TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU

POLITEHNIKI SPECIJALISTIKI DIPLOMSKI STRUNI STUDIJ

SPECIJALIZACIJA ELEKTROTEHNIKA

SEMINARSKI RAD

PROPISI, KONSTRUKCIJSKE IZVEDBE I VRSTE

MEHANIKE ZATITE ASINKRONIH ELEKTRINIH
STROJEVA

Petar Prusac, 0246007350

Kolegij: Elektrini strojevi

Nositelj: mr.sc. Veselko Tomljenovi
Zagreb, veljaa,
2013.

SADRAJ

UVOD ............................................................................................................................... 4
1.

2.

3.

PROPISI I NORME .................................................................................................... 5

1.1.

SUSTAVI OZNAAVANJA IZVEDBENIH OBLIKA EL. STROJEVA ........... 6

1.2.

STUPNJEVI ZATITE KUITEM, HZN/TO E70 ............................................ 6

IZVEDBENI OBLICI (IM KOD) ................................................................................ 7

2.1.

TUMAENJE KODA.......................................................................................... 8

2.2.

TABLINI PRIKAZ IM-KODA ........................................................................ 10

MEHANIKA ZATITA POMOU KUITA, IP-KOD i IK-KOD ...................... 12

3.1. ZAHTJEVI ISPITIVANJA ZA OTVORENE, OD NEVREMENA
ZATIENE STROJEVE ............................................................................................ 12

4.

5.

3.2.

TABLINI PRIKAZ IP-KODA ......................................................................... 15

3.3.

ZATITA ELEKTRINIH STROJEVA OD UDARACA IK-KOD ................... 17

HLAENJE I VENTILACIJA, IC-KOD................................................................... 19

4.1.

VRSTE HLAENJA ......................................................................................... 19

4.2.

TUMAENJE IC-KODA .................................................................................. 21

LITERATURA ......................................................................................................... 25

POPIS SLIKA I TABLICA

Slika 1: Najei oblici elektromotora: a) IM B3, IM B5, IM B14. ..................................... 7
Slika 2: Ispitivanje zatite od prodora vode, s polukrunim lukom prema EN 60034-5 ..... 14
Slika 3: Shematski prikaz zatite elektromotora od tetnog prodora vode.......................... 14
Slika 4: Ispitivanje otpornosti ventilacijske kape elektromotora protiv udaraca s udarnom
energijom od primjerice 7 J. Udarni eki od 1 kg pada dva puta s visine od 0,7 m .......... 18
Slika 5: Kavezni asinkroni motor s vlastitim hlaenjem: a) s unutarnjim hlaenjem, b) s
vanjskim hlaenjem.......................................................................................................... 20
Slika 6:Trofazni asinkroni motor zatvorene izvedbe, s cijevnim hlaenjem na
protustrujnom naelu ........................................................................................................ 20

Tablica 1: Prva oznana brojka IM koda............................................................................. 9

Tablica 2: etvrta oznana brojka IM koda ........................................................................ 9
Tablica 3: Strojevi bez leaja, horizontalni poloaj ........................................................... 10
Tablica 4: Strojevi s leajnim titovima, horizontalni poloaj ........................................... 10
Tablica 5: IP KOD, zatita od krutih tijela te zatita od tekuina ....................................... 15
Tablica 6: Znaenje oznaka IK-Koda................................................................................ 17
Tablica 7: Pojednostavljene oznake za raspored strujanja rashladnog sredstva prema IEC
34-6, prvi oznani broj IC-Koda ....................................................................................... 22
Tablica 8: Pojednostavljene oznake za vrste hlaenja elektrinih rotacijskih strojeva prema
IEC 34-6 .......................................................................................................................... 23
Tablica 9: Pojednostavljeni IC-Kod .................................................................................. 24

UVOD
Izum asinkronog elektrinog stroja see daleko u prolost, gledajui na dio povijesti koji
obiljeava iskoritavanje elektrine energije. Najzasluniji za ovu vrstu pretvorbe
elektrine energije u mehaniku je genij svoga vremena, Nikola Tesla, koji je izum ostvario
1882. g.
Od trenutka kada je proizveden prvi asinkroni stroj teilo se normiranju i standardiziranju
proizvodnje kako strojeva tako i njihovih dijelova.
Osim poveanja kvalitete proizvedenog stroja i to bolje ekonominosti, teilo se prema to
veoj sigurnosti strojeva. Pod sigurnou strojeva se mislilo na sigurnost rada stroja po
ovjeka, okoli, domae ivotinje, te u konanici po sam stroj.
U ovom seminaru u dotaknuti pitanje normi i propisa vezanih za mehaniku zatitu
asinkronog elektrinog stroja, te predstaviti vrste mehanike izvedbe i zatite asinkronih
strojeva.
Budui da se propisane norme i pravilnici piu za elektrine strojeve, a ne konkretno za
asinkrone el. strojeve, u nastavku rada govorit u o strojevima podrazumijevajui da sve
reeno vrijedi za asinkrone el. strojeve.

