UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET POLITIKIH NAUKA

SARAJEVO

Predmet: Osnove metodologije drutvenih nauka

Predmetni profesor: prof.dr. Senadin Lavi
Predmetni asistent: mr. sci. Amer Osmi
Odsjek: Politologija
Usmjerenje: Opi smjer
Godina srudija: Druga
Semestar: Trei semestar

TEMA ISTRAIVAKOG RADA

Ustav BiH Aneks IV Dejtonskog sporazuma: perspektive, anomalije i kreiranje Ustava
BiH

1. UVOD

Na izbor problema jeste problem koji se direktno ili indirektno odnosi na cjelokupno
bosansko-hercegovako stanovnitvo. Perspektive, anomalije i kreiranje Ustava BiH su
tri inioca koji se egzistencijalni za budunost ove zemlje i graana koji u njoj ive, te
smo iz tog razloga izabrali ovu temu koja je od velike vanosti za sve nas.
Aneks IV- Ustav BiH jeste pravilnik po kojem funkcionie nae drutvo i u skladu s njim
funkcioniu nae institucije i dravni aparat. S toga, izbor naeg problema, odnosno
sutina problematike kojom se mi bavimo i koju elimo da istraujemo jeste koje su to
perspektive Ustava BiH. Meutim, kako bi smo ostvarili uvid u to, moramo prethodno da
ukaemo na njegove anomalije, historijske promjene i donoenje postepeno amandmana
koji su u njemu sadrani. Pored toga mi emo pokuati da ponudimo svoje alternative i
sopstvene kreacije Ustava, koje e argumentovano predstavljati materijal spreman za
potencijalnu implementaciju.
Okvirno reeno, mi emo predloiti svoje, a ukazati na trenutne nedostatke Aneksa IVDejtonskog sporazuma BiH.
Od naeg istraivanja oekujemo da se podigne svijest naroda koji ive u BiH, da se
smanji pasivnost, a povea graanska participacija koja je neophodna za nau budunost.
Takoer, oekujemo da e rezultati istraivanja biti jedan od indikatora koja potvruju
stanje u kojem se nalazimo i koji e svjedoiti u korist revizije trenutkog Ustava BiH.

1.

2. NACRT ISTRAIVANJA
Problemska pitanja:
Da li je trenutni Ustav BiH diskiriminatoran po graane BiH?
Da li dosadanje provedbe Aneksa IV osiguravaju napredak u budunosti?
Da li je potrebna revizija postojeeg Ustava BiH?
Generalne hipoteze:
Trenutni Ustav BiH je diskriminatoran po graane BiH ( problem konstitutivnosti ).
Dosadanje provdbe Aneksa IV ne osiguravaju napredak u budunosti BiH.
Revizija postojeeg Ustava BiH je ezistencijalno potrebna.

Pomone hipoteze:
Trenutni Ustav BiH je diskriminatoran po graane BiH zbog toga to su prava
nacionalnih manjina koji ive u BiH uskraena.
Dosadanje provedbe Aneksa IV ne osiguravaju napredak u budunosti BiH jer politike
elite koje vladaju u interesu svog naroda ne mogu da se usaglase i da postignu konsenzus.
Revizija postojeeg Ustava BiH je egzistencijalno potrebna iz razloga poboljanja
funkcionisanja cjelokupnog politikog sistema i njenog puta ka EU integracijama.
2.

Varijable:
Nezavisne varijable:
Diskriminatorni Ustav BiH, napredak Ustava BiH u budunosti, revizija postojeeg
Ustava BiH.
Zavisne varijable:
Prava nacionalnih manjina u BiH, usaglaenost i konsenzus politikih lidera u BiH,
funkcionisanje politikog sistema BiH.
Indikatori:
Presuda u sluaju Sejdi-Finci, nezadovoljstvo nacionalnih manjina socijalnim statusom
u drutvu, sukob interesa konstitutivnih naroda u BiH, krenje zakonitosti Evropske
konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, Aprilski paket, nedostatak
konsenzusa, neispunjenje uvijeta za ulazak u EU.
Kljune rijei:
Ustav je konstitutivni pravni akt svake drave. Formalno odreenje Ustava znai da je on
donesen od nadlenog organa i po ustavotvornom postupku, koji je po duini svog
trajanja i sloenosti procedure specifiniji od svih drugih formalnih postupaka. Ustav
donosi poseban organ uglavnom kada je u pitanju nastanak nove drave. Nas prvi Ustav
donesen je 1946 godine, i donjela ga je Ustavotvorna skuptina.
3.

