Prilog razvoju visokonaponskih prekidaa najvie

naponske razine sa smanjenim brojem

prekidnih mjesta
Mladen Predovan
Konar - Elektrini ureaji d.d.
e-mail: mladen.predovan@koncareu.hr

Vjerojatno e razvoj i nadalje ii u smjeru smanjenja prekidnih

mjesta po svim naponskim razinama.

Saetak - Visokonaponski prekidai s rasporeenim odnosno

viestrukim prekidnim mjestima odnosno s viestrukim
komorama su zbog naravi pojave prekidanja struje i s tim u vezi
pojave prijelaznog povratnog napona vrlo sloen mehanizam.
Sloenost se u najveem dijelu sastoji zbog prijelazne pojave
povratnog napona nejednoliko rasporeenog po prekidnim
mjestima kod prekidaa bez kondenzatora za raspodjelu
potencijala odnosno napona.

Otegotna okolnost smanjenja prekidnih mijesta za pojedinu

naponsku razinu je visina aparata koja u samoj promjeni
poloaja komora iz horizontalnog u mogue vertikalni uzrokuje
neslueno poveanje visina aparata odnosno visina u
postrojenju.
Kljune rijei viestruka prekidna mjesta, kondenzator za
raspodjelu napona, parcijalni/rasipni kapaciteti komore, izvedba
prekidaa, dvostrano gibanje, dvostrano i dvostruko gibanje

Kondenzatori za raspodjelu potencijala osiguravaju gotovo

jednoliku raspodjelu potencijala po prekidnim mjestima
prekidaa s vie, naravno, u seriju rasporeenih prekidnih
mjesta. Openito, ne bitna neravnomjernost u raspodjeli napona
posljedica je razlikosti u meusobnim kapacitetima samih
kondenzatora i uea tzv. rasipnih kapaciteta komore prema
zemlji. Znaajnija neraspodjela napona pojavno je mogua u
prijelaznim stanjima zbog nejednolike pojave luka u
pripadajuoj komori, prekidnom mjestu. Ta pojavnost, zbog
premoenja kondenzatora, posljedino uzrokuje porast napona
na susjednom povezanom kondenzatoru do trenutka pojave luka.
Sami kondenzatori u svojoj strukturi imaju i induktivitet tako da
imaju i vlastitu rezonantnu frekvenciju uz zanemarenje
unutarnjeg otpora.

I.

UVOD

Iz same naravi konfiguracije aktivnih i neaktivnih dijelova

prekidaa s vie prekidnih mjesta izravno pod pogonskim
naponom proizlazi geometrijski raspored, a samim time i
odgovarajui kapaciteti. Ovi kapaciteti, meukontaktni i
prema zemlji su naravni proizali iz same geometrije aktivnih
dijelova te osim meukontaktih sveukupno su u izolacijskom
mediju plina SF6 i zraka tj. u mediju relativne dielektrike
konstante r=1. Iznosi takvih kapaciteta mjerodavnih za
raspodjelu iznose do nekoliko desetaka pF te stoga
kondenzatori za raspodjelu potencijala kao naponski djelitelji
su redovito za red veliine veeg kapaciteta to osigurava
raspodjelu, na primjeru dva prekidana mjesta, u omjeru negdje
tipino 53% : 47% [3]. Kod prekidaa s etri prekidna mjesta s
kondenzatorima za raspodjelu napona taj omjer raspodjele
negdje tipino 27%:26%:24%:23% [3].

Ovako montirani kondenzatori na prekidaima izloeni su

znaajnim mehanikim udarima i vibracijama tijekom
sklapanja. Takoer kondenzatori montirani na prekidaima
mogu potencijalno formirati ferorezonantni krug s induktivnim
mjernim naponskim transformatorima i transformatorima.
Prisutnost dodatnog kapaciteta paralelno prekidnom mjestu
prekidaa uestvuje u preoblikovanju propisanog prolaznog
povratnog napona, prvenstveno u smislu smanjenja strmina te se
stoga ponekad kondenzatori nalaze i na prekidaima s jednim
prekidnim mjestom.