1. PROPISI I NORME
Kod prorauna i konstrukcije, kod izrade, ispitivanja, montae i rada svih dijelova
elektromotornih pogona treba se pridravati odgovarajuih pravilnika i norma. U njima
su sadrane, osim tehnikih podataka o svojstvima, dimenzioniranju, ispitivanju i zatiti
i djelomine upute o odravanju elektromotora. Cilj je tih dokumenata osiguranje
besprijekornog i pouzdanog rada elektrinih postrojenja i pogonskih sredstava openito,
kao primjerice u naem sluaju asinkronog elektrinog motora.
Na normizaciji se u svijetu i kod nas radi vrlo intenzivno, objavljuju se tisue
dokumenata godinje. Zbog toga je praenje tog podruja vrlo zahtjevno.
Usto postoje i mnogobrojni unutranji tvorniki propisi za materijale, poluproizvode,
ugradbene dijelove koji pridonose ekonominoj i kvalitetnoj proizvodnji.
Vea uporaba normiranih dijelova i proizvoda od velike je vanosti za proizvoae i
potroae. Ona olakava zamjenu dijelova i proizvoda, njihovu nabavu i uskladitenje.
Izradba normiranih dijelova i proizvoda znatno smanjuje trokove proizvodnje i prua
velike mogunosti u poslovnoj suradnji.
to se tie same sigurnosti, te zatite elektrinih strojeva, pridravanje odreenih normi
kojeg proizvoaa u izradi elektrinog stroja, garantira odreeni stupanj sigurnosti tog
stroja.
U skladu s lankom 15. Zakona o normizaciji Vlada Republike Hrvatske donijela je
27. listopada 2004. godine Uredbu o osnivanju Hrvatskog zavoda za norme kao javne
ustanove za ostvarivanje ciljeva normizacije i obavljanje poslova i zadataka nacionalne
normizacije pod nazivom Hrvatski zavod za norme. Skraeni naziv ustanove je HZN, a
naziv na engleskome jeziku je Croatian Standards Institute.
HZN je potvrdio neke starije norme u podruju zatite elektrinih strojeva kao i donio neke
nove. U nastavku u navesti osnovne norme vezane za ovaj seminarski rad.

1.1. SUSTAVI OZNAAVANJA IZVEDBENIH OBLIKA EL.

STROJEVA

HRN EN 60034-7:2008; jezik: en, nain prihvaanja: p r

Klasificiranje tipova konstrukcije, naina montae i smjetaja prikljune kutije (IM kod)
(IEC 60034-7:1992+am1:2000; EN 60034-7:1993+A1:2001)

1.2. STUPNJEVI ZATITE KUITEM, HZN/TO E70

H R N E N 50102:2000; jezik: en, nain prihvaanja: p r
Stupnjevi zatite za elektrinu opremu osigurani kuitima od vanjskih mehanikih
udara (IK kod) (EN 50102: 1995+A1 : 1998)
HR N EN 60529:2000; jezik: en, nain prihvaanja: p r
Stupnjevi zatite osigurani kuitima (IP kod) (IEC 60529: 1989; EN 60529:1991)
HR N EN 61032:2000; jezik: en, nain prihvaanja: p r
Zatita osoba i opreme kuitima - Sonde za provjeravanje (IEC 61032:1997; EN
61032:1998)

2. IZVEDBENI OBLICI (IM KOD)

Najei izvedbeni oblici elektromotora su IM B3, IM B5 te IM B14. Prikazani su na slici
1.
a)

b)

c)

Slika 1: Najei oblici elektromotora: a) IM B3, IM B5, IM B14.

