MIKROEKONOMIJA

- skripta za I. kolokvij -

- mikroekonomija grana ekonomije koja se bavi analizom ponaanja pojedinanih ekonomskih

jedinica (potroaa, tvrtki, radnika i ulagaa) kao i tritima koja se sastoje od tih jedinica
- bavi se nainima kako postii najvie mogue unutar raznih granica
(alokacija oskudnih sredstava) i kako izvriti optimalni trade off (alternativni izbor) s kojima se
suoavaju potroai, radnici i tvrtke te pokazuje kako se ti izbori najbolje obavljaju
- opisuje kako se odreuje cijene i objanjava i predvia pojave koje promatra
(pozitivna analiza-opisuje stvarne veze izmeu uzroka i posljedice; normativna analiza razmatra
kakve bi trebale biti veze izmeu uzroka i posljedica)
- elastinost mjeri osjetljivosti jedne varijable na drugu; to je brojka koja nam pokazuje za koliko
posto e se promijeniti jedna varijabla ako druga varijabla poraste za 1%
- cjenovna elastinost potranje mjeri osjetljivost koliine potranje na promjenu cijena; govori
nam za koliko postotaka e se promijeniti koliina potranje nekog dobra ako cijena tog dobra
poraste za 1%, ovisi o raspoloivosti drugih dobara s kojima bi se to dobro moglo zamijeniti
- Ep= P/Q x Q/P; obino ima negativnu vrijednost (kada cijena
dobra poraste, koliina potranje obino pada i zato je negativna)
- kada poprimi vrijednost veu od 1 onda je potranja cjenovno
elastina (smanjenje traene koliine je u postocima vee od postotnog rasta cijena), a kad poprima
vrijednost manju od 1 onda je cjenovno neelastina
- savreno (beskonano) elastina potranja potroai e kupiti
koliko god mogu po zadanoj cijeni dobra, ali poraste li cijena samo neznatno iznad te razine traena
koliina past e na 0, a ako se cijena neznatno smanji traena koliina e porasti bez ogranienja;
graf izgleda kao vodoravna ravna linija;
- savreno neelastina potranja potroai e kupovati fiksnu
koliinu dobra bez obzira na cijene; graf izgleda kao okomita ravna crta
- dohodovna elastinost potranje postotna promjena koliine potranje izazvana promjenom
dohotka za 1%
- unakrsna cjenovna elastinost potranje postotna promjena koliine potranje za nekim
dobrom izazvana porastom cijene drugog dobra za 1%; javlja se kod dobara koja su lako zamijenjiva
i kad potranja za jednim ovisi o cijeni drugog (maslac-margarin)
- cjenovna elastinost ponude postotna promjena koliine ponude izazvana poveanjem cijena
od 1%; uglavnom pozitivna vrijednost (jer via cijena potie proizvoae na poveanje proizvodnje)
- ako elimo saznati za koliko se ponuda ili potranja promijenila zbog promjene cijene, moramo
znati koliko je vremena proteklo prije mjerenja promjene koliina potranje ili ponude; kratki rok

