PRETHODNO PRIOPENJE

UDK 630* 561

PRELIMINARY COMMUNICATION

umarski list br. 3-4, CXXVI (2002). 145-153

OSOBITOSTI DEBLJINSKOG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA

POLJSKOG I UNEENOG AMERIKOG JASENA NA
PODRUJU SREDNJE POSAVINE
THE CHARACTERISTICS OF DIAMETER GROWTH AND INCREMENT OF
TREES IN THE STANDS OF NARROW-LEAVED ASH AND
INTRODUCED WHITE ASH IN CENTRAL POSAVINA
Juro AVLOVI* & Dario KREMER*

Saetak: Dvije srednjedobne mjeovite sastojine poljskog i amerikog ja

sena, starosti 54 i 50 godina na podruju umarija Nova i Stara Gradika,
bile su objekt istraivanja. Snimanjem strukture sastojina na lokalitetu uma
rije Nova Gradika, u sastojini staroj 54 godine koja se nalazi na nadmorskoj
visini od 94 m, utvrenje srednjesastojinski promjer od 30,9 cm, dok je na lo
kalitetu umarije Stara Gradika na nadmorskoj visini od 104 m izmjeren
srednjesastojinski promjer od 22,7 cm.
U istraivanim sastojinama uzeti su uzorci izvrtaka duljine do 12 cm za
poljski i ameriki jasen sa stabala koja pripadaju debljinskom stupnju srednje
plonih stabala. Izvrtci su analizirani na nain da je mjerena irina svakog
pojedinog goda na desetinku milimetra, te debljina kore. Na temelju rezultata
dobivenih analizom izvrtaka dobiveno je kretanje irine godova za pojedina
stabla, kao i kretanje prosjene irine godova unutar pojedinog uzorka u zad
njih 35 ili vie godina. Isto tako su na temelju analize izvrtaka dobiveni dije
lovi krivulje rasta promjera srednjeg stabla sastojine za svaku istraivanu
vrstu. Metoda je opisana u radu.
Rezultati su pokazali daje u prvom razdoblju ivota, prvih 15 godina, rast
promjera kod obje vrste podjednak, poslije ega dolazi do breg rasta pro
mjera poljskog jasena u odnosu na ameriki jasen, dakle debljinski prirast
poljskog jasena je vei tijekom istraivanog razdoblja, to upuuje na bolje
uvjete uspijevanja za domai poljski jasen.
Klj une r ij ei: poljski jasen, ameriki jasen, rast promjera
stabla, debljinski prirast

srednjeg

1. U V O D , P R O B L E M I CILJ I S T R A I V A N J A
Introduction and aim of research
Ameriki bijeli jasen (Fraxinus americana L.) priljen u Lipiku 1877. godine, nalazi u herbariju Botanisutan je u Hrvatskoj vie od 110 godina. Prvi ga spornikog zavoda Prirodoslovno-matematikog fakulteta
nje E t t i n g e r (1889) navodei drvenaste vrste koje
Sveuilita u Zagrebu. E t t i n g e r (1892) u popisu vrsrastu u perivoju Maksimir u Zagrebu. Druga sjevernota Botanikog vrta kr. sveuilita Franje Josipa I u Zaamerika vrsta jasena introducirana u Hrvatsku je pengrebu navodi i ameriki bijeli jasen i pensilvanski jasilvanski jasen (F. pennsylvanica Marshall) iji se jesen. Prva poumljavanja nizinskih uma amerikim bidan herbarski primjerak izbojka s plodovima, prikupjelim jasenom preporua K o z a r a c (1898) i negdje
od tog vremena poinje unos ove vrste u Hrvatsku, na
*Doc.dr.sc.Juroavlovi, Mr. se. Dario Kremer
umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Svetoimunska cesta 25