Napisano u kod verziji laiku to ne znai apsolutno nita za razliku od inenjera koji poznaje
2 osnovna koda kojima se iskazuju izvedbeni oblici.
Sustavi oznaavanja izvedbenih oblika elektrinih strojeva podijeljeni su prema EN 600347: 1993. (IM-Code) u dva koda. U praksi se jo esto susreu i oznake DIN 42 950.
Kod I

Strojevi bez leaja, vodoravni poloaj

Strojevi s leajnim titovima, vodoravni poloaj

Strojevi s leajnim titovima i odvojenim leajima, vodoravni poloaj

Strojevi s odvojenim leajevima, vodoravni poloaj

Strojevi s leajnim titovima, okomiti poloaj

Strojevi bez leajnih titova, okomiti poloaj

Kod II
Drugi IM-kod vrijedi za sve rotacijske elektrine strojeve ope i specijalne namjene.
Oznaka se sastoji od slova IM i etiri znamenke. Prva znamenka oznaava tip
konstrukcije (tablica 1), druga i trea znamenka oznaava poloaj ugradnje i nain
montae stroja, etvrta znamenka oznaava broj i izvedbu krajeva osovina (tablica
2).

2.1. TUMAENJE KODA

Kod IM se sastoji od slova I brojeva koji se interpretiraju na sljedei nain:
Slovna oznaka:

IM- International Mounting

Prva oznana brojka (09):

Izvedbeni oblik (npr. 2)

Druga i trea oznana brojka (099):

Nain uvrenja ili postavljanja (npr. 01)

etvrta oznana brojka (09):

Vrsta kraja osovine (npr. 1)

Tablica 1: Prva oznana brojka IM koda

Prva oznana
brojka
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9

Znaenje
Nije odreeno.
Strojevi s nogama, samo s leajnim titom/titovima.
Strojevi s nogama i prirubnicom, samo s leajnim titom/titovima.
Strojevi za prirubno postavljanje, samo s leajnim titom/titovima, s
prirubnicom kao dijelom leajnog tita.
Strojevi za prirubno postavljanje, samo s leajnim titom/titovima, s
prirubnicom koja nije dio leajnog tita, nego dio kuita ili drugoga
konstrukcijskog dijela.
Strojevi bez leaja.
Strojevi s leajnim titom/titovima i odvojenim leajem/leajima.
Strojevi samo s odvojenim leajem/leajima.
Okomiti strojevi iji izvedbeni oblik nije pokriven prvim brojevima od 1 do4.
Strojevi s posebnim postavljanjem.

Tablica 2: etvrta oznana brojka IM koda

etvrta oznana
brojka
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9

Znaenje
Bez kraja osovine.
Jedan cilindrini kraj osovine.
Dva cilindrina kraja osovine, cilindrini kraj osovine na nepogonskoj strani.
Jedan konini kraj osovine.
Dva konina kraja osovine.
Jedan prirubni kraj osovine.
Dva prirubna kraja osovine.
Prirubni kraj osovine na pogonskoj strani.
(nije odreeno)
Drugaija izvedba.

U tablici 3 navedene su oznake izvedbenih oblika elektrinih strojeva prema kodu I i prema
kodu II i oznake prema DIN 42 950.
Oznake prema IM-kodu II za oblike strojeva navedene u tablici 3 napisane su kurzivom.
Tablica 4 sadri usporedbu oznaka prema IM-kodu I s oznakama prema IM-kodu II.
Prevoenje oznaka oblika elektrinih strojeva iz IM-koda II u IM-kod I mogue je pomou
tablice 5.

2.2. TABLINI PRIKAZ IM-KODA

Tablica 3: Strojevi bez leaja, horizontalni poloaj

Izvedbeni oblik
Kratica
Slika

A1
IM 5205

Objanjenje
Leaji

Stator
(kuite)

Osovina

Bez leaja

Bez nogu

S
prirubnicom

Bez leaja

S
nogama

Bez
osovine

A3
IM 5610

Bez leaja

S
nogama

Bez
osovine

A4
IM 5210

Bez leaja

Bez nogu

Bez
osovine

Bez leaja

S
nogama

S
prirubnicom

S
nogama

S
prirubnicom

A2
IM 5410

A5
IM 5405
A6
IM 5605

Opa izvedba

Rotor lei na
tuoj osovini
Rotor lei na
tuoj osovini,
2 temeljne
ploe statora
Rotor lei na
tuoj osovini