Razvojem tehnologije, a u cilju izbjegavanja kondenzatora

za raspodjelu potencijala razvili su se prekidai s vie
prekidnih mijesta bez kondenzatora. Razlozi izbjegavanja
dodatnih kondenzatora su viestruki od pogonskih problema
izloenosti prijelaznim pojavama, mehanikim udarima i
nesavrenosti izrade [5,6] do izbjegavanja moguih pojava
ferorezonancije [8]. Potrebno je takoer napomenuti kako pri
upotrebi dodatnih kondenzatora na komorama osim jednolikog
rasporeda napona isti osiguravaju usporenje rasta prijelaznog
povratnog napona nakon prekidanja. Zbog ovog utjecaja, a
prvenstveno i zbog unaprijed nedefinirne raspodjele napona po
prekidnim mjestima ispitivanje prekidaa bez kondenzatora se
uvijek izvodi preko svih prekidnih mjesta. Danas se proizvode
i nalaze u pogonu prekidai naponske razine 420 kV i vie, s
dva i vie prekidnih mjesta bez kondenzatora za raspodjelu
potencijala.

Tijekom vremena upotrebe kondenzatora za raspodjelu

potencijala na prekidaima zbog izloenosti prijelaznim
pojavama, mehanikim udarima i nesavrenosti izrade
pojavljivali su se razni problemi koji su rjeavani ili zamjenom
kondenzatora ili konano izbjegavanjem kondenzatora.
Izbjegavanje kondenzatora je takoer u konanici snano
potaknuto izbjegavanjem cjenovnog optereenja samog
prekidaa.
Razvojem prekidake tehnike i tehnologije dostigla se razina
prekidaa s vie prekidnih mjesta bez kondenzatora za
raspodjelu napona. Danas na naponskoj razini 420 kV izostanak
kondenzatora je uobiajen, to uzrokuje potpuno novu
fenomenologiju, koja se moe izbjei razvojem jednokomorskih
prekidaa odnosno aparata s jednim prekidnim mjestom.

Slijedei razvojne smjerove za oekivati je smanjenje broja

prekidnih mjesta kao to se svojevremeno desilo na naponskoj
razini 245 kV s dva prekidna mjesta prelo se na jedno
prekidno mjesto. Za vie naponske razine analogiju je zbog
velikih visina teko slijediti stoga se predlae koncept ne
prelaska danas dosegnutih visina prekidaa po naponskim
razinama uvjetovano naponskim razmacima prema zemlji.
Viestrukost prekidnih mjesta odnosno prekidanja unosi
dodatnu zahtjevnost na mehaniku usklaenost i jo dodatno
izuzetno znaajno meusobnu rasporeenost napona po
prekidnim mjestima. Neusklaenost rasporeda napona
odnosno nejednolika naponska optereenost po prekidnim
mjestima rijeavala se dogradnjom kapacitivnog djelitelja
odnosno svakom prekidnom mjestu se dograivao
kondenzator odgovarajueg kapaciteta to je osiguravalo
gotovo jednoliku raspodjelu napona tj. u vrlo priblinom
omjeru 53%:47%.

Slika 1a. Prekida 420 kV

Iz predoenog modela 420 kV komore u prostoru, kao

posljedica geometrije, slijede raspodjele odgovarajuih
parcijalnih kapaciteta prema slici 2.

U novije vrijeme kondenzatori s tom svrhom se ne ugrauju

to ima za posljedicu nejednoliku raspodjelu napona meu
prekidnim mjestima. Tako za primjer raspodjela na polu
prekidaa s dva prekidna mjesta, ovisno o okolnostima
ugradnje, moe dosizati ak iznimno omjer 90%:10% [7]. U
takvim okolnostima proizlazi kako je gotovo kompletan napon
optereenje jednog prekidnog mjesta, a pri tome ne smije biti
niti preskoka niti ponovnog paljenja luka. Ova okolnost
zahtjeva od prekidaa odnosno prekidnih mjesta vrlo brzu
obnovu dielektrike vrstoe meukontaktnog razmaka tj.
upravo ovisno poveanje razmaka u djeliu vremena reda ms.
Ovo je uz postizanje izuzetnih ostalih tehnikih karakteristika
omoguavala primjena naprednih pogonskih mehanizama uz
napredak samih komora i s tim i pogonjenih mehanizama.
Svaka zamjena tipa pogonnskog mehanizma stoga u konanici,
meu ostalim, mora osigurati isto odnosno gotovo isto ili bolje
mehaniko gibanje u jedinici vremena.
II.

