijeva odreenu fleksibilnost nogu, svatko je ne moe

upranjavati. Pored glavnog kriterija koju poziciju izabire za
sebe, to nije ono to drugi o tome govore. To je tvoj vlastiti komfor. Izaberi poziciju koja ti doputa da najdue sjedi bez bola i
bez micanja. Eksperementiraj sa razliitim poloajima. Tetive e
se rastegnuti praksom. Potom moe postepeno raditi do punog
lotosa.
Koritenje stolice
Za tebe ne mora biti podobno sjediti na podu zbog bola
ili nekog drugog razloga. Nema problema. Uvijek umjesto toga
moe koristiti stolicu. Uzmi jednu koja ima horizontalano
sjedite, uspravni naslonja i bez naslona za ruke. Najbolje je
sjediti tako da se tvoja lea ne naslanjaju na naslonja stolice.
Prednji dio stolice ne smije biti ispod tvojih nogu. Postavi noge
jednu pored druge, stopala poloena na pod. Kao i kod tradicionalnih poloaja stavi ruke u krilo jednu u drugu. Ne naprei svoj
vratne ili miie ramena, i opusti ruke. Oi mogu biti otvorene ili
zatvorene. U svim poloajima se sjeti svoje svrhe. Ti eli dosei
stanje potpune fizike nepokretnosti, ali ne eli zaspati. Sjeti se
analogije sa blatnom vodom. eli biti u stanju totalne stabilnosti
tijela to e potaknuti odgovarajue staloeno mentalno stanje.
Mora postojati i stanje fizike budnosti koje moe pobuditi vrstu
mentalne jasnoe kojoj tei. Eksperementiraj. Tvoje tijelo je alat
za stvaranje odreenih mentalnih stanja. Koristi to razborito.
Poglavlje 7
to uiniti sa svojim umom

Meditacija koju poavamo se naziva Meditacija uvida.
Kao to smo ve rekli, raznolikost mnogobrojnih objekata meditacije su skoro neogranieni, ljudska bia su koristila ogroman
broj tih objekata stoljeima. ak i unutar Vipasana tradicije
postoje varijacije. Postoje uitelji meditacije koji pouavaju svoje
uenike da prate dah promatranjem dizanja i sputanja abdomena. Drugi preporuuju usmjeravanje panje na dodir tijela i
jastuka, ili ruke u ruci, ili osjeanje jedne noge nasuprot drugoj.
119
Metod koji ovdje objanjavamo se smatra najtradicionalnijim i to

je ono to je Buda pouavao svoje uenike. Satipatthana Sutta,
Budini originalni govori o panji navode da se treba zapoeti sa
usredotoavanjem na disanje, a potom primjeivati ostali fiziki i
mentalni fenomeni koji se pojavljuju. Sjedimo, promatrajui
kako zrak ulazi i izlazi iz nosnica. Na prvi pogled ovo izgleda
krajnje udana i beskorisna procedura. Prije nego li preem na
odreene instrukcije, prouimo koji se razlozi iza toga kriju. Prvo
pitanje koje moemo postaviti je zato uope koristimo usredotoavanje panje? Mi pokuavamo da razvijemo svjesnost. Zato
ne bi jednostavno sjedili i bili svjesni svega to god bude prisutno u umu? Ustvari po prirodi postoje takve meditacije? One se
ponekad smatraju kao nestrukturirane meditacije i vrlo su teke.
Um je nepouzdan. Miljenje je vrlo komplicirana procedura. Pod
ovim mislimo da moemo upasti u zamku, biti obuhvaeni i
zaglaviti se u lanac misli. Jedna misao vodi do druge koja vodi
do sljedee, i sljedee, sljedee i tako dalje. Petnaest minuta kasnije se probudimo i shvatimo da smo proveli cijelo vrijeme
zaglavljeni u sanjarenje ili seksualne fantazije ili brige u vezi
plaanja rauna ili bilo ega. Postoji razlika izmeu biti svjestan
misli i razmiljanja misli. Ta razlika je vrlo suptilna. To je
preteno stvar osjeanja ili strukture. Misao koje si jednostavno
svjestan sa istom panjom se osjea laganom u strukturi; postoji
osjeaj udaljenosti izmeu te misli i panje koja je promatra. To
se uzdie lagano kao mjehur, i nestaje bez potrebe da potakne
sljedeu misao u tom lancu. Normalna svjesna misao je tea u
strukturi. Ona je tea, zapovjednika i prisilna. Ona te usisava i
preuzima kontrolu nad svjesnou. Po svojoj samoj prirodi je
opsesivna i vodi pravo do sljedee misli u lancu, naizgled bez
razmaka izmeu njih. Svjesna misao potie odgovarajuu napetost u tijelu, kao miinu napetost ili ubrzava otkucaje srca. Ali ti
nee osjeati napetost dok se ne razvije u aktualni bol, zato jer
je normalna svjesna misao isto tako pohlepna. Ona zgrabi svu
tvoju panju i ne ostavlja nita od nje da bi promatrala svoj vlastiti efekt. Razlika izmeu - biti svjestan misli i misliti misao je
vrlo stvarna. Ali to je tako suptilno i teko primjetiti. Koncentracija je jedno sredstvo potrebno da bi se bilo sposobno vidjeti
tu razliku.
120
Duboka koncentracija ima efekt da usporava misaoni

proces i ubrzava svjest koja to promatra. Rezultat je poboljana
sposobnost ispitivanja misaonog procesa. Koncentracija je na
mikroskop za promatranje finih unutranjih stanja. Koristimo
fokus panje da dosegnemo usmjerenost uma na jednu toku sa
mirnom i stalno primjenjenom panjom. Bez odreene toke
uporita ti se gubi, prevazien neprekidnim valovima prolazeih
promjena koje se vrte i vrte u umu. Kao uporite koristimo dah.
On slui kao vitalno uporite iz kojega um luta i ponovo mu se
vraa. Rastreenost se ne moe smatrati rastresenou sve dok
postoji neki centralni fokus od kojega se moe biti rastreen. To
je okvir uporita kroz koji moemo promatrati neprekidne promjene i prekidanja koja se zbivaju cijelo vrijeme kao dio normalnog miljenja. Drevni Pali tekstovi povezuju meditaciju sa postupkom kroenja divljeg slona. U tim danima je postupak bio da
se novo uhvaenu ivotinju vee za vrsti stup dobrim konopom.
Kada ovo uini slon nije sretan. On urla i gazi, i natee konop
danima. Napokon u njegovu lobanju prodire osjeaj da se ne
moe osloboditi i on se smiri. Tada ga moe poeti hraniti i
rukovati sa njime uz neke mjere sigurnosti. Nakon toga ga moe
osloboditi od konopa i stupa, pa ga uvjebavati za razne zadatke.
Tako si dobio ukroenog slona kojeg moe koristiti za neki
koristan rad. U ovoj usporedbi divlji slon je tvoj divlje aktivan
um, konop je panja, a stup je objekt meditacije-disanje. Ukroeni slon koji nastaje iz ovog postupka je dobro uvjeban, koncentrirani um koji se moe koristiti za izvanredno teki posao prodiranja kroz naslage iluzija koje skrivaju stvarnost. Meditacija
ukrouje um. Sljedee pitanje kojim se moramo pozabaviti je:
Zato odabrati disanje kao glavni objekt meditacije? Zato ne
odabrati neto interesantnije? Odgovori na ovo su mnogobrojni.
Koristan objekt meditacije bi trebao biti onaj koji potie panju.
To bi trebalo biti prenosivo, lako dostupno i jeftino. To bi isto
tako trebalo biti neto to nas nee uvui u ona stanja uma od
kojih se pokuavamo osloboditi - kao to su to: pohlepa, ljutnja i
iluzija. Disanje zadovoljava sve ove kriterije i jo vie. Disanje je
neto to je uobiajeno za svako ljudsko bie. Mi to nosimo sa
nama gdje god idemo. To je uvijek tu, neprekidno na raspolaganju, nikad ne prestajui od roenja do smrti, i ne kota nita.
Disanje je nepojmovni proces, stvar koja moe biti iskuana
121
direktno bez potrebe za mislima. Nadalje, to je veoma ivi proces, aspekt ivota koji je u neprekidnom mijenjanju. Dah se kree
u ciklusima - udisanje, izdisanje, disanje unutra i disanje vani.
Tako je to minijaturni model samoga ivota.
Osjeaj daha je suptilan, ipak to je prilino razliito kada
naui da se podesi sa time. To zahtijeva malo napora da se
pronae. Ipak, svatko to moe uiniti. Ti treba da radi na tome,
ali ne tako teko. Za sve ove razloge, disanje je idealan objekt
meditacije. Disanje je normalno nevoljan proces, koji se zbiva po
svom vlastitom ritmu bez svjesne volje. Ipak, jednostavan akt
volje moe to usporiti ili ubrzati. Uini ga dugim i njenim ili
kratkim i uzbuenim. Ravnotea izmeu nevoljnog disanja i prisilne manipulacije daha je vrlo delikatna. Ovdje postoje lekcije
koje se trebaju nauiti u vezi prirode volje i elje. Onda, isto
tako, ta toka na vrhu nosnice moe biti promatrana kao prozor
izmeu unutranjih i vanjskih svjetova. To je centralna toka i
mjesto prenosa energije gdje se stvari iz vanjskog svijeta kreu
unutra i postaju dio onoga to mi nazivamo ja, i gdje dio mene
izlazi vani i stapa se sa vanjskim svijetom. Ovdje postoje lekcije
koje treba nauiti o pojmu Ja i kako ga mi stvaramo. Dah je
uobiajeni fenomen za sve ivo. Istinsko iskustveno razumijevanje tog procesa te pribliava drugim ivim biima. To ti pokazuje
tvoju uroenu povezanost sa cijelim ivotom. Napokon, disanje
je proces koji se dogaa u sadanjem vremenu. Pod time mislimo
da se uvijek zbiva ovdje-i-sada. Naravno da mi normalno ne
ivimo u sadanjosti. Provodimo veinu vremena uhvaeni u
sjeanjima iz prolosti ili skaemo unaprijed u budunost, puni
briga i planova. Dah nema nita od drugih vremena. Kada
istinski promatramo dah, mi smo automatski smjeteni u sadanjosti. Izvueni smo iz mora mentalnih predstava i boravimo u
istom iskustvu ovdje-i-sada. U ovom smislu, dah je ivi dio
stvarnosti. Paljivo posmatranje takvog minijaturnog modela
samoga ivota vodi do uvida koji je openito primjenjiv na ostatak naeg iskustva. Prvi korak za koritenje daha kao objekta
meditacije je da ga pronae. Ono to trai je fiziki, opipljivi
osjet zraka koji prolazi kroz nosnice unutra i vani. Ovo je obino
unutra na mjestu vrha nosa. Ali tono mjesto se razlikuje od osobe do osobe, to ovisi o obliku nosa. Da pronae svoju vlastitu
toku, udahni brzo i promatraj toku unutar nosa ili na gornjoj
122
usni gdje ima najoitiji osjet prolazeeg daha. Sada izdahni i

promatraj senzaciju na istoj toki. TO je iz ove toke iz koje e
slijediti cijeli proces daha. Jednom kada si jasno odredio vlastitu
toku dodira daha, nemoj vie skretati sa te toke. Koristi ovu
jednu toku da bi odravao svoju panju usredotoenu. Bez
odreivanja takve toke, pronai e da se kree u i van nosa,
idui gore dolje uzdu dunika, neprekidno proganjajui dah koji
nikada ne moe uhvatiti jer se stalno mijenja, kree i struji.
Ako si ikada pilao drva ti zna trik. Kao stolar, ne stoji
tu promatrajui kako list pile ide gore dolje. To ete omamiti. Ti
fiksira svoju panju na mjesto gdje zubi pile reu u drvo. To je
jedini nain da vidi iscrtanu pravu crtu. Kao meditant, usmjerava svoju panju na to jedno mjesto unutar nosa. Sa ove povoljne
toke, promatra cijeli pokret disanja sa jasnom i sabranom panjom. Nemoj pokuavati kontrolirati dah. Ovo nije vjeba disanja
one vrste koja se radi u Yogi. Usredsredi se na spontano kretanje
daha. Nemoj pokuavati da ga regulira ili naglaava na bilo
koji nain. Veina poetnika imaju problema u vezi ovoga. Da bi
pomogli sebi da se usredotoe na senzacije, oni nesvjesno naglaavaju svoje disanje. Posljedica toga je prisilan i neprirodan
napor koji ustvari ometa koncentraciju, i ne pomae je. Ne poveavaj dubinu daha ili njegov zvuk. Ovo posljednje je vano
posebno kod grupne meditacije. Zvuno disanje moe biti stvarna smetnja za one oko tebe. Jednostavno pusti neka se dah kree
prirodno, kao kada spava. Dopusti procesu neka ide svojim vlastitim ritmom. Ovo zvui jednostavno, ali je tee nego to misli.
Nemoj se obeshrabriti ako se suoi sa time da se tvoja vlastita
volja isprijeila na putu. Jednostavno to koristi kao priliku da
promatra prirodu svjesne namjere. Promatraj delikatnu povezanost izmeu daha, impulsa da kontrolira dah i impulsa da prestane kontrolirati dah. Moe to pronai frustrirajuim, ali je to
vrlo korisno kao iskustvo za uenje, i to je prolazna faza. Eventualno, proces disanja e krenuti svojim vlastitim tokom. I vie
nee osjeati impuls da ga manipulira. Na ovoj toki e nauiti glavnu lekciju o vlastitoj kompulzivnoj potrebi da kontrolira
univerzum. Disanje, koje na prvi pogled izgleda tako svjetovno i
nezanimljivo, je ustvari enormno sloena i fascinantna procedura. Ono je puno delikatnih varijacija, samo ako to promatra.
Postoji udisanje i izdisanje, dugi dah i kratki dah, duboki dah,
123
plitki dah, mekan dah i grubi dah. Ove kategorije se kombiniraju

na suptilane i zamrene naine. Promatraj blisko um. Stvarno ga
prouavaj. Pronai e enormne varijacije i neprekidne cikluse
ponavljanih uzoraka. To je kao simfonija. Nemoj promatrati
samo isti vanjski obris daha. Ima daleko vie za vidjeti osim
samog udaha i izdaha. Svaki dah ima poetak, sredinu i kraj.
Svaki udisaj ide kroz proces raanja, razvitka i smrti, i svaki
izdisaj prolazi kroz isto. Dubina i brzina disanja se mijenja u
skladu sa tvojim emocionalnim stanjem, sa milju koja prolazi
tvojim umom i zvukom kojeg uje. Prouavaj ove fenomene i
pronai e kako su fascinantni.
Ovo, meutim, ne znai da bi trebao sjediti i voditi razgovore sa sobom unutar svoje glave: Postoji kratki, grubi dah i
dugi. Ja se udim to je sljedee? Ne, to nije Vipasana. To je
razmiljanje. Vidjet e da e se takva vrsta stvari dogaati,
posebno na poetku. Ovo je isto tako prolazna faza. Jednostavno
primjeti fenomen i vrati svoju panju na promatranje osjeta daha.
Mentalne smetnje e se ponovo dogaati. Ali vrati svoju panju
ponovo na dah, ponovo, ponovo, ponovo i ponovo, onoliko dugo
koliko tome treba da se vie ne ponavlja. Kada prvi put pone sa
ovom procedurom, oekuj da e se suoiti sa nekim potekoama. Tvoj um e neprekidno lutati, jurei okolo kao pijani bumbar
brujei i iznenadno mijenjajui pravac. Pokuaj ne brinuti.
Fenomen majmunske rastreenosti je dobro poznat. To je neto
sa ime se svaki napredni meditant mora suoiti i pozabaviti. Oni
su to na jedan ili drugi nain proli, pa tako moe i ti. Kada se to
dogodi, jednostavno primjeti injenicu da si razmiljao, sanjario,
brinuo ili bilo to drugo. Njeno, ali vrsto, bez uzrujavanja ili
osuivanja sebe zbog skretanja, jednostavno se vrati jednostavnoj
fizikoj senzaciji daha. Zatim, to isto uini sljedei put ponovo,
ponovo i ponovo. Negdje u tom procesu, doi e licem u lice sa
iznenadnim i okantnim shvaanjem da si ti potpuno lud. Tvoj
um je vritea, nerazgovjetna ludnica na kotaima koja se kree
bez svrhe, potpuno bez kontrole i bez nade. Nema problema. Ti
nisi nita lui nego to si to bio juer, ali to jednostavno nisi
nikada opaao. Ti isto nisi nita lui nego bilo tko drugi oko tebe.
Jedina stvarna razlika je da si se suoio sa tom situacijom; dok
oni to nisu. Tako se oni jo relativno osjeaju ugodno. To ne
znai da je njima bolje. Neznanje moe biti blaenstvo, ali to ne
124
vodi do osloboenja. Tako nemoj dopustiti da te ovo shvaanje

uznemiri. To je ustvari prekretnica, znak stvarnog napretka.
Sama injenica da si gledao problemu pravo u oi, znai da si na
putu da se toga oslobodi.
U promatranju daha bez rijei, postoje dva stanja koja
treba izbjegavati: razmiljanje i tonjenje (op. pr. u neaktivnost).
Razmiljajui um se najjasnije manifestira kao fenomen majmumskog uma o kojem smo upravo raspravljali. Tonei um je
upravo suprotno. Kao ope pravilo tonei um oznaava bilo koje
slabljenje uma. To je vrsta mentalne praznine u kojoj nema misli,
nema promatranja daha, nema svjesnosti o bilo emu. To je praznina, bezoblini sivi predio uma kao neko spavanje bez snova.
Tonei um je prazan. Izbjegni ga. Vipasana meditacija je aktivna
funkcija. Koncentracija je jaka, panja puna snage usmjerena na
jednu stvar. Svjesnost je sjajna, bistra budnost. Samadhi i Sati ovo su dvije sposobnosti koje elimo kultivirati. Tonei um u
sebi ne sadri ni jednu. U najgoru ruku, to ete uspavati. To samo
rasiplje tvoje vrijeme. Kada uoi da si upao u stanje toneeg
(neaktivnog) uma, jednostavno primjeti tu injenicu i svoju panju vrati na senzaciju disanja. Promatraj opipljivu senzaciju udaha. Osjeti opipljivi dodir izdaha. Udii, izdii i promatraj to se
dogaa. Kada to bude radio za neko vrijeme - moda tjednima
ili mjesecima - poet e osjeati dodir kao fiziki objekt. Jednostavno nastavi sa tim procesom - udii i izdii. Promatraj to se
dogaa. Kako se tvoja koncentracija produbljuje tako e imati
sve manje i manje problema sa majmunskim umom. Tvoje disanje e se usporiti, sve lake i jasnije e ga pratiti, sa sve manje i
manje prekida. Poinje doivljavati iskustvo velikog mira u
kojem uiva potpunu slobodu od stvari koje nazivamo psihiki
nadraivai. Nema pohlepe, poude, zavisti, ljubomore i mrnje.
Uznemirenost nestaje. Strah nas naputa. Ovo su lijepa, ista,
blaenstvena stanja uma. To je privremeno, i ona e zavriti kada
zavri i meditacija. Ipak, ovi kratki doivljaji e promjeniti tvoj
ivot. Ovo nije osloboenje, ve su ovo poetni koraci na putu
koji vode u tom pravcu. Meutim, nemoj oekivati trenutno blaenstvo. ak i ovi poetni koraci zahtijevaju vrijeme, napor i
strpljenje. Iskustvo meditacije nije takmienje. Postoji krajnji
cilj, ali nema rasporeda vremena. to ti radi je kopanje svog
puta sve dublje i dublje kroz naslage iluzije prema realizaciji
125
vrhunskog postojanja. To moe biti uivanje za vlastitu svrhu.

Nema potrebe za urbom. Na kraju dobro obavljene meditacije
osjeat e svjeinu uma. On je smiren, veseo i pun energije,
uitka koji onda moe primjeniti za svakodnevne potrebe. Ovo
je samo po sebi dovoljna nagrada. Svrha meditacije nije da se
bavimo problemima, meutim, mogunost rjeavanja - problema
je samo djeli koristi i tako se treba smatrati. Ako stavi preveliki
naglasak na aspekt rjeavanja problema, pronai e da e se
tvoja panja za vrijeme meditacije okrenuti ka tim problemima
ometajui koncentraciju. Ne misli o svojim problemima za vrijeme prakticiranja. Gurni ih na stranu vrlo njeno. Uzmi pauzu
od svih briga i planiranja. Neka tvoja meditacija bude kompletan
odmor. Vjeruj sebi, vjeruj svojim sposobnostima da se tim stvarima bavi kasnije, koristei energiju i svjeinu uma koju si
izgradio za vrijeme meditacije. Vjeruj sebi na ovaj nain i to e
se ustvari i dogoditi.
Nemoj sebi postavljati ciljeve koji su previsoki za dosegnuti. Budi blag prema sebi. Ti pokuava da sljedi svoj vlastiti
dah neprekidno bez odmora. To zvui lako, tako e na kraju
imati sklonost da sebe proganja skrupulozno i zahtjevno. Ovo je
nerealno. Umjesto toga idi po malo. Na poetku udisanja, napravi
vrstu odluku da e sljediti dah upravo za vrijeme tog udisanja.
ak i ovo nije tako lako, ali to moe biti uinjeno. Zatim, na
poetku izdisanja, odlui da e sljediti dah upravo za to izdisanje, sve do kraja. Ti e ipak doivjeti neuspjeh mnogo puta, ali
nastavi sa time. Svaki put kada posrne, poni ispoetka. Uzmi
jedan dah i promatraj. Ovo je nivo igre gdje ti ustvari moe
pobijediti. Dri se toga - nova odlunost sa svakim ciklusom
daha, mali djelovi vremena. Promatraj svaki dah sa panjom i
preciznou, slaui jedan sekund na drugi, sa novom odlunou
koju nadodaje jednu na drugu. Na ovaj nain, eventualno e
rezultat biti neprekidna i neprekinuta svjesnost. Panja na dah
je uvebavaje svjesnosti da boravi u sadanjem vremenu.
Kada to radi ispravno, ti si svjestan samo onoga to se dogaa u sadanjosti. Ne gleda unazad i ne gleda unaprijed.
Zaboravlja posljednji dah i ne uestvuje u sljedeem. Kada
poinje udisanje, ne gleda unaprijed do kraja tog udisanja. Ne
preskae unaprijed na izdisanje koje slijedi. Upravo si tamo gdje
je stvarno zbivanje. Udisanje je poetak, i na to obraa panju;
126
na to i nita vie. Ova meditacija je ponovno uvjebavanje uma.

