Prirucnik Za Rad 2

Prirunik za rad
komisija za usmjeravanje
djece s posebnim potrebama
u vaspitno-obrazovni sistem
SADRAJ
SADRAJ
1.
UVOD
1
..............................................................................................................................................................................
Namjena
i
struktura
Prirunika
.................................................................................................................................................................................................1
Inkluzivno obrazovanje
1
.................................................................................................................................................................................................
Sistemski model zasnovan na Kvebekoj klasifikaciji
2
.................................................................................................................................................................................................
Istorijat
Kvebeke klasifikacije
3
.................................................................................................................................................................................................
Model
ljudskog
razvoja
.................................................................................................................................................................................................3
DEFINICIJE
.................................................................................................................................................................................................9
PRAVNI
OKVIR
9
.................................................................................................................................................................................................
POGLAVLJE
1 NADLENOSTI I FUNKCIJE KOMISIJE
10
..............................................................................................................................................................................
1.1
Nadlenosti
komisije
11
.................................................................................................................................................................................................
1.2
Kome
komisija
treba
da
alje
izvjetaj
11
.................................................................................................................................................................................................
1.3
Sastav
komisije
12
.................................................................................................................................................................................................
1.4
Korisnici usluga
12
................................................................................................................................................................................................
1.5
Odgovornost
svih
lanova
komisije
12
. ...............................................................................................................................................................................................
1.6..............................................................................................................................................................................................
Konflikt interesa
18
..
1.7
Informacije
o
komisiji
18
... .............................................................................................................................................................................................
1.8
Dijagram
toka
aktivnosti
komisije
20
.... ............................................................................................................................................................................................
1.9
veze s drugim vanim partnerima
20
..... Funkcionalne
...........................................................................................................................................................................................
1.10
Sastanci
21
.................................................................................................................................................................................................
1.11
Prostorije
21
.................................................................................................................................................................................................
1.12 Procedure za hitne sluajeve
22
.................................................................................................................................................................................................
1.13
Procedure
za
ljudske
resurse
22
.................................................................................................................................................................................................
autori:
1. Marijana Bulatovi psiholog, JU O Risto Manojlovi, Kolain
2. Gordana Miunovi - pedagog, JU O Milan Vukovi, Herceg Novi
3. Jadranka Radulovi defektolog, JU Zavod za kolovanje i profesionalnu rehabilitaciju invalidne djece i omladine,
Podgorica
4. Snjeana Dai, pedijatar, Dom zdravlja Niki
5. Ana eki, Glavni grad-Podgorica, Sekretarijat za kulturu i sport
6. Svetlana Dujovi - NVO Zraak nade, Pljevlja.
izdavai:
UNICEF i Ministarstvo prosvjete i nauke
lektori:
Itana Stanii i Tanja Luburi
fotografija na naslovnoj strani:
UNICEF Crna Gora / Risto Boovi
POGLAVLJE
2 PROCEDURE ZA USMJERAVANJE
23
..............................................................................................................................................................................
2.1
Podnoenje
zahtjeva
za
usmjeravanje
23
.................................................................................................................................................................................................
2.2.Nain
prijema
i
registracije
zahtjeva
23
.................................................................................................................................................................................................
2.3 Nain zakazivanja sastanaka roditeljima
24
.................................................................................................................................................................................................
2.4.Sastanci za procjenu
24
.................................................................................................................................................................................................
2.5
Procedure
evaluacije
24
.................................................................................................................................................................................................
2.6
Broj
evaluacija,
procjena
po
sesiji
38
.................................................................................................................................................................................................
2.7
Izvjetaj
koji
e
obuhvatiti
plan
podrke
38
.................................................................................................................................................................................................
2.8
Identifikacija
mree
servisa
koji
postoje
i
podrke
u
zajednici
45
.................................................................................................................................................................................................
2.8.1 Mree servisa podrke koje postoje na dravnom nivou
45
.................................................................................................................................................................................................
2.8.2 Mree servisa koje postoje na lokalnom nivou
46
.................................................................................................................................................................................................
2.8.3
Mapu resursa za lokalnu zajednicu
46
1 ..............................................................................................................................................................................................
2.9
Elaboracija
servisa/plana
podrke
46
................................................................................................................................................................................................
2.10
Konsultacije
sa
servisima
podrke
koji
pruaju
usluge
u
zajednici
50
.................................................................................................................................................................................................
2.11
Prenoenje
plana
podrke
servisima
podrke
koji
pruaju
usluge
u
zajednici
50
1 ..............................................................................................................................................................................................