Ustav BiH je sastavni dio Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini,
dogovoren u Dejtonu 21.11.1995 g. , a potpisan u Parizu 14.12.1995. g. Opi okvirni
sporazum za mir sadri jedanaest aneksa od kojih aneks IV predstavlja integralni dio
Ustava BiH.
Anomalije Ustava BiH predstavljaju nedostatke tj. mane Aneksa IV koje su doneene
Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Perspektive Ustava BiH odnose se na budunost nae zemlje. One se zapravo odnose na
nau percepciju politikog sistema i dravnog aparata koja je futuristike prirode.
Kreiranje Ustava BiH predstavlja prijedlog novih nacrta i na neki nain revitalizaciju
trenutnog Ustava BiH.
Izbor podruja znanstvene analize:
Istraivanje koje provodimo je u domenu politikih nauka i samim tim konkretno s
politikog aspekta mi emo da se bavimo disciplinarnim istraivanjem. Disciplinarno
istraivanje je u svojoj fundamentalnosti homogeno, meutim to ne znai da ono nije
relevantno ili da ima negativne implikacije, ve da je savreno precizno i konkretno
sredstvo za rjeavanje problemske situacije o kojoj se mi bavimo.
Ciljevi istraivanja:
Pragmatini ciljevi:
to se tie pragmatinih ili drutvenih ciljeva, koristi od ovog istraivanja imat e svi
graani Bosne i Hercegovine. Nakon ovog istraivanja, graani BiH bi trebali da budu
informisani o trenutnim nedostacima Ustava BiH tj. anomalijama, njihova svijest o
vanosti aneksa IV bi trebala biti vea.
4.

Takoer, oni bi trebali da se vie ukljue u politiki ivot u Bosni i Hercegovini, i da se

slue rezultatima ovog istraivanja kako bi doprinjeli boljoj budunosti ove zemlje.
Spoznajni ciljevi:
Deskriptivni ciljevi jesu stavovi graana po pitanju trenutnog Ustava BiH i njegovih
odredba. Ovi ciljevi opisuju stavove i miljenja ljudi koji ive u BiH i koji se ponaaju u
skladu sa Dejtonskim sporazumom.
Znanstvena klasifikacija s obzirom na zavisnu varijablu u ovom sluaju bi bila miljenje
graana o politikim liderima, o potpisnicima Dejtonskog sporazuma koji su direktno
uticali na njegov sadraj tj. na diskriminaciju nacionalnih manjina ili politiki sistem
BiH.
Znanstvena klasifikacija s obzirom na nezavisnu varijablu ukljuuje razliitosti graana
BiH prema spolu, mjestu boravka ili lanstvu u politikim strankama.
Znanstvena eksplanacija predstavlja povezanost izmeu graana BiH i samog Ustava
BiH tj. kako graani utiu na Ustav i kako Ustav utie na graane. Ovdje se radi o
uzrono-posljedinoj zavisnosti izmeu stavova graana i trenutnih odredba aneksa IVDejstonskog mirovnog sporazuma.
Znanstvena prognoza oznaava vienje Ustava BiH u budunosti i dijagnostiku problema
koji se moraju otkloniti kako bi problem u budunosti bio rijeen.

5.

Metode:
U ovom istraivakom radu najvie smo se koristili kvantitativnim metodama koje smo
dobili na osnovu rezultata nae ankete. Takoer, koristili smo se i studijom sluaja i
analizom sadraja kako bi to jasnije mogli da ukaemo na trenutni Ustav BiH, njegove
anomalije i perspektive.
Tehnike:
Proveli smo anketu kako bi vidjeli kakvo je miljenje i kakvi su stavovi studenata FPN-a
po pitanju Ustava BiH.
Uzorak: 110 ispitanika

Ciljna skupina: Studenti FPN-a

Podruje istraivanja: Kanton Sarajevo
Vrijeme istraivanja: dva mjeseca

6.

3. POJMOVNA ANALIZA
Ustav predstavlja najvaniji pravno-politiki akt jedne drave.
Anomalija znai nedostatak, mana ili pogreka.
Perspektiva je apstraktan pojam, a dolazi od latinske rijei prospicere, to znai vidjeti
ili razabrati.