Stanje kojem tei je ono u kojem si totalno svjestan svega to se
dogaa u tvom vlastitom osjetilnom univerzumu, tono onako
kako se dogaa, tono kada se to dogaa; totalna, neprekinuta
svjesnost u sadanjem vremenu. Ovo je nevjerovatno visoki
cilj, i ne moe se dosegnuti odjednom. Za to je potrebna praksa,
tako poinjemo po malo. Poinjemo postajati svjesni, u potpunosti na malo vremensko razdoblje, samo jedan udah. Kada uspije,
na putu si potpuno novog iskustva ivota.
Poglavlje 8
Strukturiranje meditacije
Sve do ove toke je bila teorija. Zaronimo sada u stvarnu
praksu. Kako mi otpoinjemo sa ovom stvari nazvanom
meditacija. Prije svega, ti treba uspostaviti formalni redosljed
prakticiranja, odreeni period vremena kada e raditi Vipasana
meditaciju i nita drugo. Kada si bio malo dijete, nisi znao kako
hodati. Netko se je dobro namuio da bi te pouio toj vjetini.
Oni su te vukli za ruke. Mnogo su te ohrabrivali. Stavljali su ti
jednu nogu ispred druge sve dok ti to nisi sam mogao uiniti. Ti
periodi uputstava su sainjavali formalnu praksu u umjetnosti
hodanja.
U meditaciji, slijedimo istu osnovnu proceduru. Odvajamo odreeno vrijeme, posebno posveeno da razvijamo tu
mentalnu vjetinu nazvanu pomna panja (zadubljenost). Te
vremenske periode odvajamo specijalno za tu aktivnost, i strukturiramo okolinu tako da bude to manje uznemiravanja. Ovo
nije najlaka vjetina u svijetu za nauiti. Mi smo proveli na
cijeli ivot razvijajui mentalnne navike koje su stvarno suprotne
idealu neprekinute panje. Osloboditi sebe od tih navika zahtijeva malo strategije. Kao to smo prije napomenuli, nai umovi
su kao alice zamuene vode. Predmet meditacije je da razbistrimo ovaj glib da bi mogli vidjeti to se tamo dogaa. Najbolji
nain da se to uini je da se to staloi. Daj tome dovoljno vremena i to e se staloiti. Zavrava sa istom vodom. U meditaciji odvajamo odreeno vrijeme za taj proiavajui proces.
Kada se promatra izvani, to izgleda potpuno beskorisno. Mi
127
naizgled sjedimo produktivni kao kameni odvod za oborinske

vode u obliku groteksnog ljudskog ili ivotinjskog lika (op. prev
u gotskom stilu). Meutim, unutra se zbiva neto. Mentalna juha
se taloi, i ostajemo sa bistroom uma koja nas priprema da se
suoavamo sa nailazeim dogaajima u naem ivotu.
To ne znai da moramo raditi bilo to da na silu dovedemo do tog taloenja. To je prirodan proces koji se zbiva sam
po sebi. Samo djelo mirnog sjedenja sa panjom jesu uzroci za tu
staloenost (smirenost). U stvari, svaki napor sa nae strane da do
te staloenosti doemo na silu jeste kontraproduktivno. To je
potiskivanje, i to ne djeluje. Pokuaj da na silu izbaci stvari iz
svoga uma i ti e im samo davati energiju. Moda e uspjeti
trenutno, ali u dugom hodu e ih samo ojaati. One e se sakriti
u nesvjesno sve dok ti ne gleda, a onda e iskoiti i tebe ostaviti
bespomonim u borbi protiv njih.
Najbolji nain da proisti mentalnu tekuinu jeste da je
ostavi da se staloi sama od sebe. Ne dodavaj toj situaciji nikakvu energiju. Jednostavno paljivo promatraj vrtlog blata, bez
ukljuivanja u taj proces. Zatim, kada se to napokon staloi, to e
ostati staloeno. Mi primjenjujemo energiju u meditaciji, ali ne
silu. Na jedini napor je blaga, strpljiva paljivost. Meditativni
period je kao raskre tvoga cijelog dana. Sve to god ti se dogodi je pohranjeno u umu u nekom obliku, mentalnom ili emocionalnom. Za vrijeme normalne aktivnosti, ti postane tako uhvaen u toku zbivanja da osnovne stvari sa kojima se bavi su rijetko u potpunosti probavljene. One ostaju zakopane u nesvjesnom,
gdje kljuaju, pjene se i gnoje, i potom se pita odakle te napetosti dolaze. Svi od ovih materijala dolaze u jednom ili drugom
obliku za vrijeme tvoje meditacije. Ti dobiva ansu da to gleda,
da vidi to za to jeste, i pusti ga da proe.
Mi odreujemo formalni period meditacije da bi stvorili
odgovarajuu okolinu za to oslobaanje. Ponovno uspostavljamo
nau panju u redovnim razmacima. Povlaimo se od onih dogaaja koji neprekidno stimuliraju um. Povlaimo se od svih aktivnosti koje pobuuju emocije. Povlaimo se na mirno mjesto i
smireno sjedimo, i to sve izlazi kao mjehuri. Zatim odlazi. Sveukupni efekt je kao ponovno punjenje baterije. Meditacija ponovno puni tvoju panju.
128
Gdje sjediti
Pronai sebi mirno mjesto, osamljeno mjesto, mjesto
gdje e biti sam. To ne mora biti neko idealno mjesto u sred
ume. To je skoro nemogue za veinu od nas, ali to bi trebalo
biti mjesto gdje se osjea udobno, i gdje nee biti uznemiravan.
To bi takoer trebalo biti mjesto gdje se nee osjeati izloen. Ti
eli svu svoju panju osloboditi za meditaciju, ne rasipati je na
brige o tome kako izgleda za druge. Pokuaj da nae mjesto to
je mogue mirnije. To ne treba biti soba koja je izolirana od zvuka, ali postoje neki zvukovi koji su vrlo uznemirujui, i oni bi se
trebali izbjegavati. Muzika i razgovori su najgori. Um je sklon da
bude usisan tim zvukovima na nekontroliran nain, i tako se gubi
tvoja koncentracija.
Postoje odreena tradicionalna pomagala koja moe
koristiti da uspostavi ispravno raspoloenje. Zamraena soba sa
svijeom je odgovarajua. Mirisni tapii su dobri. Malo zvono
za poetak i kraj tvojih sjedenja je isto tako dobro. Ovo su samo
sporedne stvari. One neke ljude ohrabruju, ali nisu bitna sredstva
za praksu. Vjerovatno e pronai korisno da sjedi na istom
mjestu svaki put. Specijalno mjesto rezervirano za meditaciju i
nita vie je pomo za veinu ljudi. Ti uskoro povezuje to mjesto sa spokojstvom duboke koncentracije, i to povezivanje ti
pomae da dosegne bre duboka stanja. Glavna stvar je da sjedi
na mjestu za koje osjea da odgovara tvojoj vlastitoj praksi. To
zahtijeva malo eksperimetiranja. Pokuaj nekoliko mjesta dok ne
pronae ono gdje se osjea ugodno. Samo treba da pronae
mjesto gdje se ne osjea samosvjestan, i gdje moe meditirati
bez nepotrebnog uznemiravanja. Mnogi ljudi pronalaze korisnim
i poticajnim da sjede sa grupom drugih meditanata. Disciplina
redovne prakse je vrlo bitna, i mnogi ljudi pronalaze da je lake
redovno sjediti ako su potaknuti predanom grupnom sjedanju po
rasporedu. Ti si dao svoju rije, i zna da se to od tebe oekuje.
Tako je sindrom Ja sam vrlo zaposlen pametno zaobien.
Moda moe pronai grupu meditatanata koji prakticiraju tamo
gdje ivi. Nema veze ako oni prakticiraju razliiti oblik
meditacije, onoliko dugo ukoliko je to oblik utljive meditacije.
U drugu ruku bi trebao isto tako pokuavati biti samodovoljan u
svojoj praksi. Nemoj se oslanjati na prisustvo grupe kao svoju
129
jedinu motivaciju za sjedanje. Ispravno uinjeno, sjedanje je

zadovoljstvo. Koristi grupu kao pomo, ne kao taku.
Kada sjediti
Najvanije pravilo ovdje je ovo: Kada doe do sjedanja,
primjeni opis budizma kao Srednji Put. Nemoj to prekomjerno
raditi. Nemoj premalo raditi. Ovo ne znai da sjedne kad god ti
hir to kae. To znai da uspostavi raspored prakticiranja i pridrava se toga sa blagom, paljivom upornou. Uspostavljanje
rasporeda djeluje kao ohrabrenje. Ako, meutim, pronae da je
tvoj raspored prestao biti ohrabrenje i postao teret, onda je neto
pogreno. Meditacija nije dunost, niti obaveza. Meditacija je
psiholoka aktivnost. Ti e se baviti grubim osjetima i osjeajima. Shodno tome, to je aktivnost koja je vrlo osjetljiva prema
stavovima sa kojima prilazi svakom sjedanju. Ono to oekuje
je ono to e po prilici i dobiti. Tvoje prakticiranje e dakle biti
dobro kada oekuje sjedanje. Ako sjedi oekujui muenje,
onda e se to moda i dogoditi. Tako uspostavi svakodnevni raspored sa kojim moe ivjeti. Uini to razborito. Neka se to
uklopi u ostatak tvoga ivota. Ako pome osjeati da je to neto
kao uzdizanje prema osloboenju, onda neto promjeni. Prva
stvar ujutro je vrlo dobro vrijeme za meditiranje. Tvoj um je
onda svje, prije nego li uroni u svoje obaveze. Jutarnja meditacija je dobar nain da se zapone dan. To te usklauje i priprema
da se efikasno bavi sa stvarima. Ti prolazi kroz ostatak dana
malo lake. Budi siguran da si u potpunosti budan. Nee mnogo
napredovati ako sjedi drijemajui, tako se dovoljno naspavaj.
Umij se ili istuiraj prije poetka. Moda e prije toga eljeti da
napravi nekoliko vjebi da pokrene cirkulaciju. ini to god
treba uiniti da bi se u potpunosti probudio, zatim sjedi za meditiranje. Nemoj, meutim, sebi dopustiti da se zadrava na dnevnim aktivnostima. Vrlo je lako zaboraviti sjedanje. Uini da
meditacija bude glavna stvar koju ini ujutro. Veer je drugo
dobro vrijeme za praksu. Tvoj um je pun mentalnog smea koje
se nakupilo za vrijeme dana, i dobro je osloboditi se toga tereta
prije spavanja. Tvoja meditacija e oistiti i obnoviti tvoj um.
Ponovo uspostaviti svoju panju i tvoje spavanje e biti stvarno
spavanje. Kada prvi put pone sa meditacijom, dovoljno je
130
upranjavati jednom dnevno. Ako osjea da hoe vie meditirati, to je dobro, ali nemoj to raditi prekomjerno. Postoji fenomen
pregaranja koji obino vidimo kod novih meditanata. Oni upranjavaju praksu po petnaest sati dnevno nekoliko tjedana, onda se
nau u stvarnom svijetu. Uoavaju da ovaj biznis meditacije
oduzimlje tako mnogo vremena. Potrebno je tako mnogo rtava.
Oni nemaju vremena za sve to. Nemoj upasti u tu zamku. Nemoj
sebe pregoriti prvi tjedan. Uspori urbu. Uini svoj napor dosljednim i stalnim. Daj sebi vremena da ukljui praksu meditacije u
svoj ivot, i neka tvoja praksa napreduje postepeno i njeno.
Kako tvoj interes za meditaciju raste, pronai e mjesta u svom
rasporedu za meditaciju. To je spontani fenomen, i to se dogaa
samo po sebi - nije potrebna sila. Dozreli meditanti uspijevaju
pronai vrijeme za tri do etiri sata prakticiranja dnevno. Oni
ive obinim ivotima u svakodnevnom svijetu, i ipak sve to
usklade. Oni uivaju u tome. To dolazi prirodno.
Koliko dugo sjediti

Slino pravilo se primjenjuje i ovdje: sjedi onoliko dugo
koliko moe, ali nemoj prekomjerno sjediti. Veina poetnika
poinje sa dvadeset ili trideset minuta. U poetku je teko sjediti
due od toga sa nekom koristi. Poloaj je nesrodan za Zapadnjake, i zahtijeva malo vremena za prilagoavanje. Kako se privikava na proceduru, tako moe malo produiti svoju meditaciju.
Preporuujemo da nakon godinu ili neto vie prakticiranja bi
tvoje sjedenje trebalo biti udobno za sjedenje od najmanje jednog
sata. Ovdje je vana toka: Vipasana meditacija nije oblik asketizma. Samomuenje nije cilj. Mi pokuavamo njegovati panju,
ne bol. Neki bol je neizbjean, posebno u nogama. U desetom
poglavlju emo potpunije objasniti bol i kako se odnositi prema
njemu. Postoje posebne tehnike i stavovi koje e nauiti za bavljenje sa neugodom. Stvar koja se ovdje treba objasniti je ova:
Ovo nije takmienje za izdravanje otrine bola. Ti ne treba
nikome nita dokazivati. Tako ne prisiljavaj sebe da sjedi sa
bolnom mukom jednostavno da bi bio sposoban kazati da si sjedio jedan sat. To je beskorisna vjeba ega. I ne radi to prekomjerno na poetku. Znaj svoja ogranienja, i ne osuuj sebe to
nisi bio sposoban sjediti zauvijek, kao stijena. Kako meditacija
postaje sve vie i vie dio tvoga ivota, onda moe produiti
131
sjedenje i vie od jednog sata. Kao ope pravilo, jednostavno

odredi koliko dugo vremena je ugodno na sadanjoj toki tvoga
ivota. Onda sjedi pet minuta due. Ne postoji kruto pravilo o
duini vremena za sjedenje. ak i ako si uspostavio vrsti minimum, mogu postojati dani kada si fiziki nesposoban sjediti toliko dugo. To ne znai da e to odgoditi za cijeli dan. Vano je da
se redovno sjedi. ak i deset minuta meditacije moe biti vrlo
korisno. Prigodno, o duini sjedenja odlui prije meditacije.
Nemoj to initi za vrijeme dok meditira. Na taj nain je vrlo
lako prepustiti se rastreenosti, a rastreenost je jedna od glavnih
stvari koju elimo nauiti paljivo promatrati. Odaberi realnu
duinu vremena, a potom se toga dri. Moe koristiti sat da
promatra duinu tvog sjedenja, ali nemoj svaka dva minuta u
njega gledati da vidi kako ti ide. Tvoja koncentracija e biti u
potpunosti izgubljena i potaknuta uznemirenost. Pronai e da
se nada kako e se dignuti prije zavretka vjebanja. To nije
meditacija - to je gledanje u sat. Ne gledaj na sat sve dok ne
bude mislio da je vrijeme za meditaciju prolo. Ustvari, uope
ne treba gledati na sat. Openito bi trebao sjediti onoliko dugo
koliko eli. Ne postoji magina duina vremena. Najbolje je
sebi odrediti minimum duine vremena. Ti e ustuknuti svaki
put kada se pojavi neto neugodno ili kada god se osjea rastreenim. To nije dobro. Takva iskustva sa kojima se meditant moe
suoiti su vrlo korisna, ali samo ako i dalje sjedi. Treba nauiti
da ih smireno i jasno promatra. Gledaj kroz njih sa panjom.
Kada si to inio dovoljno vremena, onda ona gube utjecaj na
tebe. Ti vidi ono to ona i jesu: jednostavno impulsi, koji nastaju
i nestaju, jednostavno dio prolazee predstave. Posljedica toga je
da se tvoj ivot lijepo usklauje. Disciplina je za mnoge od nas
teka rije. To podrazumijeva da netko stoji iznad nas sa tapom,
govorei ti da grijei. Ali samodisciplina je neto drugo. To je
vjetina gledanja kroz prazninu potaknuta vlastitim impulsima i
shvaanje njihove tajne. Oni nemaju mo nad tobom. To je samo
predstava, obmana. Tvoji nagoni vrite i prijete ti; oni se
ulagivaju, laskaju, prijete; ali oni uistinu ne nose tap. Ti im se
preputa iz navike. Predaje im se jer nikada ne brine da
pogleda iza prijetnje. To je tamo iza sve prazno. Postoji samo
jedan nain da se naui ova lekcija. Rijei na ovoj stranici nee
to uiniti. Ali gledaj unutra i promatraj stvari koje se pojavljuju -
132
rastreenost, tjeskoba, nestrpljivost, bol - jednostavno promatraj

kad se to pojavi i ne sudjeluj u tome. Na tvoje veliko
iznenaenje, to e jednostavno nestati. To nastaje, to prolazi.
Tako jednostavno. Postoji druga rije za samodisciplinu. To je
Strpljivost.
Poglavlje 9
Poetak vjebe
U zemljama Theravada budizma je tradicionalno zapoeti svako sjedenje-meditaciju sa recitiranjem odreenih formula.
Amerika publika e na kratko baciti pogled na ove invokacije,
odbaciti ih kao nekodljive rituale i nita vie. Meutim, takozvani rituali su bili izmiljeni i profinjeni od uenih i posveenih
mukaraca i ena, i u potpunosti imaju praktinu svrhu. Zbog
toga su vrijedni dubljeg prouavanja. Buda je u svoje vrijeme
mislio suprotno. On je bio roen u potpuno previe ritualiziranom drutvu, i njegove ideje su izgledale potpuno ikonoklastine (ruenje priznatih vrednota) za uspostavljenu hijerarhiju
njegovog vlastitog doba. U mnogim prilikama, on je osuivao
primjenu rituala zbog njih samih, i u vezi toga je bio prilino
nepopustljiv. Ovo ne znai da rituali nemaju primjenu. To znai
da ritual sam po sebi, obavljen striktno za svoju svrhu te nee
osloboditi iz zamke. Ako vjeruje da e te samo recitiranje rijei
spasiti, onda ti samo poveava vlastitu ovisnost o rijeima i
konceptima. Ovo te udaljuje od percepcije stvarnosti bez rijei
prije nego li te vodi prema stvarnosti. Dakle, formule koje slijede
moraju biti prakticirane sa jasnim shvaanjem o tome to one
jesu i zbog ega one djeluju. One nisu magina aranja. To su
sredstva za psiholoko ienje koja zahtijevaju aktivno mentalno sudjelovanje da bi bile djelotvorne. Mumljajue rijei bez
namjere je beskorisno. Vipasana meditacija je delikatna psiholoka aktivnost, i za uspjeh je presudno mentalno ustrojstvo
praktiara. Tehnika najbolje radi u atmosferi smirenosti, blagonaklonog povjerenja. Ove recitacije su bile oblikovane sa namjerom da potiu te stavove. Ispravno koritene, one mogu
djelovati kao pomono sredstvo na putu ka osloboenju.
133
Trostruko vodstvo
Meditacija je teak posao. To je svojstvena osamljenika
aktivnost. Jedna osoba se bori protiv silno monih sila, dio same
strukture uma koji meditira. Kada stvarno doe do toga, pronai
e se suoen sa okantnim ostvarenjem. Jedan dan e pogledati
unutra i shvatiti punu silinu onoga protiv ega ide. Ono to
pokuava probiti izgleda kao vrsti zid tako gusto ispleten da ni
jedna jedina zraka sunca ne prolazi kroz njega. Ti sjedi, zurei u
ovu graevinu i sebi kae, To? Ja pokuavam da proem kroz
to? Ali to je nemogue! To je sve tu. To je cijeli svijet. To je sve
znaenje, i to je ono to koristim da odredim sebe i shvatim sve
oko sebe, ako krenem tim putem cijeli svijet e se raspasti i ja u
umrijeti. Ja ne mogu kroz to proi. Jednostavno ne mogu. To je
vrlo zastraujue osjeanje, veoma usamljeno osjeanje. Ti
osjea kao, Ovdje sam - sam, potpuno sam, pokuavajui
probiti neto tako veliko da je to iznad shvaanja. Da bi se
suprostavio ovom osjeaju, korisno je znati da nisi sam. Drugi su
ovaj put prije preli. Oni su se suoili sa istom preprekom, i oni
su proli kroz to na svjetlo. Oni su uspostavili pravila pomou
kojih se taj posao moe izvriti, i udruili su se u bratstvo za
uzajamno ohrabrivanje i podrku. Buda je pronaao izlaz kroz
ovaj isti zid, a poslije njega su doli mnogi drugi. On je ostavio
jasne instrukcije u obliku Dhamma da nas vode na istom putu.
Osnovao je Sangha, bratstvo redovnika da sauvaju put i da
jedan drugoga odravaju na njemu. Ti nisi sam i situacija nije
beznadna. Meditacija uzimlje energiju. Tebi treba hrabrost da se
suoi sa prilino tekim mentalnim fenomenima i odlunost da
ostane sjediti dok proivljava razna neugodna mentalna stanja.
Lijenost nee pomoi. Da bi crpio energiju za taj posao, ponovi
sljedee za sebe. Osjeaj namjeru koju u to ulae. Misli ono to
govori. Ja idem slijediti sam put kojim je hodao Buda i njegovi
veliki i sveti uenici. Lijena osoba ne moe slijediti taj put. Moe
li moja energija prevladati. Mogu li ja uspjeti.
Univerzalna Blagonaklonost-Ljubav
Vipasana meditacija je vjeba u panji, svjesnost bez
ega. To je procedura u kojoj e ego biti odstranjen pomou pro-
134
dornog gledanja panje. Praktiar poinje ovaj proces sa egom