POGLAVLJE
3 MONITORING EVALUACIJE
51
..............................................................................................................................................................................
3.1
Monitoring
dosijea
51
.................................................................................................................................................................................................
3.2
Monitoring
posjeta
51
.................................................................................................................................................................................................
3.3
Odgovornost
51
.................................................................................................................................................................................................
POGLAVLJE
4 POVJERLJIVOST INFORMACIJA
53
..............................................................................................................................................................................
POGLAVLJE
5 PRIJAVE I PRITUBE
55
..............................................................................................................................................................................
5.1
Prevencija
prijava
i
pritubi
55
.................................................................................................................................................................................................
5.2
Nain
podnoenja
pritubi
55
.................................................................................................................................................................................................
5.3
Saradnja
s
drugostepenom
komisijom
55
.................................................................................................................................................................................................
UVOD
1. UVOD
Namjena i struktura Prirunika
Polazite ovog Prirunika nalazi se u inkluzivnim principima, koji podrazumijevaju da se djeci i omladini s posebnim obrazovnim
potrebama obezbijedi kvalitetno i dostupno obrazovanja, a u skladu sa njihovim interesovanjima, mogunostima i potrebama.
Dakle, kod sve djece koja su iskljuena i marginalizovana sistemskim pristupom treba postii balans izmeu linih i faktor
sredine.
Djeca s posebnim obrazovnim potrebama su: djeca sa smetnjama u razvoju tj. djeca sa: tjelesnom, mentalnom i senzornom
smetnjom i djeca sa kombinovanim smetnjama; djeca sa tekoama u razvoju su djeca sa: poremeajima u ponaanju, tekim
hroninim oboljenjima, dugotrajno bolesna djeca i druga djeca koja imaju potekoe u uenju i druge tekoe uzrokovane
emocionalnom, socijalnom, jezikom i kulturolokom deprivacijom.
U Priruniku primjenjujemo i preporuke iz SALAMANKA dokumenta (UNESCO, 1994):
Svako dijete ima pravo na obrazovanje.
Svako dijete ima jedinstvene karakteristike, interesovanja, sposobnosti i obrazovne potrebe.
Obrazovni sistemi trebalo bi da oblikuju obrazovne programe koji e podravati razliitost meu djecom.
Uenici sa smetnjama u razvoju moraju imati pristup redovnim kolama, uz prilagoeno obrazovanje.
Redovne kole s inkluzivnom orijentacijom najbolji su nain za prevazilaenje diskriminativnih stavova i izgradnju inkluzivnog
drutva.
Inkluzivno obrazovanje
Obrazovanje nije samo proces usvajanja akademskih znanja i postignua, ve proces u kome se stiu i usvajaju vjetine i
znanja potrebni za svakodnevni ivot radi proaktivnog ukljuivanja u zajednicu. Inkluzivni stav jasno ukazuje na to da dijete sa
smetnjama i tekoama u razvoju treba da pohaa vrti/kolu zajedno sa svojim vrnjacima, a samo izuzetno bude upueno u
posebni vrti ili posebnu kolu, kada je to u njegovom jedinom i najboljem interesu. Ovim se ostvaruje osnovno djeije pravo
da ivi u svojoj porodici.
Opti inkluzivni program prilagoava se za svaku vrstu i stepen razvojne smetnje, za svako dijete, kako bi bile zadovoljene
njegove potrebe u skladu sa mogunostima i interesovanjima. Inkluzivni program je zasnovan na ouvanim sposobnostima
djeteta, koje su osnov za izradu individualnog razvojno-obrazovnog plana. Roditelji aktivno uestvuju u planiranju i praenju
razvoja svog djeteta. Fizika dostupnost, adekvatna pripremljenost i opremljenost vaspitno-obrazovne ustanove moraju biti
obezbijeeni. Inkluzija stremi da se omogui funkcionisanje i razvoj osobe u drutvu tokom itavog njenog ivota.
Fotografija: UNICEF Crna Gora / Risto Boovi
U cilju potpune sistemske i sistematine podrke djeci i omladini s posebnim obrazovnim potrebama, strategijom se predvia
ukljuivanje i funkcionalno umreavanje ustanova i ekspozitura Ministarstva zdravlja, Ministarstva rada i socijalnog staranja i
Ministarstva prosvjete i nauke na lokalnom, regionalnom i centralnom nivou.