4. METODOLOGIJA RADA
Napravili smo anketu koja se sastoji od 5 pitanja koji se tiu naeg istraivakog rada.
Anketu smo proveli na podruju Kantona Sarajevo, a nai ispitanici su bili studenti FPNa.
Selekcijom studenata koji studiraju Fakultet Politikih Nauka, eljeli smo da dobijemo
to jasnije i preciznije rezultate, jer smatramo kako su upravo ti studenti kompetentni da
odgovaraju na konkretna pitanja vezana za Aneks IV- Dejtonskog mirovnog sporazuma u
BiH. U anketi je uestvovalo 110 ispitanika tj. studenata FPN-a koji su svoj izborom
odgovora davali svoje miljenje i stavove.
Pitanja koje smo upotrijebili za anketu su:
Da li je Ustav BiH diskiminatoran po graane koji u njoj ive?
Da li smatrate da je revizija postojeeg Ustava neophodna za egzistenciju BiH?
Da li trenutne provedve Aneksa IV osiguravaju napredak u budunost?
Jesu li uskraena prava nacionalnih manjina u BiH?
Da li trenutne provedbe Aneksa IV utiu na put Bosne i Hercegovine ka EU?

7.

U nastavu objavit emo statstike podatke vezane za svako od ovih pet pitanja koje smo
naveli u anketi.
U prvom pitanju od 110 ispitanika 108 se izjasnilo da je Ustav BiH diskriminatoran po
njene graane, a samo 2 ispitanika su to negirali.
U drugom pitanju 61 ispitanik je odgovorio potvrdno na pitanje, a 49 ispitanika su se
opredjelili za negativan odgovor.
U treem pitanju od ukupno 110 ispitanika 44 su dali afirmativan odgovor, a 66 studenata
su odgovorili sa ne.
etvrto pitanje je bilo jako zanimljivo zbog toga to smo ponudili viestruki izbor sa da,
ne i moda. ak 54 ispitanika je odgovorilo sa da, 29 ispitanika su odgovorili sa moda, a
27 ispitanika je reklo ne.
Petim pitanjem smo kompletirali anketu i ono je dalo zanimljive rezultate. 30 ispitanika
je stavilo oznaku za moda, 18 ih je negiralo tvrdnju, a ak 62 ispitanika su odgovorila sa
da.
Statistiki to izgleda ovako
1. Pitanje:
DA - 98%
NE - 2%
2. Pitanje:
DA - 55%
NE - 45 %
3. Pitanje:
DA - 40%
NE - 60%

8.

4. Pitanje
DA - 49%
MODA - 26%
NE - 25%
5. Pitanje
DA - 56%
MODA - 27%
NE - 17 %
S pravom moemo rei kako su ovi rezultati oekivani. Na pitanje da li je Ustav BiH
diskiminatoran 98 % ispitanika je odgovorilo potvrdno, to moemo rei da je miljenje
studenata po pitanju diskiminacije Ustava skoro u potpunosti isto. Na pitanje o reviziji
postojeeg Ustava BiH 55% studenata ispitanika afirmisalo je ideju revizije to je dobar
podatak, ali ne i savren, ako uzmemo u obzir injenino stanje u kojoj se ova zemlja
nalazi. U treem pitanju koje se odnosilo na napredak u budunosti, 60% studenata su
miljenja kako trenutne provedbe Ustava BiH ne osiguravaju napredak u budunosti.
49% ispitanika smatra kako su prava nacionalnih manjina uskraena u BiH, a njih 56%
miljenja su kako trenutni Aneks IV utice na put Bosne i Hercegovine ka EU
integracijama.
Rezultati ankete i statstiki podaci upuuju kako je promjena postojeeg Ustava potrebna
za njene graane. Takoer oni nam pokazuju kako mladi ljudi u BiH, odnosno u ovom
sluaju studenti FPN-a, prepoznaju problemsku situaciju u naoj zemlji i imaju svijesti o
moguim konskvensama. Kroz rezultate ankete moemo da zakljuimo kako su ljudi
eljni promjena Ustava i donoenja novih amandmana kako bi se u budunosti stanje
stabiliziralo. Diskriminacija, uskraenost prava nacionalnih manjina, perspektive i
inovacije samo su neki od elemenata koji predstavljaju problem i koji se moraju mjenjati.

9.