jedna godina ili manje dok je dugi rok vremensko razdoblje koje omoguuje potroaima ili
proizvoaima da se potpuno prilagode promijeni cijene
- ciklike industrije industrije u kojima kretanje njihovih prodaja pojaavaju ciklike promjene
bruto nacionalnog proizvoda i nacionalnog dohotka
- teorija ponaanja potroaa teorija koja prouava kako potroai rasporeuju dohotke na
razliita dobra i usluge kako bi maksimizirali svoje blagostanje
- ponaanje potroaa najlake objasniti kroz 3 razliita koraka:
a) preferencije ili sklonosti potroaa praktian opis razloga zato ljudi vole vie jedno
dobro od drugoga; mogu se prikazati brojano i grafiki
b) budetska ogranienja potroai imaju ograniene dohotke koji ograniavaju koliinu
dobara koju mogu kupiti
c) izbori potroaa potroai kupuju kombinaciju onih dobara koje maksimiziraju njihovo
zadovoljstvo (blagostanje); te kombinacije e ovisiti o cijenama razliitih dobara; pomae nam u
shvaanju potranje (kako koliina dobra koju su potroai spremni kupiti ovisi o cijeni)
- trina koara (ili sveanj) popis odreenih koliina jednog ili vie dobara (primjerice koliina
hrane, odjee i stanova koje potroa kupuje svaki mjesec)
- osnovne pretpostavke o sklonostima potroaa ukupnost (potroai mogu usporeivati i
rangirati sve mogue koare); tranzitivnost (ako vie voli Porsche nego Cadillac, a Cadillac u odnosu
Chevrolet, onda potroa voli vie Porsche nego Chevrolet); vie je bolje nego manje (dobra su
poeljna, potroai su nezasitni i uvijek ele vie); opadaju granina stopa supstitucije (potroai u
pravilu vie vole uravnoteene trine koare od onih koje sadre velike koliine jednog, a nimalo
drugog dobra)
- krivulja indiferencije krivulja koja odraava sve kombinacije trinih koara koje potroau
osiguravaju jednaku razinu zadovoljstva; graf je padajua krivulja s lijevo gore prema desno dolje
- mapa indiferencije graf koji sadri skup krivulja indiferencija koje pokazuje trine koare
izmeu kojih je potroa indiferentan; (2 ili vie krivulja paralelne jedna s drugom)
- granina stopa supstitucije (MRS) koliina dobra koju je potroa spreman rtvovati da bi
dobio dodatnu jedinicu drugog dobra; jednaka je omjeru graninih korisnosti dvaju dobara
- savreni supstituti dva dobra kod kojih je granina stopa supstitucije jednog dobra za drugo
konstantna (1 aa soka od jabuke za 1 au od narane)
- savreni komplementi dva dobra su komplenti ako rast cijene jednog dovodi do smanjenja
potranje za drugim; dva dobra su savreni komplementi ako je MRS beskonaan i ako krivulje
indiferencije za oba dobra imaju oblik pravog kuta
- loa dobra dobro kod kojeg je manje poeljnije nego vie (zagaenje zraka, azbest u izolaciji)
- korisnost brojana vrijednost koja predstavlja zadovoljstvo koje potroa dobiva od odreene
trine koare; alat kojem pojednostavljujemo rangiranje trinih koara
- funkcija korisnosti formula koja pojedinanim trinim koara pridruuje razinu korisnosti

- ordinalna funkcija korisnosti funkcija korisnosti koja rangira trine koare od najpoeljnije do
najmanje poeljne (ne pokazuje za koliko je jedna trina koara poeljnija od druge)
- kardinalna funkcija korisnosti funkcija korisnosti koja opisuje za koliko je neka trina koara
poeljnija od druge
- budetska ogranienja ogranienja s kojima se potroai suoavaju u vidu ogranienih
dohodaka
- budetska crta prikazuje sve mogue kombinacije dobara za koje je ukupan zbroj potroenog
novca jednak dohotku potroaa; ako doe do promjene dohotka ne mijenja se nagib (jer se ne
mijenjaju cijene) ve se ona pomie udesno; ako doe do promjene cijene bilokojeg dobra, nagib se
mijenja
- trina koara koja maksimizira zadovoljstvo mora zadovoljiti 2 uvjeta:
a) mora biti smjetena na budetskoj crti ako je lijevo ili ispod nje, onda ostavlja dio
dohotka nelociranim (nepotroenim), a ako je desno ili iznad onda se ona ne moe kupiti uz
raspoloivi dohodak
a) mora pruati potroau najpoeljniju kombinaciju dobara i usluga zadovoljstvo se
maksimizira kada je granina korisnost (MU) (korisnost dobivena potronjom jedne dodatne
jedinice nekog dobra) jednaka graninom troku (troak jedne dodatne jedinice nekog dobra);
mjeri se MRS-om ili graninom stopom supstitucije
- kutno rjeenje situacija u kojoj granina stopa supstitucije jednog dobra u izabranoj trinoj
koari nije jednaka nagibu budetske crte (potroa bi se rado odrekao i dodatnih koliina primjerice
smrznutog jogurta u zamjenu za sladoled ali je nemogue konzumirati negativne koliine smrznutog
jogurta); maksimizira se zadovoljstvo potronjom samo jednog dobra
- otkrivanje preferencija ako potroa izabere jednu trinu koaru umjesto druge i ako je ta
trina koara bila skuplja, onda je potroa oito bio skloniji izabranoj trinoj koari
- opadajua granina korisnost naelo koje kae da e poveanjem koliine dobra koje se troi,
dodatno zadovoljstvo (dobiveno potronjom dodatne jedinice dobra) biti sve manje i manje
- naelo jednake graninosti ukupna korisnost potroaa je maksimalna kada je granina
korisnost po jedinici novanog izdatka za sva dobra jednaka