koji je u potpunoj kontroli nad umom i tijelom. Potom, kako
panja-zadubljenost promatra ego djelovanje, ona prodire do
korijena mehanizma ega i odstranjuje ego komad po komad.
Meutim, ovdje je prisutan paradoks. Panja je svjesnost bez ega.
Ako poinjemo sa egom koji ima punu kontrolu, kako moemo
uloiti dovoljno panje na poetku da otponemo sa poslom?
Postoji uvijek neka mjera panje u svakom trenutku. Stvarni
problem je da je dovoljno sakupimo da bude djelotvorna. Da bi
ovo uinili moemo koristiti pametnu taktiku. Moemo oslabiti
one aspekte ega koji najvie kode, tako da e panja imati manji
otpor da ga prevazie. Pohlepa i mrnja su glavne manifestacije
ego procesa. Do one mjere do koje su grabljenje/pohlepa i odbacivanje prisutne u umu, panja e imati veoma teki zadatak.
Rezultate ovoga je vrlo lako vidjeti. Ako sjedne da meditira
dok si pod utjecajem nekog jakog opsesivnog prianjanja, vidjet
e da nee nita uiniti. Ako si uhvaen u najnovijim planovima kako zaraditi jo vie novca, moda e provesti veinu svog
vremena za meditaciju ne inei nita - osim to e razmiljati o
novcu. Ako si u stanju bijesa zbog nedavne uvrede, to e u potpunosti zaokupiti tvoj um. Postoji samo toliko vremena u jednom
danu, a tvoje minute za meditaciju su veoma vrijedne. Najbolje je
da ih ne troimo za nita. Theravada tradicija je razvila korisno
sredstvo koje e ti omoguiti da odstrani ove prepreke iz svoga
uma, barem privremeno, tako da moe raditi svoj posao na odstranjivanju njihovih korijenja za stalno. Moe koristiti jednu
ideju da njome poniti drugu. Moe uravnoteiti negativnu
emociju usaivanjem pozitivne. Davanje je suprotno od pohlepe.
Dobrohotnost je suprotna od mrnje. Sada jasno shvati: Ovo nije
pokuaj da sebe oslobodi autohipnozom. Ti ne moe uvjetovati
Prosvjetljenje. Nibbana je neuvjetovano stanje. Osloboena osoba je uistinu dareljiva i dobrohotna, ali ne zato to je on bio
uvjetovan da takav bude. On e biti tako ist kao ispoljavanje
njegove vlastite temeljne prirode, koja vie nije sputana egom.
Tako ovo nije uvjetovanje, ve je ovo prije psiholoki lijek. Ako
uzme ovaj lijek u skladu sa uputstvima, to e dovesti do privremenog olakanja od simptoma bolesti od kojih trenutno pati.
Zatim se moe iskreno posvetiti da radi na samoj bolesti.
135
Poinje odbacivanjem misli o samomrnji i samoosuivanju. Doputa da dobri osjeaji i dobre elje prvo teku prema
tebi. to je prilino lako. Zatim to isto ini za ljude koji su ti
najblii. Postepeno, radi prema vani od tvoga vlastitog kruga
bliskih osoba dok tok tih istih emocija ne usmjeri prema svojim
neprijateljima i svagdje svim ivim biima. Ispravno uinjeno,
ovo moe biti mona i transformativna vjeba sama po sebi. Na
poetku svakog sjedanja u meditaciju, izgovori sljedee reenice
sebi. Stvarno osjeaj namjeru:
1. Mogu li ja biti dobro, sretan i smiren. Moe li me ne
zadesiti nesrea. Mogu li me izbjei potekoe. Mogu li me zaobii problemi. Mogu li se uvijek susresti sa uspjehom. Mogu li
imati strpljenja, hrabrosti, razumijevanja i odlunosti da se suoim i prevaziem neizbjene potekoe, probleme i neuspjehe u
ivotu.
2. Mogu li moji roditelji biti dobro, sretni i smireni.
Moe li njih ne zadesiti nesrea. Mogu li njih izbjei potekoe.
Mogu li njih zaobii problemi. Mogu li se uvijek susresti sa
uspjehom. Mogu li imati strpljenja, hrabrosti, razumijevanja i
odlunosti da se suoe i prevaziu neizbjene potekoe, probleme i neuspjehe u ivotu.
3. Mogu li moji uitelji biti dobro, sretni i smireni. Moe
li njih ne zadesiti nesrea. Mogu li njih izbjei potekoe. Mogu
li njih zaobii problemi. Mogu li se uvijek susresti sa uspjehom.
Mogu li imati strpljenja, hrabrosti, razumijevanja i odlunosti da
se suoe i prevaziu neizbjene potekoe, probleme i neuspjehe
u ivotu.
4. Mogu li moji srodnici biti dobro, sretni i smireni.
5. Mogu li moji prijatelji biti dobro, sretni i smireni.
136
6. Mogu li sve ravnodune osobe biti dobro, sretne i smirene. Moe li njih ne zadesiti nesrea. Mogu li njih izbjei potekoe. Mogu li njih zaobii problemi. Mogu li se uvijek susresti sa
7. Mogu li moji neprijatelji biti dobro, sretni i smireni.
8. Mogu li sva iva bia biti dobro, sretna i smirena.
Jednom kada zavri sa ovim recitiranjem, ostavi sa strane sve svoje probleme i sukobe za vrijeme prakticiranja. Jednostavno odbaci cijelu hrpu. Ako kasnije dou nazad u tvoju meditaciju, jednostavno se prema njima odnosi kao prema onome to i
jesu, rastreenosti. Prakticiranje Univerzalne BlagonaklonostiLjubavi se preporua i prije odlaska na spavanje i nakon ustajanja. Reeno je da ti to omoguuje dobro spavanje i sprijeava
none more. Isto tako omoguava da se lake ustane ujutro. I to
te ini prijateljskijim i otvorenijim prema svakome, prijatelju ili
neprijatelju, ljudskom ili nekom drugom. Najtetniji psihiki
nadraiva koji nastaje u umu osobito u vrijeme kada je um smiren, je ogorenost. Moe doivjeti ljutnju kad se sjeti nekog
dogaaja koji ti je stvorio psiholoki ili fiziki bol. Ovo iskustvo
moe izazvati tjeskobu, napetost, uznemirenost i brigu. Ti nee
biti sposoban da sjedi u meditaciji, dok doivljava ovakvo stanje uma. Dakle, preporuamo da zapone svoju meditaciju sa
stvaranjem Univerzalne Blagonaklonosti-Ljubavi.
Ponekad se moe zapitati kako moemo eljeti: Mogu
li moji neprijatelji biti dobro, sretni i smireni. Moe li njih ne
zadesiti nesrea. Mogu li njih izbjei potekoe. Mogu li njih
137
zaobii problemi. Mogu li se uvijek susresti sa uspjehom. Mogu

li imati strpljenja, hrabrosti, razumijevanja i odlunosti da se
suoe i prevaziu neizbjene potekoe, probleme i neuspjehe u
ivotu? Mora se sjetiti da ti prakticira blagonaklonost-ljubav
za proiavanje svoga vlastitog uma, isto kao to prakticira i
meditaciju za svoje vlastito dostignue mira i osloboenja od
bola i patnje. Kako prakticira blagonalonost - ljubav unutar
sebe, moe se ponaati na najprijateljskiji nain bez pristranosti,
predrasuda, diskriminacije ili mrnje. Tvoje plemenito ponaanje
pomae tebi da pomae drugima na najpraktiniji nain da
smanji njihov bol i patnju. To su samilosni ljudi koji mogu
drugima pomoi. Samilost kao manifestacija blagonaklonostiljubavi u akciji, za nekoga tko nema u sebi blagonaklonostiljubavi ne moe pomoi drugima. Plemenito ponaanje znai
ponaati se na najprijateljskiji i najsrdaniji nain. To ponaanje
u sebi ukljuuje tvoje misli, govor i djela. Ako je ovaj trostruki
nain ispoljavanja tvoga ponaanja suprotan (plemenitom) ponaanju to onda ne moe biti plemenito ponaanje. U drugu ruku,
objektivno govorei, daleko je bolje kultivirati plemenitu misao,
Mogu li sva bia biti sretna nego misao, Ja ga mrzim. Nae
plemenite misli e se jedan dan ispoljiti u plemenitom ponaanju,
a nae zlobne misli u zlom ponaanju. Sjeti se da se tvoje misli
pretvaraju u govor i djela da bi dovele do oekivanog rezultata.
Misao pretvorena u djelo je sposobna stvoriti opipljive rezultate.
Ti bi uvijek trebao govoriti i raditi stvari sa panjom blagonaklonosti-ljubavi. Dok govori o blagonaklonosti -ljubavi, a djeluje ili govori potpuno suprotno, bit e ukoren od mudrih. Kako
se panja o blagonaklonosti-ljubavi razvija, tvoje misli, rijei i
djela bi trebala biti ljubazna, ugodna, znaajna, istinita i korisna
za tebe kao i za druge. Ako tvoje misli, rijei i djela povrijeuju
tebe, druge ili oboje, onda se mora zapitati da li zaista mari za
blagonaklonost-ljubav. Za svaku praktinu svrhu, ako su svi tvoji
neprijatelji dobro, sretni i smireni, oni onda nee biti tvoji neprijatelji. Ako su oni osloboeni od problema, bola, patnje, tuge,
neuroza, psihoza, paranoje, straha, napetosti, tjeskobe itd., oni
nee biti tvoji neprijatelji. Tvoje praktino rjeenje za tvoje neprijatelje je da im pomogne da prevaziu svoje probleme, tako
da ti moe ivjeti u miru i srei.
138
to god su oni vie zahvaeni neurozama, psihozama,

strahom, napetou, tjeskobom, itd., to mogu svijetu prouzroiti
vie neprilika, bola i patnje. Ako moe preobratiti zlu i grenu
osobu u svetu i posveenu osobu, ti bi napravio udo. Kultivirajmo odgovarajuu mudrost i blagonaklonost-ljubav u sebi da
preobratimo zle umove u svetake umove. Kada ti nekoga mrzi
onda misli, Neka on bude ruan. Neka lei u bolu. Neka ne
napreduje. Neka ne bude dobro. Neka ne bude poznat. Neka
nema prijatelje. Neka nakon smrti zavri u nesretnom stanju
izopaenosti u runom mjestu, u prokletstvu. Meutim, to se
stvarno dogaa - tvoje vlastito tijelo stvara tako tetne kemijske
tvari da osjea bol, poveanje, otkucaje srca, napetost, promjenu
izraza lica, gubitak apetita za hranom, gubitak sna, i drugima
izgleda veoma neugodan. Ti prolazi kroz iste stvari koje eli
svome neprijatelju. Isto tako ne moe vidjeti istinu onakvom
kakva doista i jeste. Tvoj um je kao kljuala voda. Ili ti si kao
pacijent koji pati od utice kojemu je svaka ukusna hrana bljutava. Slino tako, ti ne moe cijeniti neiju pojavu, dostignua,
uspjeh itd. Onoliko koliko ovo stanje postoji, ne moe dobro
meditirati. Zbog ovoga veoma naglaavamo i preporuamo da
prakticira blagonaklonost-ljubav, prije nego li ozbiljno pone
prakticirati meditaciju. Ponovi odlomke vrlo paljivo sa znaenjem. Kako recitira ove odlomke, prvo u sebi osjeti istinsku
blagonaklonost-ljubav, zatim to podijeli sa drugima, jer ti ne
moe dijeliti sa drugima ono to ti sam nema u sebi. Ipak, sjeti
se, ovo nisu magine formule. One ne djeluju same po sebi. Ako
ih koristi kao takve, onda e jednostavno rasipati vrijeme i
energiju. Ali ako ti uistinu uestvuje u tim izjavama i u njih
uloi svoju vlastitu energiju, one e te sluiti. Daj im priliku.
Vidi sam za sebe.
Poglavlje 10
Souavanje sa problemima
Naletit e na probleme u svojoj meditaciji. Svakome se
to dogaa. Problemi se pojavljuju u svim oblicima i veliinama, i
jedina stvar u vezi koje moe apsolutno biti siguran je da e i ti
imati neke probleme. Glavni trik u bavljenju sa preprekama je da
139
se prihvati ispravan stav. Potekoe su sastavni dio tvoje prakse.

One nisu neto to se treba izbjegavati. One su neto to treba
koristiti. One pruaju neprocjenjive prilike za uenje. Razlog
zbog kojeg smo svi mi zaglavili u ivotnom blatu je to neprekidno bjeimo od naih problema i teimo naim eljama. Meditacija nam prua laboratorijsku situaciju u kojoj moemo prouiti
ovaj sindrom i stvoriti strategiju da sa time upravljamo. Razliite
neprilike i potekoe koje se pojavljuju za vrijeme meditacije su
korisno iskustvo. One su materijal na kojemu radimo. Ne postoji
zadovoljstvo bez nekog stupnja bola. Ne postoji bol bez neke
mjere zadovoljstva. ivot se sastoji od uitaka i muka. Oni su
blisko zajedno povezani. Meditacija nije izuzetak. Doivjet e
dobra i loa stanja, ekstaze i zastraujua stanja. Zato se nemoj
iznenaditi kada naleti na neko iskustvo kao zidovi od cigle. To
se stalno iznova pojavljuje. Tvoja sposobnost da se uhvati u
kotac sa uznemiravanjima ovisi o tvome stavu. Ako moe nauiti da te probleme smatra prilikama, ansama da razvije svoju
praksu, ti e napredovati. Tvoja sposobnost da se suoi sa
nekim stvarima koje se pojavljuju u meditaciji e se nastaviti i
dalje u tvom cijelom ivotu, i omoguiti da rjei velike stvari
koje te doista zabrinjavaju. Ako pokua da izbjegne svaku
neugodnost koja se pojavljuje u meditaciji, ti jednostavno ponovo jaa naviku koja je ve tvoj ivot uinila u neko vrijeme
nepodnoljivim. Vrlo je vano da se naui suoavati sa manje
ugodnim aspektima egzistencije. Na posao kao meditanata je da
nauimo biti strpljivi sa samima sobom, da vidimo sebe na nepristrani nain, kompletno sa svim naim patnjama i nedostacima. Moramo nauiti da budemo ljubazni prema sebi
samima. U dugom hodu, izbjegavanje neugodnosti je vrlo neljubazna stvar koju inimo sebi. Paradoksalno, ljubaznost u sebi
ukljuuje suoavanje sa neugodnostima kada se pojave. Jedna od
popularnih strategija za suoavanje sa potekoama je autosugestija: kada se neto gadno pojavi, ti sebe radije ubjeuje da je to
ugodno, a ne neugodno. Budina taktika je potpuno suprotna.
Radije nego da to skrivamo ili zamaskiramo, Budino uenje pouava da to ispitujemo do smrti. Budizam savjetuje da ne usauje
osjeaje koje doista nema ili da izbjegava osjeaje koje ima.
Ako si jadan, onda si jadan; ovo je stvarnost, to je ono to se
dogaa, dakle suoi se sa time. Gledaj tome pravo u oi bez da
140
trepe. Kada ti je neto loe, ispitivaj to loe, promatraj to sa

pomnom panjom, prouavaj fenomen i spoznaj njegovo ustrojstvo. Put za izlazak iz zamke je prouavanje same zamke,
spoznaj kako je ona napravljena. Ovo radi na nain da stvar
rastavi dio po dio. Zamka te ne moe uhvatiti ako je rastavljena
na djelove. Posljedica toga je sloboda.
Ovo je bitno, ali je to jedan od najmanje shvaenih aspekta budistike filozofije. Oni koji su povrno prouavali budizam
brzo zakljuuju da je to skup pesimistinih uenja, koja se stalno
zadravaju na neugodnim stvarima kao patnji. Uvijek nam savjetuje da se suoavamo sa neugodnom stvarnou bola, smrti i
bolesti. Budistiki mislioci sebe ne smatraju pesimistima - ustvari, ba suprotno. Bol postoji u univerzumu; do neke mjere je
neizbjean. Uenje kako se sa time nositi nije pesimizam, ve
veoma pouan oblik optimizma. Kako e se ti odnositi prema
smrti svoga suprunika? Kako e se osjeati ako bi sutra izgubio
svoju majku? Ili sestru ili svoga najboljeg prijatelja? Pretpostavimo da izgubi posao, svoju uteevinu, ili sposobnost koritenja svojih ruku, u istom danu; hoe li se moi suoiti da ostatak
ivota provede u invalidskim kolicima? Kako e se odnositi
prema bolu u krajnjem stadiju raka ako te to zahvati, i kako e
se odnositi prema svojoj vlastitoj smrti kada ti se priblii? Ti
moe izbjei veinu od ovih nesrea, ali njih svih nee moi
izbjei. Veina od nas izgubi prijatelje i rodbinu u nekom periodu svoga ivota; svi mi ponekad budemo bolesni; u najmanju
ruku ti e jedan dan umrijeti. Ti moe patiti zbog tih stvari ili
se sa njima otvoreno suoiti - to je tvoj izbor. Bol je neizbjean,
patnja nije. Bol i patnja su dvije razliite ivotinje. Ako te pogodi
bilo koja od ovih tragedija u tvom sadanjem stanju uma, ti e
patiti. Navika ponaanja koja sada kontrolira tvoj um e te zatvoriti u tu patnju i nee biti izlaza. Malo vremena provedenog u
uenju alternativa za te navike ponaanja je dobro uloeno vrijeme. Veina ljudskih bia troi sve svoje energije izmiljajui
naine da poveaju svoje zadovoljstvo i smanje svoj bol. Budizam ne savjetuje da u potpunosti prestane sa tom aktivnou.
Novac i sigurnost su u redu. Bol se treba izbjegavati gdje je to
mogue. Nitko ti ne govori da se odrekne svoje cijele imovine
ili da tei nepotrebnom bolu, ali budizam savjetuje da uloi
neko vrijeme i energiju u uenje kako da se odnosi prema neu-
141
godnostima, jer je neki bol neizbjean. Kada vidi da na tebe ide

kamion, naravno da na sve mogue naine nastoji da ga izbjegne, i makne se sa puta. Ali isto tako, provedi neko vrijeme u
meditaciji. Uenje kako se odnositi prema neugodi je jedini nain
na koji e biti spreman da se odnosi prema kamionu kojeg nisi
vidio. U tvojoj praksi se pojavljuju problemi. Neki od njih e biti
fiziki, neki emocionalni, a neki u vezi tvojih stavova. Svaki od
njih se moe suoiti i svaki ima svoju specifinu reakciju. Svaki
od njih jeste prilika da sebe oslobodi.
Problem 1 - Fiziki bol
Nitko ne voli bol, ipak svatko ponekad ima neki bol. To
je jedno od najuobiajenijih iskustava i obavezno e se pojaviti u
tvojoj meditaciji u jednom ili drugom obliku. Rukovanje bolom
je dvostupanjski proces. Prvo, ako je mogue odstrani bol ili u
najmanju ruku rijei se bola to god je mogue vie. Zatim, ako
se neki bol zadrava, koristi ga kao objekt meditacije. Prvi korak
je fiziko rukovanje bolom. Moda je bol bolest neke vrste, glavobolja, groznica, udarac ili bilo to. Upotrijebi standardne
medicinske tretmane prije nego li sjedne da meditira: uzmi svoj
lijek, primjeni svoju mast, ini ono to uobiajno i radi. Zatim,
postoje neki bolovi koji su specifini za sjedei poloaj. Ako
nikada nisi proveo mnogo vremena sjedei prekrienih nogu na
podu, onda e trebati period prilagoavanja. Neka neugodnost je
neizbjena. Prema tome gdje se nalazi bol, postoje odreena
sredstva. Ako je bol u nozi ili koljenima, provjeri svoje hlae.
Ako su uske ili napravljene od debelog materijala, onda to moe
biti problem. Pokuaj to promjeniti. Provjeri isto tako svoj jastuk.
Trebao bi biti oko osam centimetara visine kada se na njega
sjedne (i pritisne ga se). Ako je bol oko tvoga pasa, pokuaj
opustiti svoj pojas. Otpusti konop tvojih hlaa ako je to potrebno.
Ako doivi bol u donjem dijelu lea, onda tvoja pozicija nije
dobra. Pognuto dranje tijela nikada nije ugodno, ispravi se.
Nemoj biti ukruen ili zategnut, ali dri svoju kimu uspravno.
Bol u vratu ili gornjem dijelu lea ima nekoliko izvora. Prvi je
nesipravno dranje ruku. Tvoje ruke moraju ugodno leati u
krilu. Ne podii ih do pojasa. Opusti svoja ramena i miie vrata.
Ne dopusti da ti glava pada naprijed. Dri je uspravno i usklaenu sa ostatkom kime. Nakon to si napravio sve ove razne
142
prilagodbe, moe pronai da ima jo nekog bola. Ako je to

sluaj, pokuaj drugi korak. Uini bol objektom svoje meditacije.
Nemoj skakati gore dolje i uzbuditi se. Jednostavno promatraj
paljivo bol. Kada bol postane zahtjevan, vidjet e da odvlai
tvoju koncentraciju sa daha. Ne uzvraaj. Jednostavno dopusti
svojoj panji da lagano sklizne na jednostavni osjeaj. Idi potpuno u bol. Ne blokiraj iskustvo. Istrai osjeaje. Uzdigni se
iznad svoje reakcije izbjegavanja i idi u iste senzacije koje se
nalaze ispod toga. Otkrit e da su prisutne dvije stvari. Prva je
jednostavna senzacija - sam bol. Druga je tvoj otpor na tu senzaciju. Reakcija otpora je djelomino mentalna i djelomino
fizika. Fiziki dio se sastoji od napetosti miia u i oko bolnog
predjela. Opusti te miie. Uzmi ih jedan po jedan i svaki opusti
temeljito. Samo ovaj korak e znaajno smanjiti bol.
Zatim prei na mentalnu stranu otpora. Isto kako se napinje fiziki, tako se isto napinje psiholoki. Ti vri pritisak
mentalno na osjeaj bola, pokuavajui ga izdvojiti i izbaciti iz
svjesnosti. To odbacivanje je bez rijei - stav: Ja ne volim ovaj
osjeaj ili odlazi. To je vrlo suptilno, ali ono je tu, i to e
otkriti ako stvarno pogleda. Lociraj to i isto tako opusti. Taj
posljednji dio je jo suptilniji. Stvarno nema ljudskih rijei koje
mogu precizno opisati ovu akciju. Najbolji nain da se donekle
shvati je pomou analogije. Proui to si uinio sa zategnutim
miiima i istu akciju prenesi na mentalnu sferu; opusti um na
isti nain kako si opustio tijelo. Budizam prepoznaje da su tijelo i
um vrsto povezani. Ovo je tako istinito da mnogi ljudi to ne
vide kao proceduru od dva koraka. Za njih opustiti tijelo znai
opustiti um i obratno. Ovi ljudi e doivjeti potpunu oputenost,
mentalnu i fiziku, kao jedan proces. U svakom sluaju, opusti se
kompletno sve dok se tvoja svjesnost ne izdigne iznad te barijere
koju si sam postavio. To je bio razmak, osjeaj daljine izmeu
sebe i drugih. To je bila granica izmeu mene i bola. Rastopi
tu barijeru i odvojenost nestaje. Uspori u moru nadolazeih osjeaja i stapa se sa bolom. Ti postaje bol. Promatra to dizanje i
sputanje i neto se iznenaujue dogaa. To vie ne povrijeuje.
Patnja je nestala. Samo preostaje bol, iskustvo i nita vie. Ja
koje je bilo povrijeeno je nestalo. Posljedica toga je osloboenost od bola. Ovo je postepeni proces. Na poetku moe
oekivati da uspije sa malim bolovima, a bude poraen od ve-
143
likih. Kao veina nah vjetina, to se razvija praksom. to vie

