SVEUILITE U ZADRU

ODJEL ZA POVIJEST

Povijest Venecije
Seminarski rad

U S T R O J S T V O , P R AVO , V E L E P O S L A N I C I

Anamaria Paoleti

Zadar, 2014.

SADRAJ

1. UVOD
2. RAZRADA
2.1.Comune Veneciarum postaje Serenissima Signoria
2.2.Dud ( Il Doge)
2.3.Veliko vijee (Il Maggior Consiglio)
2.4. Zadaci Velikog Vijea
2.5.Vijee umoljenih (Consiglio dei Pregadi) ili Senat
2.6.Vijee (Il Consiglio ili Pien Collegio)
2.7.Vijee desetorice (Consiglio dei Dieci) I Avogaria di Comun
2.8.Posebno mletako pravo
2.9.Mletaka diplomacija
3. ZAKLJUAK
4. LITERATURA

UVOD
Grad-drava Venecija tijekom srednjeg vijeka se uvruje te se tada razvija u dravu
kakvom ju najbolje poznajemo, postaje trgovakim sreditem Europe i gospodarom sjevernog
Jadrana.
Gledajui svoj interes ne priklanja se ni jednoj strani Velikih Carstava ali ih politiki mudro
koristi.
Manjina vlada nad veinom a promiljena dioba vlasti daje joj mugunost razvitka te svojim
ustrojstvom drave slui kao primjer mnogim Republikama, poput Dubrovake Republike.

RAZRADA
Kako bi svome stanovnitvu osigurala bolji ivot Metaka Republika bila je primorana
redovito usavravati svoju strukturu vlasti. Kako bi im bilo lake upravljati onima koji su
im podreeni, plemii, odnosno gospoda, odluili su u XV. stoljeu urediti svoju dravu
i tada je dolo do zatvaranja Velikog vijea (serrata dek Maggior Consiglio). Da bi
ograniila pravo lanstva u Velikom vijeu Comune Veneciarum je utemeljila svoje
aristokratsko ustrojstvo skupom odredbi (Serrata). Ona je teila tome da ogranii vrhovnu
vlast na dovoljno iroku i stabilnu grupu te ojaa autoritet .1
COMUNE VENECIARUM POSTAJE SERENISSIMA SIGNORIA
Umjesto Comune sve je uestaliji naziv Dominiumm, a kasnije koriten u pukom
govoru i raznim dokumentima takoer i naziv Serenissima Signoria. U Dudevoj promisiji
9. svibnja 1462. godine promjena je dobila i slubenu potvrdu te se umjesto Comune
Veneciarum koristi izraz Dominium Veneciarum. Pro mjena je bila nuna da bi oznaila
injenicu da je grad-drava bio na elu jedne velike zajednice to je predstavljalo preustroj
trenutne vlasti.
Upotreba rijei Signoria u znaenju drave nasluuje razvitak Mletake Republike i
njezine vlasti, a taj izraz ili izraz Serenisissima Signoria oznaava posebno tijelo koje ini:
dud, njegovih 6 savjetnika (koji ine i Malo vijee), predstavnici est venecijanskih
gradskih etvrti, te tri glavara etrdesetorice ( Quarantia).2
DUD (Il Doge)
Iako su njegove mogunosti bile ograniene Dud je bio najvanija linost u
Mletakoj Republici. Ograniene iz razloga to je veinu poslova morao obavljati u
nazonosti svojih savjetnika te nijednu odluku nije mogao donjeti sam. Presjedavao je
najvanijim skuptinama Republike kao to su: Veliko vijee, Collegio, Senat. Nad
dudevim postupcima se provodio nadzor da ne bi prekoraio svoje ovlasti no ni to nije
sprijeilo pojedine dudeve da utjeu na tijek politikih zbivanja, poput: Michiela Stena,
Tommasa Moceniga, Francesca Foscarija (prva polovica XV. st.). Korektori dudeve
pomisije su upravo nakon smrti M. Stena odluili kako dud ne bi smio sazivati vijee
sigurnosti bez suglasnosti vlade te da su potrebna samo dva Avogata da se optui duda. 3
1 SKUPINA AUTORA, SVEZAK PRVI, POVIJEST VENECIJE, 2007, STR. 359.
2 ISTO, STR. 360-361
3 SKUPINA AUTORA, SVEZAK PRVI, POVIJEST VENECIJE, 2007, STR, 361-362

VELIKO VIJEE (Il Maggior Consiglio)