ANOMALIJE I PERSPEKTIVE USTAVA BIH

Revizija Ustava BiH je neophodna kako bi se svaki graanin u ovoj dravi osjeao
ravnopravnim i sugurnim. Takoer, svi znamo u kojim je uslovima nastao Aneks IV i
kako su odredbe koje su doneene zapravo nametnute kako bi se sprijeio daljni sukob.
Dakle na Ustav jeste zapravo oktroisani Ustav koji nakon rata gubi svaku smisao za
narode koji ive u BiH.
U nastavku detaljnije emo se pozabaviti konkretnom problematikom vezanom za
anomalije i perspektive Ustava BiH
lan II Ustava BiH obavezuje sve dravne i entitetske organe da osiguraju sve najvie
standarde meunarodno priznatih ljudksih prava i slobodu od svake vrste diskriminacije.
Institucije BiH ije je formiranje predvidio Ustav BiH, sasvim sigurno nisu uspjele
osigurati ova osnovna prava.
Cilj Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i sloboda je osiguranje zatite
individualnih, a ne grupnih prava. Europski standardi zatite ljudskih prava, ukljuujui i
zabranu diskiminacije, postali su obavezujui za pravosue i organe javne uprave
Federacije BiH od momenta stupanja na snagu Ustava Federacije BiH.
Naalost, kompletna politika struktura u BiH, zasnovana je na dijametralno suprotnom
principu- principu ekskluzivnog etnikog predstavljanja samo tri konstruktivna naroda,
na tetu prava pojedinca.
Preambula Ustava BiH, utvruje da su Bonjaci, Hrvati i Srbi konstruktivni narodi u BiH,
dok su ostali samo uzgredno pomenuti.Iz same preambule vidi se da su prava data
etnikim grupama, a ne graanima.
Jano je dakle da su pripadnici bilo koje od tri etnike skupine bili zatieni samo na bazi
njihove pripadnosti nacionalnom koliktivitetu.

10.

Ovaj koncept ne daje nikakvu zatitu onima koji se ne uklapaju u jednu od ovih grupa,
bilo to Srbi, Hrvati ili Bonjaci ili pak ele da iskoriste svoje pravo ne pripadati ni jednoj
nacionalnoj grupi, to je svakako legitiman zahtijev i stav.
Prema tome, potrebno je poduzeti politiku i ustavno-pravnu reviziju i restauraciju
sistema zatite ljudskih prava u BiH posredstvom dosljednog i sistematinog pregleda
svih odredbi Ustava BiH kao i entitetskih ustava u cilju afirmacije graanskog i negacije
nacionalnog diskursa.
Nije potrebno posebno isticati da se ne radi o diskrecionim ovlatenjima drave BiH nego
o njenoj meunarodnoj obavezi da uskladi svoje zakonodavstvo sa europsim standardima.
Jula 2000. godine, Ustavni sud BiH donio je odluku kojom je nametnuo obavezu
Federaciji BiH I RS da izvre izmjene njihovih ustava kako bi osigurali punu jednakost
konstitutivnih naroda na cjelom teritoriju drave. Dejtonski diskriminatorni koncept :
jedna drava, dva entiteta, tri konstitutivna naroda bio je politiki nestabilan model
organizovanja drave.
Ipak, odluka je okonala ideju priznavanja prava bosanskih Hrvata da formiraju svoju
malu kvazi-dravu, budui da je zahtijevala od oba entiteta da funksioniu efikasno i po
sastavu budu multinacionalni
Protivnici jedinstvene bosanske drave tvrdili su da je odluka protivna Dejtonskom
mirovnom sporazumu dok su zagovornici ideje jedinstvene bosanske drave smatrali
odluku kao veliko dostignue tj. napredak u dogradnji postojee dejtonsko dravnopolitike arhitekture, koja je, prema njihovom miljenju, morala biti podvrgnuta ustavnim
promjenama.

11.