prakticira, vei bol moe podnijeti. Molim da ovo u potpunosti
razumije. Ovdje se ne zagovara mazohizam. Samomuenje nije
svrha. Ovo je vjeba u svjesnosti, a ne u sadizmu. Ako bol
postane muan, onda se pokreni, ali se pokreni polako i sa panjom. Promatraj svoje pokrete. Osjeti kako to izgleda kretati se.
Promatraj to to stvara bol. Promatraj kako bol nestaje. Ipak,
pokuaj da se ne mie previe. to se manje mie, to je lake
ostati potpunije paljiv. Poetnici meditanti ponekada kau da
imaju problema ostati paljivi kada je prisutan bol. Ova potekoa proizlazi iz krivog shvaanja. Uenici smatraju panju
kao neto drukije od iskustva bola. To nije tako. Panja ne
postoji nikada sama od sebe. Ona uvijek ima neki objekt i jedan
objekt je dobar kao i neki drugi. Bol je mentalno stanje. Ti moe
biti svjestan bola isto kao to si svjestan disanja.
Pravila izloena u poglavlju 4 se primjenjuju za bol isto
kao to se primjenjuju za bilo koje drugo mentalno stanje. Mora
biti paljiv da ne ode iznad bola, niti da se odvoji od njega.
Nita tome ne dodavaj, i nemoj ispustiti ni jedan dio toga. Nemoj
zamutiti isto iskustvo sa konceptima, slikama ili nesuvislim
razmiljanjem. Odravaj svoju panju upravo u sadanjem
trenutku, upravo sa bolom, tako da ne propusti njen poetak i
kraj. Bol koji nije vien u jasnom svjetlu panje potie
emocionalne reakcije kao strah, tjeskobu ili ljutnju. Ako se
ispravno promatra, onda nemamo takvih reakcija. TO e biti
samo senzacija, jednostavno energija. Jednom kada naui ovu
tehniku sa fizikim bolom, onda to moe uopavati u ostatku
svoga ivota. To moe koristiti za bilo koju neugodnu senzaciju.
Ono to djeluje na bol, to e djelovati i na tjeskobu ili kroninu
depresiju. Ova tehnika je jedna od ivotnih najkorisnijih i
openitih vjetina. To je strpljenje.
Problem 2 - Neosjetljivost nogu
Vrlo je uobiajeno za poetnike da njihove noge postanu
neosjetljive ili utrnu. Oni jednostavno nisu prilagoeni na sjedeu poziciju sa prekrienim nogama. Neki ljudi su vrlo uznemireni
zbog ovoga. Oni osjeaju da se moraju dignuti i hodati okolo.
Neki su potpuno uvjereni da e dobiti gangrenu zbog nedostatka
cirkulacije. Obamrlost u nogama nije neto zbog ega bi se treba-
144
lo brinuti. To je uzrokovano pritiskom na nerv, a ne nedostatkom

cirkulacije. Ti ne moe otetiti tkivo svojih nogu sjedenjem.
Opusti se. Kada tvoje noge postanu neosjetljive u meditaciji,
jednostavno paljivo promatraj taj fenomen. Ispitaj kako se osjea. To moe biti neugodno, ali nije bolno dok se ne napinje.
Ostani smiren i to promatraj. Nakon to si neko vrijeme meditirao ta e obamrlost postepeno nestati. Tvoje tijelo se jednostavno
prilagoava svakodnevnoj praksi. Potom moe sjediti vrlo dugo
bez ikakve obamrlosti.
Problem 3 - Neodreeni osjeti
Ljudi u meditaciji doivljavaju razliite fenomene. Neki
dobiju svrbe. Drugi osjeaju bockanje, duboko oputanje, osjeaj lakoe ili senzaciju lebdenja. Moe osjeati da raste, ili se
skuplja, ili se uzdie u zrak. Poetnici su prilino uzbueni
zbog ovih senzacija. Kada se ustali oputenost, onda sistem jednostavno poinje slati osjetilne signale daleko efikasnije. Velika
koliina prijanjih blokiranih podataka moe slobodnije prolaziti,
potiui na sve jedinstvene osjeaje. To ne oznaava nita posebno. To su samo osjeti. Koristi normalnu tehniku. Promatraj kako
se pojavljuju i nestaju. Nemoj u njima sudjelovati.
Problem 4 - Pospanost
Uobiajno je da se za vrijeme meditacije doivljava pospanost. Ti postaje veoma smiren i oputen. Upravo to je ono to
se trebalo dogoditi. Na nesreu, mi doivljavamo ovo prekrasno
stanje samo kada spavamo, i to povezujemo sa tim procesom.
Tako prirodno se ti poinje preputati tome. Kada vidi da se to
dogodilo, primjeni svoju panju na samo stanje prolaznosti. Pospanost ima odreene karakteristike. Ona radi neke stvari tvom
procesu miljenja. Pronai to je to. Ona ima odreena tjelesna
osjeanja povezana sa time. Lociraj ih. Znatieljna panja je suprotna od pospanosti i otjerat e je. Ako to ne postigne, onda
moe pretpostaviti da ima neki fiziki uzrok za pospanost. Pronai to i rijei. Ako si upravo pojeo obilan obrok, to bi mogao
biti uzrok. Najbolje je jesti neto lagano prije meditacije, ili ekaj
da proe barem jedan sat nakon velikog obroka. Nemoj previdjeti
ni oite stvari. Ako si cijeli dan iskrcavao cigle normalno je da
e biti umoran. Isto je i ako si prethodnu no spavao samo neko-
145
liko sati. Pobrini se za tjelesne potrebe. Potom meditiraj. Nemoj

se prepustiti pospanosti. Ostani budan i paljiv, jer su spavanje i
meditativna koncentracija sasvim suprotna iskustva. Iz spavanja
nee stei nikakav novi uvid, ve samo iz meditacije. Ako si
veoma pospan udahni duboko i zadri dah koliko dugo moe.
Zatim izdii polako. Ponovi ovu vjebu dok se tijelo ne zagrije i
pospanost nestane. Zatim se vrati na svoj dah.
Problem 5 - Nesposobnost da se koncentrira
Preaktivna, skaua panja je neto to svatko doivljava
s vremena na vrijeme. Ovime se bave tehnike koje su predstavljene u petom poglavlju o smetnjama. Meutim, trebao bi isto
tako biti obavjeten da postoje neki vanjski inioci koji doprinose
ovom problemu. To se najbolje rijeava jednostavnim podeavanjem svoga redosljeda. Mentalne slike su moni entiteti. One
mogu ostati u umu za dugo vrijeme. Sva umjetnost prianja pria
jeste direktna manipulacija takvog materija, i do one mjere do
koje je umjetnik dobro uinio svoj posao, predstavljeni likovi i
slike e imati moan efekt zadravanja u umu. Ako si gledao
najbolji film godine, onda e meditacija koja slijedi biti puna tih
slika. Ako si doao do polovine najstranijeg horor romana koji
si ikada itao, tvoja meditacija e biti puna monstruma. Tako
promjeni raspored dogaaja. Prvo meditiraj, a potom itaj ili
otii u kino. Drugi utjecajni inilac je tvoje vlastito emocionalno
stanje. Ako postoji neki stvarni sukob u tvom ivotu, taj nemir e
se prenijeti u meditaciju. Pokuaj da rijei odmah svoje svakodnevne sukobe prije meditacije kad god je to mogue. Tvoj ivot
e lake prolaziti, i nee beskorisno utoniti u misli u svojoj
praksi. Ponekad nee moi rijeiti svaku stvar prije sjedanja u
meditaciju. Ipak, sjedi i obavi to. Koristi svoju meditaciju da
odbaci sve egocentrine stavove koji te dre zarobljenim unutar
svojih ogranienih pogleda. Tvoji problemi e se daleko lake
nakon toga rijeiti. Postoje i oni dani kada izgleda da se um
nikada nee smiriti, a ti ne moe uoiti nikakav jasan uzrok.
Sjeti se ciklinih promjena o kojima smo ve govorili. Meditacija
ide u ciklusima. Ima dobre dane i ima loe dane. Vipasana
meditacija je preteno vjeba u svjesnosti. Ispranjavanje uma
nije vano kao biti zadubljen u ono to um radi. Ako si
izbezumljen i ne moe nita uiniti da to zaustavi, jednostavno
146
promatraj. To si sve ti sam. Rezultat toga e biti jo jedan korak

naprijed na tvome putu samoistraivanja. Iznad svega, nemoj se
razoarati zbog neprekidnog brbljanja svoga uma. To blebetanje
je upravo jo jedna stvar koje treba biti svjestan.
Problem 6 - Dosada
Vrlo je teko zamisliti bilo to dosadnije od mirnog sjedenja za jedan sat, nita ne radei osim osjeati kako se zrak kree unutra i van tvoga nosa. Ti e se suoavati stalno ispoetka sa
dosadom u svojoj meditaciji. Svatko se suoava. Dosada je mentalno stanje i treba se kao takvo tretirati. Nekoliko jednostavnih
taktika e ti pomoi da se sa time uhvati u kotac.
Taktika A: Ponovo uspostavi istinsku panju
Ako dah izgleda krajnje dosadna stvar za promatranje
stalno ispoetka, moe biti siguran u jednu stvar: da si prestao
promatrati proces sa istinskom panjom. Panja nikada nije
dosadna. Pogledaj ponovo. Ne pretpostavljaj da zna to je dah.
Ne uzimaj za sigurno da si ve vidio sve to se ima vidjeti. Ako
to uini, ti onda konceptualizira proces. Ne promatra njegovu
ivu stvarnost. Kada si jasno paljivo usmjeren na dah ili ustvari
bilo to drugo, to onda nikada nije dosadno. Panja na sve gleda
oima djeteta, sa osjeajem uenja. Panja vidi svaki sekund
kao da je to prvi i posljednji sekund u univerzumu. Tako pogledaj ponovo.
Taktika B: Promatraj svoje mentalno stanje
Gledaj na svoje stanje dosade paljivo. to je dosada?
Gdje je dosada? Kako se ona osjea? Koje su njene mentalne
komponente? Da li ima neko fiziko osjeanje? to ona ima sa
tvojim mentalnim procesom? Pogledaj nanovo na dosadu, kao da
nikada prije nisi doivio to stanje.
Problem 7 - Strah
Stanja straha se ponekad pojavljuju za vrijeme meditacije
zbog naizgled nikakvog razloga. To je uobiajni fenomen, i za to
moe postojati nekoliko uzroka. Moe doivljavati posljedicu
neega to si davno potisnuo. Sjeti se, misli se prvo pojavljuju u
nesvjesnom. Emocionalni sadraj misaonog kompleksa esto
147
prodire kroz (nesvjesno) u tvoju svjesnu budnost mnogo prije

nego sama misao ispliva na povrinu. Ako sjedi kroz strah, sama
memorija moe isplivati gdje je moe izdrati. Ili se moe suoavati direktno sa strahom kojega se svi mi bojimo: strah od
nepoznatog. Na nekoj toki tvog meditativnog napredovanja, bit
e pogoen sa ozbiljnom spoznajom o tome to uistinu radi. Ti
razbija zid iluzije koju si uvijek koristio da objasni sebi ivot i
da sebe titi od estokog plamena stvarnosti. Ti e se licem u
lice suoiti sa krajnjom istinom. To je zastraujue. Ali se sa time
eventualno treba pozabaviti. Idi naprijed i uroni ravno u to.
Trea mogunost: strah sa kojim se suoava moe biti
samostvarajui. To moe nastati zbog nevjete koncentracije. Ti
si moda potaknuo nesvjesni program da ispita sve to doe.
Tako kada se pojavi zastraujua fantazija, koncentracija se tu
zaustavlja, i fantazija se hrani na energiji tvoje panje i raste.
Stvaran problem ovdje je da je panja slaba. Ako je panja vrsto
razvijena, ona e primjetiti ovo prebacivanje im se ono pojavi i
rjeiti situaciju na uobiajeni nain. Bez obzira koji je izvor
tvoga straha, lijek za to je panja. Promatraj emocionalne reakcije koje dolaze sa time i znaj to one jesu. Budi sa strane procesa
i nemoj u njemu uestvovati. Odnosi se prema cijeloj stvari kao
da si zainteresirani promatra koji stoji sa strane. Najvanije,
nemoj se boriti sa tom situacijom. Nemoj pokuavati potisnuti
sjeanja ili osjeaje ili fantazije. Jednostavno iskorai sa njihovog puta i dopusti neka cijela stvar ispliva i protee. To te ne
moe povrijediti. To je jednostavno sjeanje. To je samo fantazija. To nije nita osim strah. Kada tome dopusti da ide svojim
smjerom u arenu svjesne panje, to vie nee potonuti nazad u
nesvjesno. To se vie nee kasnije vratiti nazad da te proganja.
To e nestati za dobro.
Problem 8 - Uznemirenost
Rastreenost je obino prikrivanje za neki dublji doivljaj koji se zbiva u nesvjesnom. Mi ljudi smo vjeti u potiskivanju stvari. Radije nego da se suoimo sa nekom neugodnom misli
koju doivljavamo, mi je pokuavamo zakopati. Ne bi htjeli da se
bavimo sa tom stvari. Na nesreu, obino u tome ne uspijevamo,
barem ne u potpunosti. Mi prikrivamo misao, ali mentalna energija koju koristimo da to sakrijemo stoji tu i kljua. Posljedica je
148
osjeaj tjeskobe koji nazivamo uznemirenost ili rastreenost.

Nema nita na to moemo pokazati. Ali se ti ne osjea ugodno.
Ne moe se opustiti. Kada se u meditaciji pojavi ovo neugodno
stanje, jednostavno ga promatraj. Ne dopusti da to upravlja
tobom. Nemoj ustati i otii. I nemoj se sa time boriti i pokuavati
uiniti da nestane. Neka to bude tamo i promatraj ga izbliza.
Onda e potisnuti materijal eventualno izai na povrinu, a ti e
pronai zbog ega si bio zabrinut. Neugodno iskustvo koje si
pokuavao izbjei moe biti bilo to: Krivnja, pohlepa ili problemi. To moe biti slabi bol, ili suptilna bolest, ili bolest koja
nadolazi. to god to bilo, dopusti da se to pojavi i paljivo promatraj. Ako samo mirno sjedi i promatra svoje smetnje, one e
eventualno nestati. Ostati sjediti u vrijeme rastreenosti je mali
napredak u tvojoj meditativnoj karijeri. To e te mnogoemu
nauiti. Pronai e da je uznemirenost ustvari povrno mentalno
stanje. To je po prirodi kratkotrajno. To dolazi i odlazi. Ono uope nema stvaran utjecaj na tebe. I ovdje e ponovo ostatak tvoga
ivota od ovoga imati koristi.
Problem 9 - Pokuavati prenaporno
Napredni meditanti su openito prilino prijazni
mukarci i ene. Oni posjeduju najvrijednije od svih ljudskih
bogatstava, smisao za humor. To nije povrno aljivi brzi duhovit
odgovor domaina u televizijskoj emisiji. To je stvarni osjeaj za
humor. Oni se mogu smijati svojim vlastitim ljudskim neuspjesima. Zadovoljno se mogu smijati sebi jer znaju svoje osobne
nesree. Poetnici u meditaciji su obino preozbiljni za svoje
dobro. Tako, smijite se malo. Vano je nauiti da se za vrijeme
sjedenja malo opustite, da se opustite u svojoj meditaciji. Trebate
se nauiti ploviti sa svime to se dogodi. To ne moete uiniti
ako ste napeti i nastojite sve to uzeti ozbiljno. Novi meditanti su
esto previe eljni rezultata. Puni su prevelikih i napuhanih oekivanja. Skoe u to i oekuju nevjerovatne rezultate u tako kratkom vremenu. Oni guraju. Oni se napreu. Preznojavaju se, i to
je sve tako strano, strano gadno i ozbiljno. Ovo stanje napetosti
je direktna suprotnost panji. Tako prirodno oni malo postiu.
Zatim odluuju da ta meditacija za njih uope nije uzbudljiva.
Ona im nije dala ono to su oni eljeli. Ostavljaju to sa strane.
Treba naglasiti da ui o meditaciji samo meditiranjem. Ti ui
149
to je to sve meditacija i gdje vodi samo kroz direktno iskustvo

same te stvari. Tako poetnik ne zna gdje ide jer je razvio slab
osjeaj o tome gdje vodi njegova praksa. Poetnikova oekivanja
su svakako nerealistina i neinformativna. Kao poetnik u meditaciji, on ili ona e oekivati sve pogrene stvari, a ta oekivanja
ne ine uope dobro. Ona se isprijeavaju na putu. Previe nastojanja vodi u krutost i nesretnost, u krivnju i samoosuivanje.
Kada previe pokuava, tvoji napori postaju mehaniki i to poraava panju ak i prije nego li si uope zapoeo. Dobro ti je
bilo savjetovano da to sve odbaci. Odbaci svoja oekivanja i
napetost. Jednostavno meditiraj sa stalnim i umjerenim naporom.
Uivaj u svojoj meditaciji. Uivaj u svojoj meditaciji i ne optereuj se sa preznojavanjem i borbom. Jednostavno budi paljiv i ne
preoptereuj se uz znojenje i borbu. Jednostavno budi paljiv.
Sama meditacija e se pobrinuti za budunost.
Problem 10 - Obeshrabrenje
Direktni rezultat prekomjernosti je frustracija. Ti si u
stanju napetosti. Nigdje ne dolazi. Shvaa da nisi napravio
oekivani napredak, tako postane obeshrabren. Osjea se poraenim. TO je veoma prirodan ciklus, ali u potpunosti ga je
mogue izbjei. Izvor je tenja nestvarnim oekivanjima. Ipak, to
je uobiajeni sindrom, i usprkos svih dobrih savjeta, to se moda
dogodi i tebi. Postoji rjeenje. Ako se nae obeshrabren, jednostavno promatraj jasno stanje svoga uma. Nita tome ne dodavaj.
Jednostavno to promatraj. Osjeaj neuspjeha je samo druga prolazna, kratkotrajna emocionalna reakcija. Ako uestvuje u njoj,
onda se ona hrani sa tvojom energijom i poveava se. Ako ti
jednostavno stoji sa strane i to promatra, to prolazi. Ako si
obeshrabren zbog opaenog neuspjeha u meditaciji, sa tim se je
posebno lako pozabaviti. Osjea da nisi uspio u svojoj praksi. Ti
nisi uspio biti paljiv. Jednostavno postani svjestan prakse.
Upravo si na taj nain ponovo uspostavio panju sa tim jednim
korakom. Razlog tvom osjeaju neuspjeha nije nita drugo osim
sjeanje. U meditaciji nema takve stvari kao neuspjeh. Postoje
zapreke i potekoe. Ali nema neuspjeha osim ako u potpunosti
prestane sa meditacijom. ak i ako si proveo dvadeset godina i
nigdje nisi stigao, ti moe biti paljiv u bilo kojem trenutku kada
to poeli. To je tvoja odluka. aljenje je samo jo jedan nain
150
bivanja nepaljivim. U trenutku kada shvati da nisi bio paljiv,

samo to shvaanje je djelo panje. Dakle, nastavi proces. Nemoj
biti preusmjeren u emocionalnu reakciju.
Problem 11 - Otpor meditaciji
Postoje periodi kada ne osjea poticaj da meditira.
Sama ideja ti izgleda mrska. Propustiti i jedan period prakse je
jedva znaajno, ali to se vrlo lako pretvara u naviku. Mudrije je
da se usprkos otporu nastavi sa praksom. Otii i sjedi. Promatraj
ovaj osjeaj odbojnosti. U veini sluajeva to je prolazna emocija, plamen u tavi koji e nestati ispred tvojih oiju. Pet minuta
nakon to sjedne to nestaje. U drugim sluajevima to je zbog
nekog gorkog iskustva toga dana, i zbog toga traje due. Ipak, to
prolazi. Bolje se je toga osloboditi u dvadeset ili trideset minuta
meditacije - nego to nositi u sebi i dopustiti tome da uniti ostatak dana. Drugi put, otpor moe biti zbog neke potekoe koju
ima sa samom praksom. Ti moe ili ne mora znati koja je to
potekoa. Ako ti je problem poznat onda ga rijei jednom od
tehnika datom u ovoj knjizi. Jednom kada nestane problem,
nestaje i otpor. Ako je problem nepoznat onda e ga morati
iskopati. Jednostavno sjedi kroz otpor i paljivo promatraj. Kada
napokon doe do kraja, on e nestati. Onda e se pojaviti problem koji je to uzrokovao, i tada se sa njime moe uhvatiti u
kotac. Ako je otpor meditaciji uobiajna stvar u tvojoj praksi,
onda treba posumnjati na neku suptilnu pogreku u tvom osnovnom stavu. Meditacija nije ritual koji se vri u nekom posebnom
poloaju. To nije bolna vjeba, ili period prisilne dosade. I to nije
neka strana, ozbiljna obaveza. Meditacija je panja. To je novi
nain vienja i to je oblik igre. Meditacija je tvoj prijatelj. To
smatraj takvim i otpor e nestati kao dim na ljetnom povjetarcu.
Ako iskua sve ove mogunosti, a otpor i dalje ostaje, onda
moe biti problem. Mogu postojati neke metafizike neprilike na
koje meditator naleti i koje su van domaaja ove knjige. Za nove
meditante nije uobiajno da nalete na to, ali se to moe dogoditi.
Nemoj odustajati. Potrai pomo od kvalificiranih uitelja Vipasana naina meditacije, i trai da ti pomognu rijeiti tu situaciju. Takvi ljudi postoje ba za takvu svrhu.
151
Problem 12 - Letargija ili tupost