2 temeljne
ploe statora

Privrivanje
ili montaa

Primjeri
upotrebe
i upute

Privrivanje
statora na
prikljueni
stroj
Montaa na
tuoj temeljnoj ploi ili na
postolju
Montaa na
temeljne ploe
uloene u
temelj
Prikljuivanje
statora na
prikljuni stroj
Montaa na
tuoj temeljnoj ploi ili na
postolju
Montaa na
temeljne ploe
uloene u
temelj

Tablica 4: Strojevi s leajnim titovima, horizontalni poloaj

Izvedbeni oblik
Kratica
Slika

B1
IM 9150

Objanjenje
Leaji

Stator
(kuite)

Osovina

1 leajni tit

Bez nogu

S
prirubnic
om

B2
IM 1205

1 leajni tit

S
nogama

S
prirubnicom

B3
IM B3
IM 1001

2 leajna
tita

S
nogama

Sa slobodnim
krajem

B 3/B5
IM B35
IM 2001

2 leajna
tita

S
nogama

Sa slobodnim
krajem

Opa izvedba

Privrivanje
ili montaa
Privrivanje
statora na
prikljueni
stroj
Montaa na
podnoje

Primjeri
upotrebe
i upute
Za
uzbudnike
Za
uzbudnike

Montaa na
podnoje
Privrsna
prirubnica
oblika A,
DIN (42948 )

Montaa na
podnoje za
prigradnju s
prirubnicom

Za male
promjere
prirubnica, B3

10

Izvedbeni oblik
Kratica
Slika

Objanjenje
Leaji

Stator
(kuite)

Osovina

B 3/B14
IM B34
IM 2101

2 leajna
tita

2 leajna
tita

Sa slobodnim
krajem

B5
IM B5
IM 3101

2 leajna
tita

Bez nogu

Sa slobodnim
krajem

B6
IM B6
IM 1051

2 leajna
tita

2 leajna
tita

Sa slobodnim
krajem

B7
IM B 7
IM 1061

2 leajna
tita

S
nogama

Sa slobodnim
krajem

B8
IM B 8
IM 1071

2 leajna
tita

S
nogama

Sa slobodnim
krajem

Bez nogu

Sa slobodnim
krajem

Bez nogu

Sa slobodnim
krajem

Bez nogu

Sa slobodnim
krajem

B9
IM B 9
IM 9101
B 10
IM B 10
IM 4001

B 11
IM 3301

1 leajni tit

2 leajna
tita

2 leajna
tita

Opa izvedba
Privrsna
prirubnica
oblika C,
DIN (42948 )
Privrsna
prirubnica
oblika A,
DIN (42948 )
Oblik B3, po
potrebi zaokrenuti leajne
titove za 90o
Oblik B 3, po
potrebi leajne
titove zaokrenuti za 90o
Oblik B 3, po
potrebi leajne
titove zaokrenuti za 90o
Oblik B5/14 bez
leajnog tita na
pogonskoj strani
Privrsna
prirubnica
oblika B
DIN (42948)
Privrsna
prirubnica
oblika B
DIN (42948)

Privrivanje ili
montaa
Montaa na
podnoje za
prigradnju s
prirubnicom
Prigradnja
prirubnicom

Primjeri
upotrebe
i upute
Za vee
promjen
e vidi:
B3/ B14

Privrivanje na zid,
noge lijevo s
pog. strane
Privrivanje na zid,
noge desno s
pog. strane
Privrenje
na strop
Prigradnja
na elo kuita na pogonskoj strani
Prigradnja
prirubnicom
Prigradnja
prirubnicom

Samo do
30 kW,
1500
1/min
Samo do
30 kW,
1500
1/min
Samo do
30 kW,
1500
1/min

Moram napomenuti kako je tablica 4 samo pokazni primjer tablice IM koda. U njoj su
prikazani samo osnovni poetni oblici koda. Ostatak koda u ovom formatu se moe pronai
u knjizi dr. sc. Nevena Srba.