- pad cijene dobra ima 2 efekta:

a) potroai e nastojati kupovati vie dobra koje je postalo jeftnije i manje onih dobara koja
su postala relativno skuplja
b) budui da je jedno od dobara pojeftinilo, realna je kupovna mo potroaa porasla
- efekt supstitucije promjena potronje dobra zbog promjene cijene tog dobra uz
nepromijenjenu razinu korisnosti
- efekt dohotka promjena potronje dobra zbog promjene kupovne moi uz konstante cijene
- inferiorno dobro kada je uinak dohotka negativan (kada dohodak raste, potronja pada); kada
cijena inferiornog dobra padne, potronja gotovo uvijek poraste

- Giffenovo dobro dobro ija se krivulja potranje savija prema gore jer je (negativan) uinak
dohotka vei (od pozitivnog) supstitucijskog efekta
- (individualni) probitak potroaa razlika izmeu cijene koju je potroa spreman platiti za
neko dobro i cijene koju je platio za isto (student voljan platiti za ulaznicu 13 dolara, platio ju 12, a
ta razlika od 1 dolar predstavlja njegov probitak ili viak); graf izgleda kao stepenasta krivulja koja
se spusta od lijevo gore do desno dolje;
- naelo jednake graninosti da bi potroa ostvario optimum granina korisnost po jedinici
novanog izdatka za sva dobra mora biti jednaka; ako to nije sluaj, poveana potronja jednog
dobra i smanjena potronja drugog dobra dovela bi do poveanja koristnosti; omjer graninih
korisnosti jednak je omjeru cijena
- Lagrangeov multiplikator dodatna korisnost koja nastaje poveanjem budeta za 1 jedinicu
- vjerojatnost ukazuje koje su anse (izgledi) da doe do odreenog dogaaja
- oekivana vrijednost ponderirani prosjek vrijednosti islata iz svih moguih ishoda, gdje su
ponderi vjerojatnost svakog pojedinog ishoda
- isplata vrijednost povezana s moguim ishodom
- varijabilnost pokazuje do koje su mjere mogui ishodi nekog dogaaja razlikuju
- odstupanje (devijacija) razlika izmeu oekivane i stvarne isplate
- standardna devijacija drugi korijen prosjeka kvadrata odstupanja isplata svakog ishoda od
njihove oekivane vrijednosti
- oekivana korisnost zbroj korisnosti svih moguih ishoda, ponderiran vjerojatnou dogaaja
svakog ishoda
- nesklonost riziku davanje prednosti sigurnom dohotku pred nesigurnim dohotkom uz jednaku
oekivanu vrijednost
- indiferentnost prema riziku ravnodunost izmeu sigurnog i neizvjesnog dohotka uz jednaku
oekivanu vrijednost
- sklonost riziku davanje prednosti nesigurnom dohotku pred sigurnim dohotkom uz jednaku
oekivanu vrijednost
- premija na rizik maksimalni iznos novca koji je osoba nesklona riziku spremna platiti da bi
izbjegla preuzimanje rizika
- diverzifikacija smanjenje rizika rasporeivanjem resursa na mnotvo aktivnosti iji ishodi nisu
blisko povezani
- negativna korelacija dvije varijable tee kretanju u suprotnim smjerovima (prodaja 1 stvari ide
dobro ali onda prodaja drugog ide lose)
- pozitivna korelacija dvije varijable tee kretanju u istom smjeru
- procjeniteljeva (aktuarska) nepristanost situacija u kojoj premija osiguranja je jednaka
oekivanoj isplati

- vrijednost potpune informacije razlika izmeu oekivane vrijednosti izbora kad su potpune
informacije na raspolaganju i oekivane vrijednosti uz nepotpune informacije

Pitanja za prvi kolokvij

1. Normativna ekonomija
2. Primjer koji je neelastino dobro (kruh)
3. Graf elastinosti,neelastinosti
4. Ako je koliina manja od cijene, pada cijena tada prihodi?
5. Mapa indiferencije
6. Izraunaj MRS u navedenom grafu
7. Divertifikacija
8. Naelo granine jednakosti
9. Ukupnost
10. Koja tvrdnja je netona, tona
11. Krivulja indiferencije, opadajua
12. Granini troak
13. Devijacija
14. Neskolonost riziku
15. Cjenovna elastinost
16. Giffenovo dobbro
17. Efekt dohotka