Ve smo raspravljali o fenomenu tonueg uma. Ali
postoji specijalni smjer do tog stanja na koji bi trebao pripaziti.
Mentalna tupost moe nastati kao posljedica neeljene sporedne
pojave produbljivanja koncentracije. Kako se tvoja oputenost
produbljuje, miii se oputaju, a nervni prenos mijenja. Ovo
stvara veoma mirna i lagana osjeanja u tijelu. Osjea se veoma
smirenim i nekako odjeljenim od tijela. Ovo je veoma ugodno
stanje i na poetku je tvoja koncentracija vrlo dobra, dobro centrirana na dah. Meutim, kako se to nastavlja ugodna osjeanja se
nastavljaju i ona poremeuju tvoju panju na dah. Ti stvarno
poinje uivati to stanje i tvoja panja ide prema dolje. Tvoja
panja se raspri, bivajui noena ravnoduno kroz neodreene
oblake blaenstva. Posljedica toga je veoma nepaljiv um, vrsta
ekstatine omamljenosti. Naravno, lijek za ovo je panja. Paljivo promatraj ove fenomene i oni e se raspriti. Kada se pojave
blaenstveni osjeaji, prihvati ih. Nema potrebe izbjegavati ih.
Nemoj biti omotan u njima. To su fiziki osjeaji, pa se prema
njima tako i odnosi. Promatraj osjeaje kao osjeaje. Promatraj
tupost kao tupost. Promatraj kako se pojavljuje i kako nestaje.
Nemoj u njima uestvovati. Ti e imati problema u meditaciji.
Svatko ih ima. Moe se prema njima odnositi kao prema
stranim mukama, ili izazovima koje treba prevazii. Ako ih
smatra optereenjem, tvoja patnja e se samo poveati. Ako ih
smatra prilikama za uenje i razvitak, tvoji duhovni izgledi su
neogranieni.
Poglavlje 11
Rjeavanje nesabranosti I
U neko vrijeme, svaki meditant se suoava sa smetnjama
u praksi, i zato su potrebne metode da se to rijei. Neke dobre
varke su bile izmiljene da se bre vrati na zadatak, nego da to
pokuava uiniti istom snagom volje. Koncentracija i panja
idu zajedno. Svaka nadopunjuje onu drugu. Ako je bilo koja
slaba, onda e i druga eventualno biti zahvaena. Loi dani su
obino karakterizirani slabom koncentracijom. Tvoj um jed-
152
nostavno luta naokolo. Potreban ti je neki metod da ponovo uspostavi koncentraciju, ak i ako ima mentalne potekoe. Na
sreu ti to ima. U stvari moe odabrati iz tradicionalne palete
praktinih manevara.
Manevar 1 - Mjerenje vremena
Ova prva tehnika je bila prikazana u prethodnom poglavlju. Smetnja te je odvukla od tvoga daha, i ti odjednom shvati da
si sanjario. Trik je u tome da se u potpunosti povue od bilo
ega to te je zahvatilo, da u potpunosti prekine taj utjecaj odjednom i vrati se na dah sa punom panjom. Ovo ini mjerenjem duine vremena koje te je skrenulo sa daha. Ovo nije precizna kalkulacija. Nije ti potrebna preciznost, jednostavno gruba
procjena. To moe raunati u minutama, ili idejom znaenja.
Jednostavno sebi kai: U redu, bio sam rastreen oko dvije minute ili Otkada je zalajao pas ili Otkada sam poeo razmiljati
o novcu. Kada prvi put bude prakticirao ovu tehniku, ovo e
govoriti samome sebi u svojoj glavi. Jednom kada se ta navika
dobro uspostavi, moe je odbaciti, i akcija postaje bez rijei vrlo
brza. Sjeti se, cijela ideja je da se odvue od smetnje i vrati na
dah. Oslobaa se od misli inei je predmetom ispitivanja onoliko dugo da se odvoji od nje u grubo koliko ona traje. Interval
sam po sebi nije vaan. Jednom kada si slobodan od smetnje,
odbaci cijelu stvar i vrati se na dah. Nemoj se zadravati u
procjenjivanju.
Manevar 2 - Duboki udisaji
Kada je tvoj um neobuzdan i uznemiren, esto moe
ponovo uspostaviti panju sa nekoliko brzih dubokih udaha. vrsto udahni i isto tako izdahni. Ovo pojaava osjeaje u nosnicama i olakava usredsreivanje. Sjeti se, koncentracija se moe
prisiliti na razvitak, tako e svoju punu panju lijepo vratiti na
dah.
Manevar 3 - Brojanje
Brojanje dahova kako oni prolaze je vrlo tradicionalna
procedura. Neke kole pouavaju ovu aktivnost kao svoju glavnu
taktiku. Vipasana to koristi kao pomonu tehniku za ponovno
uspostavljanje panje i jaanje koncentracije. Kao to smo ras-
153
pravljali u petom poglavlju moe koristiti razliite naine. Sjeti

se da panju dri na dahu. Moda e primjetiti promjenu nakon
to si zavrio sa brojanjem. Dah se usporava, ili postaje veoma
lagan i profinjen. Ovo je fizioloki signal da je koncentracija
dobro uspostavljena. Na ovoj toki, dah je obino tako lagan ili
tako postojan i njean da jasno ne moe razlikovati udisaj od
izdisaja. Izgleda da su se spojili u jedno. Onda ih moe brojati
zajedno kao jedan ciklus. Nastavi proces brojanja, ali samo do
pet, pokrivajui sekvencu istih pet-dahova, onda poni ispoetka.
Kada brojanje postane zamorno, prei na sljedei korak. Odbaci
brojeve i zaboravi o konceptu udisanja i izdisanja. Jednostavno
pravo uroni u istu senzaciju disanja. Udisanje se stapa sa izdisanjem. Jedan dah se stapa sa drugim u nikad zavravajuem ciklusu istog, glatkog toka.
Manevar 4 - Metod Unutra-van
Ovo je alternativa brojanju, i djeluje na isti nain.
Usmjeri svoju panju na dah i mentalno oznai svaki ciklus sa
rijeima Udah. . izdah ili Unutra. . .van. Nastavi sa procesom
dok ti ovi koncepti ne budu potrebni, i onda ih odbaci.
Manevar 5 - Ponitavanje jedne misli sa drugom
Neke misli jednostavno nee da nestanu. Mi ljudi smo
opsesivna bia. To je jedan od naih najveih problema. Mi
imamo sklonost da se usmjeravamo na stvari kao to su to seksualne fantazije, brige i ambicije. Hranimo ove misaone komplekse
godinama i pruamo im dovoljno prostora za uvjebanje, tako da
se sa njima igramo u svakom slobodnom trenutku. Potom kada
sjednemo za meditaciju, traimo od njih da nas ostave na miru i
nestanu. Nije iznenaujue da nas one ne sluaju. Uporne misli
kao ove zahtijevaju direktan pristup, potpuni frontalni napad.
Budistika psihologija je razvila zaseban sistem klasifikacije.
Radije nego da misli odvaja u kategorije kao dobro i loe,
budistiki mislioci radije njih smatraju kao vjete protiv
nevjetih. Nevjete misli su povezane sa pohlepom, mrnjom
ili iluzijom. Ovo su misli koje um najlake pretvara u opsesije.
One su nevjete u smislu da te vode od puta prema Osloboenju.
Vjete misli su, u drugu ruku one povezane sa dareljivou,
samilou i mudrou. One su vjete u smislu da mogu biti
154
koritene kao specijalna poboljanja za nevjete misli, i tako ti

pomagati na putu Osloboenja. Ti ne moe uvjetovati Osloboenje. To nije stanje koje nastaje iz misli. Niti moe uvjetovati osobne kvalitete koje stvara Osloboenje. Misli dobrote
mogu stvoriti pokazivanje dobrote, ali to nije stvarna stvar. To e
nestati pod nekim pritiskom. Misli o samilosti samo stvaraju
povrnu samilost. Tako, vjete misli nee tebe same po sebi osloboditi iz zamke. One su vjete samo ako se primjene kao protusredstvo otrovu nevjetih misli. Misli dareljivosti mogu privremeno odstraniti pohlepu. One to guraju pod tapet dovoljno dugo
za panju da obavi svoj rad nesmetano. Zatim, kada je panja
prodrla do korijenja ego procesa, pohlepa iezava i pojavljuje se
istinska dareljivost. Ovaj princip se moe koristiti svaki dan u
tvojoj meditaciji. Ako te odreena vrsta opsesije zahvati, moe
je ponititi stvaranjem suprotnoga. Evo primjera: Ako apsolutno
mrzi Charlie, i njegovo mrgodno lice koje se neprekidno pojavljuje u tvome umu, pokuaj usmjeriti tok ljubavi i prijateljstvo
prema Charlie. Moda e se odmah rijeiti mentalne slike. Zatim moe nastaviti sa meditacijom. Ponekad ova sama taktika ne
djeluje. Opsesija je prejaka. U ovom sluaju mora nekako
oslabiti njen utjecaj na sebe prije nego li je uspjeno uravnotei.
Ovdje krivica, jedna od ovjekovih najvie krivo koritenih emocija, napokon ima neke koristi. Dobro pogledaj emocionalnu
reakciju koje se pokuava rijeiti. Ustvari udubi se u nju. Osjeti
kako se osjea. Pogledaj to ti ini u ivotu, tvojoj srei, tvome
zdravlju i tvojim odnosima. Pokuaj vidjeti kako bi takav izgledao drugima. Promatraj nain na koji ometa tvoj napredak prema
Osloboenju. Pali zapisi savjetuju da ovo uistinu temeljito uini.
Savjetuju ti da zamisli kakav osjeaj odvratnosti i ponienja bi
osjeao da si prisiljen da nosi vezani le mrtve raspadajue ivotinje oko svoga vrata. Stvaran prezir je ono to te zahvata. Ovaj
korak moe prekinuti sam problem po sebi. Ako ne prekine, onda
uravnotei preostalu opsesiju tako da jo jednom stvori njenu
suprotnu emociju. Misli o pohlepi pokrivaju sve to je povezano
sa eljom, od elje za materijalnim dobitkom, sve do suptilne
potrebe da se bude potovana kao moralna osoba. Misli mrnje
idu skalom od sitniave svadljivosti do ubilakog bijesa. Iluzija
pokriva sve od sanjarenja do stvarnih halucinacija. Dareljivost
ponitava pohlepu. Dobrota i samilost ponitavaju mrnju.
155
Moe pronai odreena protusredstva za svaku misao koja te

mui ako o tome neko vrijeme promisli.
Manevar 6 - Prizivanje svoje svrhe
Postoji vrijeme kada stvari iskau u tvome umu, naizgled
nasumce. Rijei, fraze, ili cijele reenice iskau iz nesvjesnog
bez odreenog razloga. Pojavljuju se objekti. Slike prolaze i odlaze. Ovo je iskustvo nestaloenosti. Tvoj um se osjea kao
zastava koja lepra na vjetru. To ide naprijed, nazad kao valovi u
oceanu. U vrijeme kao ovo esto se je dovoljno prisjetiti zato si
ti ovdje. Moe sebi kazati: Ja ne sjedim ovdje da rasipljem
svoje vrijeme sa ovim mislima. Ja sam ovdje da usredsreujem
svoj um na dah, koji je univerzalan i zajedniki svim ivim biima. Ponekad e se tvoj um staloiti, ak i prije nego zavri
potpuno recitiranje. U neko drugo vrijeme ovo e morati ponoviti nekoliko puta prije nego se ponovo usredotoi na dah. Ove
tehnike se mogu koristiti pojedinano, ili u kombinacijama. Ispravno upotrebljene, one sainjavaju prilino djelotvoran arsenal
za borbu protiv majmunskog uma.
Poglavlje 12
Rjeavanje nesabranosti II
Tako si ti tu i lijepo meditira. Tvoje tijelo je potpuno
nepomino, a um je potpuno smiren. Ti jednostavno klizi slijedei tok daha, unutra, vani, unutra, vani. . . stian, smiren i
koncentriran. Sve je savreno. Zatim odjednom se neto sasvim
razliito pojavi u tvome umu: Ja sam siguran da bi poelio sladoled. To je oito smetnja. To nije ono to bi trebao raditi. To
primjeuje, vraa se nazad na dah, nazad u fini tok unutra,
vani, unutra vani. Potom: Da li sam ikada platio onaj raun za
plin? Druga smetnja, primjeti je i ponovno se vrati na dah.
Unutra, vani, unutra, vani. . . Novi film naune fantastike se
prikazuje. Moda bi ga mogao otii pogledati u utorak. Ne,
utorak, imam puno posla u srijedu. Bolje je u etvrtak. Druga
smetnja. Povue sebe nazad od ovoga i nastavi sa dahom, ali
nikada ne dolazi nazad, prije nego to uini mali glas u tvojoj
156
glavi nastavlja, Moja lea me ubijaju. I tako dalje, i dalje to se

nastavlja, smetnja nakon smetnje, naizgled bez kraja. Kakva
briga. Ali ovo je sve tako u vezi toga. Ove smetnje su ustvari
cijela stvar. Stvar je da se naui s njima uhvatiti u kotac. Uiti ih
primjeivati bez da se u njima bude uhvaen. Zbog toga smo
ovdje. Mentalno lutanje je sigurno neprijatno. Ali to je normalno
djelovanje tvoga uma. Ne misli o tome kao neprijatelju. To je
jednostavno stvarnost. Ako eli neto promjeniti onda je prva
stvar da to vidi onakvim kakvo i jeste. Kada prvi put sjedne da
se koncentrira na dah, bit e iznenaen kako je um ustvari
nevjerovatno prezaposlen. On skae i ulazi u besmislene razgovore. To mijenja smjer i uri. Um samog sebe proganja u neprekidnim krugovima. Brblja. Misli. Fantazira i sanjari. Nemoj se
zbog toga uznemiravati. To je prirodno. Kada tvoj um odluta od
predmeta meditacije, jednostavno promatraj tu smetnju paljivo.
Kada govorimo o smetnji u Meditaciji Uvida onda govorimo o
bilo kojoj preokupaciji koja odvlai panju sa daha. Ovo donosi
novost, glavno pravilo za tvoju meditaciju: Kada se pojavi bilo
koje mentalno stanje dovoljno jako da te skrene sa objekta meditacije, okreni na kratko svoju panju na tu smetnju. Uini smetnju privremenim objektom meditacije. Molim primjetite rije
privremeno. To je vrlo vano. Ne savjetujemo da konje uputi u
sredite toka. Ne oekujemo da prihvati cijeli novi objekt meditacije svake tri sekunde. Dah e uvijek biti tvoj glavni fokus.
Okree svoju panju na smetnju samo onoliko dugo da primjeti
odreenu specifinu stvar o njoj. to je to? Koliko je snano? I
koliko traje? ini ovo i vraa svoju patnju na dah. Ovdje ponovo, molim primjetite djelujui izraz, bez rijei. Ova pitanja
nisu poziv za jo mentalnog brbljanja. To bi te odvelo u krivom
smjeru, prema jo vie razmiljanja. Mi elimo da se odvoji od
razmiljanja, nazad direktnom, bez rijei i nepojmovnom
iskustvu daha. Ova pitanja su stvorena da te oslobode od smetnji
i prue ti uvid u njihovu prirodu, a ne da se jo vie zapetlja u
njih. Ona e te podesiti na ono to te smeta, i pomoi ti da se toga
rijei - sve u jednom koraku.
Problem je ovdje: Kada se smetnja, ili bilo koje mentalno
stanje, pojavi u umu, ono se prvo rascvjeta u nesvjesnom. Samo
trenutak kasnije to se pojavljuje u svjesnom umu. Ta razlika od
pola sekunde je prilino vana, jer je to vrijeme dovoljno za
157
zahvaanje zbivanja. Zahvaanje se zbiva skoro trenutno, i prvo

se zbiva u nesvjesnom. Tako, za vrijeme dok se zahvaanje pojavljuje na nivou svjesnog prepoznavanja, mi smo se ve poeli za
to vezivati. Za nas je prirodno da nastavimo sa tim procesom,
bivajui sve vie i vie zapetljani u smetnju dok je nastavljamo
promatrati. U tom vremenu, ve mislimo misao, radije nego li je
promatramo sa istom svjeu. Cijela sekvenca se zbiva u trenu.
Ovo nam predstavlja problem. U vrijeme kada postanemo svjesni
smetnje, mi smo u nekom smislu ve upetljani u nju. Naa tri
pitanja su pametno protusredstvo za ovu odreenu bolest. Da bi
odgovorili na ova pitanja, moramo utvrditi kvalitetu smetnji. Da
bi to uinili, moramo se odvojiti od toga, zakoraiti mentalno
unazad, osloboditi se toga, i to promatrati objektivno. Moramo
prestati misliti misli ili osjeati osjeaje da bi to mogli promatrati
kao objekt ispitivanja. Sam ovaj proces je vjeba u panji, neukljuiva, odvojena svjesnost. Zahvat smetnje je tako prekinut, a
panja je vraena nazad i kontrolira. Na ovoj toki, panja se
lagano prebacuje na glavni fokus i vraamo se dahu. Kada prvi
puta pone prakticirati ovu tehniku, moda e za to morati
koristiti rijei. Postavljat e pitanja rijeima i odgovor dobiti u
rijeima. Meutim, nee proi dugo prije nego li e se moi
potpuno rijeiti formalnosti rijei. Jednom kada je mentalna
navika stvorena, ti jednostavno primjeuje smetnju, opaa kvalitete te smetnje, i vraa se na dah. To je potpuno nepojmovan
(bez misli) proces, i veoma je brz. Sama smetnja moe biti bilo
to: zvuk, senzacija, emocija, fantazija, bilo to. to god da je,
nemoj pokuavati to potisnuti. Ne pokuavaj to na silu izbaciti iz
uma. Nema potrebe za time. Jednostavno to promatraj pomno sa
istom panjom. Ispitaj smetnju bez rijei i ona e nestati sama
po sebi. Pronai e da se tvoja panja lagano, bez napora vraa
nazad na dah. I nemoj sebe osuivati to si bio uznemiren. Smetnje su normalne. One dou i prou. Usprkos ovom mudrom savjetu, ti e vidjeti da sebe i dalje osuuje. I ovo je prirodno. Jednostavno promatraj proces osuivanja kao drugu smetnju, a
potom se vrati nazad na dah. Promatraj slijed zbivanja: Disanje.
Disanje. Ometajua misao se pojavljuje. Frustracija nastaje zbog
ometajue misli. Sebe osuuje to si bio ometen. Primjeuje
samoosuivanje. Vraa se nazad na disanje. Disanje. Disanje.
To je stvarno prirodno. Glatko - prolazni ciklus, ako to ispravno
158
radi. Naravno, trik je strpljenje. Ako moe nauiti da promatra

ove smetnje bez da u njima uestvuje, onda je sve to vrlo lako.
Ti jednostavno klizi kroz smetnju i tvoja panja se vrlo lako
vraa na dah. Naravno da se ista smetnja moe ponovo pojaviti u
sljedeem trenutku. Ako se pojavi, promatraj to paljivo. Ako se
bavi sa starom, dobro uspostavljenom misaonom emom, ovo se
moe nastavljati neko prilino vrijeme, ponekad godinama.
Nemoj se razoarati. I ovo je prirodno, jednostavno promatraj
smetnju i vrati panju na dah. Nemoj se boriti sa ovim ometajuim mislima. Ne naprei se ili bori. To je rasipanje. Svaki dio
energije koji bude koristio za otpor prelazi u taj misaoni kompleks i ini ga jaim. Zato nemoj pokuavati te misli na silu izbaciti iz uma. Jednostavno promatraj smetnju paljivo, i ona e
eventualno nestati.
To je veoma udno, ali to god vie iste panje poklanja takvim smetnjama, one postaju slabije. Promatraj ih dovoljno dugo, i esto dugo, sa istom panjom, i one iezavaju zauvijek. Bori se sa njima i one dobivaju na snazi. Promatraj ih sa
neprianjanjem i one usahnu. Panja je funkcija koja razoruava
smetnje, na isti nain kao to strunjak za eksplozive deaktivira
bombu. Slabe smetnje su razoruane jednim pogledom. Obasjaj
ih svjetlom svjesnosti i one trenutno ishlape, nikada se ne vraajui. Duboko ukorijenjene, navike-misaoni uzorci zahtijevaju
neprekidnu ponavljanu panju, primjenjenu na njima za bilo koji
period vremena koji je potreban da se prekine njihov utjecaj.
Smetnje su stvarno papirnati tigrovi. One nemaju svoju vlastitu
snagu. Trebaju neprekidno biti hranjene, ili nestaju. Ako ih prestane hraniti (poticati) sa svojim vlastitim strahom, ljutnjom, i
pohlepom, blijede i iezavaju. Panja je najvaniji aspekt meditacije. To je glavna stvar koju pokuava kultivirati. Tako stvarno
uope nema potrebe da se bori sa smetnjama. Presudna stvar je
da se bude pomno paljiv na ono to se zbiva, a ne da kontrolira
ono to se zbiva. Sjeti se, koncentracija je sredstvo. Ona je drugorazredna prema istoj panji. Sa toke gledita panje, stvarno
ne postoji takva stvar kao to su to smetnje. to god se pojavi u
umu na to se gleda kao na novu priliku za kultiviranje panje.
Sjeti se, dah je svojevoljno izabran fokus, i to se koristi kao na
glavni objekt panje. Smetnje se koriste kao pomoni objekti
panje. One su sigurno dio stvarnosti kao to je to i sami dah.
159
Ustvari, postoji mala razlika u tome to je objekt panje. Moe

biti svjestan daha ili smetnji. Moe biti svjestan injenice da je
tvoj um smiren, a tvoja koncentracija jaka, ili moe biti svjestan
injenice da tvoja koncentracija nije dobra, a tvoj um u apsolutnom neredu. Sve je to panja. Jednostavno odravaj tu panju, i
koncentracija e eventualno usljediti.
Svrha meditacije nije da se koncentrira na dah bez prekida, zauvijek. To bi samo po sebi bilo beskoristan cilj. Svrha
meditacije nije postizanje savreno stianog i smirenog uma. Iako
je to prekrasno stanje, to ne vodi do samog osloboenja. Svrha
meditacije je da se dosegne neprekinuta svjesnost. Panja, i samo
panja, stvara Prosvjetljenje. Smetnje dolaze u svim veliinama,
oblicima i mirisima. Budistika filozofija ih je organizirala po
kategorijama. Jedna od njih je kategorija zapreka. One se nazivaju zapreke (smetnje) jer one blokiraju tvoj razvitak obe komponente meditacije, panje i koncentracije. Malo upozorenje u vezi
ovog izraza: rije zapreka ima negativno znaenje, i ustvari to
su stanja uma koja elimo odstraniti. Meutim, to ne znai da
ona moraju biti potisnuta, izbjegnuta ili osuivana. Uzmimo za
primjer pohlepu. elimo da izbjegnemo produavanje bilo kojeg
stanja pohlepe koje se pojavilo, jer nastavljanje toga stanja vodi
do okova i patnje. To ne znai da pokuavamo izbaciti misao iz
uma kada se pojavi. Jednostavno je ne potiemo da u njemu stoji.
Doputamo da doe i doputamo da proe. Kada se promatra
pohlepa sa istom panjom, ne procjenjuje se vrijednost. Jednostavno stojimo sa strane i promatramo njen nastanak. Cijela dinamika pohlepe od poetka do kraja se jednostavno promatra na
ovaj nain. Mi ni najmanje to ne pomaemo, ometamo ili uestvujeo u tome. Ona stoji onoliko dugo koliko stoji. I uimo koliko moemo nauiti o njoj dok je ona prisutna. Promatramo to
pohlepa ini. Promatramo kako nam stvara neprilike i kako optereuje druge. Primjeujemo kako nas neprekidno ini nezadovoljnima, zauvijek u stanju neispunjene udnje. Iz osobnog iskustva, ustanovljavamo na osnovnom nivou da je pohlepa nevjeti
nain upravljanja svojim ivotom. U ovom shvaanju nema nieg
teoretskog. Sa svim zaprekama se radi na isti nain, ovdje emo
raspraviti o svakoj, jednom po jednom.
160
elja: Pretpostavimo da ti je panja bila odvuena nekim

lijepim iskustvom u meditaciji. To moe biti ugodna fantazija ili
misao o ponosu. To moe biti osjeaj samopotovanja. To moe
biti misao o ljubavi ili ak fiziki osjeaj blaenstva koji nastaje
iz samog meditativnog iskustva. to god to bilo, ono to slijedi je
stanje elje -- elje da dobije ono o bilo emu si razmiljao ili
elje da produi iskustvo koje ima. Nema veze kakva je njena
priroda, ti bi se trebao odnositi prema elji na sljedei nain.
Primjeti misao ili senzaciju dok se pojavljuju. Primjeti mentalno
stanje elje koja to prati kao odvojenu stvar. Primjeti tonu mjeru
ili stupanj te elje. Zatim promatraj koliko dugo traje i kada
napokon nestane. Kada si to uinio vrati svoju panju nazad na
disanje.
Odbojnost: Pretpostavimo da ti je panja bila odvuena
nekim negativnim iskustvom. To moe biti neto ega se boji ili
neka briga. To moe biti krivica, depresija ili bol. Koja god bila
stvarna supstanca misli ili senzacija, koje odbacuje ili potiskuje, pokuava da je izbjegne, prua joj otpor ili je negira. I
ovdje se u sutini prema tome odnosi na isti nain. Promatraj
nastajanje misli ili senzacije. Promatraj stanje odbacivanja koje
sa time dolazi. Mjeri kolika je mjera ili stupanj toga odbacivanja.
Vidi koliko dugo traje i kada iezava. Zatim vrati svoju panju
nazad na disanje.
Letargija: Letargija se pojavljuje u razliitim stupnjevima i snazi, kree se od blage pospanosti do totalne tromosti.
Ovdje govorimo o mentalnom stanju, a ne fizikom. Nesanica ili
fiziki umor je potpuno neto drugo, u budistikom sistemu klasifikacije to bi bilo kategorizirano kao fiziki osjeaj. Mentalna
letargija je blisko povezana sa odbojnou, po tome jer je to
jedan od umnih pametnih bijednih naina izbjegavanja onih stvari koje um smatra neugodnim. Letargija je vrsta iskljuenja mentalnog aparata, otupljivanje senzorne i spoznajne otrine. To je
prisilna tupoglavost koja se prikriva da je uspavana. Sa ovim
moe biti teko postupati, jer je njeno prisustvo u direktnoj suprotnosti primjenjivanja panje. Letargija je suprotnost svjesti.
Ipak, panja je lijek za ovu zapreku, takoer, a rjeava se na isti
nain. Primjeti stanje uspavanosti kada nastaje, i njenu mjeru ili
161
stupanj. Primjeti kada nastaje, koliko dugo traje, i kada proe.

