Ue podruje struke: CESTE

1. OVLASTI UPRAVLJAA JAVNIH CESTA?

Javne ovlasti: lanak 74.
1. Izdati dozvolu za izvanredan prijevoz
2. Izdati rjeenje o prekomjernoj uporabi javne ceste
3. Suglasnost na prikljuak i prilaz na javnu cestu
4. SUGLASNOST ZA PRILAGOAVANJE PRIKLJUKA I PRILAZA
Osim ovoga ima i druge ovlasti:
1. Zatvaranje javne ceste (u opravdanim sluajevima)
2. Dati suglasnost za graenje objekata unutar zatitnog pojasa
3. Dati suglasnost za izmjetenje infrastrukture kroz trup prometnice
4. Izraditi godinji plan graenja i odravanja
5. Provoditi mjere za zatitu javnih cesta i prometa
6. Ovlasti ustupanja radova graenja rekonstrukcije i odravanja
7. Koristiti dobit za graenje i odravanje JC
2. ZATO UPRAVLJA JC NE IZVODI RADOVE REDOVNOG I IZVANREDNOG ODRAVANJA
Prema lanku 33 zakona o cestama HAC, HC i UC izravno ne izvode radove 1) GRAENJA 2)
REKONSTRUKCIJE i 3) ODRAVANJA ve iste ustupa pravnoj ili fizikoj osobi koja je za te radove registrirana,
specijalizirana i opremljena. Najvie mogu ustupiti na razdoblje od 4g.
3. TO JE RIGOL RUBNJAK?
RIGOL Element odvodnje povrinske vode smjeten uz rub kolnika jednostrano ili obostrano (u usjeku). S
jedne strane skuplja oborinsku vodu sa kolnika a sa druge pribrenu vodu iz usjeka (preko rubnjaka) te sve
skupa kanalizira preko slivnika (nai sliku na netu)
Rigol moe biti betonski ili asfaltni irine oko cca 50cm. S vanjske strane rigola nalazi se rubnjak
RUBNJAK Prvenstveno kao element oborinske odvodnje te stabilizacije ceste (efekt pasice) koji slui za
kanaliziranje oborinske vode sa kolnika (voda se poprenim padom ceste dovodi do rubnjaka te se zatim
uzdunim padom ceste vodi do prvog slivnika)
Dijele se prema veliini i obliku, standardni veliki 25/15/100 i mali za nogostupe 8/20/75 i dr. Osim
funkcije odvodnje/stabilizacije veliki rubnjaci slue kao visinska prepreka izmeu vozne povrine i pjeake
staze uz cestu. Mali rubnjaci imaju funkciju voenja pjeake staze te onemoguavanje ispiranja
tamponskog sloja u nogostupu.
4. RAZLIKA IZMEU AUTOCESTE I BRZE CESTE?
AUTOCESTA je JC posebno izgraena i namijenjena iskljuivo prometu motornih vozila, koja ima dvije
fiziki odvojene (razdjelni pojas) kolnike trake za promet iz suprotnih smjerova i po najmanje dvije
prometne trake min irine 3,5m te jednu zaustavnu traku min irine 2,5m. bez raskrija u istoj razini.
BRZA CESTA je JC namijenjena iskljuivo za promet motornih vozila s jednom ili dvije razdvojene kolnike
trake koja ima sva raskrija u dvije ili vie razina i u pravilu nema zaustavni trak
RAZLIKA AC BC = BC nema zaustavni trak zbog toga prema zakonu o cestama manju doputenu brzinu.
5. ZATO SE NA AUTO CESTI MOGU RAZVIJATI VISOKE BRZINE?
Osim tehnikih elemenata pop.p trase i naina voenja nivelete ceste (blagi uzduni padovi te blage
horizontalne i vertikalne krivine) koji omoguavaju razvijanje visokih brzina najbitnije da su sva raskrija i
krianja izvedena izvan razine te ne postoje prikljuci na cesti (osim na glavnim voritima, uzduni
prikljuak)
6. TO JE REDOVNO A TO IZVANREDNO ODRAVANJE?
REDOVNO odravanje je skup mjera i radnji koje se provode tijekom veeg dijela godine ili cijele godine
na cestama i prateim objektima zajedno sa instalacijama sa svrhom odravanja:
1. Prohodnosti
2. Tehnike ispravnosti
3. Sigurnosti u prometu
IZVANREDNO odravanje cesta su povremeni radovi koji se obavljaju radi mjestiminog poboljanja
pojedinih dijelova ceste bez izmjene tehnikih elemenata ceste u svrhu:
1. Stabilnosti ceste i cestovnih objekata
IGOR HORVAT