s t a n i t a d e ni e m o a o
J J

P s t a t i Poljski jasen (ili obini

jasen, jer tada F. angustifoha Vahl jo nije razluivan

145

J. avlovi & D. Kremer: OSOBITOSTI DEBLJINSKOG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA...

od F. excelsior L.). O sadnji amerikog bijelog jasena u

Posavini piu P e r u i (1925) i S t r e p a k i (1931).
Zajedno s amerikim bijelim jasenom saden je i pensilvanski jasen, pa tako Dekan i (1974) pie da su u
bare jugoistone Slavonije, u kojima se dulje vrijeme
zadravala voda, sadeni ameriki bijeli jasen i pensilvanski jasen. Sadnice ovih dviju vrsta uzgajane su u
umskim rasadnicima. Dekani takoer navodi da su
podizane i mjeovite kulture euroamerikih topola i bi
jelih vrba s poljskim jasenom, amerikim bijelim jase
nom i crnom johom. K r e m e r (2001) je utvrdio da su
u naim nizinskim umama i danas prisutne obje sjevernoamerike vrste jasena koje se vode pod imenom
"ameriki jasen".
Istraivanja u sastojinama poljskog jasena kod nas
vrena su unutar vie podruja (Ani 1997, 2001;
B e n i 1955, 1956; D e k a n i 1970; Fukarek 1960;
G l a v a 1959;Mati 1971; P l a v i 1970;Plavi & K l e p a c 1960; P r p i 1966). Novije istraiva
nje odnosa prirasta poljskog i amerikog jasena u mje2. OBJEKT ISTRAZIW
Predmet ovog rada predstavljaju dvije mjeovite sastojine poljskog i uneenog amerikog jasena, i to jedna
na podruju umarije Nova Gradika, a druga na po
druju umarije Stara Gradika.
Prva sastojina, odsjek 48c, nalazi se u umskom pre
djelu Krasno, gospodarska jedinica "Kljuevi". Uz po
vrinu sastojine od 7,52 ha, navodimo iz Osnove gospo
darenja za gospodarsku jedinicu "Klju" od 1999. do
2008. sastojinske i stanine elemente kao obrast: 0,85;
starost: 54 godine; ekoloko-gospodarski tip: II-G-30;
ureajni razred: sjemenjae jasena; ophodnja: 90 godi
na; nadmorska visina: 94 m; sklop: potpun do nepotpun;
razvedenost zemljita: depresija; tip tla: movarno glejno (euglej) - amfiglej; fltocenoza: uma poljskog jasena
s kasnim drijemovcem. Sastojina je nastala sadnjom
poljskog i amerikog jasena 1947. godine. Uz stabla
amerikog jasena u sastojini pridolaze poljski jasen,
3. METODA RAD
Metoda rada sastojala se od terenskog prikupljanja i
izmjere podataka, te analize, obrade i prikaza podataka.
Terenski rad sastojao se u izmjeri sastojinskih eleme
nata i uzimanju uzoraka izvrtaka. Nakon to su dobiveni
podaci o promjerima srednjih stabala za obini i ameri
ki jasen na oba objekta, s uzorka stabala koja pripadaju
promjeru srednje plonog stabla, uzeti su izvrtci duljine
od 7 do 12 cm radi dobivanja uvida u rast stabala tije
kom stoje mogue duljeg razdoblja.
Izvrtci su analizirani na nain da je mjerena irina
svakog pojedinog goda na desetinku milimetra, te
debljina kore.
146

umarski list hr. 3-4, CXXVI (2002). 145-153

ovitim sastojinama nalazimo kod K r e m e r a (2001).

O debljinskom prirastu amerikog jasena na podruju
Amerike postoje brojna istraivanja ( C l a u s e n 1984;
Han at ali 1991; H o r n b e c k at ali 1988; P a a l a at
ali 1994; S i n c l a i r at ali 1993).
U raduje cilj utvrditi osobitosti rasta i prirasta pro
mjera srednjih predstavnika populacije stabala polj
skog i amerikog jasena u mjeovitim sastojinama, kao
i usporediti rast i prirast istraivanih dviju vrsta u poje
dinim razdobljima ivota.
Kako teajni debljinski prirast zadnjeg razdoblja
(zadnjih 10 godina) ne moe dati potpunu informaciju
o obiljejima rasta i prirasta (Kremer 2001), jedan od
ciljeva rada bio je istraiti mogunost dobivanja zad
njeg, najveeg dijela krivulje rasta prsnog promjera
srednjesastojinskog stabla, ali na temelju izvrtaka koji
e se uzeti sa vie stabala koja padaju u debljinski stu
panj srednjeplonog stabla poljskog i amerikog jasena
u istraivanim mjeovitim sastojinama.