Jedina vana stvar je da se fenomen primjeti u ranoj fazi. Treba
to primjetiti upravo u trenutku nastajanja i odmah primjeniti istu
svjesnost. Ako dopusti da se razvija onda e moda nadii tvoju
mo panje. Kada leatrgija pobijedi posljedica toga je tonei um
i/ili spavanje.
Uznemirenost: Stanja rastreenosti i brige su ispoljavanje mentalne uznemirenosti. Tvoj um se naglo okree, odbijajui
da se zaustavi na bilo kojoj stvari. Moe ti se dogoditi da se neprekidno ponovno i ponovno vraa na iste stvari. Ali ak i ovdje
nestaloeni osjeaj je prevladavajua komponenta. Um odbija da
se usredotoi na bilo to. Neprestano skae naokolo. Lijek za ovo
stanje je ista osnova. Rastreenost dava neki osjeaj svjesnosti.
Moe to nazvati okus ili tkanje. Kako god to nazivao, taj nestaloeni osjeaj je tu kao odrediva karakteristika. Trai to. Jednom
kada ga primjeti, opaaj koliko toga je tu prisutno. Primjeti kada
nastaje. Promatraj koliko traje, i vidi kada iezne. Zatim vrati
svoju panju nazad na disanje.
Sumnja: Sumnja ima svoj vlastiti poseban osjeaj u
svjesnosti. Pali tekst to lijepo opisuje. To je osjeaj ovjeka koji
luta pustinjom i stie na neoznaeno raskre. Kojim bi putem on
trebao krenuti? Nema naina da se to odredi. Tako on stoji okljevajui. Jedan od uobiajenih oblika koji se dogaaju u meditaciji
je unutranji dijalog neto kao ovo: to ja radim ovako sjedei?
Da li ja uistinu dobivan neto iz ovoga? Oh! Sigurno da dobivam.
Ovo je za mene dobro. Knjiga tako govori. Ne to je suludo. Ovo
je gubljenje vremena. Ne, ja neu prestati sa ovim. Ja sam rekao
da u ovo uiniti, i ja u to uiniti. Ili, jesam li ja tvrdoglav? Ja to
ne znam. Jednostavno ne znam. Nemoj se uhvatiti u ovakvu
zamku. To je samo druga zapreka. Drugi mali zadimljeni ekran
da te odvrati od injenja najstranije stvari na svijetu: postajanja
svjestan onoga to se dogaa. Da se rijei sumnje, postani svjestan tog mentalnog stanja posrtanja kao objekta ispitivanja. Nemoj
se zarobiti u tome. Izvuci se iz toga i promatraj ga. Vidi koliko je
snano. Vidi kada se pojavljuje i kada nestaje. Zatim gledaj kako
iezava, i vrati se nazad na disanje. Ovo je opi nain koji e
koristiti za bilo koju zapreku koja se pojavi. Pod zaprekama mi
162
mislimo na mentalno stanje koje se pojavljuje da sprijei tvoju

meditaciju. Neke od njih su vrlo suptilne. Korisno je navesti neke
mogunosti. Negativna stanja je lako uoiti: nesigurnost, strah,
ljutnja, depresija, razdraljivost i frustracija. udnju i elju je
malo tee uoiti jer se one mogu primjeniti na stvari koje mi
normalno smatramo asnim i plemenitim. Moe doivjeti elju
da se usavri. Moe osjeati udnju za velikom vrlinom. ak
moe razviti prianjanje za blaenstvom proizalim iz samog
meditativnog iskustva. Malo je teko sebe odvojiti od takvih
altruistikih osjeaja. Ipak, na kraju, to je samo via pohlepa. To
je elja za zadovoljstvom i lukav nain da se ignorira stvarnost u
sadanjem vremenu. Meutim, najvea od svih varki su ona
stvarno pozitivna mentalna stanja koja se uuljaju u tvoju meditaciju. Srea, mir, unutranje zadovoljstvo, simpatija i samilost za
sva bia bilo gdje. Ova mentalna stanja su tako slatka i dobrohotna da jedva moe izdrati da se od njih odvoji. To u tebi stvara
osjeaj kao da si izdajica ovjeanstva. Nema potrebe da se tako
osjea. Mi ne savjetujemo da se odvoji od ovih umnih stanja ili
da postanete bezosjeajni roboti. Samo elimo da ih se vidi onakvima kakvi oni jesu. To su mentalna stanja. Ona dolaze i odlaze.
Kako nastavlja sa svojom meditacijom, ova stanja e se ee
pojavljivati. Trik je u tome da za njih ne pone prianjati. Jednostavno vidi svaki od njih kako nastaju. Vidi to su, koliko su jaki i
koliko traju. Onda promatraj kako nestaju. To je sve prolazna
predstava tvoga vlastitog mentalnog univerzuma.
Isto kao to se disanje odvija u stadijima, isto tako je i sa
mentalnim stanjima. Svaki dah ima poetak, sredinu i kraj. Svako
mentalno stanje ima nastajanje, rast i propadanje. Treba teiti da
ove stadije jasno vidi. Meutim, ovo nije lako uiniti. Kao to
smo ve primjetili, svaka misao i senzacija prvo poinju u nesvjesnom predjelu uma i kasnije se pojavljuju u svjesnosti. Openito postajemo svjesni tih stvari kada su se pojavile u stvarnosti
svjesti i tamo bile neko vrijeme. Ustvari, obino postajemo svjesni smetnji samo kada oslobaaju svoj utjecaj na nas i ve su na
putu nestanka. Na ovoj toki smo pogoeni iznenadnim shvaanjem da smo negdje bili, sanjarili, fantazirali ili bilo to. Oito je
da je to prekasno u redosljedu zbivanja. Ovaj fenomen moemo
nazvati hvatanje lava za rep, i to je nevjeta stvar za uiniti. Kao
susresti se sa opasnom zvjeri, moramo unaprijed pristupiti men-
163
talnim stanjima. Strpljivo, nauit emo ih prepoznati kada se ona

uzdiu sa dubljih nivoa naeg svjesnog uma. Kako se mentalna
stanja prvo pojavljuju u nesvjesnom, da bi uoio pojavljivanje
tog mentalnog stanja, mora proiriti svoju svjesnost u nesvjesni
dio. Ovo je teko, jer ne moe vidjeti to se tamo dolje zbiva, ne
na isti nain kako vidi svjesnu misao. Ali moe nauiti da
primjeti neodreeni osjeaj kretanja i da djeluje kroz neku vrstu mentalnog osjeaja dodira. Ovo dolazi sa praksom, i to je sposobnost drugih posljedica proizalih iz duboke, mirne koncentracije. Koncentracija usporava pojavljivanje ovih mentalnih stanja i
daje ti vremena da osjea svako nastajanje u nesvjesnom ak i
prije nego li ga vidi u svjesnosti. Koncentracija ti pomae da
proiri svoju svjesnost tamo dolje u kljuajui mrak gdje se
raaju misli i osjeaji. Kako se tvoja koncentracija produbljuje,
tako stie sposobnost da vidi misli i osjeaje koji se polako
uzdiu, kao odvojeni mjehuri, svaki drukiji i sa prostorom
izmeu njih. Oni se kao mjehuri polako diu iz nesvjesnoga.
Stoje neko vrijeme u svjesnosti i onda otplove dalje.
Primjena svjesnosti na mentalna stanja je precizna operacija. Ovo je posebno istinito za osjeaje i senzacije. Vrlo je lako
otii predaleko za senzacijom. To jest, neto joj dodati iznad ili
ispod. Isto je tako lako ne uhvatiti, propustiti senzaciju, osjetiti
samo dio ali ne i cijelu senzaciju. Ideal kojemu tei je da doivi
svako mentalno stanje u potpunosti, tono onakvo kakvo jeste,
nita ne dodavajui i ne proputajui ni jedan dio. Uzmimo za
primjer bol u nozi. to je ustvari tu, to je senzacija proticanja. To
se neprestano mijenja, nikada nije isto od jednog do drugog trenutka. Kree se sa jednog mjesta na drugo i njegova snaga pulsira gore dolje. Bol nije stvar. Njemu se ne trebaju pripisivati koncepti i sa njim nisu ni povezani. ista nezaprijeena svjesnost
ovog dogaanja e to doivjeti kao tok, proticanje energije i nita
vie. Bez misli i odbacivanja. Jednostavno energija. Ranije u
naoj praksi meditacije, mi moramo ponovno promisliti o naim
pretpostavkama to se tie konceptualizacije. Za veinu nas vai
da smo dobili visoke ocjene u koli i u ivotu zbog nae sposobnosti da logino manipuliramo sa mentalnim fenomenimakonceptima. Mi na nae karijere, vei dio uspjeha u svakodnevnom ivotu, nae sretne uzajamne odnose gledamo kao da je to
rezultat nae uspjene manipulacije konceptima. Meutim, u
164
razvijanju panje privremeno obustavljamo proces konceptualizacije i usmjeravamo se na istu prirodu mentalnog fenomena.
Za vrijeme meditacije traimo iskustvo uma na nivou prije nego
se stvaraju koncepti. Ali ljudski um konceptualizira (stvara zakljuke) takve dogaaje kao to je to bol. Ti vidi sebe kako misli
ovo je bol. To je koncept. To je oznaka, neto dodano samoj
senzaciji. Ti izgrauje mentalnu predstavu, sliku bola, vidi
njegov oblik. Moe vidjeti sliku noge sa oznaenim bolom u
nekoj lijepoj boji. Ovo je veoma kreativna i strana zabava, ali ne
ono to mi elimo. To su koncepti zakaeni za ivu stvarnost.
Najvjerovatnije e misliti: Ja imam bol u svojoj nozi. Ja je
koncept. To je neto ekstra dodano istom iskustvu. Kada u proces ukljui ja, onda izgrauje konceptualnu prazninu izmeu
stvarnosti i svjesnosti koja promatra tu stvarnost. Za misli kao
mene, moje nema mjesta u direktnoj svjesnosti. One su strani dodaci, i isto tako obmanjujui. Kada u sliku ukljui mene,
ti se poistovjeuje sa bolom. To samo daje naglasak tome. Ako
izbaci ja iz te operacije, onda bol nije bolan. To je samo nadirui energetski tok. To ak moe biti i lijepo. Ako vidi da ja
potie samo sebe u iskustvu bola ili ustvari bilo koje druge senzacije, onda to paljivo promatraj. Pokloni istu panju tom
fenomenu osobnog poistovjeivanja sa bolom.
Dakle, opa ideja je skoro tako jednostavna. Ti eli da
stvarno vidi svaku senzaciju, bilo da je to bol, blaenstvo ili
dosada. eli da doivi tu stvar u svom neiskvarenom i prirodnom obliku. Postoji samo jedan nain na koji ovo moe uiniti.
Tvoje vrijeme mora biti precizno. Tvoja svjesnost svake senzacije mora koordinirati tono sa nastajanjem senzacije. Ako to uhvati samo malo kasnije, proputa poetak. Nee dobiti cjelinu
toga. Ako se zadrava na bilo kojoj senzaciji koja je prola onda
je to sjeanje, ti proputa raanje sljedee senzacije. To je vrlo
delikatna operacija. Mora ploviti uz senzaciju upravo ovdje u
sadanjem vremenu, uoavajui stvari i naputajui ih bez bilo
kakvog odgaanja. To zahtijeva veoma lagani dodir. Tvoj odnos
sa senzacijama nikada ne bi trebao biti u prolosti ili budunosti,
nego uvijek jednostavno trenutno sada. Ljudski um tei da konceptualizira fenomene, i razvio je mnoge lukave naine da to
ini. Svaka jednostavna senzacija e potaknuti konceptualno
(pojmovno) razmiljanje ako umu prepusti da te vodi. Na prim-
165
jer, sluanje. Sjedi u meditaciji i netko u drugoj prostoriji ispusti

tanjur. Zvuk pogodi tvoje uho. Ti odmah vidi sliku druge prostorije. Moda vidi i osobu koja je ispustila tanjur. Ako je ta okolina tebi dobro poznata, recimo da je to tvoja vlastita kua, moda e u glavi imati trodimenzionalni film u boji o osobi koja je
ispustila tanjur i koji je tanjur ispustila. Ovo se predstavlja trenutano u tvojoj svjesti. To tako iskoi iz nesvjesnog, tako jasno,
brzo da sve ostalo izbacuje iz vidokruga. to se dogaa sa originalnom senzacijom, istim iskustvom sluanja? Ono se je izgubilo potpuno prekriveno i zaboravljeno. Mi proputamo stvarnost.
Ulazimo u svijet mate. Evo drugi primjer: Sjedi u meditaciji i
zvuk pogodi tvoje uho. To je neka nerazgovjetna buka, to moe
biti bilo to. Ono to slijedi e otprilike izgledati ovako. to je
to bilo? Tko je to uinio? Odakle dolazi? Koliko je daleko? Da li
je opasno? I tako dalje to ide, bez odgovora osim tvoje projekcije mate. Konceptualizacija je veoma neprimjetan proces. To se
uulja u tvoje iskustvo, i jednostavno te obuzme. Kada uje
zvuk u meditaciji, obrati istu panju na iskustvo sluanja. Samo
na to i nita vie. Ono to se stvarno dogaa je tako jednostavno
da mi moemo i proputamo sve skupa.
Zvuni valovi pogaaju uho na odreeni jedinstveni
nain. Ti valovi su bili pretvoreni u elektrine impulse u mozgu,
a ti impulsi predstavljaju zvuni oblik svjesnosti. To je sve.
Nema slika. Nema umnog vrenja filmova. Nema koncepata.
Nema unutranjih dijaloga i pitanja. Jednostavno buka. Stvarnost
je jednostavna i neukraena. Kada uje zvuk, budi svjestan procesa sluanja. Sve ostalo je nadodano brbljanje. Odbaci to. Isto
pravilo se primjenjuje na svaku senzaciju, svaku emociju, svako
iskustvo koje moe doivjeti. Promatraj izbliza svoje vlastito
iskustvo. Kopaj kroz naslage mentalnih detaljia i vidi to je
stvarno tamo. Bit e zauen kako je to jednostavno i lijepo.
Postoji vrijeme kada se broj senzacija moe odjednom pojaviti.
Moe imati misao o strahu, grenje u stomaku ili bolove u leima i svrbe u uhu sve u isto vrijeme. Nemoj sjediti u kripcu.
Nemoj skakati sa jednog na drugo udei se na to e obratiti
panju. Jedno od toga e biti najjae. Otvori se i najuporniji od
ovih fenomena e sebe nametnuti i zahtijevati tvoju panju.
Obrati na to panju samo toliko dok ne nestane. Zatim se vrati na
disanje. Ako se drugi fenomen nametne, obrati panju na njega i
166
vrati se na disanje. Meutim, ovaj proces se moe produiti unedogled. Nemoj sjediti traei stvari na koje bi mogao obratiti
panju. Dri svoju panju na dahu dok neto ne uskoi i odvue
tvoju panju. Kada osjeti da se to dogaa nemoj se boriti. Neka
tvoja panja prirodno pree preko smetnje, i dri je tu dok se
smetnja ne istopi. Zatim se vrati na dah. Nemoj traiti druge fizike ili mentalne fenomene. Jednostavno se vrati na disanje. Neka
fenomeni tebi dolaze. Naravno da e biti trenutaka kada e
otploviti. ak e se i nakon dugotrajne prakse odjednom probuditi, i shvatiti da si za neko vrijeme skrenuo s puta. Nemoj se
razoarati. Shvati da si skrenuo sa puta za neko vrijeme i vrati se
nazad na dah. Uope nema nikakve potrebe za nekom negativnom reakcijom. Sama injenica da si shvatio da si bio skrenuo sa
puta je dokaz aktivne svjesnosti. To je vjeba iste panje sama
po sebi.
Panja se razvija vjebanjem panje. To je isto kao vjebanje miia. Svaki put kada vjeba ti ih po malo poveava.
ini ih malo jaim. Sama injenica da si osjetio buenje senzacije znai da si poboljao svoju mo panje. To znai da pobjeuje. Vrati se nazad disanju bez aljenja. Meutim, aljenje je
uvjetovani refleks i moe se pojaviti ali to je samo druga mentalna navika. Ako vidi da si frustriran, da se osjea obeshrabrenim
ili da sebe osuuje, jednostavno to promatraj sa istom panjom.
To je samo druga smetnja. Obrati na nju panju i promatraj kako
iezava, zatim se vrati na dah.
Pravila koja smo upravo ponovno ponovili mogu se i
trebala bi se primjenjivati u potpunosti na sva tvoja mentalna
stanja. Pronai e da je ovo potpuno kruto uputstvo. To je najtei posao kojeg e se ikada poduhvatiti. Vidjet e da e neke
dijelove ove tehnike primjeniti na neka odreena iskustva, i isto
tako e totalno biti nevoljan to koristiti za neke druge stvari.
Meditacija je kao mentalna kiselina. Ona jede polako sve na to
je stavi. Mi ljudi smo veoma udna bia. Volimo okus nekih
otrova i tvrdoglavo ih nastavljamo jesti ak i ako nas ubijaju.
Misli za koje prianjamo su otrov. Pronai e da si voljan neke
misli iskopati sa korijenom dok neke druge ljubomorno uva i
posebno voli. To je ljudsko stanje. Vipasana meditacija nije
igra. ista svjesnost je neto vie od ugodne razanode. To je put
prema gore i izvan movare u kojoj smo svi mi uhvaeni, mova-
167
ra naih vlastitih elja i odvratnosti. Vrlo je lako primjeniti svjesnost prema najgrubljim aspektima svoje egzistencije. Jednom
kada si vidio kako strah i depresija nestaju u vruem, intenzivnom svjetlu svjesnosti, ti eli ponoviti proces. To su neugodna
mentalna stanja. Ona povrijeuju. eli se osloboditi tih stvari jer
te smetaju. Daleko je tee primjeniti isti proces na mentalna stanja koja posebno voli, kao patriotizam, ili roditeljska zatita ili
istinita ljubav. Ali to je potrebno. Pozitivno prianjanje te dri u
blatu isto kao i negativna prianjanja. Ti se moe uzdii iznad
blata dovoljno dugo da die malo lake ako prakticira Vipasana
meditaciju sa ustrajnou. Vipasana meditacija je put ka Nibbani.
Iz izvjetaja onih koji su prokrili svoj put do tog visokog cilja,
za to je vrijedan svaki uinjeni napor.
Poglavlje 13
Panja (Sati)
Mindfulness (Pomna Panja - zadubljenje) je engleski
prevod pali rijei Sati. Sati je aktivnost. to je to tono? Nema
preciznog znaenja, ne u rijeima. Rijei su stvorene iz simbolikih nivoa uma i opisuju one stvarnosti sa kojima se bavi simboliko miljenje. Panja je predsimbolina. To nije sputano logikom. Ipak, Panja moe biti doivljena - prilino lako - i moe
biti opisana, onoliko dugo koliko u umu dri da su rijei samo
prsti usmjereni na mjesec. Oni nisu sama stvar. Stvarno iskustvo
lei iznad rijei i iznad simbola. Panja moe biti opisana u potpuno razliitim izrazima nego to e ovdje biti koriteni i svaki
opis e ipak biti ispravan. Panja je fini proces koji ti koristi u
samom ovom trenutku, injenica da ovaj proces lei iznad i iza
rijei to ne ini nestvarnim - upravo suprotno. Panja je stvarnost
koja daje poticaj rijeima - rijei koje slijede su samo bljeda sjena stvarnosti. Tako, je vano shvatiti da sve to ovdje slijedi jeste
analogija. To nee stvoriti savren smisao. To e uvijek ostati
iznad verbalne logike. Ali ti to moe doivjeti. Meditaciona
tehnika zvana Vipasana (uvid) koju je uveo Buda otprilike prije
dvadeset pet stoljea je skup mentalnih aktivnosti posebno usmjerenih na doivljavanje stanja neprekinute Panje.
168
Kada prvi put postane svjestan neega, onda prije toga