Ue podruje struke: CESTE

2. Trajnosti ceste i cestovnih objekata

3. Poveanja sigurnosti u prometu
Za izvanredno odravanje potreban je glavni projekt te moraju biti zatraeni posebni uvjeti sukladno zakonu
o jednostavnim graevinama te obaveza prijava poetka gradnje. Investitor: Tijelu koje je izdalo potvrdu gl.
Projekta (ako postoji); Izvoa/Investitor: ZNR-du
7. ELJEZNIKO CESTOVNI PRIJELAZ?
Je mjesto na kojem se u istoj razini kriaju cesta i eljeznika pruga ili industrijski kolosjek.
8. IZVANREDNI PRIJEVOZ?
Ako vozila koja se kreu cestom sama ili sa teretom premauju:
1. Dimenzije (ovisi o tipu vozila)
2. Ukupnu masu (ovisi o broju osovina max40t, ISO kontejner max44t, vidi Pravilnik o tehnikim
uvjetima za promet vozila na cestama)
3. Osovinsko optereenje
Potrebno je ishoditi dozvolu za IZVANREDNI PRIJEVOZ od upravitelja/koncesionara ceste.
Ako se izvanredni prijevoz obavlja na vie razvrstanih cesta kao to su AC, DC, C i LC dozvolu za izvanredni
prijevoz izdaju HRVATSKE CESTE
9. DIJELOVI JAVNE CESTE?
1. Cestovna graevina
2. Graevine za odvodnju i proiavanje oborinske vode
3. Zemljini pojas
4. Cestovno zemljite
5. Objekti na cestovnom zemljitu
6. Stabilni mjerni objekti i ureaji za nadzor vozila
7. Prikljuci na javnu cestu, izgraeni na cestovnom zemljitu
8. Prometni znakovi i ureaji za nadzor i sigurno voenje prometa, javna rasvjeta, telekomunikacije,
instalacije
9. Graevine i oprema za zatitu ceste:
a. Zatitne ograde
b. Snjegobrani
c. Bukobrani
d. Vjetrobrani
10. ODRAVANJE RASKRIJA U ISTOJ RAZINI?
Nadleni su:
HC za raskrije DC sa C i LC
UC za raskrije C i LC sa NC (nerazvrstanom cestom)
Za raskrije javne i nerazvrstane ceste nadlean je upravitelj javne ceste.
11. KOLIKI JE ZATITNI POJAS ZA REKLAME? l.59 Zakona o cestama
AUTOCESTE, BRZE CESTE TE CESTE NAMJENJENE ISKLJUIVO ZA PROMET MOTORNIH VOZILA zabranjeno
je postavljati reklame unutar zatitnog pojasa osim na odmoritima na nain da ne ugroavaju promet. Za
postavljanje reklama uz JC (gore navedene) zatitni pojas iznosi 100m
Na ostalim JC-ma iznimno je doputeno je postaviti reklame i unutar zatitnog pojasa na mjestima koja ne
ugroavaju promet uz suglasnost upravljaa ceste.
12. BANKINA BERMA?
BANKINA rubni element kolnika u nasipu koji slui:
1. Kao potpora za osiguranje ruba kolnika
2. Za postavljanje prometne signalizacije
3. Postavljanje odbojne ograde (nasipi vei od >3m)
4. Kretanje pjeaka
5. Smjetaj ahtova infrastrukture i revizionih okana.
Bankine mogu biti :
1. Bankine izraene od mehaniki stabiliziranog zrnatog materijala
2. Humuzirane i zatravljivane bankine
IGOR HORVAT

