Struni rad

UDK 371.3:004.382.76

Upotreba mobilnih tehnologija

u nastavi
Zoran Koji
Srednja kola Dalj, Hrvatska
zorankojcic@gmail.com

Primljeno: 15. 12. 2012.

Od poetka pojavljivanja novih tehnologija i njihove dostupnosti uenicima, nastavnici su ih shvatili iskljuivo kao neprijatelje. Posebice
su mobiteli postali prijetnja izvoenju nastave, zato to ih uenici na
nastavi najee koriste kao alat koji ometa koncentraciju kako nastavnika tako i ostalih uenika. Meutim, u posljednjih nekoliko godina, nastavna je praksa na Zapadu poela propitivati svrhu koritenja
mobilnih ureaja i ustanovila da oni mogu biti pozitivni alati za uenje. Danas smo svjedoci sve veeg broja aplikacija koje se proizvode
ciljano za nastavni proces, a koje pomau uenicima da gradivo prihvate na njima interesantan i prikladan nain, sluei kao sredstvo
koje pomae nastavnicima da bre, lake, zanimljivije prenesu potrebne zadatke i potrebna znanja. Ovaj e rad prikazati kako se koritenje
mobitela u nastavi moe organizirati u praksi, propitat e svrhu tehnologije i nain na koji se nastavnici trebaju pripremiti za izvoenje
nastave u dvadeset prvom stoljeu na primjerima iz nastave filozofije,
etike i knjievnosti.
Kljune rijei: mobilni ureaj, koncept, nastava, praksa, uenje

1. Znaaj tehnologije za uenje

U jednom od filozofskih odreenja, ovjek je shvaen kao bie
nedostatka (Gehlen, 2005, 29). Prirodne nedostatke poput brzine, snage, rogova, mimikrije ili ega slinog, ovjek je u stanju nadomjestiti
raznim oruima koje je tisuljeima usavravao. Slijedei takav tehnoloki razvoj, dananji je ovjek u stanju razgovarati s drugom osobom
koja se nalazi na suprotnom kraju svijeta drei u ruci orue koje tei
svega stotinjak grama. Prethodnoj bi se reenici zaudio i svaki ovjek
101

Z. Koji: Upotreba mobilnih tehnologija u nastavi

METODIKI OGLEDI, 19 (2012) 2, 101109

prije samo trideset godina. Ako nam je vjerovati pretpostavkama Platona i Aristotela da je uenje izvor filozofiranja, onda svakako u pogledu
mobilnih tehnologija imamo to za rei u okviru filozofije.
Ukoliko u spomenutome svjetlu pogledamo na razvoj tehnologije i
osvrnemo se na povijest tehnologije koritene u ljudskoj svakodnevnoj
praksi, poevi od sjekira ili ekia pa sve do dananjih mobitela, vidljivo je kako nam orua i alati ne samo olakavaju svakodnevicu nego
nam pomau i da sami nauimo kako moemo ivot uiniti lakim.
Tehnoloke su inovatore i vodila pitanja olakanja ivljenja prilikom
osmiljavanja alata. U tom nam smislu tehnologija predstavlja primjer
kako uimo jedni od drugih. Tehnoloki izumi nadopunjuju jedni druge. ovjek prirodnog nedostatka tako ubrzo postaje ovjek tehnolokog
obilja. Grka rije techne, od koje dolazi termin tehnologija, i sama
znai umijee ili umjetnost, a na nama je da propitamo i odgovorimo
na to u kojoj mjeri tehnologija i uenje imaju dodirnih toaka, posebice
u nastavnoj praksi dananjice.