11

3. MEHANIKA ZATITA POMOU KUITA, IP-KOD i IK-KOD

Mehanikom zatitom elektrinih rotacijskih strojeva smatra se svako konstrukcijsko
rjeenje koje je sastavni dio elektrinog stroja, a titi ga od djelovanja okoline i sprjeava
njegovo tetno djelovanje na okolinu. To su u prvom redu kuite, poklopci i leajni titovi,
a zatim itav niz konstrukcijskih elemenata koji se upotrebljavaju u proizvodnji elektrinih
strojeva. Mehanika zatita slui za zatitu od dodira osoba, ivotinja i predmeta s
dijelovima pod naponom ili u gibanju, za zatitu unutarnjih dijelova elektrinog stroja od
oteenja, koja bi dovela do kvara elektrinog stroja.
U europskoj normi EN 60529:1991 (IP-Code), definirani su stupnjevi mehanike zatite
elektrinih ureaja, iji unutarnji radni napon ne prelazi 72,5 kV.
Potpuna oznaka mehanike zatite s pomou kuita, primjerice IP 2 3 C M sastoji se
od:
IP
prva oznana znamenka
druga oznana znamenka
dodatna oznaka (fakultativno)
proirena oznaka (fakultativno)

osnovna oznaka (International Protection)

brojevi 0...6 ili slovo X
brojevi 0...8 ili slovo X
slova A, B, C, D
slova H, M, S, W

Ako oznana znamenka ne treba biti navedena, treba je nadomjestiti slovom X (XX ako su
izostavljene obje oznake). Dodatna oznaka i/ili proirena oznaka mogu se izostaviti bez
nadomjetanja. Ako se koristi proirena oznaka s vie od jednog slova, treba ih navesti
abecednim redoslijedom.
Ako kuite ima razliite stupnjeve zatite za razliite naine postavljanja, proizvoa treba
u uputama navesti stupanj mehanike zatite za svaki nain postavljanja.

3.1. ZAHTJEVI ISPITIVANJA ZA OTVORENE, OD NEVREMENA

ZATIENE STROJEVE
Stupanj zatite W odreen je za otvorene, otvoreno ventilirane strojeve (primjerice s vrstom
hlaenja IC 0X do IC 3X prema EN 60034-6). Od nevremena zatiene strojeve treba
konstruirati tako da je sprijeeno prodiranje kie i snijega kao i malih stranih tijela unesenih
zrakom u elektrine dijelove. Ostale mjere za zatitu od nevremena (kao zaliveni namoti ili
potpuno zatvoreno kuite) ne oznaavaju se slovom W.

12

Kod strojeva sa stupnjem zatite W trebaju prolazi zraka biti konstruirani tako da:
a) zrak velike brzine i s time dovedena mala strana tijela na ulaznoj i na izlaznoj strani
budu sprijeeni da uu izravno u elektrine dijelove stroja.
b) ulazni put zraka, odbojne povrine ili odvojene komore trebaju imati najmanje tri
otre promjene (za 90) smjera zraka.
c) Ulazni put zraka ima prostor, u kojem prosjena brzina zraka ne prelazi 3 m/s,
tako da se strana tijela mogu taloiti. Umjesto komora za taloenje mogu se
predvidjeti izvlaive komore ili filtri koji se lako iste ili drugi ureaji za taloenje
estica.

Zatita stroja od dodira, stranih tijela i vode treba odgovarati zahtjevima i ispitivanjima za
navedeni stupanj zatite. Prikljuna kutija treba imati najmanje stupanj zatite IP 54. Ako
je potrebno, treba ugovoriti mjere za zatitu od hranja, vlage, korozije, ili drugih tetnih
utjecaja (primjerice ugradnja grijaa protiv kondenzacije vlage).
Za oznaku zatite od nevremena W openito je dovoljno jedno ispitivanje oznake.
Europskim normama EN 60034-5 odreena je mehanika zatita elektrinih rotacijskih
strojeva, stupanj zatite osoba od dodira s dijelovima pod naponom il s unutarnjim
pominim dijelovima i zatita elektrinog stroja od prodora stranih krutih tijela (vidi tablicu
5), stupanj zatite od tetnog prodora vode (vidi tablicu 5).
Iza oznake dodaje se slovo koje oznaava da su ispitivanja izvrena na nepokretnom stroju
(stroju koji nije radio: slovo S) ili na stroju koji je mehaniki radio (slovo M). Ako uope
nema slova, znai da je zatita ispitana u oba sluaja.
U praksi se uglavnom koriste stupnjevi mehanike zatite rotacijskih strojeva kao to su IP
11 S, IP 21 S, IP 22 S, IP 23 S, IP 44, IP 54, T-P 5.
Oznaka mehanike zatite odnosi se na stanje pri isporuci i na normalan poloaj stroja.
Promjenom poloaja moe se promijeniti vrsta zatite. Vii stupanj zatite ukljuuje i opseg
zatite niih stupnjeva.
Dijelovi elektrinih rotacijskih strojeva s mogunou jednoznanog prostornog
razgranienja mogu biti izraeni u drugom stupnju zatite (npr. elektromotor IP 44,
prikljuna kutija IP 55).
Mehanika zatita elektrinih rotacijskih strojeva ispituje se s pomou ispitnih ureaja
prema EN 60034-5. Primjer takvog ispitivanja zatite od prodora vode s polukrunim
lukom prikazan je na slici 2.