Ue podruje struke: CESTE

3. Bankine s uzdignutim rubnjacima (kroz naseljena mjesta)

4. Betonske bankine min C40/45 (prema OTU zemljani radovi, pogledaj http://www.hrvatskeceste.hr/UserDocsImages/knjiga2.pdf), u naseljima.
5. Bankine s primjenom bitumeniziranih netkanih tekstila (kao zatita od oborinske vode)
Popreni pad bankine je od kolnika prema vani 2-4%
BERMA Slui za poveanje horizontalne preglednosti u usjeku, te kao zatita (za skupljanje) odronjenog
kamenog materijala iz usjeka. Popreni pad berme je prema kolniku, mogu biti i horizontalne.
13. O EMU OVISI NAGIB POKOSA?
Kut unutarnjeg trenja koritenog materijala odreuje max nagib pokosa u NASIPU.
Mlazni beton, geotehnika sidra, postavljanje gabiona mogu znatno poveati stabilnost pokosa u
USJEKU pa se mogu postii i vei nagibi od kuta unutarnjeg trenja.
14. PRAVILNIK O AUTOBASNIM STAJALITIMA?
Propisuje uvjete za:
1. Utvrivanje lokacije.
a. Lokaciju uvjetuju potrebe javnog prijevoza.
b. Postupak za utvrivanje lokacije se pokree podnoenjem zahtjeva ( Podnose pravne ili
fizike osobe predlagatelj)
c. Postupak provode HC ili UC, Korisnik koncesije (nadleni subjekt)
d. Ako se utvrdi opravdanost zahtjeva nadleni subjekt e uvrstiti utvrenu potrebu u godinje
planove graenja i odravanja.
e. Ako nisu predviena sredstva trokove izgradnje moe snositi predlagatelj.
f. Na AC, BC te cesti namijenjenoj iskljuivo za promet motornih vozila stajalita NISU
DOPUTENA
2. Projektiranje
a. Projektiraju se za svaki prometni smjer s desne strane u smjeru vonje.
b. Treba izbjei smjetaj stanica na slijedeim lokacijama:
i. Horizontalne krivine R<2Rmin
ii. Vertikalne konveksne R<4Rmin
iii. U neposredno blizini tunela i mostova nije doputeno stajalite
c. U tlocrtnom smislu najpovoljnije lokacije su:
i. U pravcu.
ii. U podruju toka infleksije S krivine.
d. U uzdunom smislu:
i. Jedonlikom padu nivelete 5%
ii. U tjemenu vertikalne konkavne krivine
Na javnoj cesti s kolnikom za promet vozila u oba smjera, autobusna stajalita grade se odnosno smjetaju
u paru na nain da u smjeru vonje prije naiemo na lijevo (suprotno stajalite) a zatim na desno. Minimalni
razmak krajnjih toaka stajalita DC 50m C i LC 30m. Iznimno se moe dopustiti da se prvo naie na desno
stajalite. Slobodni profil autobusnog stajalita 3,5m x 4,50m
3. Ureenje autobusnog stajalita. Treba postaviti plou sa imenom stanice, natkriven prostor za
putnike, okoli se mora odgovarajue urediti.
15. ISTRANI RADOVI? *
Prilikom GRAENJA i REKONSTRUKCIJE ceste upravitelj ceste ustupa usluge projektiranja s ISTRANIM
RADOVIMA. Prema EN1997-2 postoje slijedei istrani radovi:
1. Prethodni (preliminarni)
2. Projektni
3. Kontrolni
Istranim radovima daju se ULAZNI PARAMETRI u procesu projektiranja ceste i prateih objekata temeljem
kojih e se razvijati:
1. tehnika rjeenja.
IGOR HORVAT

Ue podruje struke: CESTE

2. odrediti ekonomska isplativost.