Vlast u Republici zadrava velika skupina plemstva a to moemo vidjeti iz izjave
duda Cristofora Moroa koji 1463. g. obraajui se Velikom vijeu koristi izraz Vaa
Prejasnosti (Signoria Vostra). Velikom vijeu, prema zakonu iz 1319. godine, mogu
pristupiti svi koji ispunjavaju odreene uvjete s navrenih dvadeset i pet godina te je
Veliko vijee skuptina starih i mladih. No taj zakon je poznavao i jednu iznimku: moglo
se postati lanom s napunjenih dvadeset godina, ako bi na dan Sv. Barbare kandidat
izvukao iz eira jednu od nekoliko zlatnih kugli meu veinom srebrnih a kasnije je ta
iznimka proirena i na one koji su navrili osamnaest godina. Zbog tih iznimki broj
lanova vijea je naglo porastao tako da je do 1493. godine na skuptinama prisustvovalo i
do 2600 plemia. Vlast je prela u druga izvrna tijela ( Senat, Kolegij i Vijee desetorice)
jer se vijeu pristupalo po pravu roenja bez obzira na bogatstvo, iskustvo i znanje, a to je
onemoguavalo vijeu da ima izvrnu vlast.4
ZADACI VELIKOG VIJEA
U XV. st. trebalo je prilagoditi stare strukture dravnog ureenja, poput sudstva, novoj
teritorijalnoj situaciji te se pobrinuti za vojne i financijske probleme, a ti su zadaci ostali u
nadlenosti Velikog vijea i oni su bili jako vani. Ono je izglasavalo zakone i njihova
potvrda je bila potrebna za sve daljnje sankcije. Izborno polje vijea je pokrivalo je 831
slubu a neke od njih su se odnosile i na ugledana tijela poput Senata, Vijea desetorice i
Prokuratore Sv. Marka. Veina slubi su se nalazile u Veneciji, a ak 200 njih izvan nje od
kojih vie od polovine na posjedu Terraferme. Nakon osvajanja Terraferme vijeu je bilo
sve bitnije pravovaljano podrijetlo plemia, zbog tamonjih utjecajnih obitelji kojima je
smetala vlast Il Signore della Terra (Gospodar Zemlje) na podruju Terraferme , zbog toga
to je Gospodar zemlje bio samo skup trgovaca. Sve je to dovelo do toga da je vijee
poelo biljeiti roenje, a kasnije i vjenanja plemia koje je provodilo jedno od
najstarijih magistratura Avogadora di Comun.

Znatno tee je bilo osigurati da se

Gospodar Zemlje primjereno ponaa na sastancima te je postojao niz pravila koja su

odreivala odvijanje sastanka. Takoer je trebalo sprijeiti predizbornu zlouporabu (tzv.
borgilio) te kupovinu glasova meu plemiima. Kako bi u tome uspjela Venecija je
odredila zakonske odredbe koje su smanjivale mogunost namjetanja rezultata. Tijekom
XV. st. raslo je nepovjerenje prema osobama koje su ulazile u Veliko vijee i zbog toga je
4 ISTO, STR. 362-363.

opozvan zakon koji je omoguavao osamnaestogodinjacima ulazak te je granica vraena

na dvadeset godina.

VIJEE UMOLJENIH (Consiglio dei Pregadi) ILI SENAT

Senat, zajedno s Velikim vijeem sudjeluje u odluci o ratu i miru, bavi se financijskim
problemima te odnosima novoosvojenim podrujima i pomorskim problemima. Prije
serrate Senat i Quarantina su bili dio povjerenstva Velikog vijea, ali kasnije Senat
preuzima politike funkcije starije Quarante, no to ne utjee na njezinu neovisnost u
sudbenim pitanjima. Kako mo Senata raste tako raste i potreba za sve veim brojem
njegovih lanova te dolazi do dodatka od dvadeset lanova tzv. Zonta za vrijeme duda
Lorenza Celasija (1361.-1365.) koja je trebala biti privremena ali ona se svake slijedee
godine obnavlja i zadnjim dodatkom od etrdeset lanova ona postaje stalna. Osim
navedene Zonte u Senat su ulazili i lanovi raznih drugih magistratura i vijea. 6
VIJEE (Il Collegio ili Pien Collegio)
Pien Collegio nastao je integracijom triju povjerenstva Mudrih (Savi): Savi del
Consiglio (VIjee ettorice mudrih), Savi di Terraferma (Petorica mudrih Terraferme) i
Savi agli ordini (Petorica mudrih za pomorska pitanja) sa Serenissimom Signorijom.
Dunosti Collegija su bile raznovrsne: pravosudne dunosti povezane s crkvenim
pitanjima i beneficijama, savjetovanje u poslovima koje obavlja Senat, dunosti politike
naravi, itd. Vijee mudrih je imalo mogunost odravanja sastanka i bez nazonosti
Serenissime Signorije ali Vijee postupno slabi, a to nam potvruje primanje mladih
lanova i da su za vrijeme zajednike sjednice Pien Collegija i Vijea desetorice Mudri
ostajali vani.7