MIKROEKONOMIJA
- skripta za II. kolokvij -

- teorija poduzea teorija koja opisuje kako tvrtke donose proizvodne odluke o minimalizaciji
trokova i kako trokovi ovise o razini proizvodnje
- faktori proizvodnje inputi u proizvodnom procesu (sve ono to tvrke moraju upotrijebiti u
procesu proizvodnje)
- dijele se u 3 kategorije: rad (sastoji se od kvalificiranih radnika,
nekvalificiranih radnika, poduzetnika i menadera); sirovine (elik, plastika, struja, voda; sva dobra
koja tvrka kupuje i pretvara u konaan proizvod) i kapital (zgrade, strojevi, druga oprema i zalihe)
- funkcija proizvodnje funkcija koja pokazuje maksimalnu koliinu proizvoda (output) koju neka
tvrtka moe proizvesti uz svaku zadanu kombinaciju inputa; opisuje ono to je tehniki izvedivo kad
tvrtka posluje efikasno (kad tvrtka koristi kombinacije inputa to je efikasnije mogue) formula:
Q=F(K, L), q=output, k=kapital, L=rad
- izokvanta krivulja koja pokazuje sve mogue kombinacije inputa za koje je razina proizvodnje
jednaka

- mapa izokvanti graf koji prikazuje nekoliko izokvanti kojima se opisuje funkcija proizvodnje
neke tvtke; najee izgleda kao 3 paralelne padajue krivulje s lijeva na desno dolje
- kratki rok odnosi se na razdoblje u kojem se koliina jednog ili vie faktora proizvodnje mogu
mijenjati; kratkorono postoji barem 1 nepromjenjiv faktor proizvodnje (fiksni input)
- fiksni input faktor proizvodnje ije koliine ne mogu varirati
- dugi rok razdoblje u kojem su svi proizvodni inputi varijabilni (promjenjivi); ne postoji tono
odreeno vremensko razdoblje (poput 1 godine) koje bi dijelilo kratki od dugog roka ve se utvruje
od sluaja do sluaja
- prosjeni proizvod proizvodnja po jedinici nekog inputa
- prosjeni proizvod rada - APL; proizvodnja po jedinici inputa rada; izraunava se dijeljenjem
ukupne proizvodnje Q s ukupnim inputom rada L; njima se mjeri produktivnost radne snage neke
tvrtke kroz koliinu proizvodnje koji svaki radnik proizvede u prosjeku
- granini proizvod dodatna prozvodnja (output) koja nastaje dodavanjem jedne dodatne
jedinice inputa
- granini proizvod rada - MPL; dodatna koliina proizvodnje koja nastaje zbog dodavanja jedne
dodatne jedinice inputa rada; ovisi o koliini upotrijebljenog kapitala (ako input kapitala poraste
granini proizvod rada vjerojatno bi isto porastao); zapisuje se kao Q/L
- kada je granini proizvod vei od prosjenog, prosjeni proizvod raste
- kada je granini proizvod manji od prosjenog, prosjeni proizvod se smanjuje
- zakon opadajuih graninih prinosa naelo koje kae da e s poveanjem upotrebe
odreenog inputa (uz ostale inpute fiksne) nakon neke toke dodatni output biti sve manji i manji;
on opisuje opadajui ali ne i nuno negativni granini proizvod
- produktivnost rada prosjeni proizvod rada industrije ili cijele ekonomije
- fond kapitala ukupna koliina kapitala raspoloiva za proizvodnju
- tehnoloka promjena razvoj novih tehnologija koje omoguuju uinkovitije koritenje
proizvodnih faktora
- granina stopa tehnike supstitucije (MRTS) pokazuje za koliko se mora smanjiti upotreba
kapitala ako se povea upotreba rada za jednu dodatnu jedinicu tako da razina proizvodnje ostane
nepromijenjena; MRTS= - Promjena inputa kapitala/promjena inputa rada (-K/L, za fiksnu razinu
Q)
- prinos na opseg stopa kojom raste proizvodnja ako proporcionalno poveavamo koliine inputa
- rastui prinos na opseg razina proizvodnje se vie nego udvostruuje ako se udvostrue
koliine svih inputa; primjer tekua traka za automobile; izokvante niz crtu postaju sve blie kako
razina proizvodnje raste
- konstantni prinos na opseg razina proizvodnje se upravo udvostruuje ako se udvostrue
koliine svih inputa; udaljenost izmeu izokvantama je jednaka i razina proizvodnje raste jednoliko
- opadajui prinos na opseg razina proizvodnje se povea za manje nego dvostruku nakon to
se udvostrue koliine svih inputa; odnosi se najee na tvrtke koje ve posluju sa velikim
opsegom proizvodnje (najvjerojatnije izazvan problemima u koordinaciji radnih zadataka i s
odravanjem komunikacijskih linija izmeu menadmenta i radnika)
- raunovodstveni troak stvarni izdaci uveani za trokove amortizacije kapitalne opreme;
mjere ga financijski raunovoe