Slika 1b. Model 420 kV

komore u prostoru

Slika 2. Raspodjele kapaciteta

Pojednostavljui matematiki model no bez znaajnog
utjecaja na relativne odnose i zakljuke primjenom metode
preslikavanja na ekvipotencijalnoj ravnini =0 (povrina
zemlje) ili metodom superpzicije za svaki element posebno
smatrajui ga samostalnim u prostoru [1,2].
Tako uzevi dijelove strujnog puta moemo razmatrati kao
okrugle vodljive tapove jer im je promjer ( d ) mnogo manji
od duljine ( l ) te kapacitet slijedi kao:

DVOSTRUKA KOMORA

Kao kolski primjer viestrukosti prekidnih mjesta

najpogodniji je 420 kV prekida, slika 1a koji uobiajeno
imaju dva prekidna mjesta, po polu, matematiki modelirano
kao slobodnostojei u zraku. Pri analizi matematikim
analitikim modelom svi dijelovi osim vodljivih se
zanemaruju i svojstvima poistovjeuju sa zrakom dok su sami
vodljivi dijelovi pojednostavljeni prilagoeno raspoloivoj
analitici no svakako u granicama tolerantne analitike.

2l
ln 2l
d

(1)

dok sredinju razvodnu glavu moemo poistovjetiti s

vodljivom kuglom odgovarajueg radijusa ( r ) te ogovarajui
kapacitet slijedi kao:

Osnovni dijelovi takvog modela je prvo tzv. razvodna glava

u sredini komora dok su ostali znaajni dijelovi nepomini
dijelovi u komorama odnosno strujni putevi u osnovnom
isklopljenom poloaju prekidaa. Sva pojednostavljenja u
relativnim odnosima nemaju znaajan utjecaj to zbog
jednostavnosti iz analize takoer iskljuuje krajnje prikljune
ploe i pripadajue prirubnice izolatora. Analitiki model tako
predstavljenog prekidaa prikazan je na slici 1b dok je na slici
2 prikazana raspodjela kapaciteta izravno uzrono povezena s
raspodjelom napona.

C 4r

(2)

Uvrtavajui odgovarajue geometrijske

veliine uz
poznato 0 slijedi: C1=C210pF, C60pF dok je
meukontaktni kapacitet Ck negdje reda Ck10pF. Iz svega
navedenog, a prilikom kvara iza prekidaa kapacitet C2 je
premoten te naponski optereani ostaju kapaciteti C1, Ck i C.
Raspodjela napona po prekidnim mjestima sada ovisi o
serijskoj kombinaciji Ck s paralelom kondenzatora Ck i C
odnosno parcijalni naponi su obrnuto proporcionalni
pripadajuim kapacitetima odnosno:
U1 : U2 = (Ck+C) : CK

(3)

Uvrtenjem prethodnih vrijednosti za kapacitete proizlazi

injenica kako osnovu za raspodjelu napona ine
meukontaktni kapacitet i kapacitet prijenosne glave, slika 3, s
dijelom strujnog puta. Nedvojbeno uoljivo moe se zakljuiti
kako gotovo sav napon preostane na jednom prekidnom mjestu
odnosno na jednoj komori. U nekim sluajevima to moe
prijei omjer 90%:10%. Iako se ovdje radi o istom
analitikom pristupu pri smanjenju razvodnih glava i redukcije
kontaknog sustava dostie se i susretani podatak o raspodjeli od
80%:20% [3].

