KRATKA UPUTA BOSNE I HERCEGOVINE.8 rr 190 iu UL ie S Lébl hirie ep APREDGOVOR, tens lage fe edusp~Tenclentonse hrgert ag Odavne se osjecala potreba, kako 4 stranca, tako isto i za domategs, dase napite bar kratka povjat Herceg-Bosne 0 pada bosinske kraljevine 1463. (867,) i uxjelovijenja Hercegovine 1482, (886) pod turskeu vlast Kako je poznato ovo doba nase prodlosti ne simo, di 2 nije eno, veé je tamnije od zemana Kulina bana radi oskudice qradiva, jer jo8 fermani, bujruntije i druge listine, koje truhnu po tavanima i policama, nijesu ispitane. Isto” take raznt natpisl po javnim gragjevinama iz reSenoga doba, Koji propiidaju s dana na dan, nijesu istrateni i povjesnitki obragjen Kad se to gradivo malo po malo obradi i tatno ispitaju ava ‘stogma i zapadna vrela, ato ée vige radinih sila #ajati dosta truda i vrvmena: ist a ée podi za rukom jednome povjese nigara od zanata, da sestayipotpunu povjest ponosnéBosne cogovine, koje su, Keo drdave i dedavi sve do Omer 2 1850, sacavale svoju narodmu | povjesni¢icu dividualnost u formi aristokratske zadrage prkosedi istoku i zapadu. Nu uspekos svoj oskudici gradiva velikim teudcm "po tur- skim i domacim vrelima, po kronici rahmetli Muvekita i napo kon po maloj zbieci listina w mom arkiva, odludih, da sastavin bar prejledna siieu iz svega, Ho sam, proétao kroz vie godina provale pod Ti paiom 1384, (786) do,Jeonca prve polovice XIX. vijeka Nu prije nego pregjom na povjost mistim, da je veoria nuknc Uupoznoti Stovane cititelle u kratko s onim narosom, koji s¢ kroz yjekore igrio sa sudbinom nate domovine; na ime » Tureima Osmaniljana). Uz to sam mimogred razlozi0 odnosaje. Turak rama bosanskim kealjovima i patarduskim welikadima, da se bolje zumije katastrofa, ukupni prelaz bogumila na islam, nie hov polofaj u domovini i u turskoj driavi A. saula jo8 njedto © ovome djeleu i njegovim vrelima, odae ele sam erpio gradive i kako sam ga obragjivoTurska vrela Muvekitova kro rukopis, vlasnifty rem, viade a Bosna, i Horcogovin, i CatiteCetebi: Ferlek st, w Car, 1286, (1869) Nuhbetut-tevarih, (+ dodaticom) (. Car, 1984, (1867 Tadsut-Tevarih, 2 sv. &t. u Car) Torthi'Vanif, te Cie Hadikatul-vuzers, 6 snopiéa Gt. u Cary | Kaniga-tarihi (®t. u Car. 1290, (1873. Sekaiki-Numanijje @t. a Car. 1291. (1874.) aia a8 . . Rane listing, popisi bos. namj, bosanski kalend =e Ch ae se u mojo} zbirci nalaze. Smidiklas: Povjest: Hrvatske Osmantie sa « se na Po- ‘oy. Bosne do propasti kraljerstva (Zagr. 1882. éetku XI. vijeka na poziv tada najmoénijega,viadara na. istoku ié: Kratka pov. bos. kraljeva (Dubrovnik, 1883.) sultan Mahmuda Sebuktegina sa Seléukidima doselilo u Horosan, devié: Pad Bosne (Dubrovnik, 1884) Plemmenski starjesina Osmanlija zveo se Kaji han. Kad su se Se Tedevié; Car, Gur, ani. u Boe, mHferc Suki pobunili protiva gospodstva Sebuktegina izvojstil sloboxty i LopaSc: Bihaé i bib. Krajina (agred. 1890) nezaviendst, 1 Kaji hanovi potomci sudjelovali su 1. tome: satanic Lopatié: Oko Kupe i Kerane Zagreb, 1896.) T velikome prevrati u srednjoj Axiji, koji azvitla poéetiom Asboth: Bosnien und Hercegovina (Wien, 1868) XI. vijeka sa stojim civijim hordama sini mugul ‘Termuda Zinlcsiscn; Contin deo: agi Rishon, (Henn, 1840), Bicogie han, wamalenw tadanji poglavien Kaji hanavie lemionn Haminer: Geschichte des. osm. Reiches (BudineP, 1828) Sulefmanaah dni Kajaleb pred potopom kevi i vatre te svole Jukié: Bosanski: prijatelj (aigrob, 1850.—1870) postojbine i noseli so oko Vanskoga jezar Hammer: Die Staats-Verfassung’u. Verwalt. d. Osm. (Wien Si smreu Dienggizovom raspade se ogronma mugulska dréar I druge historiéke rasprave 1 ramim listovima i novisama va, a8 tjem miaw i poyibelj koja je prijetila pojedinim narodima Eto to su djola, koja sam imao pri ruci sastavljajuéi. povjost plemenima. Na to odluei Sulejman Sab, da se poyFatl w dome- Hoaeg-Bosne. Navodim ih ovdje un to, jor bi mi, da sam, ih citiro vinu, ali mudbina odredi dmugadije, Prelazodl preko rijeke Rutrata izeli u kanji, puno prostora, ogrnde ni n too postine Zrtvom bijesnih valova, a gospodstvo nad cijelm pleme- Kolko je. bi uw dva tabora, Vedi oi a rarluse pita, pa tek onda napidem dio ode sa dva brata u staru pestojbinu, a manji dio, Kome: bjese mo, to sm mspino sugjena burna protlost i velika bududnost, i wo pod Er. Se — brew eka pie! Erzendzamu, gril-begom) na trag i naseli se privremeno w pokraj Jednoga lijepog dann digne se Extugeil beg dase upozna sa okolSnjim predjetima, Slutajno nae zadujim lest stotina Konjanikay l ! ane \ gdje se dvije vojske pvijesti u tome se slazu, da je bor i pobijedio jadea 6- ka, Tvrtkco i si god, 1987, ddggje do bitke kod Ple vemici poraze Murata i zadovolje se samo pukem pobjedot Da osveti poraz kod Plognika upne Murat sve sile i nakon Avije godine sakupi veliku vojeku i sagje na Kosovo polje. Ta gra doteka raakl knez Lazar Grebljanovié na Vidoy dan 1989. s pomod~ nim bosinskim éetama pod Viatkom Hevatinigem, ali ovaj put sreda poslui Osmanlijama, pa hametom potuku Srbe { saveznike. Knez Lazar lzgubi glava, a sultan Murata jedan te&ko ranjeni vojnik iz Novoy Pazara po iment Kisrag-ogin Milo’ (Milos Kobilid), kad je rauglodao razbojilte, iz pota Poiljedica kosovske bitke je, da su Bugarska lirektno, a jatelja. Pobijegjona vojska bila je tatarsia, a pobjedonosna via dara od Konje (Lkoniuma) 1a Alagddina Seleukovids. Z. uslage sultan pokloni Ertugril bog dolinu Sugad i ajife Tomanié, yaje se stalno nastani sa svojom porodigon. Extugeil begga je naslijedio mudéi i junaéki sin Osman, koji Je osvojio Karadza-Hisar, Za to mu je sult Malo a podijelio begtuke 4 odie uyrstio ga u red vazalnih knezov: i Inegjol 1 Diongizovig avngne aul ay A'ynddina Sel Gakoviéa s prijestolja, a deda Svaki tad U tonultan Gas probode nokem.!) mu se ars mi view dijelova i poglavica o je gospodi on u . ojo} pakrajini Ugledavii wostale | Osman beg prog 7 wi a viada- Raiija indirektno potpale pod tursku viast. fom @ Karadia-Hisara god, 1900. (699,). Sultar Cymin alo po Dvije golline iza kosovske bitke, odmah iza smeti slavnoya malo uregiivio je i Krio svoju dréavien, Pre Kojun-Hi arom por Tyitka na mig iz Edrene provalio je uStupski namjesaik Orne beg u Bosnu, te je harao } plijenio uzdu i poprijeko%) iio Je dosta veliku bizantsku vosku 1 ra8ir!s csnen) sku viast 1 Rruse, Njega naskjed| sultan Os van, koji p solic u Brasu. Najprije tijem nastavi osvajanjo na razvalinams bizantake aa Othana zasjeo jo na osmankjsko prijestol Murad 11368, koji ix oavojenih. pokrajina od kerk sroji nove vojnike pod in anja Osmanlije pregja a malo 2a tiem Adrianopolje mat uf » pobjede- Osmanlie postale su strab i trepet balkanskim jedva umakmu nit jednoj lagi w Carigrad idavicama, w njlhova provala a Booau!) pod Timurta’ patom 1884, opomenu i moénoga kralja Tyrtka I: Kotr aa ge ugleda ra savernicima, » kojrnp bi poprimio zajedniéku ofensivu ill defenzivu, Meg. jem ul preko Tan Ovaj put Turei se zadovolie samo piijenom i ¥rate « US Uspjesi onmaniskoga orugja i Zeste provale akindija u juin Ugarsku veoma zabrinule ugarsko-hrvatskoga.kralja Sigismunda. Videdi kako prama mogji ajegove dréave, tako po eijelomg”Bale anu padaju gradovi i pokrajine pod tursko gospodstvo i nadae om jenjigeri, Za njégova via- judi se sasvim upravdano, da éeskoro nared doe: i Ugarska, sakupi sop, te onyoje Galipalje (Delt kridarsku volnu i krene na Fdrenu, da jednom za uvijek protera. (Edrenu}, U bite: kod Cermamena Turke iz Europe. God, 1396. zamete se bitka kod Nikopolja njene Sxbe i Bugaes + pratt th na plaganjo daa Kri¥ari tadu do nogu potdeni, Sam Sigiemund « nadia pratnje vjedto uredi vojsku i ieradi zakom sin mu sultan Tom pobjedam Bajerid je osi a Evropi Osmanlijama U to iz nenada, hag kad se Baj io, da obj