Sedam osnovnih SI jedinica

Veli~ina
Osnovna jedinica (znak): definicija jedinice

duljina
metar (m): Metar je duljina puta koji u vakuumu
prije|e svjetlost u vremenskome odsje~ku od
1/299 792 458 sekunde.

Me|unarodni sustav jedinica (SI)

me|unarodno je dogovoren temelj za
izra`avanje mjerenja na svim razinama
to~nosti i u svim podru~jima znanosti,
tehnike i ljudskog djelovanja.

masa
kilogram (kg): Kilogram je jedinica mase: ona je jednaka masi me|unarodne pramjere kilograma

vrijeme, trajanje
sekunda (s): Sekunda je trajanje od 9 192 631 770
perioda zra~enja koje odgovara prijelazu izme|u
dviju hiperfinih razina osnovnog stanja cezijeva
atoma 133.

Me|unarodna pramjera kilograma (K) jedini je preostali

artefakt koji se upotrebljava
za definiranje neke osnovne
jedinice SI-a.

elektri~na struja

Osnovne SI jedinice
U SI-u postoje dva razreda jedinica, osnovne jedinice
i izvedene jedinice. Sedam osnovnih jedinica SI-a
navedenih u tablici zajedno s njihovim odgovaraju}im
osnovnim veli~inama osiguravaju referenciju koja
se upotrebljava za definiranje svih mjernih jedinica
Me|unarodnog sustava jedinica.

Izvedene jedinice

amper (A): Amper je ona stalna struja koja bi kad bi

se odr`avala u dva ravna usporedna vodi~a neizmjerne duljine i zanemariva kru`noga popre~nog
presjeka postavljena u vakuumu na me|usobnoj
udaljenosti od 1 m proizvodila izme|u tih vodi~a silu
jednaku 2 107 njutna po metru duljine.

termodinami~ka temperatura
kelvin (K): Kelvin (jedinica termodinami~ke temperature) dio je 1/273,16 termodinami~ke temperature
trojne to~ke vode.

koli~ina tvari

Izvedene jedinice definiraju se kao umno{ci potencija osnovnih jedinica i upotrebljavaju se za mjerenje
izvedenih veli~ina.
Neki primjeri izvedenih veli~ina i jedinica

mol (mol): Mol je koli~ina tvari u sustavu koji

sadr`ava onoliko elementarnih jedinki koliko ima
atoma u 0,012 kilograma ugljika 12. Kad se upotrebljava mol, moraju se navesti elementarne jedinke, a
to mogu biti atomi, molekule, ioni, elektroni, druge
~estice ili pojedina~no navedene skupine takvih
~estica.

Me|utim pri izra`avnju vrijednosti nedimenzijskih

veli~ina jedinica jedan (1) se ne pi{e.
Odre|enim izvedenim jedinicama dani su posebni
nazivi koji omogu}uju da se u sa`etu obliku izraze
kombinacije osnovnih jedinica koje se ~esto upotrebljavaju. Postoje 22 posebna naziva za jedinice odobrene
za uporabu u SI-u.