[JA - Object of research

hrast lunjak, bijela topola i bijela vrba. U sjevernom di
jelu sastojine prevladava ameriki jasen, a u junom di
jelu poljski jasen.
Odsjek 29d ini drugu sastojinu, koji se nalazi u
umskom predjelu Raljevo u gospodarskoj jedinici
"Podloje". Podaci o sastojini i stanitu slijede kako je
navedeno prema Osnovi gospodarenja za gospodarsku
jedinicu "Podloje" od 1999. do 2008. g., povrina
11,98 ha; obrast: 0,92; starost: 50 godina; ekoloko-gos
podarski tip: II-G-30; ureajni razred: sjemenjae jase
na; ophodnja: 90 godina; nadmorska visina: 104 m;
sklop: potpun; razvedenost zemljita: vlana greda; tip
tla: movarno glejno (euglej) - amfiglej. Sastojina je na
stala umjetnim putem nakon neuspjele oplodne sjee.
Uz poljski i uneseni ameriki jasen u sastojini se nalaze
stabla hrasta lunjaka, obinog graba, bijele topole, crne
johe, bijele vrbe, poljskog brijesta i brijesta veza.
- Method of work
Na temelju analiziranih podataka svakog pojedinog
uzorka izvrtaka, dobiveno je kretanje irine goda poje
dinanih stabala od godine izmjere prema unazad.
Unutar svakog uzorka odreeno je i kretanje prosjene
irine goda za svaku pojedinu godinu.
Rast srednjeg promjera stabala poljskog i ameri
kog jasena u istraivanim sastojinama dobiven je upra
vo iz kretanja prosjene irine goda unutar pojedinog
uzorka izvrtaka. Za svaki pojedini izvrtak (stablo), rast
promjera "zavrio" je u trenutku izmjere (uzimanja) izvrtka (kraj 2001. godine). Zato su nepotpune krivulje
rasta promjera prikazane na nain da se zavravaju u

umarski list br. 3-4, CXXVI (2002), 145-153

J. Cavlovi & D. Kremer: OSOBITOSTI DEBL.IINSKOG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA..

izvrtci, umanjenog za dvostruku prosjenu irinu kore i

ukupne dvostruke irine godova (duine) izvrtka. Vri
jednost prsnog promjera na kraju sljedeeg petogodita
odreivana je tako da se vrijednosti promjera na kraju
prethodnog petogodita dodaje dvostruka irina sljede
ih 5 godova. I tako dalje, sve do kraja zadnjeg petogo
dinjeg razdoblja, godine mjerenja.
Na primjer ako je:
dio izvrtka "od centra prema kori" s naznaenim
granicama 5-godinjih razdoblja (2001, 1996, 1991,
1986, 1981, 1976, 1971), s vrijednostima dvostruke i
rine goda

istoj "vremenskoj toki" (2001. godina), bez obzira na

razliitu "starost prosjenih" stabala. Krivulje rasta
promjera dobivene su na nain da su najprije udvostru
ene vrijednosti kretanja prosjene irine goda. Defini
rana su 5-godinja razdoblja od godine izmjere prema
unazad, ovisno o tome koliko je vremensko razdoblje
"zahvaeno" izvrtcima. Vrijednost promjera prosje
nog stabla prve granice petogodinjeg razdoblja na
vremenskoj osi obuhvaenoj izmjerom, dobivena je
tako da se dvostrukoj irini godova (1, 2, 3 ili 4 goda)
koji se nalaze prije godine koja oznaava poetak pr
vog punog petogodita na izvrtku, dodaje razlika izme
u prosjeka prsnih promjera stabala s kojih su uzimani
1981
0,35

1980 1979 1978 1977 1976 1975 1974 1973 1972 1971
0,38 0,40 0,63 0,60 0,68 0,75 0,71 0,70 0,81 0,60

1970
0,63

1969
0,65

E2ir = 15,44cm - ukupna dvostruka irina godova (dvostruka duina izvrtka)

D- 31,19 cm - prosjek prsnih promjera stabala s kojih su uzeti izvrtci
d.k. = 0,73 cm - prosjena debljina kore
dl9JI= (D-2d.k. - S2ir) + 2irm9 + 2irim + 2irim = (31,19-1,46-15,44) +0,65+ 0,63 +0,60- d197I=14,89 cm
d/976 = dmi + 2irl972 + 2irim + 2irl974 + 2irI975 + 2irl976 = 14,89 + 3,65 = d1976 = 18,54 cm
Krivulja debljinskog prirataje dobivena derivacijom krivulje rasta.