Carigrad, osvanu Timurlenk (Tamerlan) na vratima osmanskoga nprend svoga poslanika w Bosna i zatrati carstva. Sa 120.000 vojnika pogje mu Rajezid u susret. Objp se danak od kealja, Tyrtko i oftale vojvode's obeéanjima otprave vojske srizise kod Angore god. 1402, (805). U valovima nebrojene poslanika, Ko rove vojske nankijska sila. Sam veé se ozbiljno spremao za rat. Isto tako Tyrtko i drugi bale va, gdje ko se vidi do tih obetanja nije Murat, ogo ta inggubi xe os P Iran dopade a jad ko vrijeme umre od tetkoy kanski ylidaridi nijesu stajali prevjenih Saka, nego radili na sve strane, da se ujedinjenim silama obore na Osmanlije, potulew sh 5) UW tome se Magu we tarske pow, koje at ml do aad protle ® rake, Za i, ako bude mogude, protjeraja iz Europe, U tome saveru svakeake bjima ou ve poveli 7 maogl evropahi Aiworidirl kao Hamamer i drag Seagije Uitte shit nelere (jalan sepaki bake) PO: sve) pris nk od Mo mt Lanier pfeil Alle Baators: aart Wann abd Ae en 1s Obiien. Ne roam, a Ko Di tome siucaye tarda yrela drugife pisalat apiece Soest: Majlow wel, da jo ova) pat Bajecd bio u Kosni dak 0 te sur yale 0 te jee Ter ao prvu ulogu, 1) Nekibl bea Atal Mjevie, Caler, Foe, Kenic | Neves, af wm ve samo uplfeell redene yradove U odnah se povratl na vag,OM Fudo sveya svijeta, a na radost balkanskih driaviea raq spada se osmnansko carstvo u vite dijelova. NeSto pojagmise stari beri anatolski, a meio raspacate megju se Bajezidovi sinovi, dok akon eset godina bezvlagja Celebi-Mchimed 1. 1413, ne zaxjet u Edreni na peijestolje osmanskih careva. Njegga naziva turska po- Vijest druyim osuovateljem turske drZave, Mehmed [. a 2a njim sin mu Murat IL ig. ene zemlje u Malo} Aziji, pa nastave opet osvajanja u Europi, Pobljodni uzdema dapate carigradske | biogradske sidine, afi nu sre¢a ne posivéi, da na ajima razvi i Dajrak * polumjese Ta je slava Fatiha okala. Mogju tijom su u Bos trajale borbe izmegju Kralja i velikaga i napose irmegju pojedinih elmofa, Glasoviti bosanski yeliki vojvoda i herceg od Splita Hrvoje Vukéié-Hrvatinié bjeSe se Yuto zavadio s ugarskim kra- Yom iS ‘ Jo odmah ia bitke kod Dobora god. 1408, gdje je sasje- eno 126 bos. patarenskih plemiéa u yjerskoj gorljvosti tygarskib hriara) Hrvoje se ogiédao na Férenn, ali zapletaji na istoku bjehu zaokupili sultana, pa mu ne moze pruditi pomodi, Istom god, 1416, nalarimo turske dete u Bosni, gdje s Hevojom vradaju pokrajine, je padose pod ugarsku vlast. Nu ovaj put Turci ne ostavige Bosnu, vod so stilno nastae nige u osvojenim Krajevima, da utjerivaju bara’ od bosanskoga ralja, Nepousdde, goupodoveli ov u Taalidii, Cojnige, Fed Nevesinju Naredne godine umre hercog, Koji je Sotvre staljoda tresao, sudbinom Bosne, Hrvatske, Slavenije, Dalmacije, pa donekle | Uparake. Kako vee prije Hrvoje bjese prediotio Edreni, sultan M I e bosanskim begom Kod. 1418, Ishak bey, ke “sjediste u Foti.) U proljede naredne godine dogju Ishak beyu pomodne Seto, Kojima zawzme V i Sokol (na utoku Lima wu Dring eat sa Kresavieu, Dvije: motne hercegovatke porndice Kosaée, gospodari Zahud tha | Pavlovidi, gospodari ‘Travunije vodile sw zatorni rat sdrugom lkeoz dalje vremena, Napokon i jedna i druga zatra pomot od bosanskoga namjestnika. I sultan i Ishak beg dus sits 4) Mieke ss, 12 premiBijall, kome da se pridruze, Poko Jo Sadalj Hranié Kosaca bio tada najuglednifi faktor w Bosni, dapate moénij. od samoga nije nikakowo éudo, &o je Ishak beg stupio s njime w saver, Pako nalacimo god. 1426, Sandalja i Ishak begs, gdje osvajaja Travuniju i dijele je mogju se. Od sada potne Sandalj w Histinama pisati ve: ,Bodijom muilosti i velikoga cara Mehmed bega gospodar Zahuma it. d.!) Ira toyga 0 Ishak bogovim poduzetima w Bosni i izvan aje godina nije nam nigta poznato. Moida je ureggive gradove, Istom god, 1494. na zapovijed iz Edn istoéma Ugarsku, te je pohara i 0 gratim plijenom vrati se u Bosnu. U pli h robinja i pristabh jenfigara® Mogi tijom je neprestano trajalo tevenje-meyju bosunsicim velmotama, Ishak bog je sve pratio budnim okom, endje-ovdje. bacao kamen smutnje, U sred tih Jalosnih prilika umre i veliki vojvoda Sandalj, jedin{ yelikaS Kojim bi mu gan nanijett neprilika, Tako se-prudi Wjepa zzeda, koju Ishak beg lzrabi bea ‘kcijevanja, Provall u srednju Bosmu, px porusi vise manastira { crkava i usput oavoji nekoliko tvrgjaviea, med ostaljom i Vrh= oan?) je prenese nanjesnicku stoliku 1436, da mu bude blike prafati se prama sreditu Bosne i naruénije mijebati sou bos poslove, Iste godine Srebrenica i Zvornik budu pripoyen! bona ne beyglaku, = God, 1439, (648) ra”zasluge Ishak heg bude premie up Skople : Hinnmetizade Nusub t Pod stare dane IL odrede se pri orist sina M Ugarsko-cesk kal) Vladislav misljage, da je upravo zgodan’ dae navaliti na malodobnog f neiskusnog sultana, pa protjerati Osmanlije iz Europe i raspacati im driavu, Eto «i opet kridarske vojne, u kojo} sudjehija avi kr8danski vladari i vladariéi. Cuvii za to stari Murat brze-bolje doleti a Edrenu i sakupi vojsku, Kojo} 5) Ash al fos go, 14855 dnt Elrvoje $ Soda) renal nurse wy 4) Muvdlee sth 13. 4) Asbeih tera, da on jot 1445, ‘Tare owvojit-Vebiosme 1 moe wstoi 4) Gine By (4443) mehulwa Masotshacen sagen jo diana a Samjers 4s Comerlico) ac, gaje se m1 spomenikn sala) recena gina,—1W se postavi na éelo i ode uw susret Kidarima, Bitka se zametne Kod Varne L444, u kojoj pade sam kralj i vedina vojeke, Za tijem je porazio Murat na Kosovu polju 1448. i Hunjadia, Koji. bjede da osveti poraz nesretnoga kralja. S tom bitkom inbi jasno na poveinu premoé turskoga orugja nad susjednim Godine 1451, umre sultan Murat, a na prijestolje zasjede opet F Mehmed 1. prozvan kasnije Fatih (osvojicel). Sta je radio wanalel namjesnik « to veijeme? Nita drago, nego budaim oem 2 bratio.vjersike- orbs ismegja bogumila i kraljevskoga dvora, Kralj Stjepan ‘Toma Ostojié obdedavii papi i Hunjadi-u, da ée izkorjeni Jpatarenstvo iz Bosne obori se na nih svom vjerskom gorljivost [Kako je Zalosno stanje bilo u Bosni, dosta jo navesti historidh cu, ‘da se viga polovina ostaviv&i kuéu i ognjiste razbjegla Tu rak-ranu najvite je podjario papin poslanike | Invarski biskup Toma s revaim Franjeveima, U bogumilima iagu- Vila je Bosna najZilaviji clemenat, Do 40.000 dasa praznih Kika potucalo ih se po Hercegovini. Koliko ih je prebjeglo pod vlast tursku ni bro] se ne za, Ove malo, Sto ik je ostalo u srednjo} Bosni povukla se u nepristupne Same i o¢ajno se borilo sa kraljevskim eerama. 4) Ovorn prigon | aehote mam se mamete pitanje, Sta je wero, ds sm Osman je ole pen ne bevjijim heeds voekama pobjedn? Midim, da ma to ‘lane nije tsk odgowor, Tunseo kojahwo, bj a ik le preset via stole se od plate | leeski spabija {ea ainda, Roja éiagoroljno ll u fat radi liens { da a novo oxvoienin pokrajimma badu ovréent u red sphifa 1 Fednt TF Aagl ll wu Usko rani. NE epubje wl wkladlje nije mal Arya xanatn Fiego wedint! 