postoji trenutna brzo prolazna ista svjesnost upravo prije nego
konceptualizira stvar, prije nego li je identificira. To je stadij
Panje. Uobiajeno je ovaj stadij vrlo kratak. To je trenutni djeli
sekunda isto kao kada usmjeri svoje oi na stvar, upravo kada
usmjeri svoj um na stvar, upravo prije nego li je objektivira, da
je mentalno zahvati i izdvoji od ostatka postojeeg. To se zbiva
upravo prije nego li pone o tome razmiljati - prije nego li tvoj
um kae: O, to je pas. Taj prolazni, blagousmjereni trenutak
iste svjesnosti je Panja. U tom kratkom bljesku uma - ti upravo
doivljava stvar kao ne-stvar. Ti doivljava blagi prolazni trenutak iste svjesnosti koji je povezan sa ostatkom stvarnosti, koji
nije odvojen od nje. Panja je isto kao kada vidi sa svojim perifernim zapaanjem to je suprotnost vrstoj usmjerenosti normalng ili centralnog zapaanja. Ipak, ovaj trenutak blage, neusmjerene svjesnosti sadri vrlo duboku vrstu spoznaje koja se gubi
im usmjeri svoj um i objektivira objekt u stvar. U procesu
obine percepcije, korak Panje je tako prolazan da je nezamjetljiv. Mi smo razvili naviku da rasipamo panju na sve ostale
korake, usmjerujui se na percepciju, prepoznavanju percepcije,
oznaavanje toga, i najvie od svega, ukljuujemo se u dugi niz
simbolikih misli o tome. Taj originalni trenutak Panje je brzo
proao. To je svrha gore navedene Vipasana (ili uvida) meditacije da nas uvjeba da produimo trenutak svjesnosti. Kada se ova
Panja produi koritenjem ispravne tehnike, onda pronalazi da
je to iskustvo duboko, i da mijenja tvoj cijeli pogled na univerzum. Ovo stanje percepcije se treba nauiti, meutim, to zahtijeva redovito prakticiranje. Jednom kada naui tehniku, pronai
e da Panja ima mnoge interesantne aspekte. Panja je ogledalo-misao. Ona odraava samo ono to se trenutno zbiva i na tono odreeni nain kako se zbiva. Nema pristranosti.
Panja je neprocjenjujue promatranje. To je sposobnost
uma da promatra bez kriticizma. Sa ovom sposobnou, stvari se
vide bez osuivanja ili procjenjivanja. Ni sa ime se nije iznenaeno. Jednostavno se uravnoteeno zanima za stvari tono onakve kakve one i jesu u svom prirodnom stanju. Ne odluuje se i ne
osuuje. Jednostavno se promatra. Psiholoki je za nas nemogue
da objektivno posmatramo to se zbiva u nama ako u isto vrijeme
ne prihvaamo zbivanja naih raznih stanja uma. Ovo je posebno
169
istinito kod neugodnih stanja uma. Da bi posmatrali svoj strah,

moramo prihvatiti injenicu da se bojimo. Ne moemo prouavati svoju depresiju bez da je u potpunosti prihvatimo. Isto je istinito za iritaciju i uznemirenost, frustraciju i sva ostala neugodna
emocionalna stanja. Ne moe neto ispitivati u potpunosti ako si
zauzet odslikavanjem tog postojanja. Kakvo god iskustvo mi
mogli imati, Panja to prihvaa. To je jednostavno drugi dogaaj
ivota, jednostavno druga stvar koje treba biti svjestan. Ne
ponos, ne stid, nita personalno - ono to je tu, to je tu. Panja je
nepristrano promatranje. To ne zauzima nikakve strane. Ne
pokuava da zaobie loa mentalna stanja. Ne postoji prianjanje
za ugodno, ni bjeanje od neugodnog. Panja vidi sva iskustva
jednako, sve misli kao jednake, sve osjeaje kao jednake. Nita
nije potisnuto. Nita nije suzbijeno. Panja nema naklonosti.
Panja je nekonceptualna svjesnost. Druga rije za engleski izraz
Sati je ista panja. To nije razmiljanje. To nije ukljueno u
miljenje ili pojmove. To se ne zadrava na idejama ili miljenjima ili sjeanjima. To jednostavno promatra. Panja registrira
iskustva, ali ih ne usporeuje. Ne oznaava ih niti kategorizira.
Jednostavno sve posmatra kao da se to dogaa po prvi puta. To
nije analiza koja se temelji na odslikavanju i memoriji. To je
prije, direktno i trenutno doivljavanje onoga to god se dogaalo
bez posreditva misli. U perceptivnom procesu to dolazi prije
misli.
Panja je svjesnost u sadanjem vremenu. To se zbiva
ovdje i sada. To je promatranje onoga to se zbiva upravo u sadanjem trenutku. Uvijek ostaje u sadanjosti, neprekidno se uzdiui na krijesti nadolazeeg vala prolazeeg vremena. Ako se ti
sjea svoga uitelja iz drugog razreda, to je memorija. Kada
postane svjestan da se sjea svoga uitelja iz drugog razreda, to
je panja. Ako onda konceptualizira proces i kae sebi: Oh, ja
se sjeam to je onda razmiljanje. Panja je ne-egoistina budnost. To se zbiva bez odnosa prema sebi. Sa panjom se vide svi
fenomeni bez oslanjanja na koncepte kao to su to: mene,
moj ili moje. Na primjer, pretpostavimo da postoji bol u
tvojoj lijevoj nozi. Obina svjesnost bi rekla: Ja imam bol.
Koritenjem Panje, netko bi jednostavno primjetio senzaciju kao
senzaciju. Jednostavno se ne bi dodavao taj ekstra koncept ja.
Panja zaustavlja dodavanje bilo ega percepciji, ili oduzimanja
170
bilo ega od nje. Nita se ne pojaava. Nita se ne naglaava.

Jednostavno se posmatra tono ono to je tu - bez iskrivljivanja.
Panja je besciljna svjesnost. U panji se ne napree za rezultate.
Ne pokuava se nita postii. Kada je netko paljiv, tada doivljava stvarnost u sadanjem trenutku u bilo kojem obliku to bilo.
Nema nita to se treba dosei. Postoji samo posmatranje.
Panja je svjesnost o promjenama, to je posmatranje toka
iskustva. To je promatranje stvari dok se one mijenjaju, to je
vienje raanja, rasta, i dozrijevanja svih fenomena. To je promatranje, propadanje i nestajanje fenomena. Panja je promatranje stvari od trenutka do trenutka, neprekidno. To je promatranje
svih fenomena - fizikih, mentalnih ili emocionalnih - to god se
trenutno zbiva u umu. Jednostavno se sjedi i promatra prikazivanje. Panja je promatranje osnovne prirode svakog prolaznog
fenomena. To je vienje kako nas stvari navode da osjeamo i
kako mi na njih reagiramo. To je promatranje kako one djeluju
na druge. U Panji, smo nepristrani promatrai iji je jedini
posao da slijedi neprekidno prolazee prizore unutranjeg univerzuma. Molim vas da primjetite posljednju toku. Meditator
koji razvija Panju se ne zanima za vanjski univerzum. On je tu,
ali u meditaciji, polje prouavanja je vlastito iskustvo, misli,
osjeaji i zapaanja. U meditaciji, svatko je svoja vlastita
laboratorija. Unutranji univerzum ima ogromanu koliinu
informacija koje sadre odraz vanjskog svijeta i mnogo vie.
Istraivanje tog materijala vodi do potpune slobode. Panja je
uesniko promatranje. Meditator je i uesnik i posmatra u isto
vrijeme. Ako netko promatra svoje emocije ili fizike senzacije,
onda ih istovremeno osjea u samom tom trenutku. Panja nije
intelektualna svjesnost. To je upravo ovdje. Panja je predmet,
ali to nije hladno ili neosjeanje. To je budno stanje ivota,
paljivo uestvovanje u tekuem procesu ivljenja. Panja je
ekstremno teak pojam da se objasni rijeima - ne zato jer je to
komplicirano, nego zbog toga to je to jednostavno i otvoreno.
Isti problem se pojavljuje u svakom polju ljudskog iskustva.
Najosnovniji pojam je uvijek najtee objasniti. Pogledaj u rjenik
i vidjet e takvih primjera. Duge rijei openito imaju kratka
objanjenja, ali kratke osnovne rijei kao (op. prev. engleske
rijei) the i is objanjenja mogu biti duga i cijelu stranicu. U
fizici, za opisati najtee funkcije su one najosnovnije - koje se
171
bave sa najosnovnijim stvarnostima kvantne fizike. Panja je

pred-simbolina funkcija. Ti se moe igrati sa sa rijeima,
simbolima cijeli dan i nikad ih nee u potpunosti objasniti. Mi
nikada ne moemo u potpunosti objasniti to to jeste, meutim
moemo rei to oni ine.
Tri temeljne aktivnosti

Postoje tri temeljne aktivnosti Panje. Moemo koristiti
te aktivnosti kao funkcionalne definicije izraza:
(1) Panja nas podsjea na ono to radimo;
(2) vidi stvari onakvim kakve one doista i jesu;
(3) vidi duboku prirodu svih fenomena
Ispitajmo u detalje ove tri definicije. Panja nas podsjea
na ono to radimo. U meditaciji obraa panju na jednu stvar.
Kada tvoj um odluta od usredotoenja na tu stvar, onda je to
Panja koja nas podsjea da um luta i to se treba initi. To je
Panja koja vraa tvoj um na objekt meditacije. Sve ovo se zbiva
trenutno i bez unutarnjeg dijaloga. Panja nije razmiljanje.
Ponavljanje prakticiranja u meditaciji uspostavlja ovu funkciju
kao mentalnu naviku koja se onda prenosi dalje u tvom ivotu.
Ozbiljan meditator obraa istu panju na dogaaje cijelo vrijeme, iz dana u dan, bez obzira da li sjedi u meditaciji ili ne. Ovo je
veoma uzvieni ideal kojemu tee oni koji meditiraju i na njemu
mogu raditi godinama ili desetljeima. Naa navika da se zapetljavamo u misli je dugogodinja, i ta navika e se nastavljati na
najuporniji nain. Jedini nain da se iz toga oslobodi jeste podjednaka upornost u kultiviranju neprekidne Panje. Kada je Panja
prisutna, onda e primjetiti kada se zapetlja u svojim misaonim
emama. To je samo zamjeivanje koje ti doputa da se ispetlja
iz misaonog procesa i toga se oslobodi. Panja onda vraa tvoju
panju na ispravno usredotoenje. Ako u tom trenutku meditira,
onda e tvoj fokus biti formalni objekt meditacije. Ako nisi u
formalnoj meditaciji, to e biti ista primjena same panje, jednostavno isto zamjeivanje to god dolazi bez da se u to zaplete:
Ah, ovo dolazi. . . zatim ovo, i sad ovo. . . pa opet ovo.
Panja je istovremeno i sama ista panja i funkcija koja
nas podsjea da obratimo istu panju ako smo to prestali raditi.
172
ista panja je zamjeivanje. To se samo uspostavlja jednostavno zamjeivanjem da to nije bilo prisutno. Kada primjeti da nisi
zamjeivao, onda po definiciji ti zamjeuje i ponovno uspostavlja istu panju. Panja stvara svoje vlastite odreene osjeaje u
svjesnosti. To ima okus - lagani, isti, energetski okus. Svjesna
misao je po usporedbi teka, nezgrapna i neprijatna. Ali, ovdje
ponovno, ovo su samo rijei. Tvoja vlastita praksa e pokazati
razliku. Onda e vjerovatno stvoriti svoje vlastite rijei, a rijei
koritene ovdje e postati suvine. Sjeti se da je praksa vana
stvar. Panja vidi stvari onakvim kakve doista i jesu. Nita ne
dodaje niti oduzima zapaanju, nita ne iskrivljuje. To je ista
panja koja promatra to god se pojavi. Svjesna misao lijepi
stvari preko naeg iskustva, optereuje nas sa pojmovima i
idejama, uranja nas u vitlajui vrtlog planova i briga, strahova i
fantazija. Kada si paljiv, ti ne igra tu igru. Jednostavno
primjeuje tono ono to se pojavljuje u umu, a potom
primjeuje sljedeu stvar. Ah, ovo. . . pa ovo. . . i sada ovo.
To je stvarno jednostavno.
Panja vidi istinsku prirodu svih fenomena. Panja i
samo Panja moe zapaziti tri glavne karakteristike koje nauava
budizam i koje su najdublje istine postojanja. Na Pali (jeziku) to
troje se naziva Anicca (nepostojanost), Dukkha (neugoda, bol), i
Anatta (nesopstvenost - odsutnost trajnog, nepromjenjivog entiteta kojeg nazivamo Dua ili ja). Ove istine nisu prisutne u budistikom uenju kao dogme koje zahtijevaju slijepo vjerovanje.
Budisti osjeaju da su ove istine univerzalne i samo po sebi, to je
vidljivo svakome tko se pobrine da istrauje na ispravan nain.
Panja je metod istraivanja. Samo Panja ima mo da otkrije
najdublje nivoe stvarnosti dostupne ljudskom posmatranju. Na
ovom nivou inspekcije, se vidi sljedee:
(a) sve uvjetovane stvari su uroeno prolazne; (b) svaka
svjetovna stvar je, na kraju nezadovoljavajua; i (c) stvarno ne
postoje entiteti koji su nepromjenjivi ili stalni, samo procesi.
Panja radi kao elektronski mikroskop. To jest, radi na
tako finom nivou da se ustvari mogu direktno vidjeti one stvarnosti koje su najbolje teoretske konstrukcije svjesnog misaonog
procesa. Panja ustvari vidi prolazan karakter svake percepcije.
Ona primjeuje prolaznost i prolaznu prirodu svega to perceptira. Isto tako vidi uroeno nezadovoljstvo prirode svih uvjetova-
173
nih stvari. Vidi da nema smisla zahvatati u bilo koji od tih prolaznih prizora. Mir i srea ne mogu biti pronaeni na taj nain. I
napokon, Panja vidi uroeno nepostojanje fenomena u svim
stvarima. To uvia nain na koji smo svi svojevoljno odabrali
neke oblike percepcije, odvojili ih od ostalog toka percepcije i
potom ih konceptualizirali kao odvojene, trajne entitete. Panja
ustvari zamjeuje te stvari. O njima ne razmilja, ve ih uvia
direktno.
Kada se u potpunosti razvije, Panja (zadubljenost) uvia
tri atributa egzistencije direktno, trenutno, bez posrednog medija
svjesne misli. U stvari, ak i sami atributi koje smo upravo koristili su svojevoljno odreeni. Oni su isti rezultat nae borbe da
zahvatimo ovaj fundamentalni jednostavan proces nazvan Panja
i izrazimo to pomou nezgrapnih i neodgovarajuih simbola
svjesnog nivoa. Panja je proces, ali se ne zbiva kroz korake. To
je cjelovit proces koji se zbiva kao jedna cjelina: ti primjeuje
svoj vlastiti nedostatak Panje; i to primjeivanje je posljedica
Panje; i Panja je ista panja; i ista panja je primjeivanje
stvari tono onakvim kakve i jesu bez iskrivljivanja; a kakve one
jesu Anicca, Dukkha i Anatta (prolazne, bolne i nesopstvenebezline). Sve se to zbiva u prostoru od nekoliko umnih trenutaka. Ovo, meutim, ne znai da e ti trenutno dosei osloboenje
(slobodu od svih ljudskih slabosti) kao rezultat tvog prvog trenutka Panje (Zadubljenosti). Uenje integracije ovog materijala u
tvoj svjesni ivot je drugi proces. Uei da produi ovo stanje
Panje je daljnji proces. To su procesi ispunjeni uitkom, meutim, i oni su vrijedni ulaganja napora.
Panja (Sati) i Uvid (Vipassana) Meditacija
Panja (zadubljenje) je sredite Vipasana Meditacije i
klju cijelog procesa. To je i cilj i sredstvo ove meditacije i njene
svrhe. Ti postie Zadubljenje bivajui sve vie zadubljen. Jedan
drugi naziv na Pali jeziku se prevodi na engleski za Mindfulness
(Panja) jeste naziv Appamada, to znai odsutnost nemara ili
odsutnost ludila. Onaj tko neprekidno promatra to se zbiva u
umu dostie krajnje stanje zdrave duevnosti. Pali izraz Sati isto
ima znaenje sjeanja. To nije memorija u smislu ideja i slika iz
prolosti, ve radije jasno, direktno, bez rijei spoznaja onoga to
174
jeste i onoga to nije, onoga to je ispravno i onoga to nije

ispravno, onoga to radimo i kako bi to trebali raditi.
Zadubljenost podsjea meditanta da primjeni svoju panju na
ispravan objekt i da upotrijebi tono potrebnu energiju za taj
potreban posao. Kada se ta energija ispravno primjeni, meditant
prebiva neprekidno u stanju smirenosti i budnosti. Onoliko dugo
koliko je to stanje odravano, ona umna stanja nazvana
prepreke ili psihiki razdraivai se ne mogu pojaviti - nema
pohlepe, nema mrnje, nema poude ili lijenosti. Ali mi smo svi
ljudi i grijeimo. Veina od nas je veoma ljudska i neprekidno
ponovno grijeimo. Usprkos iskrenom naporu, meditant doputa
da njegova Panja tu i tamo popusti i nae se zakoen u nekom
za aliti, ali normalnom ljudskom neuspjehu. To je Panja koja
primjeuje promjenu. I to je Panja koja ga podsjea da energiju
ispravno primjeni da se izvue iz tog stanja. Ovakvi propusti se
ponovno i ponovno pojavljuju, ali njihova uestalost se smanjuje
sa prakticiranjem. Jednom kada je Panja odgurnula te mentalne
neistoe na stranu, onda se mogu zbiti sveobuhvatnija stanja
uma. Mrnja stvara put ka ljubaznosti, pouda je zamjenjena sa
neprianjanjem. To je Panja koja zamjeuje ove promjene, i isto
tako podsjea Vipasana meditanta da odrava tu ekstra mentalnu
otrinu potrebnu za odravanje tih vie poeljnih stanja uma.
Panja omoguuje rast mudrosti i samilosti. Bez Panje ona se ne
moe razviti do potpune zrelosti.
Duboko zakopan u umu, lei mentalni mehanizam koji
prihvaa ono to um perceptira kao lijepa i ugodna iskustva i
odbacuje ona iskustva koja je perceptirao kao runa i bolna. Ovaj
mehanizam daje poticaj onim stanjima uma koja mi uvjebavamo
da izbjegnemo - stvari kao to su to pohlepa, pouda, mrnja,
odbojnost i ljubomora. Mi odabiremo da izbjegavamo ove prepreke, ne zato to su one zle u normalnom smislu rijei, nego zato
jer su one prisilne; zato jer one ovladavaju umom i u potpunosti
zahvaaju panju; zato jer se one neprekidno vrte i vrte u malim
krugovima misli; i zato jer nas one (odvajaju od) zatvaraju prema
ivoj stvarnosti. Ove prepreke se ne mogu pojaviti kada je prisutna Panja. Zadubljenost je panja prema sadanjoj stvarnosti, i
zbog toga direktno suprotna nepouzdanom stanju uma koji karakteriziraju zapreke. Kao meditanti, to je samo onda kada dopustimo naoj Zadubljenosti da isklizne da duboki mehanizmi naeg
175
uma prevladaju - zahvaanjem, prianjanjem i odbacivanjem.

Onda se pojavljuje otpor i zamrauje nau svjesnost. Mi ne primjeujemo da se zbiva promjena - mi smo tako zauzeti sa milju o
osveti, ili pohlepi ili bilo ime. Dok e neuvjebana osoba nastaviti (prebivati) u ovom stanju dugotrajno, uvjebani meditant e
uskoro uvidjeti to se dogaa.
To je Zadubljenost koja primjeuje promjenu. To je Panja koja se sjea primljenog uvjebavanja i usmjerava panju
tako da zbrka nestaje. I to je Panja koja pokuava da sebe beskonano odrava tako da se ponovno ne moe pojaviti otpor.
Tako je Panja odreeni protuotrov za prepreke. To je istovremeno i lijek i preventivna mjera. Potpuno razvijena Panja je
stanje potpunog neprianjanja i potpuna odsutnost prianjanja za
bilo ime u svijetu. Ako moemo odravati ovo stanje, onda nisu
potrebni drugi naini ili sredstva da nas dre osloboenim od
prepreka, da bi dosegli osloboenje od naih ljudskih slabosti.
Zadubljenost je ne-povrinska panja. Ona vidi stvari duboko,
ispod nivoa pojmova i uvjerenja. Ova vrsta dubokog posmatranja
vodi do potpune sigurnosti, i potpune odsutnosti zbrke. To sebe
ispoljava preteno kao neprekidnu i netrepereu panju koja se
nikada ne mijenja i ne nestaje. Ova ista i istraivaka svjesnost
ne samo da zadrava mentalne prepreke na razdaljini, ona otkriva
sami njihov mehanizam i unitava ga. Panja neutralizira neistoe u umu. Rezultat je um koji ostaje neumrljan i nepovrediv,
potpuno nezahvaen ivotnim usponima i padovima.
Poglavlje 14
Panja protiv Koncentracije

Vipasana meditacija je neka vrsta akta mentalnog uravnoteavanja. Ti e kultivirati dvije odvojene kvalitete uma panju i koncentraciju. Idealno ovo dvoje djeluje zajedno kao
tim. Oni takorei djeluju kao par. Dakle vrlo je vano da ih kultiviramo oboje i na uravnoteen nain. Ako se jedno od toga jaa
na tetu drugog, onda je ravnotea uma izgubljena i nemogue je
meditirati. Koncentracija i panja su izrazito razliite funkcije.
Svaka odigrava svoju ulogu u meditaciji, i odnos izmeu njih je
176
odreen i istanan. Koncentracija se esto naziva um jedne toke.