3. dokazivati temeljni zahtjevi.
16. ZAKON O CESTAMA OPENITO?
Zakonom se ureuje:
1. Pravni status javnih i nerazvrstanih cesta
2. Nain koritenja JC i NC
3. Planiranje graenja i odravanja JC
4. Upravljanje JC
5. Razvrstavanje JC
6. Mjere zatite JC i NC
7. Koncesije
8. Financiranje
9. Nadzor
17. TO SU JAVNE CESTE?
Su ceste razvrstane sukladno zakonu o cestama koje svatko moe koristiti slobodno na nain i pod uvjetima
opisanim ovim zakonom. JC upravljaju HAC, HC, UC. Dijele se na
1. Autoceste HAC
2. Dravne ceste HC
3. upanijske ceste UC
4. Lokalne ceste UC
18. TO SU NERAZVRSTANE CESTE?
Nerazvrstane ceste su ceste koje moe svatko koristiti na nain i pod uvjetima odreenim ovim zakonom i
drugim propisima koji nisu razvrstane kao JC u smislu ovog zakona. Upravljai NC su jedinice lokalnih
samouprava.
19. NJIHOVA RAZLIKA?
JC upravljaju poduzea u vlasnitvu RH i upanije; RH(HAC, HC) i upanija (UC) dok NC upravljaju jedinice
lokalne samouprave.
U zemljinim knjigama zavedene su kao: JAVNO DOBRO U OPOJ UPORABI, uz upis pravne osobe koja
gospodari cestom (HAC HC UC ili Jed. Lokalne samouprave)
20. GEOTEHNIKI ELABORAT?
EC7 Geotehniko projektiranje (Tehniki propisu u postupku dokazivanja nosivosti i stabilnosti ukazuju na
potrebu geotehnikog projektiranja)
Cilj geotehnikih istranih radova je utvrditi:
1. uvjete tla,
2. stijene i
3. podzemne vode;
4. odrediti znaajke tla i stijena i svih znaajnih saznanja o lokaciji.
Rezultati geotehnikih istraivanja biti e sadrani u Geotehnikom elaboratu koji e biti sastavni dio
Geotehnikog projekta.
Geotehniki elaborat se uobiajeno sastoji , ako je to mogue, od prezentacije svih raspoloivih geotehnikih
informacija ukljuujui geoloke znaajke i relevantne podatke i geotehnike ocjene podataka, usvojenog
stanja u interpretaciji rezultata pokusa.
Jednostavno reeno GEOTEHNIKI ELABORAT= PREZENATACIJA + OCJENA Geotehnikih informacija
21. ZATITA POKOSA?
1. Pocinanim elinim mreama
2. Zategama od elinih ueta
3. Mlaznim betonom
4. Geotehnika sidra
5. Geosintetici
6. Ozelenjavanjem i hidrosjetvom
7. Gabionima
22. TO SADRI TEHNIKI OPIS GL. PROJEKTA ZA JAVNU CESTU?
IGOR HORVAT

