RAUNALO KAO DIO

INFORMACIJSKOG SUSTAVA
Povijesni razvitak raunalnog
sustava
Pojam digitalne tehnologije
Osnovni princip rada raunala
Osnovnielementi
raunalnog
Instrukcija
Vrste
sustava
Osnovni dijelovi
Nain izvoenja

Adresiranje memorije
Naini organizacije mikroprocesora
Vanjska memorija
Virtualna memorija
Monitor, skener, pisai
Font
Organizacija procesorskog vremena

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

POVIJESNI RAZVITAK RAUNALNOG

S poveanjem razine sloenosti obrade trai se i
SUSTAVA

odgovarajui razvoj raunalne potpore

Razvoj obrade sadraja kroz vrijeme:

Runa obrada
abakus

Mehanika obrada
raunski strojevi (Pascal, Leibnitz - 17.

stoljee) i pisai strojevi (18. stoljee)

Mehanografska i birotehnika obrada

elektro-mehaniki ureaji (19. stoljee)

Elektronika obrada
prva digitalna raunala (Mark 1,

ENIAC, UNIVAC 20.stoljee)

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

POJAM DIGITALNE TEHNOLOGIJE

Digitalna tehnologija je utemeljena na sklopovima

koji mogu poprimiti jedno od dva stanja iz binarnog
brojevnog sustava 0 ili 1

BISTABILI elektroniki sklopovi s dva stabilna stanja;

osnovica su za sloenije digitalne sklopove
POVEZIVANJEM VELIKOG BROJA BISTABILA GRADI SE
DIGITALNO RAUNALO

Digitalno raunalo razumije

samo binarni zapis sadraja
potreba za pretvorbom
ovjeku itljivih sadraja u
binarni zapis i obrnuto KODIRANJE

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

KODIRANJE U RADU RAUNALA

Razliite komponente u raunalu zahtijevaju odreeni

format i oblik zapisivanja u binarnom zapisu
Koriste se odgovarajui kodovi za svaku vrstu
podataka (brojanih ili tekstualnih)

Brojani podaci tzv. tetradni kodovi

BCD kod
Aiken kod
Excess-3 kod
Gray kod

Tekstualni podaci
ASCII kod
EBCDI kod
UNICODE

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

TOKE KODIRANJA U RAUNALU

TOKE KODIRANJA = mjesta u raunalnom sustavu

na kojima se izvodi kodiranje, tj. pretvorba
podataka iz jednog kodnog oblika u drugi kodni
oblik

Dvije tipine toke kodiranja (ne i jedine!!)

tipkovnica memorija
memorija monitor/pisa

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

BIT, BAJT, STROJNA RIJE

BIT = jedna znamenka u binarnom kodnom zapisu.

Predstavlja najmanju jedinicu za zapis binarnih
podataka u raunalu.
RIJE = vie bitova zdruenih u vei binarni podatak.
Oznaava cjeloviti podatak i standardne je duljine za
odreeno raunalo (8 bita, 12 bita, 16 bita, 32 bita,
itd.)
BAJT strojne rijei mogue je podijeliti na manje
cjeline vee od jednog bita, koje se nazivaju BAJTOVI.
Bajt je obino duljine 8 bitova i predstavlja osnovnu
jedinicu zapisa s kojom raunalo manipulira

16-bitna rije = 2 bajta

32-bitna rije = 4 bajta

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

BIT, BAJT, STROJNA RIJE

Primjer 16-bitne rijei

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

PERMUTACIJE I REDUNDANCA U KODU

Za potrebe kodiranja podataka odreenim kodnim

sustavom, dotini kodni sustav mora imati dovoljno
veliku "abecedu", tj. mora sadravati dovoljno velik
broj permutacija elementarnih kodnih simbola (0 i 1)

Npr. abecedu tetradnih kodova ine sve

etveroznamenkaste permutacije binarnih 0 i 1

Kodiranje dekadskih znamenki - kodni sustav mora

imati odgovarajuu binarnu kodnu permutaciju za
svaku osnovnu dekadsku znamenku (0 do 9)