4. REZULTATI S RASPRAVOM - Results and discusion

U tablicama 1 i 2 i slici 1 prikazana je struktura is minira prsnim promjerima i visinama. Dok je broj sta
traivanih sastojina s obzirom na raspodjelu stabala i bala poljskog jasena u odsjeku 48c slabo zastupljen u
temeljnice po debljinskim stupnjevima. Iako je razlika odnosu na ameriki jasen, znaajnije je zastupljen u
u starosti samo 4 godine, na slici se uoava znaajna sastojini 29d. Prostorni raspored stabala u ovim sastorazlika u strukturi ovih dviju sastojina. Srednji promjer jinama takav je da poljski i ameriki jasen dolaze u od
svih stabala u odsjeku 48c iznosi 30,86 cm, a u odsjeku vojenim skupinama.
29d svega 22,71 cm. Poljski jasen u obje sastojine do
Tablica 1. Struktura sastojine po ha-G.j. "Kljuevi", odsjek 48c
Table 1 Structure of the stand per ha-M.u. "Kljuevi", compartment 48c
Prsni promjer
cm
12,5
17,5
22,5
27,5
32,5
37,5
42,5
47,5
52,5
57,5
62,5
67,5
72,5
Ukupno

Poljski jasen
N
G
kom.
m2
0,04
3
0,24
10
0,32
8
0,36
6
0.41
5
4
0,44
0,57
4
0,53
3
1
0,22
3
0,78
0,31
1

48

4,21

Ameriki jasen
G
N
m2
kom.
22
0,27
24
0,58
23
0,91
1,48
25
1,41
17
1,21
11
6
0,85

128

6,72

Hrast lunjak
N
G
kom.
m2

Bijela topola
N
G
kom.
m2

0,04

0,08

0,14

2
2

0,28
0,35

1
1

0,31
0,36

0,92

2
10

0,83
2,42

0,89

Bijela vrba
N
G
kom.
m2
5
15
21
15
12
3
3

0,12
0,60
1,25
1,24
1,33
0,43
0,53

74

5,49

Ukupno
G
N
m2
kom.
0,31
25
0,94
39
1,87
47
3,09
52
38
3,15
2,98
27
2,27
16
1,42
8
0,22
1
0,78
3
1.53
5
0,36
1
0,83
2
264 19,74
147

umarski list br. 3 4, CXXV1 (2002), 145-153

J. Cavlovi & D. Kremer: OSOBITOSTI DEBLJ1NSKOG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA..

Tablica 2. Struktura sastojine po ha-G.j. "Podloje", odsjek 29d

Table 2 Structure of the stand per ha-M.u. "Podloje", compartment 29d
Hrast 1unjak
Prsni promjer
Poljsl< i jasen
Ameriki jasen
N
N
N
G
G
G
cm
kom.
m:
kom.
m:
kom.
m2
12,5
53
57
6
0,65
0.70
0,07
17,5
42
68
1,64
7
0,17
1,01
22,5
44
49
0,24
1,75
1,95
6
27,5
63
3,74
26
1,54
5
0,30
32,5
45
5
0,41
3
0,25
3,73
1
37,5
12
1,33
0,11
42,5
2
1
0,14
0,28
47,5
1
1
0,18
0,18
52,5
0
0,00
57,5
1
0,26
263
205
6,24
30
12,93
1,46

Ostalo
N
G
kom.
m2
13
0,16
6
0,14
3
0,12
1
0,06

23

0,48

Ukupno
N
G
kom.
m2
129
1,58
123
2,96
102
4,06
95
5,64
53
4,40
13
1,44
3
0,43
2
0,35
0
0,00
1
0,26
521 21,11

Slika 1. Prikaz strukture istraivanih sastojina po vrstama drvea i broju stabala

Figure 1 Structure of the stands per tree species and number of stems

Slike 2 do 5 pokazuju kretanje irine godova tije

kom zadnjih 35 godina za promatrane uzorke srednjesastojinskih stabala poljskog i amerikog jasena na dva
istraivana lokaliteta. Na slikama je isto tako prikazano
kretanje prosjene irine goda unutar pojedinog uzorka
stabala (izvrtaka).
Na slici 6 uoljiv je trend smanjenja prosjene irine
goda kod sva 4 uzorka, od 1966. godine. Kod amerikog
jasena, na lokalitetu Stara Gradika, uoljiva je 1979.
godina, gdje je zaustavljen taj trend, nakon ega dolazi
do manjeg rasta irine goda i zadravanja na stalnoj vri
jednosti od oko 1,3 mm. Kod ostala 3 uzorka taj trend
opadanja prosjene irine goda se zaustavlja 1983. godi
ne, nakon ega trend kretanja irine goda postaje viemanje konstantan. Posebno je karakteristino kretanje
prosjene irine goda srednjesastojinskih stabala polj
skog jasena na lokalitetu umarije Nova Gradika. Jasno
su izraene minimalne irine goda 1983., 1993. i po sve
148

