INTELIGENCIJA

INTELIGENCIJA je.

sposobnost uspjenog snalaenja

jedinke u novim situacijama.

Sternberg i Detterman (1986) postavili su

pitanje to je inteligencija 24-ici kognitivnih
psihologa razliite definicije ali svi su
isticali
a) vanost sposobnosti uenja na osnovi
iskustva
b) sposobnost prilagodbe okolini

... sposobnost ...razumijevanja svijeta i

domiljatost u suoavanju s njegovim
izazovima (Wechsler, 1975)

Mjerenje inteligencije

Alfred Binet je 1905. godine konstruirao prvu skalu

(Binet-Simonova skala) s ciljem da se direktinim putem
utvrde razlike u intelektualnim kapacitetima i
mogunostima uenika.
To je bila prva praktiki primjenjiva skala za mjerenje
inteligencije.
Test se sastojao od 30 zadataka heterogenog
karaktera i primjenio ga je na uenicima svih dobnih
skupina.

Usporeujui rezultate ispitanika iste kronoloke dobi,

otkrio je da meu njima postoje INTERINDIVIDUALNE
RAZLIKE u broju rijeenih zadataka.
kronoloka dob
mentalna dob
Mentalna dob se definira kao prosjeni stupanj
mentalnog razvoja skupine ispitanika iste kronoloke
dobi
Na individulanoj razini: "Mentalna dob neke osobe je
prosjena mentalna razvijenost one dobne skupine djece
s kojom se ta osoba po mentalnom razvoju moe
izjednaiti."

Inteligencija se mjeri testovima inteligencije.

Izraava se kvocijentom inteligencije (IQ)

IQ =

mentalna dob
-----------------kronoloka dob

X 100

Odaberite jedan lik s desna koji dobro upotpunjava

prazno polje na lijevoj slici.

Nastavite niz:
1. A, , D, F,
2. 1, 3, 6, 10,
3. 1, 1, 2, 3, 5
4. 21, 20, 18, 15, 11,
5. 8, 6, 7, 5, 6, 4,

6. 65536, 256, 16,

7. 1, 0, -1, 0,

8. 3968, 63, 8, 3,

Normalna distribucija

Izrazito iznadprosjeni
Iznadprosjeni
Prosjeni
Ispodprosjeni
Mentalna retardacija

IQ > 130
IQ 111-129
IQ 91-110
IQ 81-90
IQ < 70

2,2 %
22,8 %
50 %
22,8 %
2,2 %

RAZVOJ INTELIGENCIJE

IQ

godine

Nasljee i okolina

korelacije IQ rezultata
razliita okolina

Nesrodnici
Braa/sestre
Dvojajani blizanci
Jednojajani blizanci

.00 (0%)
.40 (16%)
.42 (18%)
.75 (56%)

ista okolina
.23 (5%)
.49 (24%)
.53 (28%)
.87 (76%)

Spolne razlike

Nema znaajne razlike u razvijenosti opih

intelektualnih sposobnosti

U razvijenosti nekih specifinih

intelektualnih sposobnosti postoje znaajne
razlike (npr., verbalni faktor, spacijalni
faktor)

Inteligencija i uenje

Povezanost je znaajna i dvosmjerna

Povezanost je vea to je
- sloeniji sadraj kojeg treba nauiti
- vea smislenost sadraja
- vrijeme uenja ogranienije
Natprosjeni ue bolje u uvjetima gdje sami
strukturiraju obrazovne sadraje, a ispodprosjeni
ako zadatak uenja strukturira nastavnik.

Povezanost inteligencije i kolskih ocjena je

znaajna, ali opada s godinama kolovanja (zbog
selekcije po sposobnostima).
Djelovanje obrazovanja na razvoj intelektualnih
sposobnosti kroz:
- kristaliziranu inteligenciju
- uenje kreativnosti

Razlikuju li se
rase u
inteligenciji?

MENSA
Mensa je meunarodna udruga
inteligentnih pojedinaca.
Ciljevi udruge: prepoznavanje
i afirmacija inteligencije za dobrobit
ovjeanstva; podrka istraivanju
prirode, znaajki i upotrebe
inteligencije; pruanje poticajne intelektualne i drutvene
sredine lanovima.
Jedini je uvjet za ulanjenje u Mensu postizanje
rezultata boljeg od onog koji postie 98% populacije
na standardnom testu inteligencije, a koji se provodi
pod nadzorom ovlatenog psihologa Mense.

 Tijekom razvoja spoznaja o prirodi NADARENOSTI

mijenjala su se i shvaanja nadarenosti. Mnoga od tih
shvaanja paralelno egzistiraju.
Nadarenost kao:
- visoka opa intelektualna sposobnost
- talenti za odreena podruja
1. opa intelektualna sposobnost
2. specifine sposobnosti za pojedino znanstveno
podruje
3. kreativno i produktivno miljenje (stvaralake
sposobnosti)
4. socijalne i rukovodne sposobnosti
5. sposobnosti za pojedino umjetniko podruje
6. psihomotorne sposobnosti (ples, sport, itd.).
Nadarenost kao produktivno-kreativna sposobnost
Nadarenost kao visoka podruno-specifina sposobnost

Nadareno se ponaanje sastoji od ponaanja koja

odraavaju interakciju tri osnovne grupe ljudskih osobina:
iznadprosjene ope ili specifine sposobnosti
velike predanosti zadatku (visoke motiviranosti) i
velikog stupnja kreativnosti

Sposobnosti
1. visok stupanj ope i naroito visok stupanj neke
specifine sposobnosti. (npr. likovnjaci u spacijalnom,
knjievnici u verbalnom, i sl.)
2. visokorazvijena sposobnost uoavanja odnosa.
3. visokorazvijena sposobnost uoavanja
problema.
4. velika vjetina koritenja kombinacija onih
sposobnosti u kojima su najbolji.
5. naroita sposobnost mijenjanja okoline.