90 1 jahanja | deitanju, ds bud apretnt A aj bojus T edaine 1 nina ne smo dednost prams drday, vet Losobaa Korat lebdia je pred ocima, Ha fo 4 Bo AKS oni poinn, dobro a anal, da de wbowi naijdict bith udlonel TE niewe; om to a aljepo sill v gmt. Twnda pjeldia.sxrtjla ae et uvjobane Teridanshe Gjocetko wvanih. friars, koje uy Turel hn Sparsancl jal wo onacie jaort rn beojnome pla, Na prot Kriamsko Kewjnttvo Win je tk orutano, U ne spretnim cllpims je ue sample slbodno kretai: a wo sa eli ostali krathih aay te Dejmome poli, # pfs tla je vetimien ally of nije a enala barat oruljn ‘Osim toga traka Kenia wrijek Je mapas, x jféarl Ckall saw swcer JabepAd-mopads). Blo to a0 v glovnote wrod, Mou Turci malo ne wv bil etvicl,lip je doilo der me. otvor = pola fre made, Ku na ve jovjtrt Seopa» frida ybeioal furske tatne flnte olmak Je pocel> lav bojuo onde pe adh rain), da ve vidi, kako sx Oxuunlfe ol jee. zaérage. krbe de sila stsoril naodnija didara na evjtn. Da Tako, a jo bile { dragih radags all po mijnju vocine nok wo sugasm ies Ovaj matorni gragjanski rat Nusuh beg jo is prikerajea. pro: matrao budnim okom i spremao izvjeSéa u Edreau. Za &8to Turci & ovim Zalosnim prilikama nijesa provalili u Bosnu? Prvo imali su na istoku pune pregriti posla, a drugo éekali su dok se kraljew- i patarenske sile sasvim istrofe u megjusobnom trvenju. Ma dda su patareni traiili pomot od Nusuh bega i preko Mahmud page potivali sukana s obetanjem, da ce ga objerucke dodekati, ipak sin diplomatske isprike, laskavih obeGanja i suhoga savjota Ture: im nigta ne dadede, posto su znali, da kralj, wz svu pomo€ s vani, ne moke patarene zatrat. Da su katolici poluéili samo mali uspjeh, odmah bi se promijeni odnofaji; na ime Turci bi provalili u Bosna, iko je ne bi mogli osvojiti, pomrsili bi osnove katolicko} propa gandi i kraljevskome dvoru Teda-negda uvigje kralj Toma, da je promatio cil i podinio Yeliku pogresku sa svojim pokusima, za to prestane proganjati Patarene. Puno je truda ulagao, da povrati iseljenike i uspostayi red i mir u driavi, nu vecina bogumilskog pucanst povjerenja a kralja, Slatki snovi, da ée se modi prijal stanje povratiti, nigda se ne ostvarige. Doduie jenjao je seraggjan- Ki rat, ali i na dalje buktila je vjerska mrZaja i nesnosljivost. ize meu patarenskoga i katolidkog elementa, Kad je (1451.~1453) plamtio rat megju herceg-Stjepanom i Dubrovéanima, keralj Toma Ijut na hercega, Sto jo primao bogu- mile w svoj zaS0itu | zapustio njegovu punicu Jelenu, a zamilovao Ijepa Fiorentinku, obeéa pomoé republic! misledi, da se peu Iijepa zgoda i esvetiti se 1 okoristiti se 8 tijem ratom. Za to po zove sve bosanske volikago, da se pridraude ajagovim éatamn proti hereegu. Na fa njegovo yeliko razocaranje mnogi od njih kao Petar Vojsalié, vojveda doljoih krajova i Viadislay Klelié, vojvoda zapatnih strana i gospodar Duvaa i Glamota, izjavive, da ne 6e ratovati proti svome sudrugu i prijatelju Tako opet bukni zatorni rat megju kraljem i vlastelom, Ko je isvako iz toga korist? Nitko dragi nego hercog, koji ostade junak na mejdanu, a kralj i vlastela, posto su igemogli zatirati 0, skklope mir. Dok su se te nesrae u Bosni odigravale, Murat Il, bio je za okupljen navalama krizara i nemirima na istoku, a mladi Mehmed snovay je sa svojim prijateljem Mahmud begom Jankovigem, kad Sgisjede na prijestolje osmanskih careva, kako ée udariti ma Cari« ‘grad, | unistiti ostatke bizantskoya carstva, »Ko osvoji Carigraddobar ti je vladar megja vladarima i dobra ti taj hadisi-terif zaskeapljno j mu je volska megiu vojskama, imske vla- manoge is ali ni jednome ne pogje 2a rukom, da se uzdigne do te dare Sy godine, te 1453 gedine sagie jot stupi na prij noi treba za ta » poduzede, pripremi Mehmed II, 2a d pod Carigrad i na Gudo syemu svi bizantekih careva, sjekau sabljom o i reée pornati distihon: ‘org Has! past sore cae Osvojenjem Carigrada ispunio je najviku Zelju Tom prigodom prvi put na stoliéu yelikih Coyjek iz naSh krajeva Mahmud pafa Hrvat, za koga neki misle, a. poss Jankoviea jatelj bogumila, koji je svakom prilikom podupirao njihove imerese Boson fp iz plemonite hrvatske porodiea pornati pri- Koliko se moze vidjeti iz poznatihsvrela, miroljubivi by Hamjesnile Nusuh beg kroz petnaest godina svoga viadan stojan je u kraljevim zemljam da uzdréi ,status quo“ ne poduzimajuéi nikakove akcije Gini se da mu jp bila giavna zadaéa urediti Za njegova Siegene zemlje i osigurati ih od vanjskoga napadaja, begovanjanedayne osnovani grid Sarajevo, koji. je predastnik Ishak beg izabrao za srediSte, zitatno se podligao brojém Jueljoiva 1 peocyjouw pod uplivons inuwcae Nusuh u Sarajevu, a Imenoyan ratoborni Gazi Isa beg 1454, (858)..) Kako su Turci u ovo doba stajali évrstem aogom u Bosni, dosta je sumo navesti 7 kom 1458, eudjetov povratio u Carigrad, sam je nastavio osvajanje, te mnoge gradove i palanke direkino skucio pod tursku ylest. Megju tijem Firuz bey: W navopazarskom sandzaku zanzo je preostale gradove sve do Hee namijesniétvu, Kroz uloures a njegove mjesto bude dokaz, da je Isa beg s bosanskom yoj- > sa sultanom u rata na Ssbiji, Kad se sultan igovine, koji po naredbi sultana budw pripojeni bosanskom u mira # Turcima ms alovida wzvitla eijelu buru na 2a je od 1459,-1487 kralj Toma ogledao se na sve strane Sunet hrvatskogu banu Petra T da ito privrijedi za B 4) Kad je Tes beg imenovan na Boseu ne zm se sigue, al poesia wrziose ju redenu gona, jer u njoj te Serajeva java staan ds fe srpski despot pebjeqsa 8 Upc, : em, padnoj granici njeyove kraljevine Stjepan, Kao glavne jogmadaije mletad Franko i celjskim KraljToma na esnovi staroga signorja i herceg pomagan anima Dal Imaciji* ne ost grofovima/prvi se istaknude naziva ,kralj Hrvatom i T e previjenih Saka, ved stupi na pc sinom Siepanom, da ga odeni mladom banicom bana Taloviéa, Nu Hedvigom i na taj nadin prsvoji sv basting hereog Siepan, samo dams Yojsku i zaprijeti Hrvatskoj stragnim raton dogje dc golem Kad se kealj Toma Taloviéa, spremo, da oruzanom rukom rawme 1456. dogie kraj, da su se dine uknu Yat izmegin Turske i Ugarske. € fod Biogradon, u Ko do ithe 9) Turci izvtkose krati morali potegnuti ir Srbije Kralj Toma osokoljen tom kr8éanskom pobjedom upne sada sve sile, da se dobro spremi 2a sveti rat, Dignav’i wojsku ok6 dosanske granice osvoji meke sepske gradove, ali Isa beg prova- U volikoj stisoi kraj a plagati stari bara Jom u kealjove zemije prisili ga na povra sklopi mir s Turcima i obe Na to Isa bog ¢ volikim pripravama provali ujuina Ugarskea, Fa je pohara uzdud i poprijeko. Godline 1456, umeg stari despot Gjorgje Brankovié, a dvije godine za njim sin mu Lazar, kojega kéi Jolena bjeSe zaruénica Bosanskog: kral s Stiepana. Take ope: nastane jagnia oko nje- gove despotiie uspjchom posvejiv neke gradove Megiu prvima horia sm kralj Toma « prilignin Na suboru u Segedinu kralj ugarski Matija Korvin imenuje Stjopana Tomina srpskim despotom in mn svih imanj Ajedaite koja su pesjedovali despot u Ugar- skoj, Malo za tijer ofeni se novi despot Jelenom Lazarevorn. Eto ja Tome proteynw do Smedereva i Morave, No to sve ne potraja 2a dugo. Godine 1459. opremi sultan velikog vezira Mahmud pa’u Jankovita, da ponovno osvofi Srbiju. Padao je grad za gradom, dok napokon dogje reds na Smede- revo, U kome despotovage kra Videdi, da dugova od zaostalog harata, » se vast ker moie oprijeti turskoj_ sili, 0 predade ga Mahmud pagi } zaputi se sa Zenom u Bosnu. Sada grokne svak ma kralja ito leralj Matija, Koji ga obijedi na sve strane, da ja Smedereyo za novee progao Turcima. Papa oe upotriebi tx priliku, Tomu, a ao mu se zagrozi crlevenim prokletstvom, a herceg pa se zakvadi $ njime radi grada Zazvine. K tome jo8 zapiote sou rat s banom Speranéiéem, w kome ga i ‘smrt zatete 10. jula 1451. O njegovo) smrti pripovijeda se kojesta.Jodni hoge, da su gga umorili sin i brat, drugi paleo, da je umro ‘od svoje, dok neki drie, da nije ai uno uv Krajini, veé u Bijelom polju kod Sutjeske, Ko ima pravo, teiko je odluciti, ali svakako morale se neste Cudnovato dogoditi, kad Je Toia§ zaklapao o&i na yjegnaja. Inage ne bi imao smish, kako emo: poslije éuti kraljiéin postupak, Kralj TomaS ostavio je iza sebe troje djece, 1 to: Stlepana od prve Jone Vojaée, a of hercegove kéori Katarine: Sigismunda i Katarinw ajstariii sin) Stjepan Tomagevié rasjeo je na bosansko pr stolje. Prvo njogove ajelo kao besansleage kralja bia pridobije za se bogumile i energicno stupi na popriite svima ispovijed papi: da je pravi katolik, jesto, da yanjskim neprijateljima, Zalos da Ge ratirati patarenstvo, da