AUTIZAM

PETRA PERLIĆ I MARIJETA STANIĆ, 3.C

PETRA PERLIĆ I
MARIJETA STANIĆ, 3.C
Autizam
• biološki razvojni poremećaj mozga
• vrlo složeni poremećaj (zbog prirode nastanka i manifestacije)

• Glavne karakteristike:
-slaba ili nikakva socijalna interakcija i komunikacija
-ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja
• Po tim karakteristikama autizam se razlikuje od ostalih poremećaja iz grupe
poremećaja autističnog spektra (ASD-a).
• broj djece s dijagnozom autizma je u stalnom porastu
• danas autizmom često nazivamo i stanja koja ranije nisu bila dijagnosticirana kao
autizam
• devedesetih godina prošlog stoljeća smatralo se kako je autizam poremećaj kojeg
uzrokuju emotivne smetnje cijele obitelji
• u doslovnom prijevodu bi to značilo da dijete nije steklo nikakvu socijalnu
interakciju ili se povuklo u sebe (granice svijeta koje je samo kreiralo koje do
dana današnjeg nisu poznate niti znanstvenicima koji su cijeli svoj rad posvetili
istraživanju autizma) prije nego je nastala bilo kakva socijalna interakcija
• u novije vrijeme proširile su se razne popularne teorije koje dovode u vezu
cjepivo i razvoj autizma (međutim, to je nemoguće sa sigurnošću potvrditi budući da postoje
slučajevi djece koja nisu cijepljena u ranijoj dobi, a svejedno pate od nekog poremećaja autističnog
spektra)
Prvi znakovi autizma
• ne pruža očni kontakt (npr. kod hranjenja ali i zamjetno izbjegava očni kontakt s roditeljima i
drugim ljudima u svojoj okolini)
• može pokazivati privrženost samo jednoj osobi npr. majci, ocu, sestri, bratu ili nekoj
drugoj osobi s kojom se osjeća sigurno (postoji mogućnost ali nije pravilo)
• ne uzvraća osmjeh
• ne prati pogledom predmet koji mu pokazujete
• ne pokazuje interes ili sreću pri interakciji s drugima
• nerazumljiv govor (može se javiti govor vlastitim jezikom, te eventualno bezrazložno ponavljanje
istih riječi bez poante ili neprimjereno situaciji)
• ne uspijeva ocijeniti situaciju (npr. ne boji se pretrčati cestu prepunu automobila, ali se boji ili je
iznimno agresivno u prostoru koji je za njega bezopasan npr. Livada)
 • Autistično dijete može biti
prosječno ili čak
iznadprosječno inteligentno –
ponekad se autistična djeca
”otvaraju” kreativnim radom
ili slaganjem nekakve
konstrukcije.

• Opsesivno slaganje predmeta

može ukazivati na autizam
Kasniji znakovi autizma
• nesposobnost stvaranja prijateljstva i bliskih odnosa
• nesposobnost igranja u društvu (može biti nepredvidivo nasilno)
• ponavljajuća ponašanja (npr. vrćenje u krug) i neuobičajena upotreba jezika (npr.
vrištanje i čudni zvukovi)
• prevelika okupiranost određenim objektima i aktivnostima
• nemogućnost obavljanja nekih rutina (može satima sjediti potpuno mirno i u čudnom
položaju)
 MR snimanje mozga

• Francuski znanstvenici su identificirali marker na mozgu

koji je specifičan za autizam, a vidljiv je na MR snimkama
kod djece u dobi od dvije godine naviše. Abnormalnost se
sastoji u plićem naboru u području mozga zvanog Broca

• To područje je bitno za govor, tj. za proizvodnju početnih

motoričkih signala koji kontroliraju glasnice, jezik, usne,
dijafragmu i druge dijelove tijela potrebnih za govornu
komunikaciju

• Klinička slika autizma može varirati od blagog do teškog

oblika.
 Nije poznata stanična i molekularna osnova ovakvog
ranog patološkog povećanja standardnih vrijednosti,
niti dali je isto povezano s karakterističnim
simptomima autizma. Trenutačne hipoteze
pretpostavljaju:

• Višak neurona koji uzrokuju preveliku lokalnu spojivost

u ključnim regijama mozga
• Poremećena migracija neurona tijekom rane trudnoće
• Neuravnotežena podražajno-inhibitorna mreža
• Abnormalno oblikovanje sinapsa i dendritskih trnova
Epidemiologija

• Ranije procjene rasprostranjenosti su

niže, otprilike 0.5 na 1000 za autizam
tijekom 1960-ih i 1970-ih, i otprilike 1
na 1000 tijekom 1980-ih, suprotno
današnjem 1-2 na 1000.
Liječenje
• autizam nije moguće u potpunosti izliječiti, međutim brojnim terapijskim metodama
on se može kontrolirati
• što više pažnje, ohrabrenja i njege posvetite djetetu veći su izgledi za kakav takav
pomak
• veliki je korak ako dijete učini ono što ste od njega tražili ili vas nešto upita. Premda
se stanje već sljedeće minute može promijeniti, ipak je dijete pokazalo određenu
razinu socijalne interakcije – što znači da bi uz rad s terapeutima trebalo postići i
više
• u nekim slučajevima potrebna je doživotna skrb primjerice kod Rettovog sindroma
Svjetski dan svjesnosti o autizmu

• Glavna skupština UN-a odabrala je za obilježavanje 2. travnja

čime želi skrenuti pozornosti javnosti diljem svijeta na sve veći
problem ovoga složenog poremećaja koji se kod pojedinaca
najčešće razvije u prve tri godine života i uglavnom traje do
kraja života. Dan svjesnosti o autizmu 2013. godine obilježavao
se pod motom: „Autizam treba – sustavno rješenje.“

Znak svjesnosti
o autizmu
HVALA NA POZORNOSTI!