UVOD
UVOD
Danas se svako dijete rodi u bolnici i stigne u lokalni dom zdravlja to ukazuje na injenicu da se prve informacije o djetetovim
eventualnim smetnjama u razvoju dobijaju upravo u ovim ustanovama. Strategijom se predvia obaveza pedijatrijske slube
da bitne, dostupne informacije o djetetu dalje proslijedi Centru za djecu s posebnim potrebama1 (ako postoji u optini ili
regionu)2 i servisnoj slubi za podrku djeci sa smetnjama u razvoju i invaliditetom (u daljem tekstu servisna sluba). Centri
za djecu s posebnim potrebama, mobilni timovi i dnevni centri, zajedno s roditeljima i djetetom, postavljaju plan podrke za
dijete, a savjetodavnu i kadrovsku podrku pruaju resursni centri za odreenu vrstu smetnji u razvoju. Resursni centri, takoe,
prate i evaluiraju plan podrke za svako dijete i donose odluke o izmjenama i dopunama. Karton sa podacima o razvojnom
statusu djeteta i rezultatima njegovog napredovanja na kraju stie Komisiji za usmjeravanje djeteta.
Psihosocijalne dimenzije medicinski i socijalni model:

MEDICINSKI
Nisko samopotovanje
Nauena pasivnost, bespomonost i zavisnost
Jezik - etiketirajui
Oteenje jednog lana pogaa cijelu porodicu
SOCIJALNI
Viestruka odgovornost
Ukljuenost i odgovornost u donoenju odluka o sopstvenom ivotu - nezavisnost
Jezik - potovanje razliitosti
Razvijanje vjetina samostalnog ivljenja
Mapa mree podrke djeci i omladini s posebnim obrazovnim potrebama i njihovim roditeljima prikazana je na shemi 1.
Mi pokuavamo da kroz Kvebeku klasifikaciju, zasnovanu na sistemskom modelu, postignemo krajnji cilj, tj. potpuno uee
u drutvu i potpuno ostvarivanje ivotnih navika koji su rezultat interakcije izmeu linih faktora (smetnje ili tekoe) i faktora
sredine (barijere, izolacije, i sl.).
Centar za djecu s posebnim potrebama
Servisna sluba (na lokalnom nivou pri Centru za socijalni rad)
Resursni centar
Mobilni tim
Dnevni centar
Komisija za usmjeravanje djece s posebnim obrazovnim potrebama
Struna sluba ustanove
Vaspitno-obrazovna ustanova
Ministarstvo zdravlja
Zavod za kolstvo/ inistarstvo prosvjete i nauke
Ministarstvo rada i socijalnog staranja
Sistemski model zasnovan na Kvebekoj klasifikaciji

Istorijski i civilizacijski posmatrano, postojali su razliiti odnosi drutva prema djeci sa smetnjama u razvoju. Stari Grci i Rimljani
shvatali su invaliditet kao kaznu bogova, lo ili zao znak. U srednjem vijeku, osobe sa invaliditetom bile su koriene kao
robovi ili dvorske lude, patuljci su korieni kao klovnovi, samim tim izvrgnuti podsmijehu, ili zloupotrijebljeni. Od prolog
vijeka vladao je period biolokog isticanja etiologije, iz kojeg je proistekao medicinski pristup, a samim tim i institucionalizovana
briga. Zapoinje se sa osnivanjem odjeljenja ili kola za mentalno zaostale, slijepe, gluve, itd. Podrava se ideja da osobe
s odreenim nedostatkom treba da budu promijenjene ili poboljane i uinjene normalnijim.
Nakon toga javljaju se reakcije u vidu drutvene definicije, koja kazuje:
Smetnja je izmijenjeno i kompleksno stanje s velikim brojem implikacija na drutveni ivot i ponaanje.
Smetnja, uglavnom, zavisi od konteksta i posljedica je diskriminacije, predrasude ili iskljuivanja.
Smetnja se odlikuje nedostatkom u odnosu na okruenje vezanim za veliki broj drutvenih aktivnosti, koje se tiu
informacija, komunikacije i obrazovanja, to onemoguava osobe sa smetnjama da u tim aktivnostima uestvuju pod
jednakim uslovima.
Pitanje uzronosti je ono po emu se stari, medicinski, i novi, socijalni pristup razlikuju. Drugim rijeima, prva sutinska razlika
je u tome gdje se problem invalidnosti sagledava tj. da li u pojedincu ili u drutvu.