mu prijeti pogibe} od Turaka; i molba, da su dade pomazanu krunu i skloni KrSéanske viadare, da mu pruée pomoé, ako bi Turtin zavojitio na Bosnu. Neko nu bi usisano. Po papinom legatu u Jajca bude Kkrunjen i pomazan 1 prisutnostibosanskih magnata, Papinim posredov se prividno » Kraljem Matijom i hercegom Stjepanom, Od svega toga Bosna nije niSta imala osim pospjetenje steofo, Vjorska meinjs, Ieaja seu hooumilima kroz stolieéa uvrije- Hila prana katolicizmu, sada prevrSi avaku mjeru. U tome keritids nome stanju odluée Zrtvovati samostalnost i vjeru, samo, da se fosvete Kralju i papi, Mnogi velikaSi, koji na oko progjobe na Keatolidku vjer osiajudi ina dalje vjerui bogumilstru, preko bosanskog namjesnika lzvjeSeivali su Mahmud pasu o svemuy Sta fe anovalo i kovilo ‘na bosanskom dvorw. Oni pike, koji si pre- Djegli w tursku granicu ili w Hercegoviny, rovarili su aa sve strane roti kralju katoliku. K tome se jo8 prid sayjeti ie Rima, a naroéito iz Budima, da se Jednom za uvijek unidte bogu- avers Zeskiny husitima i njthovim vogjom mil, koji su stajali a jim se Matija tada borio za 2eskeu Gjurgiem Podjebradskim, s kc jntorose na fet svoa Kraljevstya poduprija Stiepan Tomaievic. Tako prijainje vjerska nesnesljivast pretvori pes obje stron w nejgokdi fanatizam, koji, kako éemo odmat Sati, pospjesi propast staro} bosansko} driavi, koja je na vickove ‘adoljjevala vanjskim neprijteljina i uvijele sagavala svoju stoboda Keun, Te tugie i nezavisnost. = 15 Horveg bjeSe poku8ao ved prije, a kralj pokuéa sadn oso Keljen slatkim obeganjima iz Rima i Budima, da so lige haraéa, ali obojica moradose pristati ne samo, da ugovorenu svotu. plate, veg da im se jo8 i povisi Prvi, ne dobivsi, od Mate pomod pritisnut bosanskim begom, pristane na eve uslove, a drug) vided, dla ne Go dobiti porpore od hercega, | svih patarenskih velikasa, Povisi haraé, da se priblidi xuleanu, To} nodadi pridrudi se tajao umorstvo kralja Tome, koje uzvitla cijelu buru prot kxalju Stjepan; na ime: da jo sa strioom Radivojem ubio cca, da su prie docepa Kraljovstva, Kraljiea Katarina, poticana. bogrumilsleim Yelikadima, zatrai prjestoljo 2a, avogn sina Sigismunda, U sred toga meteza, na cit pozv samo se ramimijo, provali uééupeki na. mjesnike Ishak beg i bosanski Isa beg, koji uspastave na cada svih patarena ted | mir w prilog kralja Stjepanu. Uzrok je disto Pojmiy, da patareni svoga kandidate me podigma na prijestojo, jf bi to ote8alo polozaj Osmanijama w Rosni, Mladi Sigismund i sestra mu Katarina pan Tureina w Sake, U Sarajevu, progit na islam i odu s Ishak begom put Carigrada.!) Tom prigodom Ssuovali su Turci Samac!) { estavili-w njemw posada. «.. Naravno, da. je bilo. leraju Mati ten w oku, ito au Turci eli red {mir u Bosni, za to, Kad sultan ode na Vlasku, da osveti foslamike, provali u Bosna. da podigne na novo ugled uugarske Krupe | prisit kralja Stepina, da otkage harat’ sultan T jerino { dmige pogjo mu sa rulsom Tomaiovie salut, Sie i Geka ustupl sjeverni dio Bosne Mati u nadi, da éo ga’ tijom Obverati za izdasnija pomoé, To ave potanko javi sultanu avornicki Bandak Ali beg Mibajlov Na to sultan odmah opremi poslanika kralju, da tradi isplacu haraca, a Ali begn naredi, da na ukéu Drinc Sava podigne turgiava, poslifé nagjena ime Begurdelen Gabacy) Kad mu stigo8e vijesti, da jo kralj poslanika nedostojno primio i odbio, pode sakupljati vojsleu, da keno na Be 4 __U prolieée godine 1463, die se sultan iz Fidrone na éola vojske i pogje na Bosmu, U UStupu stigoie mu glasovi, da su. Kraljevake ete zagorile nedayno osnovani Samae i poubijale tursleu po adu. To yeoma rasrdi sultana, pe odmak opremi velikog vezira #) Sta je bilo s afin, mig aij mogao doesnt: na ime: je H Sigmind « © opée t pot ej imenosn igraa vlogu tis drdamnoj A wojnih ala? 1) Tarska ela sora ga Agua hie,* — 16 Mahmut pau Jankoviea § jednim odjelom vojske, da naglo i ne oiekivano udari u arce Bosne, a sam s ostalom vojskom zaputi se preko Srbije u Posavina. Bez otpora Mahmut po§a sjavi pod Bobovao koji mu pre- dade pod izlikom pokriteni knez Radak. Ispod Bobov pod Jajce i obsjedne ga sa avih strana, Saznavil ty 4 Pod Sokolom dozna, da je kralj pobjegao u Kijués) Za to mjésta mi Torhanzade Omer bega s 1000 lake aruzanih konjanika, bi fi ga stigao i ustavio, dok On stigne s ostalom yojskon, Sani dostize Omer beg kealjevslen pratnju,dAli ne mote vaprijosti ulaza u Kijué, nego samo sacuva Cuprijiy da je U to atigne | Mahmud paia progr San i obgjede sve éetiti strane, da ma ne bi umakao w Hrvatsku. Sgepan Tomatovie uvjeren, da je nemoguée obraniti’se, a jo8 nemoguénije umaknuti u Firvataki ik Dalmacijy, stupi w pre~ govore s Mahmud patom. Nakon kratkih pregovora Mahmud paki mu dade pismo, u kome mu jaméi svojom ject, da mu ne Ge niita dogodit, ako se proda | osobno poklon’ sultan, Kralj jena to pristao.) ‘ Kad se pod Jajoem Mahmut paSa sastane sx sultanom, jz- vijesti (ga, da je keralju Tomagevidw svojim piamom zajaméio sloboe du i neka prava, Koliko je to Fatih bilo noprava, dosta je, ake navedcmy, da je Mahmud pau, nerazdrulivoge prijatelja job od miladih dana, jako ukorio radi netaktiénosti, Neki povjesnicari u tome nalaze pogetak zgjevice izmegju oultana i Mahmud pate, Koja se poslije pretvarila u oéitu nemilost, ratio, Jasno so razabire iz cijele stvari, da je Fatih s luge kako bi maknuo ke je razumiti, na ime: on jeu osobi kralja predyigjao velike zaple- i noprilike w Bosni, id mu je njegow veliki Ne znajuéi drugoga 4) Meni be &in, da nije trebole davati mits, a 46 sain, gale feral, ail je bgemila bilo erida tn pret, kako mavaghs selakin Konssatioovié od Osten, eit gd af opmtcjo mje, kako se oprawdano mil }) Sto kt kao. Kneteve terde da xe Aral} ul ollne ogo brant be lj. ne dh ae tari, “Sis Koln jo pie dovet godina 20 hriko vrjeme msbila elke argradabe rdion, sla, Bajo 1 w stanju bile mu tri gine poral Kinet aid, i dda pe bi mga rvojitt mal Kijut, 0 je vile, nage preteano, ‘puta obrati se na wlemu. Glasoviti udenjak Ali Bestami (Musani- fok) iadade fetvu Gerijatsku esudu): EI mumina ta juldega min déuhrin. merretejni* (pravoyjerni nek se ne da ugristi dva pl ie jetine rupe) i kiau sablju. pa odrubi glavu aidnjem bosansk Kralju Sgepanu Tom .!) Ista sudbina stiggia je i strica ima Radivojay Da taj postupak opravda pred bududijem na naredi sultan, dase spomenuta osuda na kami jajacke Kapil Sa smrdu Stjopana Tomadevida cijela Bosna postala je turski Yilajot pod istim imenom, LA sada, da vidimo, je li se kralj Stjepan mogao oprijeti turskoj sili, da je nao, Sto ga éeka, Najprije razmotrimo kraljeve zomlje prije pada. Turei su imali u vlasti slijedece zemije i gradove Nevesinje, Gacko, Zagorje. Podrinje, Taslidzu, Cajnit, Videgrad, Sokol, Srebrenicu, Zvornik, Sabo ¢ i Sarajevo * okolicom, ha Koju: kal} n racunati. id mo ju8_ mnoge gradove po sjeverno) i zapadnoj i, kealjova dezava bila je mala podriina m sreegr-Bosne, a na to) podrini sloboduo moreno polovina bila na- pugena begumilskim slementom, Koji Bosnu, (kSnez Kovadovié, kuez Radak | pad Bobovea) Ko jo ustac na obeana luna, kaj jo nosia. Stjepan T Sevie? Saka katolika, Koja se izgubila u valovima turske vojske- © Fikéanima, i2van stanovnik ca, koji je Hevije osnovao i nayelio srpakim bjequncima i2a bitke na Kosovu, neti ni govora Nasloy: bodijom milokéu keralj Sebljem, Bosni it. d. xa zadnjeyr Dosanskog. Kk jer nije gospodovao fai na Komadiéu scpake driave, koju jo negda ponosni Tvrtkorpri- polio bosansko) kraljovini. Uselivanje ri8éanskoxr elementa pada w tursko doba, a narodite u XVILL stoljoce. Sto neki spocituju Boshi, da je kukavno iggubila svoju ‘amentalnast, da 60 ne moke ponositi kao Srbija # knezom Lazaro, i Bizant x carem Konstantinom, to nam ge ini nekako cudno- Stange o tagn do ands papi teu Tomsievida | grosama, jin Be iereo, ali 9 sve mae pu frat, Kao pet a. sion Mota oo Pea wiet su ga atic, Takeo raein eanoatyn sehurin je mire tnieja mg ia ne aairaic dragl Mridaaski viel, a povesndatima to Je dato do terski vandal, Mehmed je setan bio, da se sar» isi eij.