- ekonomski troak troak tvrtke nastao upotrebom ekonomskih resursa u proizvodnji; ukljuuje
i oportuitetni troak
- oportuitetni troak troak koji proizlazi iz proputenih prilika kad tvrtka propusti upotrijebiti
svoje resurse na najkorisniji nain
- novani tok novani izdaci; ukljuuje plae, nadnice, trokove materijala i najamnine; vani jer
znae izrazne isplate drugim tvrtkama ili pojedincima
- nepovratni troak sunk cost; troak koji je uinjen i ne moe se promijeniti sadanjim ili
buduim odlukama
- ukupni troak (TC ili C) ukupni ekonomski troak proizvodnje koji se sastoji od fiksnog i
varijabilnog troka
- fiksni troak (FC) troak koji se ne mijenja s razinom proizvodnje, a moe ga se eliminirati
samo prestankom poslovanja; mora ga se platiti i ako nema proizvodnje (moe ukljuivati izdatke za
odravanje, osiguranja pa ak i plae minimalnog broja zaposlenih); nepovratni troak nije fiksan jer
se ne moe povratiti ak i ako tvrtka prestane s poslovanjem
- varijabilni troak (VC) troak koji se mijenja zajedno s promjenom razine proizvodnje;
ukljuuje izdatke za plae, nadnice, sirovine; to vie vrijeme prolazi veina trokova postaju
varijabilni
- granini troak (MC) naziva se jo i inkrementalnim trokom; to je porast troka koji nastaje
zbog proizvodnje jedne dodatne jedinice proizvoda; jednak je porastu varijabilnog ili ukupnog troka
koji je prouzroen proizvodnjom jedne dodatne jedinice proizvoda; MC=VC/Q=TC/Q
- prosjeni ukupni troak (ATC) naziva se jo i prosjenim ekonomskih trokom; to je ukupni
troak podijeljen s razinom proizvodnje tvrtke; ATC=TC/Q; sastoji se od slijedee 2 komponente:
- prosjeni fiksni troak (AFC) fiksni troak podijeljen s razinom proizvodnje tvrtke;
AFC=FC/Q
- prosjeni varijabilni troak (AVC) varijabilni troak podijeljen s razinom proizvodnje
tvrke; AVC=VC/Q
- uporabni troak kapitala zbroj godinjeg troka posjedovanja i koritenja imovine; jednak
ekonomskoj amortizaciji i proputenim kamatama
- kapitalna renta godinji troak unajmljivanja jedinice kapitala
- izotrokovna crta linija koja prikazuje sve mogue kombinacije rada i kapitala koje se mogu
kupiti uz neki zadani ukupni troak
- putanja ekspanzije krivulja koja prolazi kroz toke tangencije tvrtkinih izotrokovnih krivulja i
izokvanti; opisuje kombinacije rada i kapitala koja e tvrtka izabrati kako bi minimalizirala trokove
na bilo kojoj razini proizvodnje; imat e pozitivan nagib dok god i upotreba radne snage i kapitala
raste zajedno s razinom proizvodnje
- krivulje transformacije krivulja koje pokazuje razliite kombinacije dvaju proizvoda koje se
mogu proizvesti uz zadane inpute; ima negativan nagib zato to tvrtka da bi proizvela vie jednog
proizvoda mora smanjiti proizvodnju drugog
- ekonomije obuhvata zajednika proizvodnja (dvaju proizvoda) jedne tvrtke je vea od razine
proizvodnje koju bi mogle postii odvojene tvrtke od kojih svaka proizvodi samo 1 proizvod
- disekonomije obuhvata zajednika proizvodnja (dvaju proizvoda) jedne tvrtke je manja od
razine proizvodnje dvije odvojene tvrtke od kojih svaka proizvodi samo 1 proizvod