MEDICINSKI MODEL
Model ljudskog razvoja

Razlikujemo (vidjeti na slici) dvije velike konceptualne dimenzije unutar svakog ljudskog bia: organske sisteme (tijelo) i line
sposobnosti, iji je razvoj rezultat interakcije izmeu drutvene i fizike normativne matrice ili konteksta i ivotnih navika koje
odgovaraju onome to osoba radi u svom svakodnevnom ivotu.
inioci rizika
Uzrok
Sredinski inioci
Lini inioci
Sistemi organa
Integritet
Oteenje
Sposobnosti
Sposob.
SOCIJALNI MODEL
Donoenje odluka zasnovano na individualnim potrebama
Polazite za donoenje odluka postojee vjetine
Djeca sa smetnjama i tekoama u razvoju i njihove porodice odluuju o sebi
Procjenjivanje orijentisano na donoenje plana (program, ciljevi)
Centri za djecu s posebnim potrebama nekada su postajala pod nazivom Razvojna savjetovalita.
Pravilnik o bliim uslovima u pogledu standarda, normative i naina ostvarivanja primarne zdravstvene zatite preko izabranog tima doktora ili izabranog doktora (Sl. list RCG br.39/04), inae, namijenjen
djeci do 15 godina.
Porijeklo Kvebeke klasifikacije Proces nastajanja invalidnosti usko je povezano sa klasifikacijom Kvebekog odbora za
meunarodnu klasifikaciju oteenja, invalidnosti i hendikepa (SZO, 1980) osnovanog 1986. godine. Prva znaajna primjena
modela ICIDH u Kvebeku vezana je za koncipiranje politike Po strani... ali jednak, koja je 1985. godine usvojena kao vladina
politika u oblasti prevencije oteenja, adaptacije i readaptacije i socijalne integracije osoba sa invaliditetom (OPHQ, 1984).
Dimenzija invalidnosti za potrebe naeg Prirunika i budue prakse prevedena je u termin posebne obrazovne potrebe. Ova
sintagma pokriva skup svih ljudskih aktivnosti, od najjednostavnijih do najsloenijih. Ona podrazumijeva:
jednostavan i pedagoki konceptualni okvir sa grafikom ilustracijom interakcije osobe s okruenjem;
da su pozitivni koncepti primjenjivi na sve osobe i sve situacije;
da je nova definicija pojma razvojne smetnje usmjerena na situacioni rezultat uea u drutvu;
konceptualno segmentiranje, koje jasno razlikuje linu dimenziju (unutranju) od sredinske i situacione dimenzije
(spoljne);
eksplicitno i, jednim dijelom, potpuno dodavanje dimenzije inilaca sredine;
etika pravila koja ureuju upotrebu klasifikacije u razliitim poljima primjene.
Onesposob.
Olakavajui
Oteavajui
Interakcija
Donoenje odluka zasnovano na dijagnozi

Polazite za donoenje odluka - kategorizacija
Posljedica izdvajanje iz prirodnog okruenja
Procjenjivanje zasnovano na posljedicama oteenja
Istorijat Kvebeke klasifikacije
ivotne navike
Uee u drutvu
Posebna obrazovna potreba
Slika 1.
UVOD
Pri interakciji osoba okolina, kao i pri objanjavanju dostignua u ostvarivanju ivotnih navika, moraju biti uzete u obzir i
druge varijable linog identiteta (uzrast, pol, drutveno-kulturni identitet). Sredinja taka dodirivanja, koju simbolizuje rije
interakcija, podrazumijeva stupanje u vezu i neprestano meusobno uticanje tri velike oblasti: linih inilaca, inilaca sredine
i ivotnih navika. Cilj modela jeste da razjasni varijable koje odreuju interaktivni proces, kao i da interakciju posmatra kao
kontinuirani tok iji se sadraj ne moe definisati.
inioci rizika predstavljaju element koji pripada pojedincu ili potie iz sredine, a koji moe prouzokovati bolest, traumu ili na
drugi nain naruiti integritet i razvoj osobe.
Lini inioci odgovaraju unutranjim obiljejima, koja pripadaju osobi, tj. obiljejima kao to su uzrast, pol, drutveno-kulturni
identitet, sistemi organa, sposobnosti, itd.
Sistemi organa posmatraju se u rasponu od potpunog integriteta do potpunog oteenja. Sistem organa definisan je
kao skup tjelesnih komponenti, koje obavljaju istu tjelesnu funkciju. Oteenje odgovara stepenu anatomskog, histolokog i
fiziolokog oteenja jednog sistema organa. Anatomsko oteenje znai da je oteenje nastalo na polju strukture organa,
histoloko oteenje znai da se oteenje moe nalaziti na polju najsitnijih elijskih komponenti organa i fizioloko oteenje
znai da oteenje zapravo predstavlja poremeaj u unutranjem funkcionisanju organa.
