Vrhovni sveenik

U takvom je vjerom proetom drutvu sveenstvo igralo vanu politiku i drutvenu

ulogu. Sveenstvo je bilo brojno: svatko tko je radio u hramu, imao je titulu bojeg
sluge, ali veina ih je obavljala gospodarske i administrativne poslove posve
nevezane uz ritual. Tu je ulogu imao iskljuivo vrhovni sveenik u ime kralja
vjerskog poglavara drave. Proieni, kako su ga zvali, se prije ulaska u svetite
morao umivati dvaput danju i dvaput nou, posve obrijati tijelo, deset dana ispirati
usta sodom i ustezati se od putenih uitaka, ne pristupiti u svetite odjeven u vunu i
obuven u kou. Leopardova koa bila je njegovim uobiajenim odijelom. Sveenice
boje supruge, birane su iz najviih drutvenih slojeva i udavale se za sveenike.
Bile su hramske glazbenice i plesaice, a boanska Amonova supruga vrhovna
sveenica bila je u kasnom razdoblju utjecajnija od vrhovnog sveenika.
Vaganje srca
Mjesto u drugom svijetu dobit e samo oni koji na posljednjem sudu dokau da za
ivota nisu grijeili. Presuuju bogovi: ako vaga istine pokae da je pokojnikovo srce
na jednoj strani vage lake od pera istine boice Ma'at na drugoj strani, pokojnikovo
nabrajanje zlodjela koja nije za ivota inio istinito je. Boanski pisar Tot bog
mudrosti i pisma, zatitnik znanosti i istine, pomno biljei izjave. Ukoliko je pokojnik
lagao, njegovo e srce sredite due, prodrijeti hibridno udovite Amit,
krokodilske glave, s tijelom lava i nilskog konja.
Mumificiranje Anubis oblae mumiju
Tijelo je u drugom ivotu moralo ostati cjelovito kako bi dua nastavila ivjeti. Bog
zatitnik lijenika, balzamiranja i groblj bio je Anubis, prikazivan je s ljudskim
tijelom i akalovom glavom. U stvarnosti mumificiranje je izvodio lijenik sveenik.
Iz tijela je bilo potrebno izvaditi sve mekane organe koji brzo trunu i pohraniti ih u
posude zvane kanopejske vaze. Kroz nosnice je kukama izvaen mozak, koji su
Egipani smatrali posve nevanim organom, za razliku od srca koje je bilo sjedite
due ka te se ono ostavljalo u tijelu. Tijelo se potom namakalo u otopinama koje su
prijeile raspadanje, zatim suilo i na kraju omatalo lanenim ovojima. Prije zatvaranja
u drveni, a potom kameni koveg (sarkofag), uz pokojnika su se stavljali svi rekviziti
nuni za siguran prelazak u Duat drugi svijet: amuleti, Knjiga mrtvih, figurica
(u)abti pokojnikov dvojnik.

Ozirisov kult
Ozirisov kult bio je jedan od najstarijih i najtovanijih u Egiptu. Sjedite mu je bilo u
Abidosu. Vanost Ozirisova kulta vezivala se uz instituciju kraljevske vlasti, pravedna
poretka i plodnosti u dravi. Mit o Ozirisu nalikuje kakvomu uzbudljivom romanu.
Mitski kralj grada Busirisa u Delti, a potom i cijeloga Egipta, nauio je podanike
praviti kruh i vino, nadgledao je gradnju prvih hramova i gradova nastojei pravedno
vladati. To je izazvalo ljubomoru zlog brata Seta, koji ga na prijevaru zatoi i ubije.
Oplakujui smrt istovremeno i supruga i brata, Izida i Neftis, daju se u potragu za
izgubljenim tijelom kako bi ga mogle dostojno pokopati. Zli ga je Set u meuvremenu
raskomadao na 14 komada i porazbacao zemljom, a Izida i Neftis pronalaze sve osim
organa plodnosti koji je zabunom progutala nilska ribica oxyrinhos. Oevu smrt eli
osvetiti postumno roeni sin Horus. Njegova je zavrna pobjeda pa on postaje kralj
cijeloga Egipta.
Duboka simbolika borbe dobra i zla, reda i kaosa ispriana rijeima mitologije zrcali
nastojanja vladara da osiguraju vladarski nasljedniki niz i odre cjelovitost zemlje.
Oziris je poistovjeen s umrlim faraonom koji prelaskom u drugi svijet postaje
njegovim gospodarom. Poplavom Nila Oziris donosi plodnost pa je Oziris vladar
zagrobna ivota i plodnosti. Njegov nasljednik Horus nastavlja oevu pravednu
vladavinu postajui zatitnikom novoustolienoga faraona.