— 1% — vato, Kako smo vide puta istaknuli, isticemo i opet, da wo vim priligama ni Lazar, ni Konstantin, niti ma koji vladar, ne bi mogao oprijeti se vide od Stjepana Tomaseviga, Po nagem skeomnom mnijenju, kako demo kasnije ma svako} stranici uviditi, Bosna i Hercegovina nijesu ingubile syoje. samo- stalnosti i slobode u XV. vijeku, nego tek u polovicl XIXevijeka. nna ime: kad je Omer pada Latas provatio s nizamom, pohary ih, tuniitio i svojom, bisantinskom Jukavesti lifo.samostalnosti_ i xvih prava, Prije njega Hercog-Bosna uvijek je bila driava u drdavi, koje su samo ut ime sultanovo upravijali Boinjacima povoljni nanjexni ili vlastiti sinovi, (© vjerojatnosti th éinjenica tialimi, da ne 66 niko posumnjati, pa nek dita makar koja. mu. drago povijest Bosne, ake ix. navede- nih vijesti sam stvara zakljucke. Vijesti o padu Bobovea, Jajea i o predaji kralja u Kijuew br20 su se pronijele cijelom Bosnom. Svi bogumilski plemidi po? hrle pred J. poklone sultanu. Kroz kratko vrijeme seat eset gradova { palanaka pregje u tursko gospodstye, Po starom turskem obidaju sultan ponudi velikabima, da po- prime islam, ako Zele ostati svoji u svome i saéuvati prava 1 po- sjede, Pokto sa bogumili u moogim, vjerskim tackama stajali bike islam’) vee katolicima, nije nikakpvo éudo, 8to su listom proali ta islam, Aristokrateka inlameka naéela, koja zabacaju svaku po- povsinu, svakako su vige prifula ponosa Dogumllskih velikads, vet katolicizam, koji crkvi i sveitenstvu prisvaja svu vlast nad pojedin- com i cijelim narodom, Kraljica, Tomateva udoviea, Katarina zaputi se u Rim, a Kaljica Jelena, Stiepanova udovica s kraljevskim pristatama pobjeie 1 Dalmaciju, odakle orobljena i oglobljena jedva umakne materi uv Ugarsku, Ostalo katolieko plemstvo s mnogobrojaim katolicima razbjeglo se na sve strane?) Ostatak ostataka pokori se sultanu 1 postane raja voljeé! posjeda se odredi, vee na islam pret Postupak bogumila Fatiha je izenadios a to im potyndi ave stare povlasticn inevsi jedino prjainje maslove, Svimit veli- ima u nadljedstvo podijeli turski pocasni j plemiéki naslov bog uvrati ih u vojeku kao lenske vitezove, Ni w jednoj tursko} po- ®) Kako fe poemato oni su zatecvall: hat, kotenj, ekvem pomp, se core seonije, birariju sakramenat braka | td 2 to's sve glarma nacela ataithe kre, ') Od th bonamlih tjoguraca | dams se malas! potomala maja warsko- Arvatikin mogaation hao na pest Kegleviti. Festetii, Jeladch Gorandt | mnort drug 19 krajini ne nalazimo nailjednog plemstva vec samo w Bosni i Heoegovini Viasteliéi i graggjani (cives) uveiteni su ured spahijo, Na opéi zahtjev noyih musioniana, kako se rizabird iz sluebenih. vrela, dao im je Fath ova povlastica, koja donosimo w prevodu, da se nae puiste start naklapanja, da su se po Bosni i Hercegovini Kupila krianskar djeca u glayoviti sinovi spomenutih zemalja kno Sokolovii, Malleagi 4 dr, potekli od te djece: U jenjicarskom zakoniku!) sto elt svih ostalih pokrajina zikon,je kridanskeu djecu u ,adéami oglane® da se wa saraje i ba8tu. Bosna je stekla, toliki id je Fatih osvajo Bosnu, ito se vetina nareda poklonila njegovo) sili i odmah predla na islam, Videei sultan to povika: ,Ovaj narod nije brgjav*. Za tijem rege Bodnjacima: ,Tradito, ita Zolite*. Oni odgovore: ,Uzimaj- tw i nagu djecu u adzami oglane*. To im bude usiiéano i zakonom zajaméeno: muslemanska djeca iz Bosne bila obrezana ili neobre- wana ber joklame (novacenja) moraju se primutti u saraje, Muslo- manska djcca iz Bosne, Sto ih je do sada uzeto, bilo u saraju, bilo u baSei vecinom su dosla do najvecih éasti u drdavit : Zakonik jo najsigurnije vrelo za povijest, a to Come wzgred i iz Ginjenica vidjeti, da su. glasoviti madi djedovi potomei ratobor- nih bogunnilskih velikaba, 4 ne adéanske djece, Kako se tO do: sada mislilo w Europi. ~ —— Kad je Fatih sve lijepo uredio bega bosanskim namjesnikom, a svogg_silah begat) alajbeyom bosanskihy zajima i spahija se alametom od 50,000 aleéeta. a, tasluge Skender bey Mihajlovié dobio je od sultana w nailjedstvo riamet Vesela Strada, koja izabra za stalno probivaligte sagradivsi kule i odéake, Napokon Fatih spremi velikog verirw Mahmut paSu Jankovida 8 odjelom vojske ma Hercegovinu, a sam se s ostatkom zaputi w Cariggrad, 7) Prop ten ston,» Kjos sem ve ptt, pi fw Cag 1 (1710) rohan Mesa. Coie, s seers te hlicel Venczne¢ Manan, ies Du Vain Vetta pas ml 9) Ns Je maja «jan me Dnt tg, ed orgs hari Meakin ef eee— te U Hereegevini Mahmut paSa je udario na nenadani otpor. Krsna zemlja Hercegovina sa golim brditna, cijesnim Klan ‘cima inopristupnim gradovima zadavate tarskom konjanigtvu pune nepriika. Osim toga domaci bogrumili funaéki su se borili uz. svowa. hercoga i njogove sinove, Doduie Mahmut pasa je dolinom Neritve sjavio do pod Blagaj i obsijedao ga; nu je li ga zangeos alive Peathe ngtctoo'a’ Rerospouicedao ‘te oifabeas og Videei hercoye Stjepan, da ber povolina uspjeha, Mahmut pala ne ée ostaviti Hereegovine, opre lagjoga sina Si 's bogatim darovima sultanu, da moliprimirje Ne to Fatih ponudi, da gornju polovine syojih zemalje uscupt ‘Turskeoj, a donju zadeHi 2a se i xt sinove. Mladoga Svjepana kao toca zadri u Carigradu, koji ina kratkog vromena pregje na islam pod imenom Ahmed beg Hercesrovivie Heroog Stopan pristano na sultanovu ponuda, pa stelopi mir i ustupi Turcima svu gornju Hercegovinu do Blagaja, Na to Mahmud pata bude pozvon w Carigrad. Iste godine u zimi ugarski kralj Matija Korvin, da opere pred svijetom, %o nije ispunio obedanje Tomateviéu, provali u Bosnu, te osvoji pomogu vojvode Vladislava Hercegovica mnoze gradove i palaake niz dolina Bosne i Vebasa. I tvedi grad Jajoe nenadanom provalom krééana iz Dnoluke uw petak, kad st svi musiomant bili w Wamijiy bude zaueet, @ Turci vi poubjani') Malo za tijem stigme Matija na gotovo i primi Jajce. Od osvojenih zemalja postale su dvije ugarske banovine, i to; banoyina jajatka 1 banovina srebrenieka. Naredne godine 1464, u proljege opet nalazimo Fatiha w Bosai, gdje obsjeda Jajce. Na to warske dete opet provale u Bosnu, pa obsjednu Zvornik, Sultan napusti obsadu Jajea, pa krenu put Zvornika, ali videdi da se jesen primige i da su klanei veoma nezgodni, zaputi se u Carigead,a Mahmut paku spremi na gel voj- shee, koji brzo prisili Ugre na ugmak preko Save. 0 daljem poduzegu Mahmut patinu proti iggubljenin gradovima nije nam niga poenato, se, da te zadovoliio « pobjedo Godine 1466, umtije star x Stjepan Vuktig, « sinovi anjegovi Vladislav | Vlatko pod «in magia se 1) Kad fo Harey beg 1526. suse Jojo doit jo nara is Cagads, dase we peuak pije dteme mora vatvarad sve grodsie hap, dok se Rasja. Ta ve nace fod seane dledara taée0 vrs ve do okey 1878 2 Inte godine zajim od Vesele Strade') Skender beg Mihajlovié Dude imenovan bosanskim namjesnikom. Kako su protle tr godine njegova begovanja na Bosni, nije nam poznato, Njowa je naslijedio w toj Easti Ajas bey (1469-1477). Sken- der bog se potego na svoje imanje uw -Veselu Strazu. Into godine 1469, (885), Hercegovina postane 2a se pokrajinom Prvi sandéakbes Hercegovina zvao se Hamza beg. tijem Ajas beg: bosanski_ prov. niju, te, nakon tri mjeseca robei, paledi i o zhu radeéi sv Ljubljane, povrati se w Bosnia s yelikim plijenom.) Kako smo. vel prije spomenuli razmirica izmegiu Mabniud page Jankovi¢a radi slobodnoga pisma kralju To ovaj put aveSi se 27, augusta 1474. umorstvom Jankoviéa u Jedi- ulama.’y Godine 1476 dosla je naredba w