Ona se sastoji u prisiljavanju uma da se zadri na odreenoj toki. Molim da primjetite rije PRISILJAVATI. Koncentracija je
uvelike prisilna vrsta djelovanja. Ona se moe razviti silom, istom neprekidnom moi volje. Jednom razvijena, ona zadrava
neto od tog okusa prisile. Panja, u drugu ruku, je istanana
funkcija koja vodi do profinjene senzitivnosti. Ovo dvoje su partneri u poslu meditacije. Panja je senzitivni dio. Ona primjeuje
stvari. Koncentracija osigurava mo. Ona odrava panju vezanom za jednu stvar. Idealno, panja je u ovom odnosu. Panja
zahvaa objekte panje, i primjeuje kada je panja negdje odlutala. Koncentracija obavlja stvaran rad odravanja stabilne panje
na izabran objekt. Ako je bilo koji od ova dva partnera slab, tvoja
meditacija se gubi.
Koncentracija moe biti definirana kao organ uma koji se
usredotouje u potpunosti na objekt bez prekida. Mora se naglasiti da istinska koncentracija jeste potpuna usmjerenost uma na
jednu toku. To jest, to stanje je osloboeno od pohlepe, mrnje i
iluzije. Nepotpuna usmjerenost na jednu toku je isto tako mogua, ali to nee voditi do osloboenja. Ti moe biti veoma usmjeren na jednu toku u stanju poude. Ali to te ne vodi nigdje. Neprekidna usredotoenost na neto to mrzi ti uope ne pomae.
Ustvari, takva nepotpuna koncentracija je prilino kratkotrajna
ak i kada je dosegnuta - posebno kada je koritena da se drugi
povrijede. Istinska koncentracija je sama po sebi osloboena od
takvih zagaivaa. To je stanje u kojem je um sabran i tako stie
mo i intenzitet. Moemo koristiti analogiju poveala. Paralelno
padanje sunevih zraka na komad papira nee uiniti nita vie
osim to e zagrijati povrinu. Ali ista koliina svijetla, kada se
fokusira kroz povealo, pada na jednu toku i papir plane u plamenu. Koncentracija je povealo. Ona stvara intenzitet potreban
da se vidi u dublje dubine uma. Panja odabire objekt na koji e
se povealo usmjeriti i promatra kroz povealo da vidi to je
tamo. Koncentracija se treba smatrati alatom. Kao bilo koji alat,
ona se moe koristiti za dobro ili zlo. Otar no se moe koristiti
da se stvore prekrasne rezbarije ili da se nekoga povrijedi. To je
sve do onoga tko koristi no. Slina je i koncentracija. Ispravno
koritena, ona ti moe pomagati na putu prema osloboenju. Ali
ona se isto tako moe koristiti u slubi ega. Ona moe djelovati u
177
okviru postignua i nadmetanja. Ti moe koristiti koncentraciju

da vlada drugima. Moe je koristiti da bude sebian. Stvaran
problem je da ti sama koncentracija nee pruiti perspektivu o
sebi. Ona nee osvjetliti osnovne probleme sebinosti i prirodu
patnje. Ona moe biti koritena da se kopa duboko po psiholokim stanjima. Ali ak i onda, snage egoizma nee biti shvaene.
Samo panja to moe uiniti. Ako panja nije tu da gleda u povealo i vidi to je bilo otkriveno, onda je sve to za nita. Samo
panja razumije. Samo panja donosi mudrost. Koncentracija
ima i druga ogranienja.
Stvarno duboka koncentracija se moe dogoditi samo
pod odreenim uvjetima. Budisti se mnogo mue da bi izgradili
meditacione sale i manastire. Njihova glavna svrha je da stvore
fiziku okolinu osloboenu od uznemiravanja u kojima e uiti
ovu vjetinu. Nema buke, nema prekidanja. Meutim, isto tako je
vano stvaranje okoline osloboene od emocionalnog uznemiravanja. Razvitak koncentracije e biti blokiran prisustvom odreenih mentalnih stanja koje mi nazivamo pet prepreka. To su
pohlepa za senzualnim zadovoljstvom, mrnjom, mentalna letargija, rastreenost i mentalna neodlunost. Ova mentalna stanja
smo detaljnije prouili u poglavlju 12. Samostan je kontrolirana
okolina gdje je ova vrsta emocionalne buke odravana na minimumu. lanovima suprotnog spola nije doputeno da zajedno
ive. Dakle, postoje manje anse za poudu. Nije doputeno posjedovanje imovine. Dakle, nema svaanja oko vlasnitva i postoji
manje anse za pohlepu i svojatanje. Druga zapreka za koncentraciju isto treba biti navedena. U stvarno dubokoj koncentraciji,
ti postaje tako apsorbiran u objektu koncentracije da zaboravlja
sve o sitnicama. Na primjer, kao to je to tvoje tijelo, tvoj identitet i sve oko sebe. Ovdje je opet samostan korisna pogodnost.
Lijepo je znati da postoji netko tko se brine za tebe preuzimanjem svih svjetovnih stvari u vezi hrane i fizike sigurnosti. Bez
takve sigurnosti se netko rijetko odluuje na duboku koncentraciju. Panja, u drugu ruku, je osloboena od svih ovih manjkavosti.
Panja ne ovisi o bilo kojoj takvoj odreenoj okolnosti, fizikoj
ili nekoj drugoj. To je isti faktor zamjeivanja. Tako je ona slobodna da zamjeuje to god se pojavljuje - pouda, mrnja ili
buka. Panja nije ograniena bilo kojim stanjem. Ona postoji do
neke mjere u svakom trenutku, u svakoj okolnosti koja se pojavi.
178
Isto tako, panja nema odreeni objekt na koji se usredotoava.

Ona promatra promjene. Tako ima neogranien broj objekata
panje. Ona jednostavno promatra ono to prolazi kroz um i to ne
kategorizira. Uznemiravanja i prekidanja su opaana sa istom
koliinom panje kao formalnim objektima meditacije. U stanju
iste panje tvoja panja protie zajedno sa svim promjenama
koje se zbivaju u umu. Promjena, promjena, promjena. Sada
ovo, sada ovo, i sada ovo.
Ti ne moe razviti panju pomou prisile. Aktivna mo
volje ti nee uiniti nita dobroga. injenica je da e ustvari ometati napredak. Panja ne moe biti kultivirana borbom. Ona se
razvija shvaanjem, preputanjem, jednostavnim pristajanjem u
trenutku i doputajui sebi ugodnost sa bilo ime to doivljava.
Ovo ne znai da se panja dogaa sama po sebi. Daleko od toga.
Za to je potrebna energija. Ali ovaj napor je razliit od sile. Panja je kultivirana sa njenim naporom, sa nenapornim naporom.
Meditant njeguje panju neprekidnim podsjeanjem sebe na blagi
nain da odrava svjesnost bilo ega to se dogaa upravo sada.
Upornost i smirenost jesu tajne. Panja se njeguje neprekidnim
vraanjem nazad u stanje svjesnosti, njeno, njeno, njeno. Panja ne moe biti koritena na nikakav sebian nain. To je neegoistina svjesnost. U stanju iste panje ne postoji ja. Tako
nema sebe koje moe biti sebino. Nasuprot, to je panja koja ti
daje stvarnu perspektivu o samom sebi. Ona ti doputa da poduzme presudan mentalni korak nazad od tvojih elja i odbojnosti,
tako da onda moe pogledati i kazati, Aha, tako je to kako
stvarno izgledam. U stanju panje ti sebe vidi tono onakvim
kakav doista i jesi. Vidi svoje vlastito sebino ponaanje. Vidi
svoju patnju. I ti vidi kako stvara patnju. Vidi kako povrijeuje druge. Ti probija kroz naslagu lai koje sebi normalno govori i vidi to je tu stvarno. Panja vodi ka mudrosti. Panja ne
pokuava dosei nita. Ona samo promatra. Dakle, elja i odbojnost nisu ukljuene. Nadmetanje i borba za postizanje neega
nemaju mjesta u tom procesu. Panja ne tei niemu. Ona samo
vidi to god je ve tu. Panja je ira i via funkcija od koncentracije. To je sveobuhvatna funkcija. Koncentracija je ekskluzivna.
Ona se bavi jednom stvari, a sve ostalo zanemaruje. Panja je
sveukljuiva. Ona stoji u pozadini od fokusa panje i promatra sa
irim fokusom, spremna da brzo primjeti promjenu koja se zbiva.
179
Ako usmjeri um na kamen, koncentracija e vidjeti samo

kamen. Panja stoji u pozadini procesa, svjesna koncentracije
koja se usredotoava na kamen, svjesna intenziteta tog usredotoavanja i trenutno svjesna promjene panje kada se koncentracija
poremeti. To je panja koja zamjeuje rastreenost koja se
pojavila, i to je panja koja preusmjerava panju na kamen.
Daleko je tee njegovati panju nego koncentraciju jer je to
funkcija koja dublje zahvaa.
Koncentracija je samo usredsreivanje uma, radije kao
laserska zraka. Ona ima mo da pali na svom putu u um i
osvijetli to je u njemu. Ali ona ne razumije ono to tamo vidi.
Panja moe prouiti mehanizme sebinosti i razumjeti ono to
vidi. Panja moe probiti misteriju patnje i mehanizam neugode.
Panja te moe uiniti slobodnim. Meutim, postoji druga
situacija bez izlaza. Panja ne reagira na ono to vidi. Ona
jednostavno vidi i shvaa. Panja je sutina strpljenja. Dakle, sve
to god vidi jednostavno mora biti prihvaeno, obznanjeno i
nepristrano promatrano. Ovo nije jednostavno, ali je u potpunosti
potrebno. Mi smo neznalice. Sebini smo, pohlepni i oholi.
Poudni smo i laemo. Ovo su injenice. Panja znai vidjeti ove
injenice i sa sobom biti strpljiv, prihvaajui sebe onakvim
kakvi jesmo. To ide protiv naravi. Ne elimo sebe onakvima
kakvi jesmo. Mi to elimo poricati. Ili promjeniti ili opravdavati
to. Ali prihvaanje je sutina panje. Ako elimo razvijati panju
onda moramo prihvatiti ono to panja otkriva. To moe biti
dosada, razdraljivost ili strah. To moe biti slabost,
nedostatnost, ili mane. to god to jeste, takvi smo. To je ono to
je stvarnost.
Panja jednostavno prihvaa ono to je tu. Ako se eli
razvijati u panji, strpljivo prihvaanje je jedini smjer. Panja se
razvija samo na jedan nain: neprekidnim prakticiranjem panje,
jednostavno pokuavajui biti paljiv, a to znai biti strpljiv.
Proces se ne moe postii silom i ne moe se pourivati. To ide
svojom vlastitom brzinom. Koncentracija i panja idu ruku uz
ruku u poslu meditacije. Panja usmjerava mo koncentracije.
Panja je direktor operacije. Koncentracija prua mo kojom
panja moe prodrijeti u najdublje nivoe uma. Njihova suradnja
dovodi do uvida i shvaanja. Oboje moraju biti kultivirani uravnoteeno. Samo malo vie naglaska je dato panji jer je panja
180
centar meditacije. Najdublji nivoi koncentracije nisu potrebni za

posao osloboenja. Ipak, ravnotea je veoma vana. Previe svjesnosti bez smirenosti da je uravnotei e dovesti do podivljalog,
previe osjetljivog stanja slinog kao kod zloupotrebe LSD (droge). Previe koncentracije bez uravnoteavanja svjesnosti e
dovesti do sindroma Kamenog Bude. Meditant postaje tako
spokojan da sjedi kao stijena. Oba ova stanja trebaju biti izbjegnuta.
Poetni stupnjevi mentalne njege su posebno delikatni.
Previe naglaska na panju na ovoj toki e ustvari unazaditi
razvitak koncentracije. Kada pone sa meditacijom, jedna od
prvih stvari koju e uoiti e biti kako je tvoj um nevjerovatno
aktivan. Theravada tradicija ovaj fenomen naziva majmunski
um. Tibetanska tradicija to povezuje sa vodopadom misli. Ako
ti na ovoj toki naglaava funkciju svijesti onda e biti tako
mnogo toga ega e trebati biti svjestan da e koncentracija biti
nemogua. Ovo se svakome dogaa. Za to postoji jednostavno
rjeenje. U poetku uloi vie napora u usmjeravanje na jednu
toku. Jednostavno prizivaj panju od lutanja ponovno i ponovno. Budi uporan. Potpune instrukcije kako ovo uiniti su objanjene u poglavljima 7 i 8. Nakon nekoliko mjeseci razvit e mo
koncentracije. Zatim moe poeti pumpati energiju u panju.
Meutim, nemoj ii predaleko sa koncentracijom jer e pronai
da zapada u mrtvilo. Panja je ipak jo vanija od oba dijela.
Ona se treba razviti kada to moe uiniti. Panja prua potrebno
temelje za daljnji razvitak dublje koncentracije. Veina pogreaka u ovom polju ravnotee e se s vremenom ispraviti. Ispravna
koncentracija se prirodno razvija uz nastajanje snane panje. to
god vie razvije faktor zamjeivanja, bre e primjetiti nesabranost, i bre e se iz nje izvui i vratiti formalnom objektu panje. Prirodan rezultat toga je poveanje koncentracije. Kako se
razvija koncentracija, ona pomae razvitku panje. to god ima
veu mo koncentracije, to su manje anse da se predaje dugom
toku analize u vezi nesabranosti. Jednostavno primjeuje nesabranost i vraa svoju panju tamo gdje bi ona trebala biti. Tako ta
dva faktora tee da se uravnotee i prirodno podravaju razvitak
jedno drugog. Na ovoj toki ima jedno pravilo koje treba slijediti da na poetku uloi napor na koncentraciju dok se fenomen
majmunskog uma malo ne smiri. Nakon toga naglasi panju. Ako
181
vidi da postaje izbezumljen naglasak stavi na koncentraciju.

Ako upadne u mrtvilo naglasak stavi na panju. Openito, panja se naglaava.
Panja vodi tvoj razvitak u meditaciji jer panja ima sposobnost da bude svjesna same sebe. To je panja koja ti daje perspektivu na tvoju praksu. Panja e ti pokazati kako radi. Ali ne
brini se previe za to. To nije trka. Ti se ne takmii sa bilo kim i
nema rasporeda. Jedna od najteih stvari za nauiti jeste da panja ne ovisi o bilo kojem emocionalnom ili mentalnom stanju. Mi
imamo neke predstave o meditaciji. Meditacija je neto to se
obavlja u tihim peinama od smirenih ljudi koji se kreu usporeno. To su stanja za uvjebavanje. Ona su uspostavljena da se
njeguje koncentracija i da se naui vjetina panje. Jednom kada
si nauio tu vjetinu, tada moe odbaciti ta ogranienja za uvjebavanje, i to bi trebao uiniti. Ti se ne treba kretati puevom
brzinom da bi bio paljiv. Moe biti paljiv dok intenzivno rjeava zamrene probleme. ak ne treba biti ni smiren. Moe
biti paljiv (zadubljen) u sreditu nogometne guve. Ti ak
moe biti paljiv usred srdbe. Mentalne i fizike aktivnosti nisu
prepreka za panju. Ako vidi da je tvoj um ekstremno aktivan,
onda jednostavno promatraj prirodu i stupanj te aktivnosti. To je
jednostavno prolazea unutranja predstava.
182
RENIK PALI TERMINA

Abhidhamma - budistika psihologija, prisutna je i
fenomenologija koja tumai i razrauje strukturu oba odnosa
subjekt-objekt, i to kako funkcioniranje stvarnosti tako i psihikih pojava. Tri od sedam knjiga abhidhamma su psiholoke
prirode.
Ajato - unutranji, sopstveni subjektivni. Odnosi se na
subjektivni doivljaj osjeaja kao i na subjektivni doivljaj
smirenja i zadovoljstva u stanjima meditacije.
Anatta - nesopstvenost, bezlinost, besvojstvenost, nepostojanje due. Osnovna zamisao budistikog uenja kojim se
odbija mogunost postojanja bilo koje sopstvenosti, sutine, biti i
individualnog principa. Meutim, u skladu sa budistikom psihologijom ipak se ne porie empirijski doivljaj sopstvenosti
(atta dua, individualnost).
Anicca - nepostojan, prolazan, privremen, netrajan, nepouzdan.
Arupa-jhanam - bezoblino zadubljivanje na podruje
netjelesnoga. Karakterie se sabranou i ravnodunou duha.
Podruja arupa-jhana su sljedea: 1. podruje beskonanog prostora, 2. podruje beskonane svjesti, 3. podruje niega, 4.
podruje ni-opaanja-ni-neopaanja. Ovim se procesom postepeno reduciraju karakteristike uma, dok se opseg panje iri a
sadraj svjesti postepeno suava.
Asavi - zatrovanost, ono to ovjeka vue kroz neznanje;
to su predrasude i uobraenja u ova etiri podruja: 1. ljubav, 2.
egzistencija, 3. pekulacija, zabluda, otuda imamo zatrovanost
ljubavlju, egzistencijom, dogmom i zabludom.
Aviji - zabluda, neznanje; neznanje se prevazilazi skokovitim uvidom.
Bhavana - zadubljivanje, usredsreivanje na odreeni
predmet, koncentracija, razvijanje duha, meditacija. Postoje dvije
vrste bhavana: 1. razvijanje mira i sabranosti, 2. razvijanje uvida
i saznanja.
Dukkham -neprijatnost, bol, patnja.
183
Jhanam - zadubljivanje, kontemplacija. Jedno od sredstava za postizanje nibbane, kroenje panje i sadraja svjesti i
postizanje potpunog duevnog mira. Vjeba zadubljivanja obino
prolazi kroz nekoliko stadijuma - obino etiri. U prvoj jhana
karakteristike su: zamiljanje (vitakko), promiljanje (vicaro),
radost (piti), zadovoljstvo (sukham) i sabranost (samadhi); u
drugom radost, zadovoljstvo i sabranost; u treoj zadovoljstvo i
sabranost, i u etvrtoj sabranost i ravnodunost (upekkha). Ova
etiri stupnja zadubljivanja u sferi fino-tjelesnog (rupa-jhanam)
uslovljena su prvenstveno potpunim nestajanjem petostruke
privrenosti i zapreka na putu konanog uvianja i osloboenja.
Jhana se ponekad naziva i etiri podruja netjelesnog zadubljivanja.
Kammam - djelo, djelovanje. Karma je mjerilo moralnosti i djelovanja. U budizmu kamma ima drugorazrednu ulogu
budui da nema preporoanja (jer nema koga da preporodi).
Kamma je opa ravnotea zbivanja i nunosti, ali ne u pojedinanom smislu djelovanja na individuu (jer ove nema).
Samadhi - sabranost uma u jednoj toki, zadubljenost,
jedna od faza u procesu kontemplacije, to je posljednji osmi lan
osmostrukog puta kojim se postie unitenje bola i pripada
etvrtoj plemenitoj istini.
Sankhara - proli utisci, impresije, ispoljenja svjesti i
volje, tvorevine. Sankhara je drugi lan u lancu uzronosti, a
etvrta je u grupi vhanha gdje predstavlja sastavne djelove svjesti
i volje, na est osjetnih podruja i vezanost za njih.
Nibbanam - ugasnue, utrnue ei za ivotom. Nibbanam je u budizmu, konano osloboenje, dakle i praktini cilj
budistike prakse. Nibbana nije lako postizljiva pa svakome i u
svako doba nije dostupna. Uslovi za dostizanje nibbane su etike,
saznajne i kontemplativne prirode. Nibbana je potpuno utrnue
subjektivne strane egzistencije, pa tako i svjesti i uviranje u sunnata - kada je sadraj svjesti nita. Tako nibbana nije nikakvo
stanje blaene svjesti jer je u njoj svjest ukinuta. Nibbana se ne
moe odrediti, saznati i izrei iz nae perspektive (perspektive
relativnosti bia).
Tanha - e, udnja, osma karika u lancu uzronosti.
Duboko je usaena u ljudskoj prirodi i donosi sve nedae.
Osloboenje od tanhe prvi je korak na putu osloboenja.
184
http://www.geocities.com/budizam
185

Budisticka Meditacija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Budisticka Meditacija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ivan Anti

SVI TEKSTOVI SU PREUZETI SA SAJTA

Veliki govor o temeljima sabranosti

O sabranosti panje na dah

Saeti govor o nitavilu

Savremeni komentari i uputstva

Ispravno vebanje - neprekidno vebanje

Panja - Put svjesnosti

Anguttara nikaya III.39

uoio, opijenost zdravljem [tipina] za ljude koji su zdravi poe

Podloni roenju, podloni starenju,

Veliki govor o temeljima sabranosti

Monasi (pali: bhikkhave; jedn.: bhikkhu). Bhikkhu je onaj koji

vi elju i alost zbog sveta; boravi praktikujui kontemplaciju

nje. Nezavisan, boravi on ne prijanjajui ni za ta na svetu. Tako,

Uz kasniji dodatak 'mozga u lobanji', ova 32 dela tela ine est

Tako on boravi praktikujui kontemplaciju tela u telu

(takvo opaanje) primenjuje na sopstveno telo ovako: Zaista,

ni za ta na svetu. Tako, zaista, monah boravi praktikujui kontemplaciju tela.

Objanjenje ovozemaljskih (samisa) i uzvienih (niramisa)

Ovo se odnosi na krutost uma i tromost, ukljuujui takoe

osloboen, kao osloboen um;23 kada um nije osloboen, kao

Privremeno osloboen prljanja, bilo kroz meditativni razvoj

Tako to, kada se u njemu javi ulna elja 28, monah

Faktori nastanka ovde su uslovi iz kojih mogu nastati prepreke,

je njegova sabranost na injenicu ovo su objekti uma uvrena

est unutranjih i est spoljanjih osnova ula

Deset glavnih okova (samyojana), onako kako su nabrojani u

je njegova sabranost na injenicu ovo su objekti uma uvrena

ri nastanka i razlaganja osnove uma su isti kao i oni kod svesti

nastala ravnodunost kao faktor prosvetljenja dalje do savrenstva razvija.

A ta je smrt? Odlazak i nestajanje bia koja pripadaju

Ali odakle izvire ta e i ta joj je koren? Gde god na

Ovde je objanjena istina o patnji, ne uobiajenim reima, ve

prikuplja svoju energiju, usmerava svoj um ka tome i tome tei.

uma.37 Ili je njegova sabranost na injenicu ovo su objekti uma

Faktore nastanka i razlaganja u okviru etiri plemenite istine

Majjhima nikaya 118

O sabranosti panje na dah

ni je sedeo na otvorenom, okruen monasima. Preavi pogledom

[3] Koncentriui um, udisau (izdisau)", tako on veba;

svetom. Poto se mudro odrekao elje i aljenja, boravi on u

[6] Um onog ko je smiren i srean postaje skoncentrisan. A kada

Majjhima nikaya 121

Saeti govor o nitavilu

imlje, bistri, stiava i oslobaa duh. Kao kad se volovska koa

Jedino na ovom mjestu u cijelom govoru izostavljena je rije

5. A zatim, Anando, isposnik vie ne obraa panju ni na

vanje ne ukljuuje nita (sunnam) od predodbe podruja ni-ega

Buddhina prvobitna formulacija zakona uzronosti, razraena

Savremeni komentari i uputstva

ih razumemo, i kroz to razumevanje prestajemo da se dalje za

isto tako da shvatate da ona ne pripadaju vama, nisu vaa, da

Ispravno vebanje - neprekidno vebanje

Jedan od mnogih manastirskih ogranaka Aan aovog glavnog

ovde - ovo bi vas zbunilo. Zato? Zato to vi u potpunosti ne

Pretpostavimo da smo otili na pijacu da kupimo kokos, i

Pojam (sammuti) odgovara pretpostavljenoj ili privremenoj

neu ustati sa ovoga mesta, ak i ako se slomim ili umrem, nema

Mara je budistika personifikacija zla, iskuavalac, sila koja se

stvar. Mora se vebati konstantno. Ovo se zove vebanje koje je

Ovo je igra rei "phadtibut" (vebanje) i "wibut" (katastrofa)

je stvarno vredno vebanja. To znai da dok stojimo imamo sati,