2. Razlozi za integraciju tehnologije u uionicu

Kada bismo svim uenicima u kolama na koritenje dali mobilne
ureaje, i dalje nam izgleda da se osnovni koncepti nastave i kole ne
mijenjaju. Uionica bi i dalje izgledala kakva je bila i prije stotinjak
godina, s nastavnicima kao sredinjim figurama te uenicima koji bi
pratili zadatke, koristei samo drugaija orua od papira i olovke. Stoga
se postavlja pitanje to mobilna tehnologija zapravo mijenja u nastavi?
U jednom od mnogobrojnih istraivanja o uporabi tehnologije u
uionici, provedenome u amerikoj dravi Ohio, autori lanka Uses
and Effects of Mobile Computing Devices in K-8 Classrooms naglaavaju kako rezultati istraivanja pokazuju da upotreba mobilnih ureaja
u nastavi (ali i za rjeavanje domaih uradaka) znaajno poboljava motivaciju uenika za uenjem i ukljuivanjem u nastavni proces (Swan et
al., 2005, 106). Drugo istraivanje koje spominjemo u kontekstu potrebe za dokazivanjem korisnosti upotrebe mobilne tehnologije u nastavi,
naslovljeno Using Mobile Technology to Create Flexible Learning
 Mobilnim se ureajima smatraju svi prenosivi ureaji koji stanu u jednu ruku, a
obino imaju dodirni zaslon, manju tipkovnicu te rade na Windows, iOS ili Android operativnim sustavima. U mobilne ureaje tako moemo ubrojiti mobilne telefone, tablete i ostala
prijenosna raunala.

102

Z. Koji: Upotreba mobilnih tehnologija u nastavi

METODIKI OGLEDI, 19 (2012) 2, 101109

Contexts (Luckin et al., 2005, 15), pokazuje nekoliko imbenika u

kojima mobilna tehnologija doprinosi kvaliteti nastave. Autori u njemu iskazuju znaaj interakcije uenika i mobilnih ureaja: koritenjem
mobilnih ureaja u nastavi uenici su, uz pomo nastavnika, ukljueni
u nove procese interakcije, prilikom ega moraju ujedno paziti na interakciju s mobilnim ureajem i njegovim sueljem, ali i na interakciju s
drugim uenicima i nastavnikom.
Svaka upotreba tehnologije u uionici mora imati unaprijed zadanu svrhu, koja opravdava koritenje tehnologije. Stoga je vano da
cilj upotrebe svake mobilne tehnologije u uionici bude uenje neeg
novog ili ponavljanje poznatih stvari na nov i uenicima zanimljiv nain. Za nastavnika je od izuzetne vanosti propitati s kojom se svrhom
uputa u taj proces. Takoer, ne valja precijeniti tehnoloke mogunosti
odreenih ureaja, kao ni spremnost, volju i mogunosti uenika za
ukljuivanjem u takav proces. Vrlo je mogue da u pojedinom razredu
veina uenika ne posjeduje mobilni ureaj ili da se sadraj pojedinog
nastavnog predmeta ne moe u potpunosti iskoristiti u ovakvom obliku
nastave. Na svakom nastavniku ostaje da sam procijeni eli li i moe
li se upustiti u kratkorone ili dugorone projekte koritenja mobilne
tehnologije u nastavi. Oni nastavnici koji procijene da su u mogunosti
izvoditi nastavu koristei mobilne ureaje, da su njihovi uenici sprem
ni i zainteresirani za suradnju te da imaju dovoljno prostora za integriranje nastavnoga sadraja na ovaj nain, takoer moraju pomno isplanirati nastavni sat kako bi dobili eljene rezultate, koji uvijek, kako smo
naveli, moraju za cilj imati uenje neeg novog. Tek kada su usklaeni
svi navedeni uvjeti za izvoenje nastave pomou mobilnih ureaja, tada
e biti vidljivi i planirani rezultati.

3. Primjer iz prakse
Sljedei primjer detaljno ilustrira ciljano izveden nastavni sat u koji
je integrirana upotreba mobilnih ureaja (mobilnih telefona). Nastavni
je sat proveden u Srednjoj koli Dalj, u Dalju, u prosincu 2012. godine,
u treem razredu ekonomske kole u okviru nastave hrvatskog jezika, u
drugom razredu ekonomske kole u okviru sata razrednika te od prvog
do etvrtog razreda poljoprivredne kole u okviru nastave etike. Osim
 U ovom istraivanju koriteni su i tehnoloki ureaji koje nismo ubrojili u mobilne
ureaje (video kamera).