U svakom sluaju, iako je ova odluka oznaavala znaajan korak u priznavanju iste
ustavno-pravne pozicije svim konstitutivnim narodima na svakom djelu teritorije drave,
ona nije promjenila nita u smislu poboljanja ustavno-pravnog poloaja nekonstitutivnih
naroda u BiH.
Sa ili bez ove odluke, ustavna pozicija nekonstitutivnih naroda ostala je ista: oni su i dalje
bili ne konstitutivni na cjelom podruju drave.
Potpuno je jasno da niti individualno niti kolektivno shvaena nacionalna pripadnost u
bosansko-hercegovakom realitetu ne moe biti ekskluzivistiki locirana na bilo koji dio
teritorije BiH, pa samim tim Bonjatvo, Hrvatstvo ili Srpstvo ne moe biti teritorijalno
ogranieno na jedan dio ili dijelove BiH.
Etno-kulturoloka, konfesionalna, tradicijska, obiajna i svaka druga komponenta
sloenog bh. socialnog miljea satkana je od sofisticiranog spleta svekolikog bosanskog
jedinstva razlitosti, pa je, s tim u vezi, koritenje teritorijalnog kriterija kao odrednice
pripadnosti jednoj nacionalnoj skupini teorijski i praktino neosnovano.
S toga je svaka ideja i teorija etno-kantonalizacije ili koje druge etnoregionalizacije,
dolazila ona izvana ili iznutra, u svojoj biti inkompatibilna multietnikom konceptu bh.
drutva i nosilac latentne prijetnje dravno-pravnom opstanku BiH.

12.

Jedno od bitnih pitanja koje nam se namee u sklopu istraivakog rada jeste da li je
Dejtonski sporazum legalizirao genocid u BiH.
Poto pravna pitanja kao to su agresija i genocid nsu bili predmet Dejtonskog
sporazuma, ve pitanja koja se tiu okonanja rata, odgovor na postavljeno pitanje bi bio
negativan.
Pravna pitanja kao to su meunarodni ili unutranji sukob, kao i genocid ostavljena su za
Meunarodni sud u Hagu za procesuiranje krivine odgovornosti za povrede
meunarodnog humanitarnog prava u svakom pojedinanom sluaju.
Da je nekim sluajem Dejtonski sporazum legalizirao agresiju ili genocid u BiH, taj
sporazum bio bi pravno nitav, jer bi bio u suprotnosti sa Poveljom Ujedinjenih naroda i
Konvencijom o sprijeavanju i kanjavanju zloina genocida koji su zabranjeni.
Sam Dejtonski sporazum nije osudio ni agresiju ni genocid, pa se stie utisak da su
sporazumom legalizirani i agresija i genocid. Poto meunarodna zajednica u BiH nije
eljela da ima pobjeenog ili pobjednika, i da su pored Alije Izatbegovia u ime Bosne i
Hercegovine Dejtonski sporazum potpisivali efovi drava Hrvatske, Srbije i Crne Gore,
drava koje su bile involvirane u ratu protiv Boane i Hercegovine, nije se ni moglo
oekivati da e oni potpisati sporazum u kome e biti osuena njihova politika prema
BiH.
Na tome nije insistirala ni meunarodna zajednica, jer je agresora uzela za mirotvorce.
AMANDMANI
Amandmani od 25 marta 2006. Godine, o kojima su se usaglasile vodee politike
stranke u BiH takoer sadri isti diskiminatorni koncept nekonstitutivnih graana.

13.

Amandman II glasi : 1 U Ustavu Bosne i Hercegovine lan IV se mijenja i glasi: 2.

Sastav i izbor Parlamentarne skuptine a.) Parlamentarnu skuptinu ine Predstavniki
dom i Dom naroda. b.) Predstavniki dom ima 87 lanova, od ega su tri mjesta
garantirana onima koji ne pripadaju konstitutivnim narodima.
d. ) Dom naroda ima 21 lana od kojih je 7 Bonjaka, 7 Hrvata i 7 Srba. Iz ovoga da se
zakljuiti da lanovi nekonstitutivnih naroda imaju 30 puta manje anse da postanu
delegati u Parlamentarnoj skuptini od onih koji su konstitutivni.
Ustav BiH lan V, Predsjednitvo BiH 1 Predsjednitvo Bosne i Hercegovine se sastoji
od tri lana: jednog Bonjaka i jednog Hrvata, koji se biraju neposredno sa teritorije
Federacije i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske.
Diskriminacija se protee kroz cijeli Ustav BiH i iz ovih primjera vidimo kako su prava
nekonstitutivnih naroda uskraena u politikom sistemu BiH.
KREIRANJE USTAVA BIH
Da bi se udovoljilo postojeim zahtijevima u procesu prikljuenja BiH u EU, neophodno
je donijeti ustavni Amandman kojim bi se omoguilo bre donoenje zakona o
ispunjavanju uslova BiH za integrisanje u EU tako to bi se izuzelo entitetsko glasanje u
donoenju tih zakona.