struja vjerojatno uzrokovanih tangencijalnim poljima po

povrini spoja dva dielektrika dok je posebno destruktivan
tangencijalno termiki proces. Sam proces je u mnogome
sloen i vremenski periodiki rasporeen uvjetovano vanjskim
preskocima no struja uzrokom ovomu je iznosa negdje
dvadesetak mA no ne nuno sinusnog oblika kroz komoru.
Pojavnost vanjskih preskoka je normalna, u tim uvjetima, no
injenica poloenosti komora uzrone napone znaajno
poveava u odnosu na vertikalno poloene komore. Pri ovim
ekstremnim uvjetima utjecaj inae neutjecajne geometrije
dolazi do izraaja u ovakvoj konfiguraciji.
Provedena ispitivanja raspodjele kapaciteta pokazuju
izuzetno dobru podudarnost s raunom to u mnogome ovisi o
injenici dominantnog utjecaja kapaciteta meukontaknog
razmaka i neizbjene, za red veliine, vee razine kapaciteta
razvodne glave. Sam predmet mjerenja je izuzetno osjetljiv i u
mnogome ovisan o mjernoj opremi iz razloga mogueg
utjecaja na male predmetne kapacitete.

Slika 3. Primjeri razvodnih glava

Zbog utjecaja upotrebljenih mjernih instrumenata i okolia

u kojem je prekida montiran, mjerenje parcijalnih kapaciteta
prekidaa je izuzetno zahtjevan proces. Rezultat analitike
analize je blizak iznesenom omjeru 90%:10%. U svrhu
istraivanja mjereni su parcijalni kapaciteti na prekidau
montiranom u tvornikoj montanoj hali s mostom pri naponu
10 kV uz referentni kapacitet od 103,63 pF. Dobiveni rezultati
su pak bliski omjeru 80%:20%. Upotreba potencijalnih prstena
na prekidau ima utjecaja na same iznose kapaciteta tako to
sredinji kapacitet C i meukontaktni kapaciteti C k se
poveavaju. Sama priroda utjecaja ovisi o obliku potencijalnih
prestena i tonom mjestu ugradnje dok sasvim openito nema
znaajnijeg utjecaja sam omjer naponske raspodjele. Bez
obzira na tonost mjerenja i/ili tonost raunske metode ostaje
injenica kako je jedno prekidno mijesto optereeno s 80% do
90% primijenjenog napona dok drugo odnosno ostala prekidna
mijesta zadravaju relativno mali iznos ostatnog napona.

Analizom rezultata ovakvog priblinog pokaznog rauna

uvelike se podudara s rezultatima mjerenja koje je provedeno
u montanoj hali. Poloaj komora u odnosu na zemlju u
zatvorenom prostoru zbog dvostrukog preslikavanja, zbog
stropa, rezultira neto poveanim kapacitetom C. Takoer u
ispitnim stanicama ispitni objekt, prekida, nenaravno je blizu
nekog zida ili slino tako da takvo okruenje u ne znatnom
postrouje uvjete u odnosu na prirodno pogonsko mjesto. Pri
ovome moda samo napomenuti kako potencijalni prsteni na
krajevima komora, osim zaslanjanja prikljuka, openito nita,
ne pridonose poboljanju raspodjele.
U svakom sluaju ovako izveden kontakni sustav, s dvije
komore, mora biti tako oblikovan da je u stanju jedno
prekidno mjesto izdrati ako ne cijeli, a ono gotovo cijeli iznos
ispitnog napona.
Kao primjer mogue posljedice navodimo rezultate
ispitivanje s gotovo 25% viim naponom, od propisanog, koji
je u sluaju dovoljno snanog ispitnog izvora imao za
posljedicu ukupnu destrukciju komore s posebnim uinkom na
vrstu izolaciju, slika 4 [7] . Pri tome je takoer pojavnost
vanjskih preskoka uestala.