Sposobnost se sagledava od optimalne sposobnosti do potpune onesposobljenosti. Definisana je kao mogunost jedne
osobe da obavlja fizike ili mentalne aktivnosti. Kvalitet sposobnosti mjeri se na skali koja ide od optimalne sposobnosti do
potpunog neizvoenja aktivnosti.
inioci sredine imaju raspon od optimalnih olakavajuih do potpuno oteavajuih (prepreka). Definisani su kao socijalne
i fizike dimenzije koje odreuju organizovanje i kontekst jednoga drutva. Mjerenje kvaliteta sredine dobija smisao samo
ukoliko postoji interaktivna dinamika izmeu oekivanog rezultata, na primjer, ivotne navike i linih varijabli (oteenja,
sposobnosti i onesposobljenosti, lini identitet).
ivotne navike imaju smjer od punog uea u drutvu do situacije potpune iskljuenosti. Jedna ivotna navika definisana
je kao svakodnevna aktivnost ili drutvena uloga koju osoba ili njen socio-kulturni kontekst vrednuju prema karakteristikama
date osobe (starost, pol, socio-kulturni identitet, itd.). ivotne navike ili dostignua u situacijama drutvenog ivota omoguuju
preivljavanje i razvoj osobe u drutvu tokom itavog njenog ivota. Kvalitet ostvarivanja jedne ivotne navike mjeri se na skali
koja se protee od punog uea u drutvu do situacije potpune iskljuenosti i nerealizovanja aktivnosti.
Model uzroka i posljedica bolesti, trauma i drugih oblika naruavanja ljudskog

integriteta i razvoja
DEFINICIJE
INILAC RIZIKA jeste element koji pripada pojedincu ili potie iz sredine, a koji moe da izazove bolest, traumu ili da na
drugaiji nain ugrozi integritet ili razvoj osobe.
UZROK je inilac rizika koji je prouzrokovao bolest, traumu ili neki drugi oblik naruavanja integriteta i razvoja osobe. Lini
inilac jeste svojstvo koje pripada osobi, kao to su starost, pol, drutveno-kulturni identitet, sistemi organa, sposobnosti,
itd.
SISTEM ORGANA je skup tjelesnih komponenti iji je cilj zajedniko funkcionisanje.
INTEGRITET odgovara nepromijenjenom kvalitetu sistema organa.
PREPREKA ZA UEE I REALIZOVANJE AKTIVNOSTI odgovara stepenu anatomskog, histolokog ili fiziolokog
naruavanja jednog sistema organa. Stepen naruavanja nalazi se ili na nivou strukture, odnosno na anatomskom ili
histolokom nivou, ili na nivou funkcionisanja jedne tjelesne komponente, odnosno na fiziolokom nivou.
SPOSOBNOST je mogunost osobe da obavlja neku fiziku ili mentalnu aktivnost. To je unutranja dimenzija pojedinca koja
se odnosi na obavljanje odreene fizike ili mentalne aktivnosti bez uzimanja u obzir okoline.
SKALA ZA MJERENJE: Kvalitet sposobnosti mjeri se na skali koja ide od optimalne sposobnosti do potpune onesposobljenosti.
Pri tome sposobnost odgovara pozitivnom izrazu odreene mogunosti. Onesposobljenost odgovara stepenu smanjenja
odreene sposobnosti.
INILAC SREDINE je socijalna ili fizika dimenzija koju odreuje organizacija i kontekst jednog drutva.
SKALA ZA MJERENJE: Kvalitet inioca sredine mjeri se na skali koja ide od optimalnog olakavajueg inioca do potpuno
UVOD
oteavajueg inioca (prepreke). Olakavajui inilac odgovara sredinskom iniocu koji, kada stupi u interakciju s linim
iniocima (oteenja i druga svojstva osobe), pospjeuje ostvarivanje ivotnih navika. Oteavajui inilac (prepreka) odgovara
iniocu sredine koji, kada stupi u interakciju s linim iniocima, onemoguava ostvarivanje ivotnih navika.
IVOTNA NAVIKA je svakodnevna aktivnost ili drutvena uloga koju osoba ili njen drutveno-kulturni kontekst vrednuju u
zavisnosti od svojstava same osobe (uzrast, pol, drutveno-kulturni identitet, itd.). Ona omoguava opstanak i razvoj osobe u
drutvu tokom itavog njenog postojanja.