Politiki sistem Tom I str. 148.

2. Politiki sistem Tom I str. 148.

14.

Zatim potrebno je odmah donijeti ustavni Amandman kojim bi se iz lana IV i V Ustava

BiH koji se odnose na izbor lanova Doma naroda i lanova Predsjednitva, eliminirale
odredbe koje uskrauju aktivno i pasivno birako pravo Srbima u Federaciji BiH i
Bonjacima i Hrvatima u Republici Srpskoj i osiguralo nacionalnim manjinama mjesto u
Domu naroda. Za izbor zastupnika u Predstavniki dom kao dom graana treba se vratiti
na 7 izbornih jedinicaiz vremena izbora odranih 1990. godine.
Potrebno je donijeti ustavni Amandman ili zakon kojim e se napraviti jedinstven sistem
penzionog i zdravstvenog osiguranja, kao jedinstven sistem socijalne zatite, da bi se
izbjegla i raseljena lica izjednaila u svim pravima koja se tiu njihove egzistencije,
neovisno u kojem su entitetu naseljeni, kao i da se svim graanima BiH u njihovoj dravi
pod jednakim uslovima osigura zdravstvena zatita, penziono osiguranje i socijalna
zatita.
Neophodno je donijeti ustavni Amandman ili zakon kojim e se uspostaviti jedinstvena
organizacija sudske i tuilake funkcije radi ujednaavanja sudske i tuilake prakse koja
treba da osigura jednaku zatitu svakog graanina pred sudom, uspostavljanjem
Vrhovnog suda BiH kao instacionog suda u sistemu redovnog sudstva u BiH.
Takoer, trabali bi se ustavnim Amandmanom ili zakonom integrirati entitetske agencije
za dravnu slubu sa bh. Agencijom za dravnu slubu, kojim e se osigurati sistem
izbora dravnih slubenika prema njihovim profesionalnim sposobnostima, bez uticaja
politiara. Takav nain imenovanja omoguio bi veu pokretljivost dravnih slubenika
na cijelom prostoru BiH, a ne samo u okviru entiteta.

15.

USTAV NIJE MOGUE IZMJENITI DOMAIM SNAGAMA BEZ POMOI

MEUNARODNE ZAJEDNICE
Iako nismo mogli da napravimo intervju, potrudili smo se da iz knjige profesora
Ibrahimagi izvadimo jedan dio intervjua koji je on dao u svojoj knjizi.

Sanija Saljihi: Gost politikog magazina SEDMICA BH radija 1 je prof.dr Omer

Ibrahimagi.
Profesore odmah u Vas direktno pitati, da li je u ovom trenutku mogue mjenjati Ustav
BiH domaim snagama?
Prof. Ibrahimagi : U ovom trenutku po mom miljenju, nije mogue mijenjati Ustav
BiH domaim snagama, iz prostog razloga to je Ustav sastavni dio Mirovnog
sporazuma-Dejtonskog mirovnog sporazuma-Aneks 4, i to je on na odreen nain bio
politiki kompromis strana koje su bile u ratu u BiH, s jedne strane Jugoslavije, Hrvatske,
i najveim dijelom bosanskih Srba i bosanskih Hrvata koji su ratovali protiv BiH, i s
druge strane BiH kako meunarodnopravno priznate drave, koja je iz poznatih razloga
nije stajala tako dobro s naoruavanjem svoje vojske, da bi mogla da pobjedi protivnika
na svom terenu, a to nije bio ni interes meunarodne zajednice.Zato je dovela te
sukobljene strane u Dejton da se dobije minimum politikog kompromisa za BiH. Taj
minimum je sadran, kad je rije o unutranjem ureenju BiH, u Aneksu 4, u kojem je
objevljen sadraj Ustava BiH, potpisan 14 decembra u Parizu a parafiranog u Dejtonu 21
novembra 1995 godine.

16.