103

Z. Koji: Upotreba mobilnih tehnologija u nastavi

METODIKI OGLEDI, 19 (2012) 2, 101109

toga, predloeni nastavni sat moe biti izveden u gimnazijama i ostalim

kolama u nastavi drugih predmeta, a posebno filozofije, s odreenim
prilagodbama.
Za potrebe ovoga nastavnoga sata, uenici mogu koristiti iskljuivo mobilne ureaje ili mogu kombinirati upotrebu mobitela i biljenice, olovke. Tijekom nastavnoga sata, pred uenike je postavljeno devet
ciljanih zadataka:
1. Prvi zadatak glasi: Koristei mobitel i slualice, posluajte omiljenu
pjesmu. Nakon to ste je posluali, odredite koji osnovni koncept
odreuje pjesmu; odredite temu i ideju pjesme. Cilj tog zadatka je
integrirati glazbenu umjetnost u nastavu knjievnosti, etike ili filozofije. Ovaj zadatak ima ulogu motivacije uenika za sudjelovanje
u nastavnom procesu, a ukoliko se nastavni sat odvija bez ranije najave uenicima, pokazuje pozitivne reakcije uenika na novi pristup
nastavi. (O zahtjevu za konceptualizacijom pjesme u ovom zadatku,
kao i u ostalim zadacima, bit e rijei u sljedeem poglavlju ovoga
rada.)
2. Drugi zadatak: Napiite SMS poeziju. Napiite jednu pjesmu koja
stane u jednu SMS poruku (140 ili 160 znakova). Ovaj zadatak za
cilj ima razvijanje kreativnog miljenja uenika. Uenici se ukljuuju u kreativne procese te ogranienou forme na 140 ili 160 znakova paljivo biraju na koji e se nain izraziti.
3. Trei zadatak: Napiite SMS priu. Napiite priu koja stane u najvie pet SMS poruka. Trei zadatak je nastavak na drugi i imaju jedna
ku svrhu.
4. etvrti zadatak: Podijelite se u skupine. U skupini napiite zajedniku SMS priu koja stane u najvie pet SMS poruka, tako da svaki lan
skupine kae po jednu reenicu prie. etvrti zadatak je nastavak na
prethodna dva, a za cilj ima razvijanje vjetina suradnikog rjeavanja problema. Nastavnik uenike dijeli u skupine onako kako smatra
najboljim, a veliina skupine ovisi o broju uenika u razredu.
Dodatak etvrtom zadatku: Napiite po jedan osnovni koncept za
SMS poeziju, SMS samostalnu priu i za SMS grupnu priu. Nakon
to naprave ovaj zadatak, uenici itaju uratke, a zatim uz propitivanje nastavnika ulaze u proces analize rezultata. Tada uenici imaju
priliku izraziti svoj kreativni rad, ali i analizirati probleme ili tekoe na koje su nailazili prilikom rada.
104

Z. Koji: Upotreba mobilnih tehnologija u nastavi

METODIKI OGLEDI, 19 (2012) 2, 101109

5. Peti zadatak: Izaberite jedan od tri napisana koncepta iz prethodnog zadatka. Uzmite mobilni telefon i slikajte ono to vas u okolini
najvie podsjea na izabrani koncept (samo jednu sliku). Cilj ovoga
zadatka je razvijanje vizualnih vjetina, vjetina zapaanja i biljeenja nalaza iz okoline. Takoer, u ovom se dijelu sata uenici kreu
po uionici, obino odlaze do prozora te zadatak od njih trai i odreene motorike vjetine, ali isto tako i sposobnost da vizualiziraju
svoje ideje te da ih poveu s odreenim lokacijama iz okoline.
6. esti zadatak: Mobilnim telefonom slikajte svoje sretno lice i svoje
tuno lice. Odgovorite: koje lice vie odgovara vaem konceptu? U
estom zadatku i dalje ostajemo na ciljevima vizualizacije. Samo
vizualizacija ili spoznaja vlastitosti u ovom se sluaju dovodi u vezu
s naim osnovnim idejama/konceptima. U petom je zadatku uenicima zadano da izaberu jedan od tri koncepta koji su sami odredili za
pjesmu/priu. Postoji razlog zato su izabrali ba taj odreeni koncept na kojem rade, a on se sada dovodi u vezu s njihovom osobnou. Izbor izmeu sretnog i tunog lica govori uenicima dosta o
njihovom trenutnom raspoloenju, o njihovom odnosu prema svijetu, ali i prema sebi samima.
7. Sedmi zadatak: Na trailicu u Googleu ukucajte svoj koncept. Koje
prve stranice otkriva Google (stranice i slike)? Opiite ih. U sedmom zadatku vraamo se na vjetine istraivanja i analiziranja. Pred
uenicima je zadatak opisa. Ovime e razviti vjetine opisa eljenih
pronalazaka svojim vrnjacima, ali i nastavnicima. Svatko ima vlasti
ti koncept i vlastite rezultate, a opisima trebaju drugima doarati ono
to sami vide na trailici.
8. Osmi zadatak: Odigraj omiljenu igru na mobitelu. Opii igru jednim konceptom. Iako se katkad ine beskorisnima, igre na mobilnim ureajima takoer zahtijevaju odreene vjetine, a u sebi kriju
i filozofske koncepte. Cilj ovog zadatka je pokazati uenicima da i
svaka igra zahtijeva promiljanje i usmjerenu pozornost te da razmiljanjem i konceptualiziranjem o igri moemo razmatrati njezine
umjetnike (dizajn) i filozofske (svrha) pretpostavke.
 U razredima s velikim brojem uenika te u malim prostorijama, mogue je da doe
do naguravanja uenika, ukoliko svi krenu u izvravanje zadatka istovremeno. Ovdje je na
nastavniku da upozori uenike na strpljenje i toleranciju te da e svi dobiti dovoljno vremena
i priliku da uslikaju potrebne slike. Na ovaj nain uenici ponovno ulaze u procese uenja.