mu sudei to bi bila i 2003. godina, nakon kojih dolazi

do naglog skoka irine goda. To bi se moglo objasniti
zahvatima njege sastojine proredama koji su provedeni
u navedenim godinama i na koje je poljski jasen tako
oito reagirao sa irinom goda.
Slika 7 prikazuje dijelove krivulja rasta promjera
srednjih stabala poljskog i amerikog jasena na istrai
vane dvije lokacije u zadnjih 35 godina, koje su dobi
vene iz uzoraka izvrtaka uzetih sa srednjesastojinskih
stabala na nain opisan u metodi rada. Ovdje se moe
uoiti nekoliko odnosa. Krajnje vrijednosti na krivulja
ma rasta promjera odgovaraju vrijednostima promjera
srednjesastojinskih stabala (srednjem promjeru stabala
s kojih su uzeti izvrtci), umanjene za dvostruku deblji
nu kore.
Nadalje, ako se radi gotovo o jednakoj starosti sas
tojina, uoljive su znaajne razlike u razvoju promjera
i postizanja konanog promjera 2001. godine, unutar

J. avlovi & D. Kremer: OSOBITOSTI DEBUINSKOG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA...

</>

r-

c^

>
^

"

>

umarski list br. 3-4, CXXVI (2002), 145-153

-^

in

'

_,

CN

Vrijeme - Time (godine - years)

Slika 2. Kretanje irine godova istraivanog uzorka stabala i prosjene irine godova za poljski jasen
- umarija Nova Gradika
Figure 2 Trends in ring widths of the studied tree sample and average ring width of narrow-leaved ash
- Forest office Nova Gradika

T t ^ D D O O
\ s 0 ^ s0 s o t - 0
0
O^
O

__

r N ^ t - ^ C O C O r N l ^ v O
r - - r - t - - r - o c o c o o o c o o
O
Q~
^
CT*
CT*
O*.
O
O^

_^

_^

__

O O O
c * .
C^
O*.

_^

N ^ T
c ^ o v
0s
CT<

^_

__

O C O
o v o ^ o
O ^
O

r^l

Vrijeme - Time (godine - years)

Slika 3. Kretanje irine godova istraivanog uzorka stabala i prosjene irine godova za ameriki
jasen - umarija Nova Gradika
Figure 3 Trends in ring widths of the studied tree sample and average ring width of white ash
- Forest office Nova Gradika

iste vrste. Tako je razlika krajnjih vrijednosti promjera

na krivulji rasta kod poljskog jasena 5,43 cm, a kod
amerikog jasena 5,73 cm, u korist sastojine na lokali
tetu u umariji Nova Gradika. To se moe dijelom
objasniti u znaajnoj razlici struktura sastojina kao
posljedica gospodarenja i stanita. Sigurno je da na to
ima znaajan utjecaj stanite. Sastojina na lokalitetu
umarije Stara Gradika je po nadmorskoj visini via
za 10 m i vjerojatno su tu uvjeti za rast i razvoj obiju
vrsta manje povoljni.
Ako se promatraju odnosi krivulja rasta izmeu
dviju vrsta untar iste sastojine, moe se vidjeti da su
oni slini u obje sastojine, samo to su pomaknuti po
osi y. Interesantno je daje na poetku, 1966. godine u
petnaestoj godini ivota, razlika u promjeru poljskog i
amerikog jasena na lokalitetu umarije Nova Gradi-

ka bila svega 0,33 cm u korist poljskog jasena, da bi se

ona tijekom vremena sve vie poveavala i na kraju do
segla vrijednost od 6,2 cm. To govori u prilog puno bo
ljim uvjetima za rast i razvoj poljskog jasena na tom
stanitu. Slino je i u sastojini na podruju umarije
Stara Gradika. U poetku je razlika u promjeru izme
u poljskog i amerikog jasena bila 0,92 cm u korist
poljskog jasena. Razlika u promjeru ve nakon 5 godi
na vrlo se brzo poveala, te na kraju postigla iznos od
6,5 cm. Iz toga se isto tako vidi da su i na ovom stani
tu, koje je openito nepovoljnije za obje vrste u odno
su na stanite na lokalitetu umarije Nova Gradika,
povoljniji uvjeti za rast i razvoj poljskog jasena u od
nosu na ameriki jasen.
Iz krivulja rasta promjera dobivene su krivulje debljinskog teajnog prirasta (Slika 8). Na slici se moe
149

J. avlovi & D. Kroner: OSOBITOSTI DEBLJINSKOG RASTA 1 PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA...

umarski list br. 3-4, CXXV1 (2002), 145-153

^^^^^^^^^^^^^^^^^^-

> 0

^ f ^ o o o c N * 3 " * o o o c j r r ^ o o o o c N r t - * > o c
\0

Qv

o-1

sO

O-1

t
s

0s

O"*
_

0.