Sanija Saljihi: Profesore, da li ste Vi pristalica kada se kae, bolje promjeniti bilo koga
nego nita ?
Prof. Ibrahimagi : Da. U ovoj poziciji, u kojoj ni nakon deset godina nakon Dejtona,
strana koja je bila protiv BiH, nije izmjenila u sutini svoj odnos prema BiH, i smatra
teevine Dejtonskog sporazuma kao neku vrstu politikog plijena, ona nije spremna na to
da mijenja Ustav, u tolikoj mjeri u kojoj bi izgubila te teevine. Te teevine jesu u tome
to se itava organizacija drave temelji na etnikim zajednicama Bonjaka, Srba i
Hrvata, iako u preambuli Ustava stoji da su taj Ustav pored tri konstitutivna naroda
donjeli graani BiH.
Meutim, u normativnom dijelu Ustava posebno u lanu IV I V, gdje je ureena
unutranja organizacija Parlamentarne skuptine BiH, Predsjednitva i Vlade data je
prednost etnikoj zasnovanosti tih organa i posebno se ta stvar posebno kompicira, a to
je BiH sastavljena od dva entiteta: RS i FBiH.
Mislim da je dug meunarodne zajednice prema BiH ako su ovakvim Ustavom zaustavili
rat 1995 godine, da se umjeaju u to da pomogne izmjenama Ustava bar u onoj mjeri u
kojoj bi se osposobila drava BiH i njeni organi, da naprave jedan iskorak, kako bi BiH
bila ozbiljan partner pregovaraima u EU, i pribliavanju BiH Evropskoj Uniji.
Mislim da bez temeljne izmjene Ustava u smislu shvatanja BiH kao graanske drave
razumije se uz potovanje politikih zajednica u onome to jeste kolektivno pravo etnike
zajednice.

17.

Sanija Saljihi: Prema vaoj procjeni da li e ova graanska opcija, graana kao
subjekata, moi isplivat na povrinu, s obzirom na politiku strukturu, osam politikih
partija, koje vode pregovore u ovim Ustavnim promjenama? U kojem pravcu e tei ovi
pregovori?
Prof. Ibrahimagi : U sadanjem trenutku, to uopete ne dolazi u obzir iz prostog
razloga to je ovo, tako da kaem, kalaisanje Dejtonskog sporazuma, a vi znate ta je to
kalaisanje. Potrebno je izmjeniti samo posudu , koja je sastavljenja od etnikih
zajednica u kojoj nema graana, treba zamjeniti posudom koja predstavlja graene kao
politike subjekte i na bazi toga pravit Ustav.
Razumije se i tada kada bude graanski Ustav, etnike zajednice imaju svoja kolektivna
prava i nima to treba obezbjediti, bilo jednim domom unutar Parlamentarne skuptine,
bilo, kao to sada postoje prijedlozi da se iz reda Predstavnikog doma, biraju
predstavnici etnikih zajednica u neku vrstu komiteta toga doma, ili jednostavno grupu
koja e kad se postavi pitanje nacionalnog interesa u pogledu nekog zakonskog projekta
itd. sastajati se i raspravljati o tome, da li je taj nacionalni interes opravdan ili nije
opravdan itd.
Ne mogu se zamjeniti kolektivna prava etnikih zajednica sa politikim subjektivitetom
graanina, jer savremene drave su drave graana i politike strukture vlasti se formiraju
na bazi tog politikog subjektiviteta gdje na izborima dolazi do konkurencije i takmienja
izmeu politkih programa pojedinih stranaka kojima su graani dobrovoljno pristupili,
artikulirale kroz politiku stranku, odrene svoje programe, etnikoj zajednici ustvari
nisu sastavljene dobrovoljnih prikljuivanjem etnikoj zajednici, one su jednostavno

Bogom date kao takve.

18.

Sanija Saljihi: Komentirajte, dakle, ovih osam politikih lidera partija na vlasti, koji
vode poltike pregovore o Ustavnim promjenama, hoe li oni moi postii konsenzus
ispotovati ono dogovoreno u Vaingtonu?

Prof. Ibrahimagi : U Vaingtonu je dogovoreno da se do marta mjeseca ne samo

moraju dogovoriti, nego da se dovri ustavna procedura- izmjena Ustava, jer narednih
est mjeseci je rok za odravanje izbora, pa prema tome, moraju se izvriti pripreme za
provedbu izbora i oni su to potpisali, da e te promjene u Parlamentarnoj skuptini,
Predsjednitvu, i u Vijeu ministara biti dogovorene, to je potpisano u Vaingtonu.
Ja oekujem, poto se radi o ozbiljnim ljudima, da e se oni dogovoriti, jer misle da bi
bilo jako neozbiljno s njihove strane, da ako su potisali, i oroili da e se dogovorit da to
ne urade.
Sanija Saljihi: Moemo li u Evrosku Uniju sa ovakvim Ustavom?