105

Z. Koji: Upotreba mobilnih tehnologija u nastavi

METODIKI OGLEDI, 19 (2012) 2, 101109

9. Deveti zadatak: Izabrani koncept iz petog zadatka napii kao status na Facebooku/Twitteru. Svoju SMS poeziju (pjesmu) napii kao
drugi status na Facebooku/Twitteru. Znaaj drutvenih mrea za
uenike dvadeset prvog stoljea je neopisiv. Iz tog razloga nije loe
ukljuiti i taj oblik zabave u zadatke. Posebice na Twitteru do izraaja dolaze oblici konceptualizacije, koji vode ka pojednostavljenju
izraavanja i jasnoi iskaza. Objavljivanje na drutvenim mreama
dakako ima drutveni karakter, jer u rezultate rada na nastavi ukljuuje i one koji nisu prisutni na satu, bili to drugi uenici, roditelji ili
ak i nastavnici.
Opisani nastavni sat podloan je doradama i ureivanju. Mobilni
ureaji pruaju jo mnotvo mogunosti koje bismo mogli ukljuiti u
nastavne sadraje. U izvorima koji se mogu nai na blogovima kolega
iz cijeloga svijeta postoji mnotvo primjera dobre prakse u izvoenju
ovakvog oblika nastave. Na primjer, na odreenim je mobilnim ureajima, pametnim telefonima ili tabletima mogue ukljuiti uenike u
procese crtanja, snimanja ili gledanja video uradaka, dizajniranja, meu
sobnog dijeljenja razliitih sadraja i tome slino.
Pitanje od kojega trebamo krenuti pri izradi plana nastavnoga sata
jest: to sve uenici rade na mobitelima u slobodno vrijeme, kada nisu
na nastavi? Naravno, oni razgovaraju, piu SMS poruke, snimaju ili
gledaju slike i video zapise, sluaju glazbu, igraju igre, pregledavaju
sadraje na internetu ili ih sami stvaraju. Ako su to aktivnosti u kojima
oni sudjeluju u slobodno vrijeme, oito je da u tome vide odreen interes i smisao. Sasvim je logino, stoga, da iste aktivnosti mogu uspjeno
provoditi na nastavi, gdje e uz navedene aktivnosti nauiti i novo nastavno gradivo. U tom procesu uenja, filozofiranje igra najznaajniju
ulogu.