Bosnu, da se timarima omnact povriina prostora, obiljeze taino megje i sastavi rafun od doho- daka. Do sada to je bilo oznageno samo imenom: to i to mjesto daje se tome i tome kao ziamet ik spahiluk, Iste godine nalazime ‘Aas betray cefioebamaaiigileta ck pokrajinasis-i vrade 16 8 boa plijewom u Sar < Skender bese Mihajlovié po drug it postane bosanskim na- jesnikom: (1477,—1483). TD AEGje me. 344. mori de fo Karvin omg stain poonlo | Vesela Sind Vbave Heregitin, © Soret liste voll om sr, 26, da fo Sendo bi ik Veode Sir dataa 4 Sarajevo an nani, gije > prim: kelobet empl © ove ene velie sane { famkah a micbendie (wos je sm pian tame devon reds), 9) Mavs rally dejo: x tome plore bilo do 20,000 robwrn {raj era 9) Hirvoe Mahar pa, Yaho ya ooracne wuibeno lnjoe | we take poe etl, amo se po ave} plc Junkovlé. U pote bio je ropée tekakows Mebmed ter. tu fm saltan doen, dejo potomul plemeia 1 apne vada, mae gt 8 ‘ainda oma ojegevinsinorinn Bata Mlmied IF, w dau suv px kes Ps Kad pew provinaju pore gut acbon ko muha (peaniayw a ve r- cari inmenpva: ga beglerbegam od rumelijeke vojske. Kod orvojerja Cargrida portao jo sit) sedh Dogeaale se, dn jou to vfeme oan vite Eat, ho welsh vel, ech teste (rhcved vcs vec). ot porn Jodniglnmn tee, eo be el nauenjak, jonah | debrotvor patel pean | hxiewnihay pu | sam J porno Pot inom Adv (dena). a joie spotkuja Fatih. necpavdato. anes, Sesttnest puinih gecina sjedio jo na stolid volikih:veeln, a kao vojekovagh:prnalav wt sib, sjcdal » Pele sont je tenth sm try dear So nek atti a je bo po dele Kes Gk, po tank} Sit, to jr unjenn On Sah alee J» ero a ti gee ate Ia bansPo naredbi iz Carigrada Skender beg hara mletacki posjed 5 kopna, @ ta ji i prisili republileu, da sklopi mir njegovo vaijeme ava Hercegovina spane pod tursku vias, vidi Viadislay { Vlatko presele w Dalmacija. Prvi san- Aéak ujedinjene Hercegovine posto je Gjomeli Tgjit beg L482. + beg 24 nashige postane verir tri tuga i bude zvan u Carigrad. Posto pase po zakonu nijesti most imati ziame Vesela Strata predla je na sina mu Mustaj bega. U namjesniékoj Gasti Skender pata naslijedi Davud bes (1433,—1485,), koji na Celu 15,000 bosanskih. kenjanika provali Primorja, to mu nanese mnogo Rete: 22 tjem se zaputi preko Hrvatske | Kranjske éak u Stajersku, pa pohara sve do Graca, Popalivii cijolu gradacku okolicu preko Slavonije vrati se u Bosmu '$ ogromniim plijenom. U njegovo vaijeme Hercegovel covepilt au Zabljak, stolien Tan bega © zetskoga srospodara. za njeyra dofao je mi Bosna Mehmed beg Gazi Isabegovit. Kako © ajegovu begovanju. take i o njogova nailjednika Sinan bega, koga domaéi pisci drée Hercegoveem, nije do sada nis poznato, Regbi da je Bosna Zivila w mira kroz to. vrijeme st ssagjednim pokrajinama. Nu ada godine (1490, —1493,) dogje na Bosna za nammjesnika, junaéki Jakub beg uzvitla cijelu burw u bosanskoj povjesnici. Ugarsko-hrvatska vojska § mnogim Krigarima iz Europe proval & Bosna, fakub beg ih dodeka s hosansko-hercegovaékom vojskom 1 swbije na trag iz Bosne. Da vrati Silo 24 ognjilo pregie Sava, pa robedi, paledi i 0 zl radodi ode u pohode Ljubljani i Gracu. Na povrutkit u Bosnu dogeka ga ban Derendin s brojaom hrvat- kom vejskom, da mu otme bogatt plijen, kejt je nosio sa sobom. Godine 1493. (#98. u petak 7. dan zilhidzeta mjesoca prije izlaska a) sukobide se obje vojske na Krbavskom poli. Hevati budu straino porageni. Cvijet hrvatskoga plemstva poginu na bojnome polja, a sam ban Derenéin s bratom, sinom i mnogim plemidima pade @ sudanjstvo.") 8) © trtasskoy biti spjevoo je Jakub beg reliky tahija (Shvo spjev) « ojo} ‘svi seo pabjeds { jomuiteo ioparegajut se Matin L Ta je pjesma ogledal Jess Tagore joan | tevaveg annals Son vrs. pjoclthim frsuma, kofe dike pa ik naronodae) pj — 2 Ovu bitku turski povjesnicari isporegjuju s kosovskom bike ‘Ako je sultan Murat 1. na Kosova * Turcima otvorio jedno krilo, Jakub beg je s Boinjacima na Krbavi otvorio drago krilo od Keapije, kroz Koja su kasnije turske vojske bez otpora prolazile 1 srednja. Eyropu, Tia krbavake bitke Jajce ostade izvrgnuto éestim navalama osanskih namjesnika, I Jakub beg ga je obsjedao kror dulje Ban Viatkovié jednom se pohvalio na budinskom dvora, da ée bosamskog namjesnika Jakub bega uhvatiti Ziva i opremiti kealju na dar, To begu progje a usi, pa ovom prilikom pozove ga na mejdan junatki) Ne znamo iz koga razloga Vlatkovie se nije odazvac, Videéi Jakub beg, da ne mofe nita uéiniti gradu, vrati se mahajudi Saka Sarajevo. U njegovo vrijeme otkriven je deljezni majdan u Kredevn, Za zasluge Jakub bey bude imenovan beglerbegom od rume- ke vojske » nasloyom paga, ana Bosnu dogje za namjesnika Jabja dew. © njomu kao fo njegovu nadljedniku Firaz begu nije nam pomnato, di su poduzimali kakove akeije ni u Bosni, ni izvan nje. Oba su se bavila unutarnjim uregjenjem. U vrijeme zadnjega 1497. godine nalazimo prvog Hercegovea ‘anti u turskoj deZavi, na stolici velikih vezira, na ime Ahmed paSu Hercegoviéa. Godine 1498, umirovljoni verir Skender pas Mihajlovié po troti put postane namjesnisom na Bosni, da ja kao stari prijatelj i pornavace ¢uva od ugarskih i mlotickih navala, poito j Bajesid I namjeravao navijestiti rat’ Mle¢anima, u_ ko umijedati i Ugarska, Stari Skender brzo okupi. BoSnjak gover oko sebe, pa provali u mletacki posjed i opusti po Istri Vibe gradova i palanaka. Na povratku nanese veliku seta Zadrw i Kring, za tijem usput posjeti i Ostrovict s nesmiljenin haraé- Iijama. Dakako plijon je bin dosia obilan, Zakoniti dio: petina opremi sultanu, a ostalo podijeli megja svoju druzina, Za wrdarje dobio je od sultana odoru i sablju 9 naredbom, ‘da opet provali u zemlje signorije i na taj maéin zabayi ih, da ne *) Pisani Jakub Tegors bane Vinowitn plata fe ovsho: ye roene! hod (aL ame Su 9° 0 rape ko Tsk seria oa mejdann da 9¢ ogletamo; ok se ocoe jaminon gra SR we balise Spremldy gu sae, Pred suholoe on je Jeake mley mogu ‘spremiti sve sile na Lepant, koga sultan obsjedage w isto- vrijeme Skender pala spremi se na brau rule, pa dijama i ‘akindéijama ponovno provali u Istru, Ne udarivsi nigdje na otpor do rjeke Tagliamenta, gdje ga stanovnici doéekaja ovima i poklonstvom, Skender pa8a ih ljepo primi i vojsci, da ne smi jh pritom taknuti, Za tijem preg’ rijeku Brentu, Koja bjeSe jako nabujala i spusti se do Mletaka (Venodlje), Videti, da gradu ne mote niita nauditi, pohara svu okolicu uzdud i poprijeko, pa se vratiistim putem na trag. Na Brenti doicka ga brojna vojska iz zasjede. Bitka se zametne, u kojoj Bodnjaci izvojite pobjedu i slavedobitno prodra sa svim plijenom naprijed. Nu i na Taglamentu, gdje su th lijepo i gostoljubivo prije pri nagju cijelu vojsku, Koja bjede pala w zasjedut, da im otme plijen. U tome stisku naredi Skender paka, da sasijeku sve odraste mu Uearee, koje zarobide u Veneciji, a djevojlee 4 djecu poveru ra se na konje, pa tako u jednom coporu navale na neprijatelja. Sta area ni ovdje ne ostavi Skender pain, Od jedan put razbije za- sjedu | rastjera na sve strane, Progiv&i rijeku na racun oxvete ‘osam dana robide i palige svu okolicu i nanesote jej mnogo jada. Napokon iza dva mjeseca lutanja stignu y Bosna § ogromnim plijenon Kotiko je ta velika 4 Deauy denijela bogatatva, nije se -moglo procijeniti. Savremena turska vrela kao primjer navede, da je megiu ostlim bilo u plijenu rebinja, kojih sw oprava i nakit vrijedili haraéa jedne pokrajine.) Mogjn tiem uigarska posada iz Jajca i Gjulisara neprestano je uznemirivala turske okolignje krajeve | pod jesen otimala im. hranu. To skender padi dodije, pa opremi sina Mustaj bega 1501 4 hiljadu Kopjanika i dva puta toliko pjelaka pod Jajee, da im vrati milo. 7a drogo, Mustaj beg najprije prekine svaki saobracaj negju Jajea i