Damir Mate{i}, 2b

Petar Hektorovi}:

RIBANJE I RIBARSKO
PRIGOVARANJE

Izdava~ko poduze}e Matica Hrvatska, Zagreb, 1968

1. TEZA : BILJE[KA O PISCU

Petar Hektorovi} (1487 - 1572), ro|en je u Starigradu.

Otac mu se zvao Marin te je bio na ~elu plemstva,
kad su odbijali zahtjeve puka. Kada su Turci udarili na
Hvar, najvi{e je stradao Starigrad, a Petar se jedva
spasio preploviv{i u Italiju na ribarskom ~amcu. Da
sa~uva sebe i gra|ane, kada bi se napad ponovio,
sagradio je Tvrdalj, utvrdu blizu svoje pala~e pomo}u
~ega su se spasili on i svi oni koji su se u nju sakrili.
Umro je 1572 godine kada su Turci ponovo udarili.
Njegovo najpoznatije djelo je Ribanje i ribarsko
prigovaranje.

Podatke na{ao : U knjizi Hanibal Luci} i Petar

Hektorovi}, izdava}ko poduze}e Matica Hrvatska,
Zagreb, 1968.

2. TEZA : KRATAK SADR@AJ

PRVI DAN

Hektorovi} pi{e prijatelju Brtu~evi}u da je odlu}io

provesti tri dana na moru radi odmora. Krenuo je sa
dva ribara, Paskom i Nikolom, a sa sobom su uzeli i
sav ribarski pribor. Na po~etku nisu puno lovili, a pred
kraj su ulovili mnogo riba i jednog velikog zubaca.
Tada su se uputili prema obali da bi skuhali ru~ak.
Po{to im je u le|a puhao vjetar, nisu morali veslati te
su na putu pri~ali narodne pitalice. Na obali su
skuhali ru~ak te su pogostili i druge kmetove. Dva su
ribara ispjevali Hektorovi}u jednu narodnu po~asnicu.
Na kraju su kmetovi upitali Hektorovi}a kako nastaju
rijeke te im je on to objasnio.

DRUGI DAN

Dok su drugo jutro brodarili Pasko je zapjevao

narodnu pjesmu Kraljevi} Marko i brat mu Andrija{,
a za njim Nikola pjesmu Kada mi se Radoslave ...,
koje je Hektorovi} zapisao. Nakon dalnjeg ribarenja i
veslanja, nakon ru~ka zapjevali su kmetovi u dva
glasa I kli~e divojka. Predve~er su oti{li do
Ne~ujma gdje je neko vrijeme `ivio Maruli}.

Hektorovi} je hvalio starog pjesnika i grad Split.

Nave~er su se jo{ zabavljali narodnim pitalicama.

TRE]I DAN

Poslije {etnje Ne~ujmom i spominjanjem slavnih ljudi,

nastavili su ribolov. Hektorovi} je spomenuo mnogo
vrsta riba. Na moru su susreli nekog Hektorovi~evog
znanca s dru{tvom. U razgovoru su spomenuli
Hektorovi~evu kulu Tvrdalj. Nakon {to su se rastali,
ribari nastave veslati te pri~aju stare pri~e koje
Hektorovi} zapisuje. Predve~er su u{li u jednu uvalu
u kojoj su nakon ve~ere nastavili pjevati i pri~ati
pri~e. Hektorovi} je sjede}i uz obalu razmi{ljao kako
postoji mnogo siroma{nih ljudi, ali koji u sebi imaju
veliko bogatstvo uma. Nakon toga zahvali kmetovima
te krene ku}i te za`eli da jo{ do`ivi takve dane.

3. TEZA : ANALIZA DJELA

Ribanje i ribarsko prigovaranje je najpoznatije djelo

Petra Hektorovi}a, tiskano je prvi put u Veneciji 1568
godine. Ribanje i ribarsko prigovaranje je epski
spjev kojeg je Petar Hektorovi} posvetio svom
prijatelju, hrvatskom vlastelinu J. Brtu~evi}u. Ovo
djelo spada u putopis tj. to je trodnevni izlet morem.
Put je vrlo vjerno prikazan realisti~kim postupkom.

. . .
Koga isteza{e, zubaca veloga.
Nikad jih broja{e: drugi, treti, peti,
...
Pjesnik nalazi odmor u dodiru s prirodom te u epu
iskazuje do`ivljaj ljepote. U djelu je prisutna
humanisti~ka nota tj. odnos pjesnika patricija i
ribara (pjesnik ne pravi razliku u stale`ima ve~ u~i od
ribara, te se divi njihovom znanju). Razgovor me|u
njima je iskren, te cijeni po{tenje i bistro}u ribara
(naziva ih bra~om).
U djelu su zapisane i dvije buga{~ice:
1. O kraljevi}u Marku i bratu mu Andrija{u {to
je ujedno i prva
zapisana narodna pjesma.
Dva mi sta siromaha dugo vrime drugovala,
Lipo ti sta drugovala i lipo se dragovala,
Lipo plinke dilila i lipo se razdilila,
I razdiliv se opet se sazivala.
Ve} mi nigda zarobi{e tri juna~ke dobre konje dva
siromaha,
Tere sta dva konjica mnogo lipo razdilila.
...
2. O Radovanu Siverincu
Kada mi se Radoslave vojevoda odilja{e
Od svojega grada divnoga Siverina,
^esto mi se Radoslav na Siverin obzira{e
Tere to mi ovako belu gradu besija{e:
Ovo mi te ostavljam, beli grade Siverine, moj divni
grade.
...
U Ribanje i ribarsko prigovaranje zapisane su i lirske
pjesme i balade I klo~e djevojka, Majka mu je lipo

ime dala, te ~itav niz narodnih mudrosti, pitalica,

poslovica...
Ugledav{i grad Split pjesnik se sjeti velikog M.
Maruli}a te mu je spjevao stihove u njegovu slavu.