4. Konceptualizacija
U spomenutoj vjebi u prethodnom poglavlju, vidjeli smo da veina zadataka zahtijeva od uenika ukljuivanje u proces konceptualiziranja. Ova filozofska vjetina za cilj ima razvoj vjetine miljenja u
jednostavnim terminima. U nastavi knjievnosti, koja se esto moe
povezati s filozofijom, konceptualizirati se mogu sva knjievna djela,
likovi u tim djelima, njihovi postupci, sama radnja djela ili uenikov
odnos prema djelu. U nastavi etike i filozofije koncepti mogu posluiti
106

Z. Koji: Upotreba mobilnih tehnologija u nastavi

METODIKI OGLEDI, 19 (2012) 2, 101109

u pokuajima izraavanja odreenih filozofskih/etikih ideja, miljenja,

nazora. Koncept slui da se uenikovo miljenje pojednostavi, tako da
ga ostali uenici i nastavnici mogu to jasnije razumjeti. Misaoni proces
u koji uenici pri tome ulaze izrazito je zahtjevan i trai dosta truda, ali
je dosta dobro prihvaen od strane uenika, upravo jer ih tjera na razmiljanje. Nakon sata lektire na kojemu se obrauje Zloin i kazna ili
nakon sata Kantove etike, uenici su pretrpani novim informacijama i
spoznajama i razvijaju odreene stavove o proitanome ili nauenome.
Ukoliko se od njih trai da tako opirna djela, s mnotvom detalja, svedu na jedan jedini koncept, dolaze u nedoumice, a nedoumice ih tjeraju
na razmiljanje. Prisiljeni su birati izmeu mnotva ideja te podosta
vau oko toga koju e konanu ideju izabrati. Jednako tako, kada rade
na manjim djelima, kao u primjerima nastave s mobilnim telefonima,
ponovno se nalaze pred izborima koji potiu kreativno, ali i kritiko miljenje. Izbor odreenog koncepta uvelike govori o osobnosti pojedinih
uenika i zaista se rijetko moemo susresti sa situacijom da za isto djelo
dvoje ili vie uenika izabere isti koncept.
Konkretno, konceptualiziranje u nastavi s mobilnim ureajima ima
zadatak razvijanja kreativnog i kritikog miljenja, analitikog pristupa
vlastitu radu te sposobnosti pravilnog izbora. S druge strane, u suvremenoj filozofskoj praksi uope, konceptualizacija se gleda kao sposobnost
svoenja sloenih misli u jednu jednostavnu, jasnu rije, misao, termin
ili ideju. Stoga, kako u filozofskoj praksi tako i u nastavi, konceptualizacija nam moe posluiti izbjegavanju pomutnje misli i bespotrebnog
kompliciranja. Zahtjev da se uenike ui kako misliti, a ne to misliti,
star je gotovo kao i filozofija. Miljenje u konceptima jo je jedan od
naina kako misliti. Ve smo naveli da izbor odreenog koncepta meu
mnotvom kojih se uenici dosjete prilikom razmiljanja, dosta govori
o osobnosti uenika, o njihovim osjeajima, stanjima ili nazorima. U
nastavi se stoga koristi i proces argumentacije koji od uenika zahtijeva da valjanim argumentima objasne razloge zato su izabrali odreeni
koncept, a odbacili ostale. Takoer, uenike valja poticati da meusobno raspravljaju o konceptima, da uz argumente prihvaaju ili odbijaju koncepte svojih kolega iz razreda te da katkad iznalaze koncepte u
parovima ili skupinama. Takvo smo suradniko uenje primijenili i u
nastavi s mobilnim ureajima. Konceptualiziranje svakodnevnih radnji
koje uenici vre koristei mobilne ureaje (slanje poruka, igranje igara, pretraivanje interneta, gledanje slika itd.) slui upravo promiljanju
onoga to im je dostupno i oito. Promiljajui koncepte, uenici ue
107

Z. Koji: Upotreba mobilnih tehnologija u nastavi

METODIKI OGLEDI, 19 (2012) 2, 101109

kako misliti, ue kako izabrati te to koncepti drugih uenika govore o

njima samima. Na taj nain upoznaju sebe i druge, prihvaaju ili odbijaju miljenja drugih uz primjenu argumentacije i u tom su procesu uvijek
aktivni i angairani na njima nov i zanimljiv nain.