Gjulisara, za tijem nagini opkope oko zadnjega i prisili na predaju. Tom prigodom zanze jo8 Prusae i Akhisar, pa se vrati uw Sarajevo Naredue godine isti Mustaj bey nevjerojatnom brzinom pre ssrete ugarske Sete, koje su nosile Jajeu hranw i déebhama, razbije ih i ome im sve. 9) Meret: nr 55 ifs na Boanu dogje suitanov sextrié Gazi Hasrev bey. Ova) put nije bio oscbite ego ko bosanskinamjeanik. Po primera svoga. prodSastnika okupi edajalco oko ecbe, pa oe dide u platen put Hrvatske. Nu wkfu Une u Sav doeka ga ban Berilavit, Husrey bey bude potuéen i prisijen na uzmak, ‘Tom prigodem Tekan) | Sokol ne imajudi Azebhane (municije) bez otpora kapituiraju pred ugarsk a Kotarike ian junaéke obrane napokon podlcke preted 0 tome stigote vijsti sultan svrgne ga s Bosne, pa oprerni Sinan haga, Koji fo samo vladao godin im Selim 1. zasjede ma prijestol ya’ Saar bog beg Jerbegom of Anatole a i Jumus bea 1512, godine, Odmah Junus beg sakupl nelto vojske, pa osvoli Sokol 1 Tijesmu, Kad sultan 1614. dize vojsku na Perziju, pozove i bosanske spahije, koji pod vodstvom Junus bega zapute se u daleki svijet, gdje su se narvéito odlikovall kao vrijedni i neustrabivi funaci,~ Iste godine Mehmed bei Gazi Isibegovi¢ bude skinut s Her- coyovine, a imenovan Skender beg Ornosovié. U to od Mehmed beg stigne ulak w Carigrad $ vijestima, da je sotov osvofiti Klis, Sa to Junus beg od sultana dobije naredbu, da se pridewh sa svojom vojskom Hercegoveima i po ste — po to osvojt Klis Cini se,'da do chyolenje. sije doblodjer malo! aa" ojein Judue Boge bude pozvan u Carigrad, a na Bosnu imenovan vezir Mustaj paba Skenderpadié, Hercrgovatki sandak Skender beg Omosovie dobio je na- redbu iz Carigrada 1515. (18, Sevala 921), da po Bosni i Herve- ovint pokupi 1000 adZami oglana (neuke djece) i dovede u saraje. U into wiljome bio jo z¥ormiéhd xandiak Sinan beg. Mustaj pasa bade premjedten xa valiju u Diari Bekir, « na Bosni zamjeni ga Hasan bey Davudpatié. Za njegova besrovanja Skender beg odveo je adéami ogiane u Carigrad, a na Heroego- vini zamijenio ga Mustaj beg: Davudpasié. Godine 1517. (a illedetw 998) obsjedan ugarske dete Z¢oenik, fli bez uspjeha, Kod obrane pogino je sandJak zvornigki hadi Mustaj beg. Narwdne godiae na Bospi nalazimo munjesnikont Mehmed floviéa, a na Hercegovini Kasim boga 1516,Iste godine zaklopi za uvijek oi glasovitt vojskovogja i veliki verir Ahmed pata Hercegovié. Mehmed beg digne se, pa obsjedne Jajee, ali ga ne moze osvojiti. Na to popali okolidnja fmjesta, Koja se stalazahu uw ugrar- skim rukama i yrati se u Sarajevo. Kitvanfi veli, da je u isto vrijeme godine 1519, bosanski vexir Mustafa pat sa smederevskim pasom Bali begom navalio na srebrenieki banat, te sa saureo. Za tijem neprestane napadaje Gnio na ugarski posjed u Bosni, dok je reda dosla na grad Jajee) koje su obsjedali dulje- vremena.’) Mehmed bega je zamijenio Gari Bali beg Jahjapatid, koji na elu akind2ija provali u Hrvatsku, pa joj mnogo jaca nanese. Kad sultan Sulejman 1 godine 1521, pade s vojskom pod Stolni Biograd, Bali boy s bosanskom yojskom osvojl Skelu i Slankamen, gdje se razbaki, da dofeleuje bjogunce i pljadka na okolo} Gini’ se, da su u tome ranatu nasi stari imali mnogo iskustva i vjeitine, za to ih, kako smo éuli prije vide pata, i kako {Kako smo ve pie spomenull, on je in hereega Suepam Vukesca, Stati ma je bila Web rags dewpota Varvara adovien hana Potta Kiitkoga, a drags ena Herergiva. Redio ve po pllit cho igi 1450. Ime'mn je ilo Sgepun Godin 1463 tine fe kao toe 8 Carigrad, ge Je prefs lalam | navbar se carshor dorm Velike daserne xpenobnosti i priglems Webediivost bez mu pribave valiki ugled « Avors. Vet gotine 1477. na boylanas} voi beat fe aut smi lems (Artal za Aiaviik, © w Jp wale shmurtniro wn tapchnes Avorn Kind je Potth ome 148 fakin gn kao beglerbega od Anal, Sultsa Major TL, Cm sagede na prijsale pole ma svoju sesrw Fatima, Kao vrhovai vojskovagls w rat segpatikin gatom Inga dott pats done ake | pade u sttanjstve, Soltan Koja) molio ga je ma sraki min | mudio wu nee samo, da ontane kod njogs Ne Abmed pala nije we dae Skboiti Kolko se mote videtiaajlse Je Abed pute Mio uztek, da je Bajos slo ‘le prime « Kajubyjom, Kao admit ivojtio je Herenpvié pebjedn koa Lepanta 1499. Tel pts jo bio ell wooly an Rajeside TE, a fodan put Solna 1. Pod stare dane potego ve * bojoga pala | po slat) tej. porno tanjesae w Brod. Kad je ‘Sein 1518 namjorio avejS ma Kat kao searog {iakuanog. vejhowoy poecre ys 1 Siju. da se prune © aime 0 to) vatoo} wl, Na porn Muti w Sinju ispest ‘Amed pala vel de ma opis fan mbiara & ev prijtetia & pepejcelf Pon {rov0) eporucs preneien jet rakopan » Dilmateru (jes pokra Hemida (Trxje) Ni aponijed sultanory le se ckalin proeave po Ahed puting} domovist — Heroyoving 1) Ta je opsnls i obram upraro pjessck! opinana, na ime: da su mde Iajathe djeejle beratl cvijete ispred kapje eojom pom eamamile Twrke « bess. Kojima Blazing Keéry sa sto hosjonika wat ina Teg | rojas raj veld viajta rab gran i progera ispod Jaca. Pa Ipak neki novi povjesnfari dre, da se 00 nome eemanis imiglo dogodi. Ne raxamiemo. 5) 0 tome nam iin ne biljote tamlen vreby a mt sms dul, dh jp Mutat pie prije vita Bossom, jok vibe puta duti, uvijek malarimo uw onom odjelu vajse, kojoj jx dunost, da robi i pall — prije ili postije bitke. laa pada Stolnog Biograda Gazi Husser beg; koji je_uvijek tefio za osnom, sklone napokon Bali bega, da imu dade Smede~ revski vilajet 4 Bosnu, Tu promjena sukan potwrdi drage vole. Tako Gazi Husrerbeg po drugi put dogje na Bosnu za namjesnika (L521—1048. Za prvoga namjesnikovanja izgubljene gradove Husrey bog ne mogase preboljec, Odmah na proljeée naredne godine sakuph ‘vojsku, pa osvoji Tekanj i Kotarilte, U isto vrijome Bogta’, voj- vvoda hercegovadkogr namnjesnika Mahmut bea, obsjedao je Skradl Dounav8i od uhoda, da Skradina idu_pomogne dete pogje im ssusrut | rasbije th ira kratke bitke, Za tijem se opet vrati_ pod Skradin { rauame ga ma juris. © Husrev beygovu obsjedanju Jajea 1522. u kome su ga pomagali Sinan pat namjesnik manastirski i Bali bey, namjesnile smederwvski, turske povijesti nita ne znaju, dok neki to navode i tvrde, da ga je obsjedo nifta manje neo godina | fest mjeseci’) Koliko je poznato Hurrey beg jo tek w profjege 1525. obsjedo Jajce i to samo s BoSnjacima bez vanjske pomoti, Knez Krsto Frankopan priteko mu je u pomoé i prisilio Bofajake na uzmak.#) Naredne godine 1526. kad Sulejman bjele odludio, da digne veliku vojsku na Budim naredi Husrev bey: da pokupi bosansko hercegovagke spahije, pa provali u Hevatsleu i Slavonijy, to ih coplijeni i popali uzdué | poprijeko, Za tijem da sayje pod Biojgrad, eije mora. Sekati cars vojeeu. Husrew beg je tu naredbu i visio ¥5 ramazana 932, krenu 20.000 konjanikapreko Saye i mnogo kvara nanese redenim zemijama. Pod Zemunom dodeka Sulejmana i s njime zaputi se na Mubaé, Poito je bitka na Muhagu dosta enamenita ra daljni_razy bosansko-hercegovatke povijesti, mislim, da neée biti na odmet, ako © njoj neSty obKienije progovorimo, Tdudi-na Muha Turei usput osvoje Tok i Varadin. Da ohrabri yojsku pod Varadinom podjeli sultan mnogo dictuka ont 1) Mi bi emo rao amas em si Ae preeanlhbranitelyt kro to srijeme, Kad su saris me int majeucen fe tua diva rane 4 totam. 