- stupanj ekonomija obuhvata (SC) postotak utede trokova kad se dva ili vie proizvoda
proizvode zajedno, a ne zasebno
- model savrene konkurencije utemeljen je na 3 osnovne pretpostavke:
- preuzimanje cijena prodaja svake tvrtke ini samo manji dio trita i njene odluke
nemaju utjecaja na cijene na tritu pa onda preuzimaju trine cijene kao zadance (price-takers)
- homogenost proizvoda na tritima gdje tvrtke prodaju identine ili gotovo identine
proizvode (kada su proizvodi zamjenjivi-homogeni); nijedna tvrtka ne moe podignuti cijene bez da
joj ne opadne prodaja ->osigurava postojanje jedinstvene trine cijene
- slobodan ulaz i izlaz situacija u kojoj ne postoje ogranienja u vidu posebnih trokova
koje bi tvrtki oteali (izlaz) u neku industriju; posljedica je da kupci lako mogu zamijeniti jednog
dobavljaa drugim, a dobavljai mogu neometano ulaziti i izlaziti na trite
- profit razlika ukupnog prihoda i ukupnog troka
- granini prihod promjena prihoda izazvana promjenom razine proizvodnje za 1 jedinicu
- pravilo o razini proizvodnje ako tvrtka uope proizvodi, to bi trebalo biti na razini na kojoj je
granini prihod jednak graninom troku
- krivulja ponude tvrtke govori nam koliko e tvrtka proizvesti po bilo kojoj moguoj cijeni; to je
onaj dio krivulje graninog troka koji lei iznad krivulje prosjenog ekonomskog troka
- kratkorona krivulja trine ponude pokazuje koju e razinu proizdvodnje industrija
proizvesti u kratkom roku uz bilo koju zadanu cijenu; razina proizvodnje industrije je zbroj isporuka
svih pojedinanih tvrtki (moe se dobiti zbrajanjem krivulja ponude svih pojedinanih tvrtki)
- U dugom roku razina proizvodnje konkurentske tvrtke koja maksimizira profit trebala bi se nalaziti
u toki u kojoj su dugoroni granini trokovi jednaki cijeni
- nulti ekonomski profit tvrtka zarauje normalni prinos na neko ulaganje; ide joj jednako dobro
kao da je svoj kapital uloila u neto drugo
- dugorona konkurencijska ravnotea sve tvrtke u industriji maksimaliziraju profit, nijedna
tvrtka nema poticaja ni na ulaz ni na izlaz s trita zato to sve tvrtke ostvaruju nulti ekonomski
profit, a cijena je takva da je ponuda industrije jednaka potranji potroaa
- ekonomska renta iznos koji su tvrtke spremne platiti za input umanjen za minimalni iznos
potreban za kupnju tog inputa; na konkurentnim tritima je esto pozitivna i kratkorono i
dugorono pa ak i ako je profit jednak nuli
- dugorono na konkurentnom tritu probitak proizvoaa koji tvrtka zarauje na proizvodima koje
prodaje sastoji se od ekonomske rente za sve oskudne inpute kojima raspolae
- industrija konstantnih trokova industrija ija je dugorona krivulja ponude vodoravna
- industrija rastuih trokova industrija s rastuom dugoronom krivuljom ponude; cijene nekih
ili svih proizvodnih inputa e rasti doe li do poveanja proizvodnje i i porasta potranje za inputima
- industrija padajuih trokova industrija ija dugorona krivulja ponude ima padajui nagib;
prizvodnja je vea, a cijene prosjenih trokova proizvodnje su nie

Pitanja za drugi kolokvij

1. Funkcija proizvodnje
2. Graf E i C, koji ima veu proizvodonost

3. Kako se izrauna granini prihod rada

4. Konstanatan prinos opsega
5. Raunovodstveni troak
6. Primjer varijabilnog troka (izdaci za plau)
7. Kako se izrauna prosjeni ukupni troak
8. Disekonomija
9. Probitak proizvodaa
10. Izotrokovna crta
11. Terorija poduzea
12. Objanjenje izokvante (odgovor je-razina proizvodnje je jednaka)
13. Zakon opadajuih prinosa
14. Graf granine supstitucije-opada
15. Rastui prinos na opseg
16. Inkrementalni ili granini troak
17. Fond za mirovine-fiksni troak
18. Najam kapitala-oporunitetni troak
19. Pravilo o razini proizvodnje
20. Savreno zamjenjivi proizvod(ne moe se podii cijenau odnosu na proizvod, a da
potranja ne opadne)