Zakljuak
U dananjoj je nastavi izrazit jaz izmeu nastavnika dvadesetog
stoljea i uenika dvadeset prvog stoljea. Upravo je dvadeset prvo stoljee stoljee najbrih promjena u svijetu ljudske tehnologije i veini je
nastavnika teko pratiti sve trendove koji svakodnevno nastaju na tritu mobilnih tehnologija. Trenutna istraivanja pokazuju da takve tehnologije uenicima pomau u motivaciji za nastavni sadraj i u interakciji s nastavnicima i drugim uenicima. Ako nismo spremni iskoristiti
pozitivne strane tehnologije u nau korist, dosta toga emo propustiti i
tijek nastavnoga sata oteati sebi samima, a i uenicima. Istina, nastavni sat ne treba biti u potpunosti okrenut tehnolokim pomagalima, nego
treba biti orijentiran na uenika i razvoj njegovih sposobnosti, dok nam
tehnologija slui kao alat koji nam u tome pomae. Na nama je, kao nastavnicima, da zrelo i pametno odluimo kako usmjeriti koritenje tehnologije u to pozitivnijem smjeru kako bismo zajedno s uenicima bili
na dobitku u kvaliteti izvoenja nastave. Ovdje opisani eksperimentalni
sat koritenja mobilnih ureaja treba posluiti kao prijedlog pozitivne
prakse, koji je itekako podloan izmjenama, dopunama i kritici.
Takoer, nastava knjievnosti, etike ili filozofije u srednjim kolama treba ii u smjeru uenja okrenutog ka uenicima dvadeset prvog
stoljea. Procesi miljenja koje zastupamo unutar ovakvog oblika nastave u ueniku ne vide stroj koji e bespogovorno ponavljati servirano
gradivo, nego od uenika trae da budu pojedinci koji su osposobljeni
kritiki, kreativno i angairano propitivati sadraje koje im nudimo da
bi u budunosti mogli samostalno birati, odluivati i nuditi drugima
kvalitetna znanja i vjetine koje e drutvo od njih i zahtijevati. Konceptualizacija, argumentacija, vjetine kreativnog i kritikog miljenja,
uz racionalnu i svrhovitu upotrebu tehnolokih alata, stoga su osnovni
principi na kojima valja zasnivati nastavne sate, kako bismo u uenicima pronali pojedince koji motivirano, znatieljno i s iskrenim interesom pristupaju ponuenim sadrajima, a koji e u skoroj budunosti s
lakoom moi rijeiti probleme koje nosi samostalni ivot na fakultetima ili na tritu rada.
108

Z. Koji: Upotreba mobilnih tehnologija u nastavi

METODIKI OGLEDI, 19 (2012) 2, 101109

Literatura
Gehlen, Arnold (2005), ovjek njegova narav i njegov poloaj u svijetu, Zagreb:
Naklada Breza.
Luckin, Rosemary; du Boulay, Benedict; Smith, Hilary; Underwood, Joshua; Fitzpatrick, Geraldine; Holmberg, Joseph; Kerawalla, Lucinda; Tunley, Hilary;
Brewster, Diane; Pearce, Darren (2005), Using Mobile Technology to Create
Flexible Learning Contexts, Journal of Interactive Media in Education, Milton Keynes: Knowledge Media Institute, sv. 2 (December 2005), str. 121.
Swan, Karen; van t Hooft, Mark; Kratcoski, Annette; Unger, Darlene (2005),
Uses and Effects of Mobile Computing Devices in K-8 Classrooms, Journal of Research on Technology in Education, Eugene: International Society
for Technology in Education, god. 38, sv. 1, str. 99112.

USE OF MOBILE TECHNOLOGY IN TEACHING

Zoran Koji
Since the emergence of the new technologies and increase of their availability
to students, teachers marked them as enemies. Especially mobile phones have become a threat to the teaching process, because students in classrooms most often
used them as a tool that caused distraction, both of teachers and students. However, in the course of last years, teaching practice in the Western world has began
to question the purpose of using mobile devices and concluded that they can be
used as a positive learning tool. Nowadays we are witnesses of a continuously
growing number of applications produced specifically for the inclusion in the educational process. On the one side, such applications help students to accept the
teaching material more easily, in the way they find interesting and suitable, while
on the other they can be used by teachers to transfer knowledge and enrol students
in different tasks in faster, easier, and more interesting way. This paper will show
how mobile phones can be included in teaching process, then it will examine the
purpose of technology itself, and offer suggestions to teachers how to prepare for
such a 21st century class, using the examples of teaching philosophy, ethics, and
literature.
Key words: mobile devices, concept, teaching, practice, learning

109