Kako iz iznesenog nedvosmisleno proizlazi neophodnost

oblikovanja komora odnosno prekidnih mjesta u osnovnom
treba teiti k izuzetno povienom podnosivom naponu. Ako se
to nije u mogunosti postii upotreba kondenzatora za
raspodjelu napona je neophodna. Ovakve komore odnosno
prekidna mjesta uglavnom su razvijene u novije doba u tenji
poveane efikasnosti.
Iz same naravi konfiguracije aktivnih i neaktivnih dijelova
prekidaa s vie prekidnih mjesta izravno pod pogonskim
naponom proizlazi geometrijski raspored, a samim time i
odgovarajui kapaciteti. Ovi kapaciteti, meukontaktni i
prema zemlji su naravni proizali iz same geometrije aktivnih
dijelova te osim meukontaktih sveukupno su u izolacijskom
mediju plina SF6 i zraka tj. u mediju relativne dielektrike
konstante r=1. Iznosi takvih kapaciteta mjerodavnih za
raspodjelu iznose do nekoliko desetaka pF te stoga
kondenzatori za raspodjelu potencijala kao naponski djelitelji
su redovito za red veliine veeg kapaciteta to osigurava
raspodjelu, na primjeru dva prekidana mjesta, u omjeru negdje
tipino 53%:47% [3]. Kod prekidaa s etri prekidna mjesta s
kondenzatorima za raspodjelu napona taj omjer raspodjele je
negdje tipino 27%:26%:24%:23% [3].

Slika 4. Posljedica znaajno povienog ispitnog napona

Naravno razina destrukcije je vea na komori blie izvoru
dok je druga komora relativno mnogo manje oteena, to je
sukladno oekivanom. Iz slike se naziru tragovi puznih

kondenzatore. Tako naglo povien napon na kondenzatoru

odnosno kondenzatorima potie tj. uzrokuje pojavu unutarnjeg
preskoka ili ponovnog paljenja luka u pridruenim komorama.

Razvojem tehnologije, a u cilju izbjegavanja kondenzatora

za raspodjelu potencijala razvili su se prekidai s vie
prekidnih mijesta bez kondenzatora. Razlozi izbjegavanja
dodatnih kondenzatora su viestruki od pogonskih problema
do izbjegavanja moguih pojava ferorezonancije [8]. Potrebno
je takoer napomenuti kako pri upotrebi dodatnih
kondenzatora na komorama osim jednolikog rasporeda napona
isti osiguravaju usporenje rasta prijelaznog povratnog napona
nakon prekidanja. Zbog ovog utjecaja, a prvenstveno i zbog
unaprijed nedefinirne raspodjele napona po prekidnim
mjestima ispitivanje prekidaa bez kondenzatora se uvijek
izvodi preko svih prekidnih mjesta. Danas se proizvode i
nalaze u pogonu prekidai naponske razine 420 kV i vie, s
dva i vie prekidnih mjesta bez kondenzatora za raspodjelu
potencijala.

Raspodjela napona u prijelaznim stanjima ovisi o mnogo

imbenika uvaavajui i stvarno stanje na mjestu ugradnje
ukljuivo karakteristike prikljunog mjesta u elekrikom
smislu odnosno o svim znaajkama izraenim u RLC
veliinama. Raunanje ovakvih pojava pokazalo se uistinu
zahtjevnim usprkos poznavanju vrlo utjecajnog rasipnog
induktiviteta i zbog vrlo kompliciranog procesa u komorama. I
samo mjerenje ovakvih processa je toliko zahtjevno moe se
rei neizvedivo tako da se pojava obrauje uglavnom raunski.
Ugradnja kondenzatora za raspodjelu napona takoer
poveava mogunost pojave ferorzonatnih pojava u
visokonaponskim postrojenjima. Mogui ferorezonantni krug
openito tvore u seriji; sabirnice kao izvor, kondenzatori za
raspodjelu napona na prekidau sa svim pridruenim rasipnim
kapacitetima
i
nelinearni
induktivitet
naponskih
transformatora.

Slijedei razvojne smjerove za oekivati je smanjenje broja

prekidnih mjesta kao to se svojevremeno desilo na naponskoj
razini 245 kV s dva prekidna mjesta prelo se na jedno
prekidno mjesto. Za vie naponske razine analogiju je zbog
velikih visina teko slijediti stoga se predlae koncept ne
prelaska danas dosegnutih visina prekidaa po naponskim
razinama uvjetovano naponskim razmacima prema zemlji.