Izvedene jedinice s posebnim nazivima u SI-u

Izvedena
veli~ina

Izra`ena
Naziv
Znak
s pomo}u
izvedene izvedene
drugih
jedinice jedinice
jednica

ravninski kut

radijan

prostorni kut

steradijan sr

m2 / m2 = 1

frekvencija

herc

Hz

s1

sila

njutn

m kg s2

tlak, naprezanje paskal

Pa

N / m2 = m1 kg s2

energija, rad,
koli~ina topline

d`ul

N m = m2 kg s2

snaga,
izra~eni tijek

vat

J / s = m2 kg s3

elektri~ni naboj

kulon

sA

razlika
elektri~nih
potencijala

volt

W /A =
m2 kg s3 A1

kapacitet

farad

C/V =
m2 kg1 s4 A2

elektri~ni otpor

om

V / A = m2 kg s3 A2

elektri~na
vodljivost

simens

A/ V =
m2 kg1 s3 A2

magnetski tijek

veber

Wb

V s = m2 kg s2 A1

gusto}a
magnetskoga tijeka

tesla

Wb / m2 = kg s2 A1

induktivnost

henri

Wb /A =
m2 kg s2 A2

Celzijeva
temperatura

Celzijev C
stupanj

svjetlosni tijek

lumen

lm

cd sr = cd

osvjetljenje

luks

lx

lm / m2 = m2 cd

aktivnost
radionuklida

bekerel

Bq

s1

apsorbirana doza grej

Gy

J / kg = m2 s2

dozni ekvivalent sivert

Sv

J / kg = m2 s2

kataliti~ka
aktivnost

kat

s1 mol

rad

Izvedena veli~ina, znak Izvedena jedinica, znak

svjetlosna jakost

plo{tina, A

~etvorni metar, m2

obujam, V

kubi~ni metar,

m3

brzina, v

metar u sekundi, m/s

ubrzanje, a

metar u sekundi na kvadrat, m/s2

gusto}a mase, r

kilogram po kubi~nome metru, kg/m3

candela (cd): Kandela je svjetlosna jakost izvora koji

u danom smjeru zra~i jednobojno zra~enje frekvencije
540 1012 herca i koji ima jakost zra~enja u tome
smjeru od 1/683 vata po steradijanu.

metru, A/m2

gusto}a struje, j

amper po ~etvornome

jakost magnetskoga
polja, H

amper po metru, A/m

koncentracija, c

mol po kubi~nome metru, mol/m3

svjetljivost, Lv

kandela po ~etvornome metru, cd/m2

indeks loma, n

(broj) jedan

Nedimenzijske veli~ine koje se tako|er nazivlju

veli~inama dimenzije jedan obi~no se definiraju kao
omjeri dviju veli~ina iste vrste (npr. indeks loma u
tablici lijevo omjer je dviju brzina). Prema tomu jedinica nedimenzijske veli~ine omjer je dviju istovjetnih
SI jedinica, te je prema tomu uvijek jednaka jedan.

katal

m / m1 = 1

Premda su herc i bekerel jednaki recipro~noj sekundi,

herc se upotrebljava samo za periodi~ne pojave, a bekerel
samo za stohasti~ke procese u radioaktivnome raspadu.
Jedinica je Celzijeve temperature Celzijev stupanj (C)
koji je po veli~ini jednak kelvinu (K). Celzijeva temperatura t povezana je s termodinami~kom temperaturom T jednad`bom:

Naprimjer, mo`emo pisati: kilometer (km); mikrovolt

(V); 50 V/cm = 50 V (102 m)1 = 5000 V/m.
Kilogram (kg) je iznimka jer premda je on osnovna
jedinica, njegov naziv iz povijesnih razloga sadr`i
predmetak kilo. Vi{ekratnici i ni`ekratnici kilograma
pi{u se dodavanjem predmetka gramu: tako pi{emo
miligram (mg), ali ne mikrokilogram (kg).

t / C = T / K 273,15.

Jedinice izvan SI-a

Deseti~ni vi{ekratnici i ni`ekratnici
SI jedinica
Za uporabu sa SI jedinicama prihva}en je skup
predmetaka vi{ekratnika i ni`ekratnika. Oni se mogu
upotrebljavati sa svim osnovnim jedinicama i sa svim
izvedenim jedinicama koje imaju posebne nazive.
SI predmetci
Faktor

Naziv

Znak

Faktor

Naziv

Znak

101

deka

da

101

deci

102

hekto

102

centi

103

kilo

103

mili

106

mega

106

mikro

109

nano

piko

109

giga

1012

tera

1012

1015

peta

1015

femto

1018

eksa

1018

ato

1021

zeta

1021

zepto

1024

jota

1024

jokto

SI je jedini sustav jedinica koji je univerzalno

prihva}en tako da on ima posebnu prednost u uspostavljanju me|unarodnoga dijaloga. Ipak iz povijesnih
razloga jo{ se {iroko upotrebljavaju neke jedinice izvan
SI-a kako bi se zadovoljile potrebe interesnih skupina
ili jer ne postoji prikladna SI zamjena. Znanstvenicima
uvijek treba ostaviti pravo da upotrebljavaju jedinice
koje su najprikladnije svrsi. Me|utim kad se upotrebljavaju SI jedinice izvan sustava uvijek treba navesti
njihove faktore pretvorbe prema SI jedinicama (s nekoliko iznimaka veoma poznatih jedinica izvan SI-a).
Neke od najva`nijih i najpoznatijih jedinica izvan SI-a
koje su odobrene za uporabu sa SI-em jesu minuta
(znak min), sat (znak h) i dan (znak d) kao jedinice
vremena.