C
-1

3Cs

OC

OO

OC
s

3C

O*

C^s

G"<

o**

o*

0.

C*

O"*

0s

o^

o^

o^

o
N

Vrijeme - Time (godine - years)

Slika 4. Kretanje irine godova istraivanog uzorka stabala i prosjene irine godova za poljski jasen
- umarija Stara Gradika
Figure 4 Trends in ring widths of the studied tree sample and average ring width of narrow-leaved
ash - Forest office Stara Gradika

Vrijeme-Time (godine - years)

Slika 5. Kretanje irine godova istraivanog uzorka stabala i prosjene irine godova za
ameriki jasen - umarija Stara Gradika
Figure 5 Trends in ring widths of the studied tree sample and average ring width of white ash
- Forest office Stara Gradika

vidjeti da su stabla poljskog i amerikog jasena na po

druju umarije Stara Gradika postigla maksimum te
ajnog debljinskog prirasta prije stabala poljskog i
amerikog jasena na podruju umarije Nova Gradi
ka. Uoljiv je i drugi maksimum debljinskog prirasta,
i to kod poljskog jasena oko 1983. godine, a kod ame
rikog jasena oko 1993. godine.
Nadalje, moe se vidjeti daje poljski jasen dominantniji po debljinskom prirastu od amerikog jasena.
150

Ako se usporeuje debljinski prirast izmeu lokaliteta

unutar jedne vrste, vidi se daje debljinski prirast zna
ajno vei u sastojim na podruju umarije Nova Gra
dika, za oko 0,1 cm. U razdoblju zadnjih 20 godina,
poljski jasen u sastojini na podruju umarije Nova
Gradika po debljinskom prirastu se znaajno izdvaja
od ostalih istraivanih uzoraka.

J. Cavlovi & D. Kremer: OSOBITOSTI DEBLJINSKOG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA...

umarski list br. 3-4, CXXVI (2002), 145-153

Slika 6. Kretanje prosjene irine godova poljskog i amerikog jasena u istraivanim sastojinama
Figure 6. Trends in average ring widths of narrow-leaved and white ash of the studied stands
30

Slika 7. Krivulje rasta promjera srednjesastojinskih stabala poljskog i amerikog jasena

Figure 7 Growth curves of mean stand diameter of narrow-leaved and white ash trees

Slika 8. Krivulje prirasta promjera srednjesastojinskih stabala poljskog i amerikog jasena

Figure 8 Radial increment curves of mean stand diameter of narrow-leaved and white ash trees

151

J. avlovi & D. Kroner: OSOBITOSTI DEBLJ1NSKOG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA..

umarski list br. 3-4. CXXV1 (2002), 145-153

5. ZAKLJUAK - Conclusion
Mogue je, na nain opisan u radu, dobiti krivulje
rasta, razvoja i prirasta prsnog promjera prosjenog sastojinskog stabla, vaenjem izvrtaka sa uzoraka stabala
koja se nalaze u debljinskom stupnju srednjesastojinskog stabla. Takva krivulja rasta, temeljena na veem
broju jedinki, puno bolje predstavlja osobitosti rasta i
razvoja prosjenih stabala sastojine nego krivulja rasta
temeljena na jednom stablu. Prema tomu, kada je cilj
utvrditi obiljeja rasta i prirasta promjera jednodobne
sastojine, bolje je uzeti uzorak izvrtaka sa srednjesastojinskih stabala, nego obarati stabla za totalnu analizu.
Pomou opisane metode, praenjem kretanja pro
sjene irine goda srednjesastojinskih stabala, mogue
je istraiti dogaaje koji su utjecali na promjene u deb
ljinskom prirastu, te nain na koji su srednjesastojinska
stabla reagirala na utjecajne imbenike na rast i prirast
promjera stabala.
Razlike u rastu promjera i postizanju konane vri
jednosti promjera srednjesastojinskih stabala unutar
iste promatrane vrste, ukazuju na utjecaj strukture sas
tojine koja se vjerojatno razliito razvijala kod proma
trane dvije sastojine. Isto tako, s obzirom da se sasto
jine nalaze u razliitim staninim uvjetima, moe se
rei da je tu znaajan utjecaj i staninih imbenika.
Kako se radi samo o 4 godine razlike u starosti izmeu