SKALA ZA MJERENJE: Kvalitet ostvarivanja ivotne navike mjeri se na skali koja ide od punog uea u drutvu do potpune
situacije hendikepa. Situacija uea u drutvu odgovara punom ostvarivanju ivotnih navika koje je rezultat interakcije izmeu
linih inilaca (oteenja, invalidnosti i drugih linih svojstava) i inilaca sredine (olakavajuih i oteavajuih (prepreka).
Situacija posebne obrazovne potrebe odgovara smanjenju ostvarivanja ivotnih navika koje je rezultat interakcije izmeu linih
inilaca (oteenja, invalidnosti i drugih linih svojstava) i inilaca sredine (olakavajuih i oteavajuih/prepreka).
INILAC RIZIKA jeste element koji pripada osobi ili njenom okruenju, a koji moe izazvati bolest, traumu ili na drugi nain
naruiti integritet i razvoj osobe. Velike kategorije inilaca rizika su:
1. BIOLOKI RIZICI
2. RIZICI U FIZIKOM OKRUENJU
3. RIZICI U ORGANIZACIJI DRUTVA
4. RIZICI U DRUTVENOM I INDIVIDUALNOM PONAANJU
1. BIOLOKI RIZICI su u vezi sa tjelesnim funkcijama osobe. To su npr. genetski i hromozomski poremeaji, koji se odnose na
svojstva sadrana u hromozomima i genima, kao i na njihovo prenoenje.
2. RIZICI VEZANI ZA ORGANIZACIJU DRUTVA su oni rizici koji se odnose na strukturu i naine funkcionisanja drutva. Oni
mogu biti: 1) drutveno-ekonomski rizici: rizici vezani za drutvene pojave i njihov odnos sa ekonomskim pojavama, kao to su:
siromatvo, bogatstvo, nepismenost, promiskuitet, itd.; 2) rizici vezani za organizaciju slubi odnose se na funkcionisanje slubi
koje su na raspolaganju stanovnitvu, kao to su: sluba prevoza, socijalna sluba, zdravstvena sluba, trgovinska sluba, itd.
3. RIZICI VEZANI ZA INDIVIDUALNO I DRUTVENO PONAANJE, odnosno za nain na koji osoba ili njeni blinji, njena
porodica, kao i drutvo uopte, djeluju ili reaguju. Oni mogu biti: 1) rizici vezani za obiaje i vjerovanja - vezani za tradiciju i obiaje;
2) rizici vezani za sukobe odnose se na konfliktne situacije izmeu dvije osobe, grupe ili nacije, kao to su ratovi, porodini
sukobi, itd.; 3) rizici vezani za ponaanje drugih mogu biti agresivnost, iskljuivanje, nepotovanje pravila, alkoholizam, itd.;
4) rizici vezani za ponaanje same osobe kao to je neprilagoeno ponaanje i sl.
UZROK je inilac rizika koji je prouzrokovao bolest, traumu ili neki drugi oblik naruavanja integriteta i razvoja osobe. To
mogu biti: 1) predispozicioni uzroci inilac rizika koji utie ili pospjeuje izostanak realizacije ivotnih navika i drutvenog
uea djeteta, a nije njihov direktan uzrok; 2) uzrok pokreta inilac rizika koji iznenadno izaziva pojavu izostanka realizacije
ivotnih navika i drutvenog uea djeteta; on djeluje tokom ogranienog vremenskog perioda; 3) trajni uzrok inilac rizika
koji pokree nastajanje i odrava posebnu obrazovnu potrebu i koji djeluje tokom dueg vremenskog perioda; 4) pogoravajui
uzrok inilac rizika koji pogorava postojee stanje.
SISTEMI ORGANA su skup tjelesnih komponenti iji je cilj zajedniko funkcionisanje. Velike kategorije sistema organa su:
1. nervni sistem
2. sistem slunih organa
3. sistem organa za vid
4. aparat za varenje
5. disajni aparat
6. kardiovaskularni sistem
7. hematopoetiki i imunoloki sistem
8. urinarni sistem
9. endokrini sistem
10. reproduktivni sistem
11. koni (kutani) sistem
12. miini sistem
13. kotano-zglobni system
14. morfologija
UVOD
INTEGRITET odgovara obiljejima neizmijenjenog sistema organa. OTEENJE odgovara stepenu anatomskog, histolokog
ili fiziolokog poremeaja sistema organa.