Prisutnost kondenzatora paralelnih prekidnim mjestima

prekidaa takoer utjeu na strminu prijelaznih povratnih
napona posebice na prolazni povratni napon kod bliskog
kratkog spoja inae propisanih odgovarajuim standardom.
Ovom ili ugradnji kondenzatora prema zemlji se pribjegavalo i
kod jednokomorskih prekidaa u cilju postizanja zahtjevanih
svojstava prekidaa koja inae nisu bila dostiziva.

III. ETVEROSTRUKE KOMORE

A.

Viestruke komore s kondenzatorima

Viestruke komore, odnosno komore s viestrukim

prekidanjem su uobiajene na naponskim rezinama 300 kV i
vie no i to se promijenilo i mijenja tako da je ta granina
razina danas u ovom smislu, kao informacija, nepouzdana. Ne
tome davno sve viestruke komore, a i ponekad jednostruke
bile su opremljene i s kondenzatorima za raspodjelu napona.

S vremenom, razvojem prekidake tehnike, odustajalo se od

ugradnje kondenzatora za raspodjelu napona i u cilju snienja
cijene prekidaa. Tako danas na naponskoj razini od 420 kV
prekidai s dvostrukim komorama bez kondenzatora za
raspodjelu napona su redovita pojava [7].

Svrha ugradnje kondenzatora za raspodjelu napona kod

viestrukih komotra bila je osiguranje to je mogue vie
jednolike raspodjele napona po prekidnim mjestima.
Jednolikost raspodjele napona bila je u funkciji jednolikog
naponskog optereenja prekidnih mjesta u cilju osiguranja
pouzdanijeg prekidanja struje odnosno smanjenja uvjeta
pojave unutarnjih preskoka ili ponovne pojave luka.
Ujednaenost raspodjele napona uvjetovana je meusobnom
ujednaenou kapaciteta i neizbjenim utjecajem rasipnih
kapaciteta posebice prema zemlji odnosno nultoj
ekvipotencijali. Praktini rezultat u konanici je ipak ne
podjednaka raspodjela napona i u konanici za dvostruka
prekidna mjesta tipina raspodjela je u omjeru 53%:47% dok
kod
etverostrukih
komora
to
iznosi
tipino
27%:26%:24%:23% gledano sa strane izvora. U svakom
sluaju utjecaj razliitosti kapaciteta i neizbjenih rasipnih
kapaciteta je to manji to su kapaciteti vee vrijednosti no u
svakom sluaju praktina razlitost u raspodjeli je beznaajna
u statikom stanju. Znaajne razlike u raspodjeli napona po
prekidnim mjestima mogu nastupiti prilikom procesa
otvaranja kontakata prekidaa, dinamiko prijelazno stanje, pri
neujednaenoj pojavi ponovnog paljenja luka ili preskoka
meu prekidnim mjestima. Praktino ta pojavnost je vjerojatna
u manjoj ili veoj mjeri uvjetovana mnogim imbenicima no
neizbjena. Pri takvoj pojavi, pojavi ponovnog paljenja luka ili
preskoka u jednom prekidnom mjestu, pridrueni kondenzator
se isprazni preko prekidnog mjesta te se cijeli napon kao
optereenje prenese na drugi pridrueni kondenzator ili

B.

etverostruke komore bez kondenzatora

Izostankom kondenzatora za raspodjelu napona na

viestrukim komorama fenomenologija prekidanja struje se u
mnogome pojednostavila osim u dijelu naponskog optereenja
po prekidnim mjestima slika 5. Ovaj izostanak kondenzatora
izravna je posljedica tehniko-tehnolokog napretka u izradi
komora i pripadajuih pogonskih mehanizama. Valja
napomenuti kako u ovom sluaju raspodjela napona nije
znaajno podjeljena na statiko i dinamiko stanje ve je
naponsko optereenje predodreeno odnosno uzrokovano
rasipnim kapacitetima.

gibanjem predvia se ugradnja i dva pogonska mehanizma ili

jedan mehanizam spregnut na oba pogonska stupa, slika 8.