13

Slika 2: Ispitivanje zatite od prodora vode, s polukrunim lukom prema EN 60034-5

Najei stupnjevi mehanike zatite elektrinih ureaja i rotacijskih strojeva su:

IP 11 S, IP 21 S, IP 22 S, IP 23 S, IP 44, IP 54, T-P 55.
Na sljedeoj slici je prikazan shematski prikaz zatite elektromotora od tetnog prodora
vode. Gledajui sliku 3 vrlo je lako zakljuiti u kojoj mjeri je elektrini stroj zatien od
prodora vode. No ukoliko nema slika sluimo se IP kodom, a da bismo to mogli moramo
ga moi tumaiti.

Slika 3: Shematski prikaz zatite elektromotora od tetnog prodora vode

14

3.2. TABLINI PRIKAZ IP-KODA

Tablica 5: IP KOD, zatita od krutih tijela, te zatita od tekuina

1.
znamenka

Zatita od krutih
tijela

Nema zatite

2.
Zatita od tekuine
znamenka
0

Nema zatite

Zatita ake ili upada tijela

promjera > 50mm

Zatita od kapajue vode

Zatita prsta ili upada tijela

promjera > 12,5 mm

Zatita od kapajue
vode pod kutom 15

Zatita od upada tijela

promjera > 2,5 mm

Zatita od prskanja pod

kutom +/- 60

15

Zatita od upada tijela

promjera > 1 mm

Zatita od prskanja iz
svih smjerova

Zatita od praine

Zatita od mlaza

Potpuna zatita od praine

Zatita od jakog mlaza

Zatita od privremenog
uranjanja

Zatita od trajnog
uranjanja

16

3.3. ZATITA ELEKTRINIH STROJEVA OD UDARACA IK-KOD

Mehanika oteenja od vanjskih udaraca, koja nisu uzrokovana utjecajima samih ureaja,
relativno su esta. Pojedina podruja primjene, primjerice rudarstvo, metalurgija, prerada
drva, graevinarstvo, podruja su posebno estih i velikih udaraca. esto su uvjeti
postavljanja normalni, ali se u kasnijem postupku mogu u znatnoj mjeri izgubiti. Primjerice
elektromotor ili sklopka montirani na alatni stroj na istaknutom mjestu mogu udarcem
viliara biti teko oteeni ili uniteni.
Elektrini strojevi trebaju po mogunosti biti postavljeni tako da su kod koritenja zatieni
od oekivanih mehanikih djelovanja. U posebnim sluajevima moe dodatni pokrov biti
efikasnije i ekonominije rjeenje od posebne izvedbe elektrinog ureaja.
Europskom normom EN 50102: uvedena je nova oznaka IK u dodatku IP koda. Ona treba
pojednostavniti oznaavanje metoda za zatitu kuita od vanjskih mehanikih naprezana i
razdvojiti odgovornost pojedinih tehnikih komiteta.
Oznaka K nastala je fonetiki od CA = casser = razlomljen
Podruje primjene
Norma za klasificiranje stupnja zatite od vanjskih mehanikih naprezanja kuita vrijedi
za elektrine ureaje do 72,5 kV samo ako je proizvodnim normama predvien IK-kod. On
se odnosi na prazno kuite ako su ispunjeni opi ispitni zahtjevi.
Oznaka IK-Koda
Tablica 6: Znaenje oznaka IK-Koda

Znaenje

Oznaka IK-koda

IK-kod

Naprezanje

IK00
IK02
IK03
IK04
IK05
IK06
IK07
IK08
IK09
IK10
IK113

0,14
0,2
0,35
0,5
0,7
1
2
3
10
20
(50)