Dovoljan je tetradni kod npr. BCD kod

Znamenka 0 = kod 0000
Znamenka 1 = kod 0001
...
Znamenka 9 = kod 1001

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

PERMUTACIJE I REDUNDANCA U KODU

Kodiranje govornog jezika (znakovi pisma velika i

mala slova, znamenke, interpunkcija, specijalni
znakovi, itd.) barem 80 razliitih simbola

Dovoljan broj binarnih permutacija daje tek kod

duljine 7 binarnih znamenaka (27 = 128)

Permutacije duljine 8 binarnih znamenaka dovoljne su
za kodiranje latininog pisma veine jezika
Ostala pisma (istonjaka, arapsko, hebrejsko, ...)
potreba za jo duljim kodnim zapisom (16 binarnih
znamenaka po simbolu)
ASCII i EBCDI kod (8-bitni kod), UNICODE (16-bitni
kod)

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

PERMUTACIJE I REDUNDANCA U KODU

REDUNDANCA = razlika izmeu broja moguih i

broja iskoritenih binarnih rijei (permutacija) u
nekom kodu

Primjer redundanca kod tetradnih kodova

Tetradni kod nudi 16 moguih permutacija (0000 do

1111)
Za kodiranje dekadskih znamenki je potrebno 10
permutacija (npr. od 0000 do 1001)
Iskoristivost tetradnog koda je prema tome 10/16 *
100 = 62,5%

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

PAKIRANI I NEPAKIRANI OBLIK ZAPISA

Zapis dekadskih znamenaka u radnom spremniku

raunala koritenjem tetradnog koda (npr. BCD
koda) je neekonomian troi se cijeli bajt (8 bita)
za zapis koji zauzima svega 4 bita = NEPAKIRANI
OBLIK ZAPISA 0 0 0 0
Dekadska znamenka

Mogue je pohraniti dvije dekadske znamenke u

jednom bajtu = PAKIRANI OBLIK ZAPISA

Gornja 4 bita predstavljaju jednu znamenku, a donja 4

drugu znamenku

Dekadska znamenka Dekadska znamenka

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

PROVJERA PARITETA

Slui za OTKRIVANJE (ne i za ispravljanje) greaka

nastalih tijekom prijenosa podataka izmeu
razliitih jedinica za obradu u raunalnom sustavu
Koristi se bit parnosti jedan od bitova u bajtu ili
strojnoj rijei rezerviran je za provjeru pariteta i
neiskoristiv je za pohranu stvarnih podataka
Dvije vrste provjere pariteta

PARNA svaka prenesena rije mora sadravati parni

broj jedinica
NEPARNA svaka prenesena rije mora sadravati
neparan broj jedinica

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

PROVJERA PARITETA

Primjer s parnom provjerom pariteta, 8-bitna rije,

najznaajniji bit je rezerviran za bit pariteta

7 bitova podataka ve sadre parni broj jedinica - u

paritetni bit zapisuje se nula

01101001
Bit pariteta

7 bitova podataka sadre neparni broj jedinica - u

paritetni bit zapisuje se jedinica

10011001
Bit pariteta

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

BROJEVNI SUSTAVI

Razliiti brojevni sustavi

ovjek se koristi dekadskim brojevnim sustavom - baza 10 i

ima 10 osnovnih znamenki (0,1,2,3,4,5,6,7,8 i 9)

rad raunala se bazira na binarnom brojevnom sustavu baza 2 i ima 2 osnovne znamenke (0 i 1)
teoretski, brojevni sustav moe biti zadan nad bilo kojom
bazom N (N je prirodni broj) i imati N osnovnih znamenki (od
0 do N-1)