Slika 5. Raspodjela napona na prekidnim mjestima 800 kV

prekidaa (4 prekidna mjesta) u sluaju kratkog spoja
Kao posljedica takve raspodjele uvijek je glavnina napona
na prekidnom mjestu na strani izvora dok prekidno mjesto na
strani voda gotovo, u nekim sluajevima, nije naponski
opreteeno. Tako na dvostrukoj komori raspodjela napona je
uglavnom 80%:20% do nerijetko 90%:10% dok ta raspodjela
na
etverostrukoj
komori
tipino
izgleda
kao
80%:10%:5%:5%. Iz navedenog je oito kako jedna komora
odnosno jedno prekidno mjesto podnosi gotovo cijeli napon. Iz
toga proizlazi ideja i mogunost realizacije prekidnih komora
prekidaa s jednim prekidnim mjestom ili u najmanju ruku s
reduciranim dananjim brojem prekidnih mjesta za najvie
napone. Taj reducirani broj prekidnih mjesta, ako za razinu 420
kV zadovoljava jedno prekidno mjesto, projicirano su dva.

Slika 8. 420 kV prekida s jednim pogonskim mehanizmom

i sa spregom na oba pogonka stupa
V. PREKIDAI NAPONSKE RAZINE VIE OD 420 kV

IV.

PREKIDAI NAPONSKE RAZINE 420 kV S

JEDNOM KOMOROM

Za slijedeu naponsku razinu (via od 420 kV) od 800 kV u

konfiguraciji temeljem dosadanjih razmatranja uz
pretpostavku odrivosti mogua je ugradnja dvostruke komore
s dva pogonska mehanizma prema slici 9a. Razmatrajui takvu
koncepciju, ciljajui mali kapacitet prema zemlji sredinjeg
dijela za oekivati je prihvatljivu naponsku razinu po
prekidnim mjestima.

Slika 9a. Dvostruka komora s dvostranim gibanjem

Slika 6. 420 kV prekida s jednim i s dva pogonska
mehanizma

Imajui na umu sloenost postizanja ciljane razine iznosa

sredinjeg kapaciteta prema zemlji u usporedbi s
meukontaktnim kapacitetima dvostruke komore s dvostranim
gibanjem, predlaem dvostruku komoru s dvostranim i
dvostranim gibanjem prema slici 9b. Upotrebom ovakve
komore omoguuje postizanje znaajno vee udaljenosti meu
kontaktima to bi u konanici moglo osigurati znaajno vii
iznos podnosivog napona komore.

Openito razmatrajui navedeno u smislu naponske razine

420 kV prekida s jednim prekidnim mjestom u klasinoj
izvedbi, s vertikalno montiranom komorom, geometrijski bi
biopoviene visine za duljinu komore. U cilju izbjegavanja
takvihv isina predlae se konfiguracija prema slici 6.

Slika 7. Komora s dvostranim gibanjem

Slika 9b. Dvostruka komora s dvostranim i dvostrukim

gibanjem

O ovakvoj konfiguraciji mogue je koritenje komora s

jednostranim gibanjem i s pridruenim jednim pogonskoim
mehanizmom ili u cilju, po potrebi, povienih tehnikih
svojstava mogua je ugradnja komore s dvostranim gibanjem
prema slici 7. U sluaju primjene komore s dvostranim

Poeljni rasipni sredinji kapacitet je reda kapaciteta

meukontaktnog razmaka tako da bi u tom sluaju naponska
raspodjela bila negdje oko 65%:35%. Ovakva naponska
raspodjela znaajno odtereuje optereeniju komoru no via je
nego za jednu komoru pri 420 kV. Ovo razmatranje, u ovom
5

trenutku, ne uzima u obzir mehaniku odrivost ovakve

konstrukcije, s obzirom na raspon, te je vjerojatna mehanika
potpora po sredini kao osiguranje od progiba, slika 10. Iz
navedenog razloga, a u ovu svrhu, vjerojatno je pogodnija
upotreba izolatora izraenih od kompozitnih materijala
uvaavajui sve prednosti s mehanikog aspekta. Primjer
primjene jednog pogonskog mehanizma spregnutog na oba
pogonska stupa dan je na slici 11.