17

Ispitivanje
Elektrine ureaje treba ispitivati kompletne, nove i iste. Svi dijelovi ureaja trebaju biti
na svom mjestu. Pritom treba biti navedeno:

definicija kuita za svaki tip pogonskog sredstva, ureaja

ispitni ureaj (primjerice slobodno padajui udarni eki sl. 4)
broj ispitanika (ureaja za ispitivanje)
uvjeti za postavljanje, sastavljanje i pozicioniranje ispitanika, primjerice s pomou
umjetnih povrina (pokrov, pod ili zid) da bi se to je mogue vie pribliilo
pogonskim uvjetima
pripreme koje su potrebne
treba li pod naponom ili u radu (kretanju) ispitati pokretne dijelove
broj naprezanja i njihova hvatita

Slika 4: Ispitivanje otpornosti ventilacijske kape elektromotora protiv udaraca s udarnom energijom od
primjerice 7 J. Udarni eki od 1 kg pada dva puta s visine od 0,7 m

Kazalo:
1- namjetanje visine, 2- vodea cijev, 3- ispitivana ventilacijska kapa, 4- podloga od
eljeza (m > 20 kg), 5- masa (primjerice m = 1 kg) od eljeza, 6- udarni komad od
kaljenog elika, promjer primjerice 25 mm, 7- visina pada (primjerice 0,7 m).

18

4. HLAENJE I VENTILACIJA, IC-KOD

Budui da mehanika konstrukcija odreuje nain hlaenja stroja, IC-Kod smatram jako
bitnim dijelom mehanike zatite strojeva. U daljnjem tekstu u objasniti osnove IC-Koda
te prikazati tablino osnovne naine hlaenja elektrinog stroja.
Za vrijeme pretvaranja elektrine energije u mehaniku nastaju u elektrinim strojevima
gubici koji se pretvaraju u toplinu. Nastala toplina mora biti odvedena da bi se ograniila
temperatura namota i njegove izolacije. Za tu svrhu koriste se mnogi sustavi hlaenja
ovisno o veliini, namjeni i mehanikoj zatiti elektrinog stroja.
Glavni su izvori topline namoti i aktivno eljezo. Budui da svi dijelovi stroja
provode toplinu, dovodi se toplina gubitaka na rashladne povrine eljeznog paketa i glava
namota s kojih prelazi na rashladno sredstvo (najee zrak) i zatim se s pomou njega
odvodi. Samo mali dio topline gubitaka predaje se okolini isijavanjem s povrine stroja.
Prirodno odvoenje topline voenjem i isijavanjem zadovoljava uz zadrane propisane
granine temperature samo kod malih strojeva. Vei strojevi mogu se ekonomino graditi
jedino uporabom umjetnog strujanja rashladnog sredstva.

4.1. VRSTE HLAENJA

Najee vrste hlaenja elektromotora prikazane su na slici 5 i 6.
Pri hlaenju elektrinih strojeva razlikuje se nekoliko osnovnih vrsta. S obzirom na nain
ventilacije razlikuju se:

Strojevi bez ventilacije koji se hlade zbog konvekcije i isijavanja topline.

Strojevi s vlastitom ventilacijom (slike 5 i 6) koji se hlade preteno zbog strujanja
rashladnog sredstva koje tjera ventilator mehaniki povezan s rotorom (najee
ugraen na osovinu rotora).

19

Slika 5: Kavezni asinkroni motor s vlastitim hlaenjem: a) s unutarnjim hlaenjem, b) s vanjskim hlaenjem

Slika 6:Trofazni asinkroni motor zatvorene izvedbe, s cijevnim hlaenjem na protustrujnom naelu

Strojevi s prisilnom ventilacijom koji se hlade preteno zbog strujanja rashladnog sredstva
koje tjera posebno pogonjen ventilator.
Prema nainu odvoenja topline razlikuju se:

Strojevi s unutarnjim hlaenjem koji predaju toplinu iz unutranjosti stroja

neposredno na rashladno sredstvo koje se neprestano dovodi iz okoline stroja.
Strojevi s povrinskim hlaenjem koji predaju toplinu iz unutranjosti stroja preko
vanjske povrine zatvorenog stroja na rashladno sredstvo.