U informatici oktalni i heksadecimalni brojevni sustavi

oktalni sustav - baza 8 (osnovne znamenke - 0,1,2,3,4,5,6 i 7)

heksadecimalni sustav - baza 16 (osnovne znamenke

0,1,2,3,4,5,6,7,8,9,A,B,C,D,E i F)
koriste da bi se pojednostavio (skratio) prikaz binarnih
brojeva

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

BROJEVNI SUSTAVI DEKADSKI SUSTAV

primjer pozicionog zapisa dekadskog broja (npr. broj

607513,4):
Smjer u kojem se poveavaju teinske vrijednosti pozicija
<-----------------------------------------------------------------------------

Redni broj pozicije

(k)

-1

Dekadske znamenke

Teinske vrijednosti

105 =
10000
0

104 =
10000

103 =
1000

102 =
100

101 =
10

100 = 1

10-1 =
0,1

mjesto decimalnog
zareza
6x105+0x104+7x103+5x102+1x101+3x100+4x10-1=

=600000+0+7000+500+10+3+0,4=
=607513,4

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

BROJEVNI SUSTAVI BINARNI SUSTAV

primjer pozicionog zapisa binarnog broja (npr. broj

100110,11):
Smjerukojemsepoveavajuteinskevrijednostipozicija
<-----------------------------------------------------------------------------

Rednibrojpozicije(k)

-1

-2

Bin.znamenke

25=
32

24=
16

23=8

22=4

21=2

20=1

2-1=
0,5

2-2=
0,25

Teinskevrijednosti

Konverzija u dekadski sustav:

mjesto
decimalnog
zareza

1x25+0x24+0x23+1x22+1x21+0x20+1x2-1+1x2-2=
=32+0+0+4+2+0,5+0,25=
=38,75(10)=100110,11(2)

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

BROJEVNI SUSTAVI OKTALNI SUSTAV

primjer pozicionog zapisa oktalnog broja (npr. 741001,2):

Smjerukojemsepoveavajuteinskevrijednostipozicija
<-----------------------------------------------------------------------------

Rednibrojpozicije(k)

-1

Oktalneznamenke

Teinskevrijednosti

85=
32768

84=
4096

83=
512

82=64

81=8

80=1

8-1=
0,125

mjestodecimalnog
zareza

Konverzija u dekadski sustav:

7x85+4x84+1x83+0x82+0x81+1x80+2x8-1=

=163840+16384+512+0+0+1+0,25=
=180737,25(10)=741001,2(8)

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

BROJEVNI SUSTAVI HEKSADECIMALNI

SUSTAV
primjer pozicionog zapisa heksadecimalnog broja (npr. F4B,2) :

Smjerukojemsepoveavajuteinskevrijednostipozicija
<----------------------------------------------------------------------------Rednibrojpozicije(k)

-1

Heksadecimalne
znamenke

162=256

161=16

160=1

16-1=0,0625

Teinskevrijednosti

mjestodecimalnogzareza

Konverzija u dekadski sustav:

Fx162+4x161+Bx160+2x16-1=

=15x162+4x161+11x160+2x16-1=
=3840+64+11+0,125=
=3915,125(10)=F4B,2(16)

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

BROJEVNI SUSTAVI PRETVARANJA

Pretvorba dekadskog broja u binarni

Tehnikom uzastopnog dijeljenja s 2 (za cjelobrojni dio

npr. broj 10(10))

10(10):2 = 5 -> 0 ostatak --> 1010(2)

5 : 2 = 2 -> 1 ostatak
2 : 2 = 1 -> 0 ostatak
1 : 2 = 0 -> 1 ostatak
kraj

Tehnikom uzastopnog mnoenja s 2 (za decimalni dio

npr. broj 0,625(10))

0,625(10) * 2 = 1,25 -> 1

0,25 * 2 = 0,5 -> 0
0,5 * 2 = 1
-> 1
kraj

--> 0,101(2)

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

BROJEVNI SUSTAVI PRETVARANJA

Pretvorba dekadskog broja u oktalni

Tehnikom uzastopnog dijeljenja s 8 (npr. broj 217(10))