u T izvedbi. Evolucijom razmatranja u takvoj konfiguraciji

mogua je implementacija i komora s dvostranim gibanjem s
time da svaka strana u gibanju ima pripadajui pogonski
mehanizam. Ovim se osigurava postizanje dvostrukih razmaka
kontaktnih djelova u istoj jedinici vremena u odnosu na
komore s jednostranim gibanjem.
Kao sljedei korak, ne prejudicirajui kompleksnost
rjeenja komore s dvostranim gibanjem, za viu naponsku
razinu (800 kV) razmatrana je ideja dviju komora uz
poboljanu raspodjelu napona bez upotrebe kondenzatora za
raspodjelu. Ovakvo rjeenje u odnosu na dvostrano gibanje u
prvom se procjenjuje kao manje mehaniki zahtjevno no
vjerojatno je uinkovitije zbog dvostrukog koritenja efekata
naprednih odnosno modernih komora. Pri ovome se najvie
naglaava unapreenje uea luka u procesima u komorama i
efekta smanjenja zahtjeva na pogonske mehanizme.
Predvidiva kompleksnost postizanja cilja s dvostrukom
komorom s dvostranim gibanjem sugerira dvostruku komoru s
dvostranim i dvostrukim gibanjem. U ovom sluaju za
oekivati je zbog odrivosti velikih brzina kontakata i uz to
velikih razmaka kako e podnosivi napon komore dostii
zahtjevane neophodne iznose.

Slika 10. Prekida 800 kV s dvostrukom komorom

VII. LITERATURA
[1]
[2]
[3]

[4]

[5]

[6]

Slika 11. Prekida 800 kV s dvostrukom komorom i jednim

pogonskim mehanizmom po polu
[7]

VI. ZAKLJUAK
Uvaavajui novovremenski napredak u tehnici prekidanja
elektrikih struja malih do vrlo velikih iznosa uz ak
ekstremno visoke napone razmatrani su naini unapreenja u
smislu smanjenja broja prekidnih mjesta odnosno u seriju
spojenih komora. Tako je predloen prekida u izvedbi za
naponsku razinu 420 kV s jednom komorom s time da visina
ne prelazi visinu klasinog dvokomorskog takvog prekidaa

[8]

Tomo Bosanac: "Teoretska elektrotehnika 1, Tehnika knjiga - Zagreb,

1973.
Z. Haznadar, . tih:Elektromagnetizam 1&2,kolska knjiga - Zagreb,
1997.
H. Sturmer: "Voltage division over the interrupter units of a high voltage
circuit breaker without grading capacitotrs, 8. EEEIC International
Conference on Enviroment and Electrical Engineering, Karpacz, Poland,
Svibanj 10.-13. 2009.
M. Predovan, . Milia, G. Sikiri: Prilog razvoju visokonaponskih
prekidaa najvie naponske razine s jednim prekidnim mjestom,
DESETO SAVJETOVANJE HK CIGR CAVTAT, 06.-10. studenog
2011.
M. Runde, A. Bosma, P. Coventry, S. Dick, P. Gramaglia, H. Jahn, N.
Koch, E. Kynast, M. Predovan, A. Riberio, E. Savary, B. R. Sunga, D.
Yoshida, J. Skjolberg: Service Experience with Voltage Grading
Capacitors, CIGRE 2006, Paris
P. Coventry, M. Runde: Electrical stresses on circuit-breaker voltage
grading capacitors caused by unequal voltage sharing during switching
operations, European Transactions on Elecrical Power 2011; 21; 174179.
M. Predovan, G. Sikiri, K. Flegar: Visokonaponki prekidai s
motornooprunim pogonom s posebnim osvrtom na 420 kV razinu,
DESETO SAVJETOVANJE HK CIGR CAVTAT, 06.-10. studenog
2011.
M. Val Escudero, I. Dudurych, M. A. Redfen: Characterization of
Ferroresonant Models in HV Substation with CB Grading Capacitors,
Power System Transients, Montreal, 19.-23. 06. 2005.