20

4.2. TUMAENJE IC-KODA

Kao rashladno sredstvo upotrebljavaju se zrak, vodik, voda, ulje i drugo. Europskim
normama EN 60034- 6 definirane su oznake vrsta hlaenja elektrinih rotacijskih
strojeva.
Potpuna oznaka sastoji se od :

dva slova IC (International cooling)

jednog slova i dva broja za svaki rashladni krug.
Slovo oznauje rashladno sredstvo:
Plinovi:

Tekuine:

zrak

voda

vodik

ulje

duik

frigen

ugljikov dioksid

neko drugo rashladno sredstvo (uz objanjenje)

nije jo odreeno (primjerice u stadiju planiranja, kasnije nadomjeteno s odabranim

rashladnim sredstvom).

U pojednostavljenoj oznaci vrste hlaenja (npr. IC 01) isputa se oznaka za zrak. Prvi broj
u oznaci oznaava nain strujanja rashladnog sredstva, a drugi broj nain dovoenja
energije za strujanje rashladnog sredstva. Najee vrste hlaenja elektrinih rotacijskih
strojeva navedene su u tablicama od 7-9.
U nastavku u obrazloiti osnovne dijelove IC-Koda te dati primjer njihove primjene kako
bi se omoguilo jednostavno usvajanje i prepoznavanje.
Pojednostavljeni kod ine dva slova te dvije znamenke (npr. IC 01). Budui da sam ve
objasnio znaenje oznake IC krenut u od tumaenja prve znamenke koda.

21

Tablica 7: Pojednostavljene oznake za raspored strujanja rashladnog sredstva prema IEC 34-6, prvi oznani broj
IC-Koda

Prvi
oznani
broj

Skica

Raspored strujanja rashladnog sredstva

Strojevi sa slobodnim ulazom i izlazom zraka

Strojevi s cijevnim prikljukom, ulazni kanal

Strojevi s cijevnim prikljukom, izlazni kanal

Strojevi s cijevnim prikljukom, ulazno izlazni kanal

Povrinski hlaeni strojevi, rashladno je sredstvo okolni zrak

Strojevi s ugraenim izmjenjivaem topline, (npr. cijevni

izmjenjiva) rashladno je sredstvo okolni zrak

Strojevi s prigraenim izmjenjivaem topline, rashladno je

sredstvo okolni zrak

Strojevi s prigraenim izmjenjivaem topline, rashladno

sredstvo nije okolni zrak

Strojevi s prigraenim izmjenjivaem topline, rashladno

sredstvo nije okolni zrak

Strojevi s odvojeno postavljenim izmjenjivaem topline

22

Tablica 8: Pojednostavljene oznake za vrste hlaenja elektrinih rotacijskih strojeva prema IEC 34-6

Drugi
oznani
broj

Skica

Nain dovoenja energije za strujanje rashladnog sredstva

Prirodno (samo) hlaenje

Vlastito hlaenje

Vlastito hlaenje s pomou ureaja za ventilaciju koji nije

postavljen na osovinu stroja

Strano hlaenje s pomou ureaja za ventilaciju ugraenog u

stroj, rad ovisan o radu stroja

Strano hlaenje s pomou ureaja za ventilaciju ugraenog u

stroj, rad neovisan o radu stroja

Strano hlaenje s pomou ureaja za ventilaciju ugraenog u

stroj, rad neovisan o radu stroja

Strano hlaenje s pomou neovisno postavljenog ureaja za

ventilaciju ili pomou zraka pod pritiskom iz opskrbne mree

Hlaenje zbog relativnog pomicanja (npr. strujanjem zraka

pri vonji)

23

Tablica 9: Pojednostavljeni IC-Kod

Prvi oznani
broj

0
IC 00

1
IC 01

IC 11

IC 21

IC 31

IC 41

IC 51

6
7
8
9

IC 61

Drugi oznani broj

3
4
5
IC 05

U tablicama 7, 8 i 9 vidjeli smo pojednostavljeno IC-Kod. Zbog irine podruja to je

granica do koje u se osvrtati na hlaenje elektrinog stroja. Potpuni kod i njegovo
objanjenje moe se pronai u izvornoj literaturi koritenoj u svrhu pisanja ovoga
seminarskog rada.

24

5. LITERATURA
KNJIGE
 Neven Srb, Elektromotori i elektomotorni pogoni, 2007
 Neven Srb, Elektroinenjerski prirunik, 2009
 Neven Srb, Monitoring, ispitivanje i odravanje elektrinih rotacionih strojeva, 2001

INTERNET STRANICE

http://www.elteh.net
http://koncar-mes.hr/admin/pdf_h/KATALOG_ELEKTROMOTORI.pdf
http://www.hzn.hr
http://www.ex-agencija.hr/

25