Ako se analiziraju karakteristike motivacije i linosti

uoene kod manifestnih nadarenih osoba moemo vidjeti
da se one grupiraju kao:
radna energija: vitalnost, elan, radna izdrljivost
usmjerenost cilju: upornost, marljivost, predanost
zadatku, usmjerenost cilju, nagon za postignuem
interes: znatielja, velik interes, zaljubljenost u
problem, entuzijazam
samopercepcija: pozitivna slika o sebi,
samopotovanje, postavljanje visokih ciljeva,
odsutnost straha od kritike, postavljanje visokih
standarda vlastitog rada.
nezavisnost: samodostatnost, dominantnost i
individualizam, samousmjerenost, nekonformizam,
inicijativnost, spremnost na rizik, autonomija

MENTALNA RETARDACIJA

Retardiran znai usporen

kasne s mentalnim razvojem
sporije obavljaju kognitivne
funkcije.
Iako nikad ne dosiu normalnu
razinu inteligencije, izraz
mentalna defektnost se zbog
negativne konotacije
napustio.
Iz istih se razloga izbjegava
termin mentalno
hendikepiran.

Laka MR (IQ 50-69)

Mogu razviti komunikacijske i socijalne vjetine, te ih

se nekad do 5-6 godine ne razlikuje od normalne
djece.
Mogu postii razinu obrazovanja od 5-6 razreda O i
stei jednostavnu zanatsku vjetinu.
ine oko 80% populacije MR.

Umjerena MR (IQ 35-49)

Teko se postie socijalizacija, ali osnovne

komunikacijske vjetine postoje.
Ne mogu zavriti vie od 1-2 razreda O i
mogu se dugotrajnim treningom osposobiti
za najjednostavnije poslove.
ine 12% MR.

Teka MR (IQ 20-34)

U ranom je djetinjstvu vrlo usporen

motoriki razvoj, postoji minimalna govorna
komunikacija, te potpuno nemogunost
usvajanja socijalnih vjetina i normi.
ine oko 7% MR.

Izrazito teka MR (IQ ispod 20)

U djetinjstvu je izrazito zaostajanje u

razvoju osnovnih senzomotorikih funkcija.
Kao odrasli pokazuju minimalni govorni
fond, te samo izuzetno uspije osnovni
trening toalete.
Zahtijevaju permanentnu skrb u
visikoorganiziranoj specijalnoj okolini.
ine svega 1% MR.

Idiot savant

Down (1887) prvi tako imenovao MR osobe koje

imaju neke posebne sposobnosti.

Najee umjetnost, matematika, kalendar,

pamenje, a rjee senzorna osjetljivost, mehanike
sposobnosti ili jezik

Danas mono-savant ili savant sindrom.

KREATIVNOST

je skup osobina koje omoguavaju

pojedincu uoavanje, otkrivanje,
predvianje, kombiniranje stvari i pojava na
nov, originalan nain.

KREATIVNOST

U literaturi se navodi preko 100 definicija, a jedan je

znanstvenik prebrojio preko 4000 razliitih znaenja tog
pojma.

Kreativnost je aktivnost koja daje nove, originalne

proizvode bilo u materijalnoj bilo u duhovnoj sferi, koji se
ne mogu pripisati imitaciji ve ranije postojeih proizvoda
jer su od njih bitno drugaiji.
Karakteristika je tih proizvoda da bolje, uspjenije i
racionalnije udovoljavaju individualnim i drutvenim
potrebama od ranije postojeih proizvoda

Kreativnost je univerzalno ljudsko obiljeje, a ne samo

sposobnost rijetkih pojedinaca.

Mozak

Lijeva polovica

verbalna
sekvencijska
logina
analitika
racionalna
prosudbena

Desna polovica

neverbalna
simultana
sintetika
intuitivna
emotivna
uoava cjelovitost
DOMINIRA U
KREATIVNOM
PROCESU!

Razlika konvergentnog miljenja (usmjerenost na

traenje samo jednog najboljeg rjeenja problema) i
divergentnog miljenja (usmjerenost na pronalaenje
vie razliitih moguih rjeenja).

Kreativnost zahtjeva divergentno miljenje.

Jesu li kreativci izuzetno inteligentni?
- istraivanja pokazuju da su inteligencija i
kreativnost povezane samo umjereno
- oko 70 % najkreativnije djece bi iskljuili kad bi se
za identifikaciju darovitosti koristio samo IQ
Inteligencija je neophodan, ali ne i dovoljan uvjet za
kreativnost.
Vani su i osobni imbenici i faktori socijalnog
okruenja.
Formalno obrazovanje i iskustvo moe smanjiti
kreativno rjeavanje problema!

KREATIVNE OSOBE

otvorenost
sklonost kritinosti
nekonvencionalnost
divergentnog miljenja
inicijativnost
motiviranost
samopouzdanje
iroki interesi
spremnost na promjene

NEKREATIVNE OSOBE

neprihvaanje novog
sklonost kompromisu
konvencionalnost
konvergentno miljenje
pasivnost
poticanje vanjskim
faktorom
nesigurnost
nazainteresiranost
predvidivost

KREATIVNO SE
RAZMILJANJE MOE
POBOLJATI VJEBOM!