sastojina, ne moe se govoriti o starosti sastojine kao

znaajnom imbeniku.
Unutar istih staninih uvjeta, rezultati su jasno po
kazali da stabla poljskog jasena puno bolje uspijevaju,
odnosno da u dobi od oko 50 godina znaajno domini
raju po promjeru u odnosu na uneseni ameriki jasen.
S obzirom da nakon prvih 15 godina ivota sastoji
ne gotovo da i nije bilo razlike u promjeru izmeu polj
skog i amerikog jasena, moe se rei da u prvom raz
doblju ivota sastojine obje vrste podjednako uspijeva
ju, poslije ega dolazi do postupnog zaostajanja u raz
voju promjera amerikog jasena.
Prvi maksimum teajnog debljinskog prirasta dogo
dio se prije kod obje vrste na podruju Stare Gradike,
na manje povoljnom stanitu. Poljski jasen je dominantniji po debljinskom teajnom prirastu od ameri
kog, posebno na lokalitetu umarije Nova Gradika.
S gledita proizvodnje volumnog prirasta po kolii
ni i kvaliteti, kao i proizvodnje i svih opih dobara
ume, jasno je da domai, poljski jasen ima dominant
nu ulogu. Meutim, s obzirom na svoja obiljeja rasta i
prirasta, uneseni ameriki jasen je imao i moe zadrati
svoj znaaj kao pionirska vrsta koja treba popravljati
uvjete na tekim i ekstremnim stanitima za dolazak i
uspijevanje poljskog jasena.

6. LITERATURA - References
A n i , I., 1997: Regeneration of narrow-leaved ash
stands {Fraxinus angustifolia Vahl) in Central
Croatia. Glas. um. pokuse 34: 1-40.
A n i , I., 2001: Uspijevanje i pomlaivanje sastojina
poljskog jasena {Fraxinus angustifolia Vahl) u
Posavini. Disertacija. umarski fakultet, Zagreb, 197 pp.
B e n i , R., 1955: irina goda kao inilac kakvoe
poljske jasenovine. umarstvo, 534-545, Beo
grad.
B e n i , R., 1956: Istraivanja o ueu i nekim fi
zikim svojstvima bijeli i sri poljskog jasena.
{Fraxinus angustifolia Vahl). Glas. um. pokuse,
12: 13-104.
C l a u s e n , K. E., 1984: Survival and early growth of
white ash provenances and progenies in 19 plan
tations. Canadian Journal of Forest Research.
14:6,775-782.
D e k a n i , I., 1970: umsko uzgojna svojstva polj
skog jasena {Fraxinus angustifolia Vahl). u
marstvo 1/2: 3-9, Beograd.
D e k a n i , I., 1974: Znaajke uzgoja uma jugoistone Slavonije. Zbornik o stotoj obljetnici umar
stva jugoistone Slavonije, JAZU Centar za
152

znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci - Slavonski

Brod, pp. 11-41.
[ t t i n g e r , J., 1889: Priegled drvea i grmlja od oso
bite vrsti, koje raste u perivoju Maksimir. um.
list. 13(3): 112-119.
\ t t i n g e r , J., 1892: Botaniki vrt kr. sveuilita Franje
Josipa I u Zagrebu. um. list 16 (9-10): 409-422.
\ u k a r e k , P, 1960: Poljski jasen i njegova morfo
loka varijabilnost Fraxinus angustifolia Vahl
(= Fr. oxycarpa Willd). Glas. um. pokuse, 14:
133-258.'
G a v a , V, 1959: O umi poljskog jasena sa kasnim
drijemovcem {Leucoieto-Fraxinetum angustifoliae ass. nov.). um. list 83 (1-3): 39-45.
Han,Y., C a s t e l l o , J. D. & L e o p o l d , D. J., 1991:
Ash yellows, drought, and decline in radial
growth of white ash. Plant-Disease. 75: 1, 18-23.
H o r n b e c k , J. W, S m i t h , R. B. & F e d e r e r , C. A.,
1988: Growth trends in 10 species of trees in
New England, 1950-1980. Canadian Journal of
Forest Research. 18: 10, 1337-1340.
K o z a r a c , J., 1898: Amerikanski jasen {Fraxinus
americana L.). um. list 22(11-12): 451-453.

