Za pacijente: teme Zdravlje djece Duševni poremećaji

U ovom poglavlju:
» Autizam (/msd-za-pacijente/zdravlje-
djece/dusevni-poremecaji/autizam)
» Dezintegrativni poremećaj u djetinjstvu
(/msd-za-pacijente/zdravlje-djece/dusevni-
poremecaji/dezintegrativni-poremecaj-u-
djetinjstvu)
» Dječja shizofrenija (/msd-za-
pacijente/zdravlje-djece/dusevni-
poremecaji/djecja-shizofrenija)
» Depresija (/msd-za-pacijente/zdravlje-
djece/dusevni-poremecaji/depresija)
» Manija i manično-depresivni poremećaj
(/msd-za-pacijente/zdravlje-djece/dusevni-
poremecaji/manija-i-manicno-depresivni-
poremecaj)
» Suicidalno ponašanje (/msd-za-
pacijente/zdravlje-djece/dusevni-
poremecaji/suicidalno-ponasanje)
» Poremećaj ophođenja (/msd-za-
pacijente/zdravlje-djece/dusevni-
poremecaji/poremecaj-ophodjenja)
» Anksioznost uslijed odvajanja (/msd-za-
pacijente/zdravlje-djece/dusevni-
poremecaji/anksioznost-uslijed-odvajanja)
» Somatoformni poremećaji (/msd-za-
pacijente/zdravlje-djece/dusevni-
poremecaji/somatoformni-poremecaji)

Autizam
Autizam je bolest u kojoj dijete ne može razviti normalno socijalno ponašanje, ponaša se kompulzivno i
ritualno i obično ne uspijeva razviti normalnu inteligenciju.
Znakovi autizma obično se pojavljuju u prvoj godini života, uvijek prije treće godine. Bolest je 2 do 4 puta
češća u dječaka nego u djevojčica. Autizam se razlikuje od mentalne retardacije ili oštećenja mozga, premda
se u neke autistične djece pojavljuju i ti poremećaji.
Uzroci
Uzrok autizma je nepoznat. Njegov uzrok nije u lošem roditeljstvu. Istraživanja identičnih blizanaca su
pokazala da bolest djelom može biti i genetski uzrokovana, jer ako se pojavi u jednog blizanca pojavit će se
u oba. Premda u većini slučajeva uzrok nije poznat, neki se mogu povezati s virusnom infekcijom (npr.
prirođena rubeola ili infekcija citomegalovirusom), fenilketonurijom (nasljedni manjak enzima) ili sindromom
lomljivog X kromosoma (kromosomski poremećaj).
Simptomi i dijagnoza
Autistično dijete više voli biti samo, ne stvara bliske odnose, ne želi se grliti, izbjegava očni kontakt, odbija
promjene, postane pretjerano privrženo poznatim stvarima, i stalno ponavlja iste radnje i rituale. Dijete
često počinje pričati kasnije od ostale djece, koristi jezik na čudan način, ili ne može ili ne želi uopće pričati.
Kada se razgovora s djetetom, obično teško razumije što je rečeno. Može ponavljati riječi koje mu se govore,
i promijeniti padeže npr. koristiti ti a ne ja kada priča o sebi. Nakon pažljivog promatranja simptomi autizma
u djeteta navedu liječnika na dijagnozu. Premda ne postoje posebni testovi za autizam, liječnik može
provesti niz drugih testova koji ga upućuju na oštećenje mozga.
Većina autistične djece nema isti stupanj inteligencije, pa je testiranje inteligencije teško provedivo. Testove
treba ponavljati par puta. Autisitčna djeca bolje rješavaju testove izvođenja (testovi motornih i prostornih
vještina) negoli verbalne testove koji su dio standardnih testova za određivanje IQ (kvocijent inteligencije).
Procijenjeno je da 70% autisitčne djece ima neku vrstu mentalne retardacije (IQ manji od 70).
U oko 20% do 40% autistične djece, posebno one s IQ manjim od 50, pojavljuju se konvulzije prije
adolescencije. Neka autistična djeca imaju povećane moždane komore (ventrikle), što se može vidjeti na
kompjutoriziranoj tomografiji (CT). U odraslih magnetska rezonanca (MR) može pokazati dodatna oštećenja
mozga.
Poseban oblik autizma, koji se ponekad naziva pervazivni razvojni poremećaj ili atipični autizam, može
početi kasnije, do 12. godine. Kao i kod autizma koji počinje u dojenčadi, dijete s pervazivnim razvojnim
poremećajem ne može razviti normalno socijalno ponašanje, ima bizarne manire i neuobičajen govor.
Ta ista djeca mogu imati Touretteov sindrom, opsesivnokompulzivni poremećaj ili hiperaktivnost, radi čega
liječniku može biti teško razlučiti simptome jednog poremećaja od drugih.
Prognoza i liječenje
Simptomi autizma ostaju cijeli život. Mnogo stručnjaka vjeruje da se prognoza može postaviti na osnovi
ostvarenog govornog jezika djeteta do 7. godine. Autističnoj djeci s ispodprosječnom inteligencijom—IQ
ispod 50—vjerojatno će trebati osigurati stalnu brigu u odgovarajućoj ustanovi.
U autistične djece s gotovo normalnim ili većim IQ veliku važnost ima psihoterapija i specijalna edukacija.
Govorna terapija počinje rano, isto tako i fizička i okupacijska terapija. Govor rukama ponekad se koristi da
bi se komuniciralo s nijemom djecom, premda je nepoznata stvarna korist toga. Bihevioralna terapija može
pomoći djeci koja su teško autistična da nauče kako da se ponašaju u kući i u školi. Ta je terapija korisna
kada najodaniji učitelj i roditelj izgube strpljenje s autističnim djetetom.
Lijekovi nekad pomažu, premda ne mogu promijeniti tijek bolesti. Haloperidol se koristi da kontrolira veoma
agresivno i autodestruktivno ponašanje. Fenfluramin buspiron, risperidon i selektivni inhibitori ponovnog
unosa serotonina (fluoksetin, paroksetin i sertralin) koriste se da spriječe različite simptome i ponašanja
autistične djece.
U ovom poglavlju:
Autizam (/msd-za-pacijente/zdravlje-djece/dusevni-poremecaji/autizam)
Dezintegrativni poremećaj u djetinjstvu (/msd-za-pacijente/zdravlje-djece/dusevni-
poremecaji/dezintegrativni-poremecaj-u-djetinjstvu)
Dječja shizofrenija (/msd-za-pacijente/zdravlje-djece/dusevni-poremecaji/djecja-shizofrenija)
Depresija (/msd-za-pacijente/zdravlje-djece/dusevni-poremecaji/depresija)
Manija i manično-depresivni poremećaj (/msd-za-pacijente/zdravlje-djece/dusevni-
poremecaji/manija-i-manicno-depresivni-poremecaj)
Suicidalno ponašanje (/msd-za-pacijente/zdravlje-djece/dusevni-poremecaji/suicidalno-ponasanje)
Poremećaj ophođenja (/msd-za-pacijente/zdravlje-djece/dusevni-poremecaji/poremecaj-ophodjenja)
Anksioznost uslijed odvajanja (/msd-za-pacijente/zdravlje-djece/dusevni-poremecaji/anksioznost-
uslijed-odvajanja)
Somatoformni poremećaji (/msd-za-pacijente/zdravlje-djece/dusevni-poremecaji/somatoformni-
poremecaji)
 Nazad na vrh
© 2014 Placebo d.o.o. SPLIT