Ue podruje struke: CESTE

Sadri inf. o:
1. Svim relevantnim tehnikim podacima o projektiranom dijelu JC
2. nainu izvoenja radova
3. O ugraenim proizvodima
A naroito:
Vodea mapa: Mora biti opis kompletne javne ceste sa svim sastavnim dijelovima, lokacija graenja s
obrazloenjem o nainu zadovoljavanja svih prometnih i drugih uvjeta kojima je ostvareno funkcionalno i
tehniki ispravno rjeenje koje je usklaeno sa svim propisima i normama.
U graevnom projektu relevantni geoloki i geomehaniki podaci o stijenama i temeljnom tlu u projektu
konstrukcije.
23. RUBNI TRAK?
Slui za sigurno obrubljivanje kolnika i za iscrtavanje horizontalne signalizacije
Ne uraunava se u irinu prometnog traka
Gradi se s obje strane kolnika i predvieni su kao granini vizualni elementi u funkciji sigurnog
prometa
Izvode se u irinama od 20-30-50cm ovisno o kategoriji ceste.
24. MJERE ZATITE JC?
1. Ogranienja radi zatite JC (zaposjedati, paliti vatru, dovoditi vodu, sprjeavati otjecanje vode,
sputati balvane po pokosu, skidati i postavljati znakove bez dozvole itd)
2. Izvanredni prijevoz
3. Prekomjerna uporaba JC
4. Signalizacija za divlja
5. Prikljuci i prilazi na JC
6. Autobusna stajalita
7. Zatitni pojas (zabranjeno poduzimati bilo kakve radove bez suglasnosti pravne osobe koja upravlja)
a. AC 40m
b. DC 25m
c. C 15m
d. LC 10m
8. Preglednost na JC
9. Obavljanje radova
10. Objekti ureaji i instalacije
11. Reklame uz JC
12. Zatvaranje JC
13. Prometni znakovi i signalna oprema
14. Minimalni zahtjevi za tunele TEM >500m duljine (posebne mjere zatite kod odravanja)
15. Koritenje cestovnog zemljita
25. FINANCIRANJE JC?
1. Godinja naknada za uporabu (kod registracije vozila)
2. Cestarine
3. Godinja naknada za uporabu vozila koja nisu registrirana u RH
4. Korisnika naknada
5. Iz naknade za izvanredni prijevoz
6. Iz naknade za prekomjernu uporabu ceste
7. Naknada za koritenje cestovnog zemljita
8. Naknada za obavljanje prateih djelatnosti
9. Naknada za koncesije
10. Naknada za financiranje graenja i odravanja (iz cijene goriva)
11. Sredstva dravnog prorauna
12. Naknada od prava slunosti i graenja
13. Ostali izvori
26. KAKVI PLANOVI POSTOJE U SMISLU ZAKONA O CESTAMA?
IGOR HORVAT

Ue podruje struke: CESTE

Program graenja i odravanja JC na prijedlog ministarstva vlada donosi za razdoblje od 4god.

Godinji planovi:
1. Za graenje i odravanje AC donosi HAC
2. Za graenje i odravanje DC donosi HC
3. Za graenje i odravanje C i LC donosi UC
1,2 uz prethodnu suglasnost vlade
3 uz prethodnu suglasnost ministarstva
27. KRIANJE CESTE I PRUGE?
Mora biti izvan razine u slijedeim sluajevima:
1. Krianje P (eljeznike pruge) i AC
2. Krianje s meunarodnom brzom prugom
3. Na dionicama gdje dop. Brzina vlaka >160km/h
4. Krianje s cestom na kojoj je intenzivan cestovni promet
Ako je u razini postoje posebna pravila za izvoenje i odabir lokacije cestovno eljeznikog prijelaza.
28. TO DEFINIRA ZAKON O ELJEZNICI?
1. Odreuje naine i uvjete obavljanja eljeznikog prijevoz
2. Status eljeznike infrastrukture
3. Uvijete pristupa infrastrukturi
4. Naela i postupci koji se primjenjuju prilikom uvoenja i odreivanje naknada za eljeznike usluge
5. Kriterije za izdavanje i ukidanje dozvole
6. Usluge prijevoza od posebnog dravnog znaaja
GLAVNE TOKE ZAKONA:
i.
Ope odredbe
ii.
eljeznika infrastruktura
iii.
Upravljanje eljeznikom infrastrukturom
iv.
Koritenje infrastrukturnog kapaciteta
v.
Prekogranini sporazumi
vi.
Reg. Trita
vii.
Koncesije
viii.
Usluge javnog prijevoza Putnika
ix.
Prava putnika
x.
Provedba upravnog postupka Nadzora
xi.
Prekrajne odredbe
29. TO JE INFRASTRUKTURNI KAPACITET?
Infrastrukturni kapacitet je mogui broj trasa vlakova na pojedinom dijelu infrastrukture u odreenom
vremenskom razdoblju
30. ELJEZNIKE PRUGE KAO JAVNO DOBRO?
eljeznika infrastruktura je javno dobro RH kojeg mogu koristiti svi zainteresirani eljezniki
prijevoznici, uz jednake uvjete, na nain propisan ovim Zakonom
eljeznika pruga je sastavni dio eljeznike infrastrukture
Industrijski kolosijek nije javno dobro.
31. KAKO SE PLANIRA IZGRADNJA NOVIH PRUGA, REKONSTRUKCIJA POSTOJEIH?
Utvruje se NACIONALNIM PROGRAMOM ELJEZNIKE INFRASTRUKTURE, u skladu s ciljevima i
smjernicama strategije kojom se ureuje prometni razvitak RH. Na prijedlog ministarstva donosi vlada RH.
32. TO UREUJE ZAKON O CESTAMA?
1. Pravni status
2. Upravljanje i planiranje
3. Graenje i odravanje
4. Mjerila za razvrstavanje
5. Naknade za koritenje
6. Mjere zatite
7. Koncesije
IGOR HORVAT