2 jo bi rae Ae je oveen prigedion onbtodo Jajce od! Tura © 8 Ro ijk w krkeunkibpjesrtara i een) pat bre} peginty Trak je TO fh tol anal or bt atone Brankegnovth exes sshinal subi, “prséetm, a lana premalen 4ooo yrema 30. Da 9 Botsoenn bie poverine take, a* 20 {vide hiljada jaspri. Mnogo je i naith zemijaka tude postal, spahijama, Bezi i sandZak-hezi dobise na dar potasna odijela od 30,000 jaspri, Mogju ostalima i Zvornitki sandZak Sinan beg dobio je jedno takovo odijelo, 29, augusta stigla je turska sila na Muha’, Dok su bed pobjali adore 4 namjedtali svoju vojsku, sultan sa. svojom svitom pope se na jedan brezuljak, koji je kasnije proavan Carovo brie, Ta mu bude pastavijeno prijestolje. Iza maloga odmora naredi velikome verini Ibrahim pati, da mu porove begove od Serhata) da se 8 njima porayjetuje 0 Kooperacii Najprvi doso je Husmy beg. Torahim pase oma nue razlodi za to je porvan i zaveki ovako: seto to je Muha& neprijatelja jo8 ‘nema; Sta misli§, kako bi trebalo vojsku razmetnuti? Na to je cdgovorio Husrev beg ovako: »Care, kad ratujem uu Serhatu uvijek se savjetujem sa starcima { janacima, koji pozna Scthat. Ako zapovijedate, edmah éu otiéi posayjetovati se i swopéiti ‘sam njihovo mifljenje.« Car naredi, da porove preda aj to savjetnike, Sto Husrew beg odmah udini doviknuvsi jednom svom agi, da bro pozove starog Alajbega, Kara Osman begs, subaSa Mehmeda, Adula ‘Fuca i deribaiu Balabana dodavii jo8: ,kadi im, da ih car zove na ndoggovor.* Jos ne bjede aga ni zamako w vojsku, Kad se pomoli start Junatina Agul Tuo © Husrev beg misledi, da ide na poriv povikne: ,Hajde amo patigah (© trafi, dao ratu s tobom mzgovara*, Na to odgovori Tuco ispod brea; ,Nije sada vakta razgovoru. Alajbey me tebi opremio, da ti kaem ovo, sto ne madek: darka- ddije haber donesode, da se duiman bliza primaknuo. Hajde bege, a eda’ bajrake!™ “ia tijem, Ko da ga se nifta ne tie, dbode konja, pa odleti ‘svojimy putom Ponaganje Tucavo urnemirilo j# Sulejmana, a kad jod stigne vijest od Bali boga sagje # brda, pa se zapati od tbajrakea do baj~ aka, dit hrabri vojnike, { marodna yes dj senor anya. Hess | Vgarshs pr imenom jm se hats sano Klikiaediak } Tunka-Htraska, ‘asimiy opis eects states, dosonimo ga aa ogi: Tela ina Pett je Tnlpak an glow ako, rragedinnm plete agrme, 0 oneal Keple objesio, fon stare staal Muvekit sx. 37 po Pili ‘seeta w tere: uve ro pale po ogims, a. brkowt hapa roma, Seah te bvatn- > — 2% “Brio se ditka zametnula, Veliki vezir 5 1000 svojih delija Prvi navali na ugarske oklopnike, koje su vodili palatin Pereni i biskup Tomori, ali izgubiv na pevom udarea vec dio drusine urmakne aa trag, U to orkan od 40,000 bosanskih i smederevskih spahija udari u sroe ugarske vojske i probije je skroz i skroz. Kako je brio bitka doveSena veli rodno Zinkeisen: videdi Bachiani, da Turet uzmiéy, dok je doviknuo k Turei pobjeda je naa, kralj se veé na Neki povjesnifari twrde, da je vise ugarske vojske pogazeno mi- njevitom provalom veé peajadeno. I sam Kralj Ljadevit I je nugin skontao, ne za se sigueno.) Jednt mise, da je bj jodno} mogvari pao s konja i udulio we, dok drugi driv, da je Poginuo u kredovu. va poraza na Muhaéu Budim se predo ma milost. Na to je Sulejman izdo naredbu, da niko ne omije dirmuti ni w die dobro. Cini se, da je to prva naredba turskoga sultana, koja dobro i imanje pobijegjenoga wzima u zaititu u osvojeno} pokrajini, koja nije a napredak najavila, dase bez otpora pokorava. Dakako to xije bilo pravo akindzijama, jer je Budim kao prijestolnica bio naj- bogatiji gradu Ugarskoj Na povratku iz Budima Husrev beg je dogeko harambaiu Deliradita, koji bjeSe prije oplijenio wmke komory, te ubije njega fava mu drudinw, Za to ponowno bude odlikovan xlatnom odlarom. Eto tako propade ugarsko kraljevstvo. Gradovi « Bosni, koje su Ugri posjedoval, ostadoge izlozem: sudbini | gazi Husrey beg Vojvoda Murat beg prolazeét ispod Jajea summa od jednoga vojnika jajacke posade, da s pomodu skalina mote vrlo lako preko po= rrulene kapije unidi u grad, To odmah javi Husrev bega u Sarajevo, ali bojeéi se, da tajna ne iabije na povrsinu uvace se kradom jedne oti godine 1597, te eavoi Jajee. Provodié bude opremljen Husrev degu s vesclom vijesti i za tu uslugu dobio jo na poklon beg Sarde tumlicja vel, ho fe veoma verojcr. Kade went pele w cir, 4 je jodus Posandk spaaij Kraljevs okrunjeat gw donio pred satan, kof je velikom whiderju povlkno: oral, to bodes, dat ave dadems, Na te. je odgovorio yoienlspahija, komo Jo tabogje raredah invere.feltio ps Sa no by, so Siow pe ses dee. dolce ee dk & Catigrde.. Neo je mln sare db Ne camuje Boat timar-deferhana. ‘bila Bosna je imala mite ostale vlajete peer Umardefterbana, ie all bad feat, nifoem nig nigdje do anda ng 6 poserNaredne godine bosanska vojska, koja po Muvelkitu. broj i CS ‘i e strane. Kad se sultan: Se ie iuae te se bro ckupe {tale ave pad Ose go stigne sultan Sulejmana u Fdreni « vijestima bega smederevskoga, stign ae ‘6 to} pobjedi. U ime nagrade ocijepi sultan 0d Osijeka nekolik feecata ? palanake, pa teroji novi pobsdki sandiak Kofi porjer Aral Mbegove) ura) Pott je Suleman smao pune Saxe posla i fwwhay propa » Evropa ramelikim beri, da regu eavejene pakraine 1, ako oct za rukom ogo. privajede 2a Melava, Regbi da je u to vjeme Husrv beg obradao avi padaju ma end Sornevo, da gh podigme graduhina | txovinom. Kelike Je ce acne fa rad Sarajowor eda en Keto rd a to Geme te pealje malo oblirnije » jem porabavit : MO feanicl Hercogevine grad u Gabel popraiien Je {dobro ioe 986. po Hike utvrgjen sludaj napadaja § vani godine 956. p - ee godine mirialem Diafer beg, kad je donio sultanu kijude ed aydatn, dob je a dar rata odor | rvoritki sande $i pittton od 30.000 joa Inter 1886, nalazimo boxanaku vo Tat ped Kir, keju pradvodi Husrev begor vojvoda Murat beg yn pt Set am po al dort wei Ga re beqort mn ij nada w menace gneve i abe be 4) Inte godine wert vel Torahimn pate spadlo je ma Udbiat serie (erqoratho vrai), —sr= Hrvatska vojska od 10.000 pjetaka i konjanika pogje Klima u pmo’ pod zapovjedniswvom Petra Krusiéa, ali ga vojvoda Murat Presrete kod Solina 4 ramazana 943. i potufe do nog. Na to ae stanovnici Kiisi razbjeenu, a Bosnjaci ga posjednu. Kligani su prije svake godine zadavali mnogo jada {bosanskoj -krajini. Tim povodoin Husrey bey dobio jo ast sterekikie (unapresjenje) a vs veda, Mu ete 4 plomatvo, Naredae godine Nadin i Cotis Murat begovim bosanskoj keajini. begov Klis i udu pripojent nastojanjemt ‘ako na predlog Gazi Huse wak, a Mun 944. (1537) olitnjt gradovi postanu na se n pevim klidkim sanddak bea beg bude imepoy Murat bey, da se u Carigradu pol sakupi neSto vojske, pa zauz sandiaku. dorasto svome zvanju, Kadin j Obruéu, koje pripoji svome osvajanja Bo&njaka u Dalmaciji i Sirenje podeSkog i osjedkog sand%ika u Slavoniji veé ofavno zabrinuto su gledali u Beta i Mletcima. Po nagovoru Mleéana napokon Karlo odludi dignoti veliku vojsku, da protjera Turke iz Slavonije. Za tm se vojnt u Beta i Gracu Cinilo mnogo priprava, dok napokon poll zapoyjednistvom generala Ivana Kacianera krene éesarevaa sila prama Osijeku, Bosanski, kliski, zvornicki i smederevski be pe se spremise, da ih doekaju, Pod jesen retene godine doslo fr do bitke Kod Osijeka, gdje je lrManslea va tugena, Nesgodna vremena radi bezi se zadovolje samo tom po- bjedom i povrate svome za Dok se tou Slavoniji odigravalo, Hajruddin pasa Barbarosa uznemirivo je mletaékiposjed po Jandranskom more, da ne bi ‘MieGani mogli u isto vrijeme provaliti u kliSki i hercegovadki sand- Yak. Da ni signoriji ne bude krivo Husrey beg na proljece 1538. digne vojsku, pa sagie pod Trogir kome mnogo. Jada nanese vatrom imagem, a hametom pe Na to se ujedtine dalmatinski gradovi, pa pod zapovjodnigevom zadarskog generala odlu’e udariti na Klis, da vrate zajam 2a Trogir, Kiigki Murat beg na vrijeme obavijosti Husrev boga, koji brzo pritege u pomog i pod Klisom ruzbije Dalmatince. Odavie se zuputi prama Gradiskom, Zadrani misledi, da se peuilila dobra zgoda, udere a9 Nadin; nu Murat beg opremi ulaka Husrev begu 4 tom vijest, Koji se smjesta vrati na trag. Cuvk Zadrani, da 90 Hlusrey beg primite napuste obsadu i pobjegnu w svoje prebivalste.