Prof. Ibrahimagi: Sa ovakvim Ustavom ne moemo, niti emo ui u Evropsku Uniju,

sa politikim strankama koje e politiku osnovu imati u etnikim zajednicama. Najbolje
bi bilo da se nacionalne stranke fuzioniu u jednu npr. Narodnu stranku, ali lijeve
opozicione opcije u jednu, npr. Socijaldemokratsku stranku po uzoru na Austriju, tada bi
bila mirna Bosna . One bi se smjenjivale na vlasti, a obje bi bile multietnike.

19.

Rezultati naeg istraivanja samo su potvrdili nae glavne i pomone hipoteze. I

diskiminacijski koncept Ustava i potreba za revizijom postojeeg Ustava, te nesigurna
budunost i napredak trenutnim provedbama Aneksa IV su hipoteze koje smo potvrdili
ovim istraivanjem.
Rezultati ankete takoer pokazuju kako na trenutni Ustav u sebi sadri negativne
implikacije i kako su hipoteze doneene u nacrtu istraivanja potpuno opravdane.

5. ZAKLJUAK

Nema sumnje da postojea legislativna rjeenja u Ustavu BiH prosto zazivaju promjene
kako bi se osigurao bolji ustavno-pravni poloaj za one koji ne pripadaju trima
konstitutivnim narodima i kako bi se stavila taka na postojeu diskiminaciju koja traje
ve dugi niz godina i koja se zasniva na kolektivnom identitetu.
Dravni Ustav treba da garantuje jednak poloaj i tretman svih graana BiH,
priznavanjem njihovih individualnih prava, osloboen od diskriminacije po bilo kom
osnovu, ukljuujui i onu p nacionalnoj pripadnosti.
Ustavne promjene takoer bi trebale poraziti ispraznu demagogiju i uvesti i afirmisati
ideju da su svi graani BiH graani jedne drave, te da kao takvi, mogu graditi
demokratsku modernu dravu koja je zasnovana na principu vladavine prava.

20.

Ovim istraivanjem smo potvrdili svoje hipoteze koje smo naveli u nacrtu istraivanja i
one apsolutno korespodiraju sa rezultatima istraivanja. Takoer rezultati nae ankete i
pismeni intervju profesora Omera Ibrahimagia potvruju nae hipoteze i govore o
trenutnom problemu naeg drutva.
Na kraju da rezimiramo, Parlamentarna skuptina uz uslov da se za prijedlog izjasni
dvotreinska veina prisutnih delegata u Predstavnikom domu mora to prije da
revitalizira postojee stanje tj. da dopuni amandmane koji su ukorijenjeni unutar Ustava
BiH.
Revizija postojeeg Ustava, kreiranje novih dopuna amandmana i izmjena anomalija
unutar Ustava BiH, neopohodna je za perspektivnu budunost Bosne i Hercegovine i njen
pu ta EU integracijama.
Graani BiH trebaju dravu koja stoji iza svojih graana, bez obzira da li su oni
pripadnici konstitutivnih naroda ili ne, ona im pomae kao realna snaga na koju se uvijek
mogu osloniti.

21.

6. LITERATURA

Politiki sistem Bosne i Hercegovine Tom I - Omer Ibrahimagi - Sarajevo 1999. godina .
Politiki sistem Bosne i Hercegovine Tom 2 - Omer Ibrahimagi, Zarije Seizovi, Suad
Arnautovi. Sarajevo 2010. Godina
Politiki sistem Bosne i Hercegovine 2 - Omer Ibrahimagi i Suad Kurtehaji, Sarajevo
2002. godina.
SPORAZUMI, KONVENCIJE, DOKUMENTI, ZAKONI
1. Konvencija o sprijeavanju i kanjavanju zloina genocida -1948. g.
2. Meunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije -1965. g.
ISTRAIVAKE GRUPE
lanovi tima 7 :
Almir Homora
Nejra Haseinovi
Elmedina Opardija
Haris Harba
Belmin Henda - voa grupe
Ruica Jelki

Amira iljkovi
Mirza Biogradli
Kenan Hromo

22.