VIJEE DESETORICE (Consiglio dei Dieci) I AVOGARIA DI COMUN

5 SKUPINA AUTORA, SVEZAK PRVI, POVIJEST VENECIJE, 2007, STR. 364-365

6 ISTO, STR. 367
7 ISTO, STR 368.

Vijee desetorice je nastalo s jasnom zadaom suenja sudionicima urote marca

Querinija I Baiamontea Tipola 1310. godine,

a zadralo se radi uvanja Comune

Veneciaru. Osim desetorice jo su ga inili dud I njegovi savjetnici (sveukupno 17

osoba). Ne ograniavajui se samo na sudsku djelatnost neke od zadaa Vijea poklapale
su se s onima Senata. Poto se Senat previe proirio bilo je nuno da se Vijee postavi
kao nadreeno.

1458. dolazi

do prosvijeda protiv Vijea te se donosi zakon koji

ograniava vlast triju njegovih vladara. Deset godina kasnije Velliko vijee donosi dva
zakona: prvi koji je precizirao ovlasti Vijea desetorice, a drugi ovlasti Avogadora di
Comun. Prema novodonesenom zakonu Vijeu desetorice je dano pravo da se umjeaju u
poslove samog Avogadora di Comun, te da kanjava rektore I ostale dunosnike koji su
odbijali obavljati poslove Prejasne vlade.

Nakon osvajanja Terraferme Avogador je

postavljen u neugodan poloaj time to je njegov cilj bio ouvanje koncepta zakonitosti I
ispravnosti izvravanja pravde koji se mjenjao tijekom preobrazbe Republike u
teritorijalnu dravu. Postojala je I opasnost od preklapanja zadataka izmeu Vijea
desetorice I Avogadora di Comun, 1444. Godine vijeu je povjeren zadatak nadzora nad
potivanjem sporazuma I privilegija nad gradovima u zaleu da bi nakon nekog vremena
ponovo dano vijeu. Oigledna je suprostavljenost Vijea I Avogadora pri emu Vijee
desetorice ima prvenstvo glede vlasti, a Avogadori di Comun u pogledu zakonitosti.8

POSEBNO MLETAKO PRAVO

Pravo u Veneciji razlikovalo se od opeg prava (uglavnom se radilo o rimskom
pravu). Statuti napisani 1242. godine u vrijeme duda Iacopa Tiepola inili su sr
mletakog prava. Kasnije su im pridodani Statut sudaca za peticije i Liber sextus, a uz
pisano zakonodavstvo postojali su I brojni obiaji. Tiepolovi statuti poinjali su uvodom
u kojem dud objanjava dva osnovna polazita. Prvo polazite je: da se sudac treba
pridravati statuarnih odredbi, a ako njih nema treba se posluiti prihvaenim obiajima ili
treba primjeniti statuarne odredbe iz slinog sluaja I naposlijetku sudit prema svojoj
savjesti. Drugo osnovno polazite je: da svi ljudi podloni Komuni moraju potovati
Statute, ne samo u Veneciji nego i na svim Mletakim posjedima.

8 SKUPINA AUTORA, SVEZAK PRVI, POVIJEST VENECIJE, 2007, STR 369-375

9SKUPINA AUTORA, SVEZAK PRVI, POVIJEST VENECIJE, 2007, STR 375

MLETAKA DIPLOMACIJA
S obzirom na okolnosti

bilo je neizbjeno da glavnu ulogu dobije diplomatska

aktivnost I s time da protagonist diplomatskih aktivnosti (veleposlanici) postanu

najvanije linosti u Republici. Trajanje dunosti veleposlanika nije bila tono odreena,
ve se mijenjala ovisno o potrebama. Takoer su imali obvezu pismeno obavijetavati
svoju vladu, a ti su dokumenti iznimno vrijedni.

ZAKLJUAK

Koncept podjele Mletake vlasti moemo sagledati u broju vijea na koje je ono
podijeljeno, a znaajan je, vie figurativan nego stvaran, vladar Venecije dud. Ima
nekoliko vanijih vijea: Veliko vijee, Serenissima Signorija, Senat, Vijee I Vijee
desetorice. Poveanjem broja lanova mnoge su od njih gubile na vanosti. esto je
dolazilo do mjenjanja razliitih nadlenosti iz jednih u druga vijea te do preklapanja
istih. Venecija je ostavila utisak I na povijest Hrvatske, esto traei I naposlijetku
zauzimajui istonu obalu Jadrana.

LITERATURA
1. Povijest Venecije, Svezak Prvi; Gheraldo Orthali, Giorgio Cracco, Gaetano Cozzi i
Michael Knapton; Zagreb 2007.