LOKALIZACIJA PREPREKE ZA UEE I REALIZOVANJE AKTIVNOSTI u odnosu na tijelo: glava i lice; vrat; trup i karlica;
gornji ili donji ekstremiteti.
STEPEN TEINE PREPREKE:
1. Integritet - sistem organa nije izmijenjen.
2. Minimalno oteenje - sistem organa je blago (lako) izmijenjen.
3. Umjereno oteenje - sistem organa je umjereno izmijenjen.
4. Znatno oteenje - sistem organa je znatno izmijenjen.
SPOSOBNOST je mogunost osobe da obavlja fiziku ili mentalnu aktivnost. Dakle, to je unutranja dimenzija koja se
posmatra ne uzimajui u obzir sredinu. Velike kategorije sposobnosti su:
1. INTELEKTUALNE SPOSOBNOSTI
2. GOVORNO-JEZIKE SPOSOBNOSTI
3. PONAANJE (SPOSOBNOSTI PONAANJA)
4. ULNE I PERCEPTIVNE SPOSOBNOSTI
5. MOTORNE SPOSOBNOSTI
6. SPOSOBNOSTI DISANJA
7. SPOSOBNOSTI VARENJA
8. SPOSOBNOSTI IZLUIVANJA
9. REPRODUKTIVNE SPOSOBNOSTI
10. SPOSOBNOSTI VEZANE ZA ZATITU I OTPORNOST
Sposobnost odgovara pozitivnom izrazu neke vjetine. S druge strane, onesposobljenost odgovara stepenu smanjenja neke
sposobnosti. U tom cilju koristi se skala za mjerenje sposobnosti.
STEPEN SPOSOBNOSTI:
3 Sposoban bez ogranienja osoba je sposobna da u potpunosti izvrava fizike ili mentalne aktivnosti, ak i ako se to vri
uz ljudsku pomo ili tehnika pomagala.
2 Sposoban sa umjerenom umanjenou osoba je sposobna da djelimino izvrava fizike ili mentalne aktivnosti, ak i
ako se to vri uz ljudsku pomo ili tehnika pomagala.
1 Jako umanjena sposobnost sposobnost ne omoguava izvravanje fizike ili mentalne aktivnosti.
VRSTA POTREBNE POMOI:
3 Bez pomoi sposobnost osobe omoguava joj izvravanje fizike ili mentalne aktivnosti bez ljudske pomoi ili bez pomoi
tehnikog pomagala.
2 Tehniko pomagalo sposobnost osobe omoguava joj izvravanje fizike ili mentalne aktivnosti uz pomo pomagala
(predmeta ili ivotinje).
1 Ljudska pomo sposobnost osobe omoguava joj izvravanje fizike ili mentalne aktivnosti uz pomo neke osobe. To
podrazumijeva fiziku, verbalnu pomo ili (superviziju) nadgledanje.
UVOD
Potom, u obzir treba uzeti i javne infrastrukture, tj. strukture i naini funkcionisanja organizacija koje nude usluge zajednici.
To su npr. transportna infrastruktura ili komunikaciona infrastruktura. Zatim, vane su i organizacije zajednice strukture, oblici
funkcionisanja i slube koje su rezultat udruivanja graana okupljenih oko zajednikih interesa i koje ne spadaju u ostale
kategorije. Neke od njih su: vjerske strukture; strukture za razonodu organizacija i slube vezane za aktivnosti kojima se ljudi bave
uglavnom u slobodno vrijeme; sportske strukture organizacija i slube vezane za bavljenje nekim sportom; kulturne strukture
organizacija i slube vezane za aktivnosti koje za cilj imaju promovisanje umjetnosti i bavljenja umjetnou. Treba sagledati
i drutveno-kulturne inioce strukture i oblici funkcionisanja odnosa pojedinaca s drugim lanovima drutva: socijalna mrea
sve to je vezano za meuljudske odnose u nekom drutvu, kao to su odnosi u porodinoj zajednici i u drugim drutvenim
strukturama; porodina zajednica sastav i nain funkcionisanja porodine jedinice, ukljuujui i organizovanje roditeljstva;
druge strukture socijalne mree sastav i nain funkcionisanja razliitih drutvenih odnosa osobe u njenom okruenju, kao to
su odnosi sa komijama, odnosi s drugovima i zaposlenima u koli, itd. Potom, drutvena pravila navike, obiaji, konvencije
i norme koje upravljaju odnosima izmeu, s jedne strane, ubjeenja i ponaanja pojedinaca i, s druge strane, drutvenih
oekivanja i imperativa koji opravdavaju neki drutveni poredak.