Ue podruje struke: CESTE

8. Financiranje
9. Nadzor i inspekciju
33. GRAENJE CESTE U SMISLU ISHOENJA DOZVOLA?
Lokacijska, Graevinska, Uporabna
34. MINIMALNI SIGURNOSNI ZAHTJEVI ZA TUNELE
Primjenjuju su na tunele >500m na cestama koje su dio TEM (trans europske) mree, osiguravaju se
preko redovnog i izvanrednog odravanja.
Mora se osigurati sprjeavanje kritinih dogaaja koji mogu imati za posljedicu:
1. ugroavanje ljudskih ivota
2. ugroavanje okolia
3. ugroavanje tunelskih instalacija
Tunel mora imati svoj spasilaki tim (medicinski i vatrogasni) koje je uvijek spreman reagirati
Upravitelj tunela mora za svaki izvanredni sluaj ili nesreu napraviti ISTRANO IZVJEE
Ministarstvo je duno svake 2god dostaviti izvjee o poarima u tunelima te o uzrocima izvanrednih
dogaaja europskoj komisiji.
Slubenik za sigurnost tunela koordinira sve preventivne i zatitne mjere kako bi se osig. Max
sigurnost.
35. POSLOVI ODRAVANJA JC
1. Planiranje odravanja i mjera zatita JC
2. Redovno i izvanredno odravanje
3. Ustupanje radova redovnog i izvanrednog odravanja
4. Struni nadzor i kontrola kvalitete ugraenih materijala
5. Ustupanje usluga nadzora
6. Osiguranje odvoza oteenih i naputenih vozila i drugih stvari s javne ceste
7. Ophodarska sluba
36. NA KOJI NAIN MOEMO SAZNATI KOJA JE CESTA U IJOJ NADLENOSTI?
lanak 123 do 133 ZOC:
Javne i nerazvrstane ceste moraju se upisati u zemljine knjige kao javno dobro u opoj uporabi uz upis
pravne osobe koja upravlja cestom.
37. MINIMALNI SIGURNOSNI ZAHTJEVI ZA JC U TEM?
Odredbe se primjenjuju na:
1. Postupke ocjene utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu
2. Procjene cestovne sigurnosti
3. Upravljanje javnim cestama sa stajalita sigurnosti
4. Kontroli sigurnosti na javnim cestama
Revizor cestovne sigurnosti revidira projekte, te dostavlja izvjee o reviziji
38. SIGURNOSNA OCJENA DIONICA TEM CESTA S VELIKIM BR. PROMETNIH NESREA?
Dionica na kojoj se prometuje due od 3god s velikim brojem prometnih nesrea s poginulim osobama.
Provode struni timovi koje imenuje pravna osoba koja upravlja TEM cestama, a barem jedan lan tima
mora biti revizor cestovne sigurnosti. Ocjenjivanje se provodi svake 3god.

IGOR HORVAT