J. Cavlovi & D. Kroner: OSOBITOSTI DEBLJINSKOG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA..

umarski list br. 3-4, CXXVI (2002), 145-153

K r e m e r , D., 2001. Zastupljenost amerikog bijelog

jasena (Fraxinus americana L.) i pensilvanskog
jasena (Fraxinuspennsylvanica
Marshall) u Po
kuplju, Posavini i dijelu Podunavlja. Magistar
ski rad, umarski fakultet, Zagreb, 227 pp.

P r p i , B., 1966: Korijenov sistem poljskog jasena

(Fraxinus angustifolia Vahl) u razliitim tipovi
ma posavskih nizinskih uma. Doktorska diser
tacija. umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu,
Zagreb, 101 pp.

M a t i , S., 1971: Prirodno pomlaivanje poljskog

jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u Posavini.
U: J. Kovaevi & Z. Racz (ur.), Savjetovanje o
Posavini, Poljoprivredni fakultet Sveuilita u
Zagrebu, Zagreb, pp. 343-346.

S i n c l a i r , W. A., G r i f f i t h s , H. M. & T r e s h o w ,
M., 1993: Impact of ash yellows mycoplasmalike organisms on radial growth of naturally in
fected white, green, and velvet ash. Canadian
Journal of Forest Research. 23: 12, 2467-2472.

P a a l a , S. W., C a n h a m , C. D., Si l a n d e r , J. A. Jr.

& K o b e , R. K., 1994: Sapling growth as a
function of resources in a north temperate forest.
Canadian Journal of Forest Research. 24: 11,
2172-2183.

S t r e p a k i , V , 1931: O rentabilitetu odvodnjavanja

bara u slavonskim umama. um. list 7 (55):
308-311.

P e r u i , A., 1925: Krajike Imovne Opine. um.

list 11(49): 631-641.
P l a v i , M., 1960: Prilog istraivanjima u istim i
mjeovitim sastojinama poljskog jasena (Fraxi
nus angustifolia Vahl). Glas. um. pokuse, 14:
259-313.
P l a v i , M., & K l e p a c , D. : 1960: Strukturni
odnosi posavskih uma obzirom na broj stabala,
temeljnicu i drvnu masu. Glas. um. pokuse, 14:
314-358.

Osnova gospodarenja za Gospodarsku jedinicu "Klju

evi" od 1999. do 2008. godine. "Hrvatske u
me" p. o. Zagreb, Uprava uma Nova Gradika,
Odjel za ureivanje uma, umarija Nova Gradi
ka, Nova Gradika, 1999.
Osnova gospodarenja za Gospodarsku jedinicu "Podloje" od 1999. do 2008. godine. "Hrvatske u
me" p. o. Zagreb, Uprava uma Nova Gradika,
Odjel za ureivanje uma, umarija Nova Gradi
ka, Nova Gradika, 1999.

ZAHVALA - Acknowledgement
Na velikoj pomoi pri obavljanju terenskih istraivanja zahvaljujemo se djelatnicima umarija Stara i

Nova Gradika, te Uprave uma Nova Gradika,

SUMMARY: The research was carried out in two middle-aged mixed stands of
narrow-leaved ash and white ash aged 54 and 50 years in the area of the forest
offices Nova and Stara Gradika. The recordings of stand structures in the locality of
the forest office of Nova Gradika showed the mean stand diameter of 30.9 cm in the
54-year-old stand at an altitude of 94 m. In the locality of the forest office Stara Gra
dika situated 104 m above sea level, the mean stand diameter was 22.7 cm.
Samples of increment cores of 12 cm in length were taken for narrow-leaved ash
and white ash from the trees belonging to the diameter degree of mean basal area
trees. The increment cores were analysed by measuring the width of every individual
ring by a tenth of the millimetre. The thickness of the bark was also measured. The
results obtained from the analysis of the increment cores gave the trends in ring
widths for individual trees, as well as the trends in average ring widths within indi
vidual samples in the last 35 or more years. Also, on the basis of the increment core
analysis, parts of the diameter growth curve of the mean stand tree for every studied
species were obtained. The method is described in the paper.
According to the results, the diameter growth was equal in both species in the first
period of life, that is, in the first 15 years, followed by a more rapid growth in the
diameter of narrow-leaved ash in relation to white ash. In other words, the diameter
increment of narrow-leaved ash was higher during the studied period, which in
dicates better conditions for the growth of the autochthonous narrow-leaved ash.
Key words: narrow leaved ash (F. angustifolia Vahl), white ash (F. americana L.)
growth of mean stand diameter; radial increment
153