MIKROEKONOMIJA
- skripta za III. kolokvij -

- probitak potroaa neto koristi koje imaju potroai zbog postojanja konkurentnog trita;
razlika iznosa koji je potroa spreman platiti za neko dobro i iznosa koji potroa zapravo plaa
prilikom kupnje
- probitak proizvoaa agregatna neto korist proizvoaa; zbroj razlika izmeu trine cijene i
graninog troka proizvodnje svake proizvedene jedinice
- uinci blagostanja gubici i dobici izazvani dravnim uplitanjem na tritu
- plafonske cijene cijene nie od razine koja bi bila potrebna za uravnoteenje trita; one
smanjuju proizvodnju i poveavaju potronju (viak potranje)
- gubitak probitka ukupni neto gubitak (potroa i proizvoa) probitka
- ekonomska efikasnost maskimalizacija agregatnog probitka potroaa i proizvoaa
- trini neuspjeh situacija u kojoj je neregulirano konkurentno trite neefikasno jer cijene ne
uspijevaju pruiti prave signale potroaima i proizvoaima; dolazi zbog 2 sluaja:
a) eksternalija akcija potroaa ili proizvoaa koja djeluje na druge potroae ili
proizvoae, ali nije uraunata u trinu cijenu (koristi ili tete; pr. zagaivanje)
b) nedostatak informacija potroaima nedostaju informacije o kvaliteti ili prirodi proizvoda
pa ne mogu donijeti odluke koje bi im maksimizirale korisnost; potrebna dravna intervencija (pr.
propisi o adekvatnom deklariranju proizvoda)
- monopolistika konkurencija trite na koje poduzea mogu slobodno ui, svako proizvodi
vlastitu marku ili verziju diferenciranog proizvoda (kvaliteta, izgled, ugled), ali svako poduzee je i
jedini proizvoa svoje vlastite marke
- oligopol trite na kojem samo nekoliko poduzea meusobno konkurira, a ulazak novih
poduzea je ogranien
- kartel trite na koje neka ili sva poduzea tajno surauju, koordinirajui cijene i razine
proizvodnje kako bi maksimizirali zajednike profite; razlikuje se od monopola po tome to karteli
rijetko kontroliraju cijelo trite i budui da lanovi kartela nisu dio jedne velike kompanije oni mogu
doi u iskuenje da varaju svoje partnere sniavajui cijene i osvajajui vei dio trita (posljedica
toga je esto nestabilnost i kratkoronost kartela)
- monopolistiko konkuretno trite ima 2 osnovne karakteristike:
a) poduzea konkuriraju prodajom diferenciranih proizvoda koji su meusobno zamijenjivi ali
nisu savreni supstituti (meucjenovna elastinost potranje je velika, ali ne i bezgranina)

10

b) ulazak i izlazak na trite je slobodan; novom poduzeu je relativno lako ui na trite s