217(10):8 = 27 -> 1 ostatak --> 331(8)
27 :8 = 3 -> 3 ostatak
3 : 8 = 0 -> 3 ostatak
kraj

Pretvorba dekadskog broja u heksadecimalni

Tehnikom uzastopnog dijeljenja s 16 (npr. broj 217(10))

217(10) : 16 = 13 -> 9 ostatak
13 : 16 = 0 -> 13 (D) ostatak
kraj

--> D9 (16)

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

BROJEVNI SUSTAVI PRETVARANJA

Oktalno-binarna pretvorba i obrnuto (trijade) svaka

oktalna znamenka se zamjenjuje s tri binarne (0 =
000, 1 = 001,
2 = 010, 3 = 011, 4 = 100, 5 = 101, 6 = 110, 7 =
111) i obrnuto (grupiranje po tri bita s desna na
lijevo)

Oktalno u binarno (npr. broj 217(8))

217(8) = 010 001 111(2)
2

Binarno u oktalno (npr. broj 1010001111(2) )

1 010 001 111(2) = 1217(8)
1

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

BROJEVNI SUSTAVI PRETVARANJA

Heksadecimalno-binarna pretvorba i obrnuto (tetrade)

svaka heksadecimalna znamenka se zamjenjuje s etiri
binarne (0 = 0000, 1 = 0001, 2 = 0010, 3 = 0011,
4 = 0100, 5 = 0101, 6 = 0110, 7 = 0111, 8 = 1000,
9 = 1001, A = 1010, B = 1011, C = 1100, D = 1101,
E = 1110, F = 1111) i obrnuto (grupiranje po etiri bita
s desna na lijevo)

Heksadecimalno u binarno (npr. broj 2A34(16))

2A34(16) = 0010 1010 0011 0100(2)
2

Binarno u heksadecimalno (npr. broj 10010101000110100

(2)

1 0010 1010 0011 0100 (2) = 12A34(16)

1

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

BROJEVNI SUSTAVI RAUNSKE

OPERACIJE

Zbrajanje binarnih
brojeva

Tablica stanja:

Primjer
111110
10101
+11111
110100
Prijenosi:

IZRAZ

REZULTA
T

PRIJENO
S

0+0

0+1

1+0

1+1

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

BROJEVNI SUSTAVI RAUNSKE

OPERACIJE
Oduzimanje binarnih brojeva koritenjem tehnike

dvojnog komplementa oduzimanje se svodi na

zbrajanje
Primjer: Oduzimanje brojeva 11011001 (2) i 1010(2)
(11011001 1010) koritenjem dvojnog komplementa
1. prvo se umanjitelj (1010(2)) nadopuni vodeim nulama, tako
da ima jednak broj znamenaka kao i umanjenik

1010(2) -> 00001010(2)

2. Komplementiranje umanjitelja (zamjena nula s jedinicama i

obrnuto) rezultat je JEDININI komplement umanjitelja

00001010(2) -> 11110101(2)

3. Jedininom komplementu umanjitelja pribroji se binarni 1,

ime se dobiva DVOJNI komplement umanjitelja

11110101(2) + 1(2) = 11110110(2)

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

BROJEVNI SUSTAVI RAUNSKE

OPERACIJE
4. Zbrajanje umanjenika i dvojnog komplementa

umanjitelja

11011001(2) + 11110110(2) = 111001111(2)

5. Odbacivanje bita preljeva (ako postoji) - konana razlika

zadanih brojeva

U gornjem primjeru razlika ima bit preljeva (suvini 9. bit s krajnje

lijeve strane rezultata konana razlika ne moe imati vie bitova
od umanjenika ili umanjitelja). Njegovim odbacivanjem dobiva se
konani rezultat
1|11001111(2) -> 11001111(2)

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

ZAPISIVANJE PODATAKA U PROCESORU

Znakovni sadraji kodirani u ASCII, EBCDI ili slini kod

Brojani sadraji

Cjelobrojni BCD kod ili direktna konverzija broja u binarni

zapis (ovisno o veliini strojne rijei)

Decimalni

Fiksni zarez - fiksirani broj cjelobrojnih i decimalnih mjesta u binarnom

zapisu broja npr. 2 decimalna mjesta, 5 decimalnih mjesta, itd.