Uporaba SI-a za iskazivanje

vrijednosti veli~ina
Vrijednost veli~ine pi{e se kao umno`ak broja i
jedinice. Izme|u broja i jedinice uvijek se ostavlja
jedan prostorni razmak. Broj~ana vrijednost ovisi o
odabiru jedinice, tako da ista vrijednost veli~ine mo`e
imati razli~ite broj~ane vrijednosti kad se iskazuje u
razli~itim jedinicama. Npr. brzina bicikla mo`e biti
v = 5,0 m / s = 18 km / h.
Znakovi veli~ina tiskaju se kurzivom. Mogu se upotrebljavati velika ili mala slova.

Kad se upotrebljavaju predmetci, naziv predmetka i naziv jedinice sastavljaju se kako bi ~inili jednu rije~ te se
sli~no znak predmetka i znak jedinice pi{u bez razmaka
kako bi ~inili jedan znak koji se mo`e potencirati.

Znakovi jedinica tiskaju se uspravnim slovima bez

obzira na vrstu slova koja se upotrebljava u preostalome tekstu. To su matemati~ki entiteti, a ne kratice;
iza njih se nikad ne stavlja to~ka (osim na kraju

re~enice) niti se sklanjaju (kao kratice). Oni se pi{u

malim slovima osim {to je prvo slovo veliko kad je
jedinica nazvana po osobi (npr. amper (A), kelvin (K),
herc (Hz), kulon (C), ali metar (m), sekunda (s)). Obezatna je uporaba ispravnog oblika za znakove jedinica.
Za svaku veli~inu postoji samo jedna SI jedinica.
Me|utim ista se SI jedinica mo`e upotrebljavati za
izra`avanje vrijednosti nekoliko razli~itih veli~ina.
Npr. SI jedinica J/K mo`e se upotrebljavati i za
izra`avanje toplinskoga kapaciteta i za entropiju.
Va`no je prema tomu da se za odre|ivanje veli~ine ne
upotrebljava samo jedinica.
Pri pisanju brojeva deseti~ni znak mo`e biti to~ka ili
zarez, kako je uobi~ajeno u jeziku ostaloga teksta.
Kad broj ima vi{e znamenaka, obi~no se radi lak{eg
~itanja znamenke razvrstavaju oko deseti~nog zareza u
skupine po tri samo (malim) razmakom; nije potrebno
upotrebljavati ni to~ku ni zarez.
Budu}i da su znakovi jedinica matemati~ki entiteti, s
njima se mo`e postupati prema uobi~ajenim algebarskim pravilima. Naprimjer, jednad`ba T = 293 K mo`e
se jednako napisati kao T / K = 293. Taj se postupak
opisuje kao uporaba ra~una s veli~inama ili kao algebra
veli~ina. Za uporabu ~esto je koristan omjer veli~ine s
njezinom jedinicom u naslovima stupaca u tablicama
ili pri ozna~ivanju osi na grafikonima tako da vrijednosti koje se upisuju u tablice ili oznake na osima budu
jednostavno brojevi.

Za dodatne informacije vidi mre`nu stranicu

Me|unarodnog ureda za utege i mjere (BIPM-a)
http://www.bipm.org
Ovaj je sa`etak 8. izdanja SI bro{ure priredio Savjetodavni odbor za jedinice (CCU) Me|unarodnog odbora
za utege i mjere (CIPM-a), a objavio ga je BIPM.
Ernst Gobel, predsjednik CIPM-a
Ian Mills, predsjednik CCU-a
Andrew Wallard, direktor BIPM-a
O`ujak 2006