vlastitim markama proizvoda, kao to i postojea poduzea mogu lako otii s trita ako njihovi
proizvodi postanu neprofitabilni
- monopolist maksimizira profit tako to odabere razinu proizvodnje pri kojoj je granini prihod
jednak graninom troku
- primjer oligopolistikih industrija ukljuuje automobile, elik, aluminij, naftne derivate, el. opremu i
raunala dok su najee prepreke ulaska na takvo trite prirodne (patenti, tehnologija,
prepoznatljivo ime i ugled) te strateke (prijetnja od preplavljenja trita i velikog sniavanja cijena)
- dugorona ravnotea nastaje kada nijedno poduzee nema poticaja za ulazak ili izlazak s trita
jer poduzea zarauju nulti ekonomski profit (traena koliina jednaka je koliini koja se nudi)
- Nashova ravnotea skup strategija ili akcija kod kojeg svako poduzee najbolje posluje uzevi
u obzir akcije konkurenata (1951.)
- duopol trite na kojem dva poduzea meusobno konkuriraju
- Cournotov model model oligopola kod kojeg poduzea proizvode homogen proizvod, svako
poduzee razinu proizvodnje svojih konkurenata smatra fiksnom i sva poduzea istovremeno
odluuju koliko e proizvesti (1838.)
- reakcijska krivulja odnos izmeu razine proizvodnje pri kojoj poduzee postie maksimalni
profit i iznosa za koji misli da e ga proizvesti konkurent (ako poduzee 1 smatra da poduzee 2
nee proizvesti nita, ono e proizvesti 50%, ako p1 misli da p2 e proizvesti 50% oni e proizvesti
25%, ako p1 misli da e p2 proizvesti 75% oni e proizvesti 12,5%; ako p1 misli da e p2 proizvesti
100% oni nee proizvesti onda nita)
- Cournotova ravnotea ravnotea u Cournotovom modelu pri kojem svako poduzee ispravno
predvia koliko e njegov konkurent proizvesti i prema tome odreuje razinu vlastite proizvodnje;
ona je jedan primjer Nashove ravnotee
- Stackelbergov model model oligopola u kojem jedno poduzee odreuje svoju razinu
proizvodnje prije drugih
- Bertrandov model model oligopola u kojem poduzea proizvode homogen proizvod, svako
poduzee uzima cijenu svojih konkurenata kao fiksnu i sva poduzea istovremeno odluuju o cijeni
koja e se naplaivati (1883.)
- igra situacija u kojoj igrai (sudionici) donose strateke odluke uzimajui u obzir akcije i reakcije
drugih
- isplata (povrat) rezultat igre koji generira nagrade ili koristi za igraa
- strategija pravilo ili plan akcija za igranje igra
- optimalna strategija strategija koja maskimalizira oekivani povrat igraa
- kooperativna igra igra u kojoj sudionici mogu sklapati obvezujue ugovore koji im omoguuju
planiranje zajednikih strategija
- nekooperativna igra igra u kojoj nije mogue pregovaranje niti provoenje obvezujuih
ugovora izmeu igraa

11

- igra konstantne sume zbroj potroaevog vika i prodavaevog profita uvijek je isti bez obzira
na prodajnu cijenu
- igra promjenjive sume ukupni profit od ulaganja ovisit e o ishodu pregovora (npr. o
sredstvima koje ulae svako poduzee)
- dominantna strategija strategija koja je optimalna bez obzira na postupke protivnika
- matrica isplata tablica koja prikazuje povrate za svakog igraa uzevi u obzir njegovu odluku i
odluku konkurenta
- ravnotea dominantnih strategija ishod igre kod kojeg svako poduzee posluje najbolje to
moe bez obzira na postupke konkurenata
- izvedena potranja potranja za inputima, koja ovisi o razini outputa poduzea i trokovima
inputa i iz njih je izvedena (pr. potranja Microsofta za programerima ne ovisi samo o trenutnim
plaama nego i o koliini softvera koje planiraju prodati)
- vrijednost graninog proizvoda dodatni prihod ostvaren prodajom outputa proizvedenog uz
pomo jedne dodatne jedinice inputa (MRPL)
- trina krivulja potranje za proizvodom pokazuje koliko su proizvoda potroai spremni
kupiti kada se cijena proizvoda mijenja
- krivulja prosjenih izdataka krivulja ponude koja predstavlja jedininu cijenu koju plaa firma
za neko dobro
- krivulja graninih izdataka krivulja koja prikazuje dodatni troak kupnje dodatne jedinice
dobra
- ekonomska renta razlika izmeu iznosa kojeg je firma spremna platiti za proizvodni input i
stvarnog minimalnog troka nabave tog inputa
- monopsonska mo - kupac ju ima kada njegova odluka o kupnji moe utjecati na cijenu
proizvoda

Pitanja za trei kolokvij

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.

Probitak potroaa
Oligopol
Nashova ravnotea
Dominantna strategija
MC-MRP
Koopetativna igra
Graf smanjenje probitka potoaa i proizvoaa
Trini neuspjeh
Monopolistika konkurencija
Kako se izrauna vrijednost graninog proizvoda
Probitak proizvoaa
Graf probitka potroaa
Ekonomska efikasnost
Igra
Betrandov model
Prosjeni izdaci
Monopolisti (sve navedeno)
Sve ponueno (trini neuspjeh)
Promjena probitka (kontrola cijene)
to ini probitak proizvoaa
Monopolistika konkurencija proizvodi manjak-netono

12

22.
23.
24.
25.
26.

Cournotova ravnotea
Nekoperativna igra
Ravnotea dominatnih strategija
Kupnja po fiksnim cijenama
Kartel

13