Prednosti preciznost zapisa (koristi se kod novanih iznosa i sl.),

ponekad bolje performanse

Nedostaci manji opseg brojeva koje je mogue zapisati, ogranien broj
decimalnih i cjelobrojnih pozicija

Klizni zarez - broj se zapisuje u obliku mantise i eksponenta, ime se

uklanja problem broja decimalnih mjesta koji postoji kod zapisa s fiksnim
zarezom - BROJ = MANTISA * 2 EKSPONENT

eksponent pokazuje koliko se brojeva ulijevo ili udesno mora pomaknuti

pozicioni zarez u mantisi da bi se dobila prava vrijednost broja

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

ARITMETIKA KLIZNOG ZAREZA

primjer biljeenja broja u pokretnom zarezu uz

trostruku preciznost (tj. koritenjem triju strojnih rijei):

Jedna rije otpada na eksponent, a ostatak na mantisu (2

rijei kod koritenja trostruke preciznosti)

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

ARITMETIKA KLIZNOG ZAREZA

pretvaranje broja 12,625(10) u binarni zapis u obliku

pokretnog zareza uz trostruku preciznost:

1. Pretvaranje cjelobrojnog dijela broja u binarni zapis

12(10) = 1100(2)

2. Pretvaranje decimalnog dijela broja u binarni zapis

0,625(10) = 0,101(2)

3. Dekadski broj pretvoren u binarni zapis

12,625(10) = 1100,101(2)

4. NORMALIZACIJA binarnog broja pomak zareza u

lijevu stranu (pozitivno) ili desnu (negativno) do oblika

0,xxxxxxx

Normalizirani 1100,101(2) je 0,1100101 * 24 - pozitivan pomak

zareza u lijevu stranu za 4 mjesta
Konaan normalizirani oblik: 1100,101(2) = 0,1100101 * 2100

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

ARITMETIKA KLIZNOG ZAREZA

5. Zapis normaliziranog oblika u tri 8-bitne rijei

Mantisa broja je pozitivna predznak mantise zadan je bitom 0

Eksponent broja je pozitivan predznak eksponenta je zadan bitom 0
Zapis broja 0,1100101 * 2100 prema zadanom formatu:

0 0 00 0 1 00

smjer popunjavanja
pozicija

0 1 10 0 1 01 0 0 00 0 0 00

smjer popunjavanja
pozicija

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

OSNOVNI ELEMENTI RAUNALNOG

SUSTAVA
Model raunala po von Neumannu prevladava u

Model raunala po von Neumannu prevladava u

etiri generacije raunala
Sastoji se od 4 osnovne jedinice:

1. Memorijske jedinice
2. Upravljake jedinice
3. Aritmetiko-logike jedinice
4. Ulazno-izlazne jedinice

Jedinice su povezane podatkovnim i upravljakim

tokovima, koji su u raunalima fiziki realizirani u
obliku sabirnica

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

OSNOVNI ELEMENTI RAUNALNOG

SUSTAVA

RAUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA

KOLSKO RAUNALO

kolsko raunalo ne proizvodi niti jedan proizvoa

raunala
Ono se izuava radi lakeg usvajanja osnovnih
koncepata koji su zajedniki za veinu stvarnih
raunala
Detaljno izuavanje konkretne raunalne
arhitekture moglo bi dovesti do prevelike
koncentracije na njene sitne specifinosti, a bitni i
univerzalniji koncepti mogli bi biti zanemareni
Sva daljnja razmatranja odnose se na zamiljeno i
pojednostavljeno kolsko raunalo utemeljeno na
von Neumannovom modelu