FIZIKI INIOCI su prirodni ili vjetaki elementi sredine. Neki od njih su: ureivanje, arhitektura, stambeni objekti stanovi i
njihove komponente koje slue za stanovanje, kao to su porodine kue, zgrade sa stanovima, itd.; javni objekti zdanja koji
slue odreenoj populaciji, kao to su poslovne zgrade, zgrade vlade, institucije, sportska i kulturna zdanja, itd., kao i njihove
komponente; vozila predmeti neophodni za kretanje ljudi ili robe, kao to su motorna vozila, brodovi, avioni, itd.
OLAKAVAJUI INILAC odgovara iniocu sredine, koji pospjeuje ostvarivanje ivotnih navika kada stupi u interakciji sa
linim iniocima.
OTEAVAJUI INILAC (PREPREKA) odgovara iniocu sredine, koji spreava ostvarivanje ivotnih navika kada stupi u
interakciju sa linim iniocima.
PROCJENA OLAKAVAJUIH ILI OTEAVAJUIH INILACA treba je koristiti za odreivanje propriteta i procjenu
potreba:
7 Vei olakavajui inilac inilac sredine koji veoma doprinosi ostvarivanju ivotne navike osobe.
6 Srednji olakavajui inilac inilac sredine koji umjereno doprinosi ostvarivanju ivotne navike osobe.
5 Manji olakavajui inilac inilac sredine koji neznatno doprinosi ostvarivanju ivotne navike osobe.
4 Nikakav uticaj inilac sredine koji nema nikakvog uticaja jer ne predstavlja niti olakavajui inilac niti oteavajui inilac
(prepreku) za ostvarivanje ivotne navike osobe.
3 Manji oteavajui inilac (prepreka) inilac sredine koji malo ograniava ostvarivanje ivotne navike osobe.
2 Srednji oteavajui inilac (prepreka) inilac sredine koji umjereno ograniava ostvarivanje ivotne navike osobe.
1 Veliki oteavajui inilac (prepreka) inilac sredine koji jako ograniava ostvarivanje ivotne navike osobe.
IVOTNA NAVIKA je svakodnevna aktivnost ili drutvena uloga koju osoba ili njen drutveno-kulturni kontekst vrednuju
prema karakteristikama osobe (starosti, polu, druttveno-kulturnom identitetu, itd.). Ona omoguava opstanak i razvoj osobe
u drutvu tokom itavog njenog ivota.
INILAC SREDINE jeste socijalna ili fizika dimenzija koja odreuje organizovanje i kontekst jednog drutva.
SOCIJALNI INIOCI su elementi politikih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih sistema prisutni u okruenju. Neki od njih su, na
primjer, socio-zdravstveni sistem, habilitacija i rehabilitacija, socijalna podrka (organizacija i slube vezane za pruanje razliitih
vrsta pomoi osobama i njihovim blinjima kako bi se suoile sa ivotnim tekoama, psiho-socijalna podrka, pomo u kui,
itd.).
Takoe, jedan od inilaca od najvee vanosti za proces usmjeravanja jeste i obrazovni sistem. Njega ine:
predkolsko obrazovanje organizacije i obrazovne slube namijenjene djeci uzrasta ispod starosne granice propisane za
poetak obaveznog obrazovanja;
osnovno obrazovanje organizacije i obrazovne slube vezane za prvi obrazovni nivo, uglavnom namijenjene djeci uzrasta
od 6 do 15 godina;
srednje obrazovanje organizacije i obrazovne slube vezane za drugi obrazovni nivo, koji obino odgovara periodu koji
nastupa nakon zavretka osnovnog obrazovanja;
visoko obrazovanje organizacije i razliite obrazovne slube vezane za obrazovanje poslije srednjokolskog obrazovanja, kao
to su vie kole, instituti i fakulteti koji na kraju studija omoguavaju sticanje vieg nivoa obrazovanja, diplome ili sertifikata;
struno obrazovanje organizacije i obrazovne slube koje, pored opteg obrazovanja, sadre i struno obrazovanje, kao i
sticanje praktinih znanja i kompetencija koje se odnose na odreena zanimanja i zvanja;
drugi oblici obrazovanja organizacije i slube vezane za aktivnosti koje za cilj imaju sticanje opteg znanja, usvajanje razliitih
praksi, a koje nijesu dio programa kolskog obrazovanja.
KATEGORIJE IVOTNIH NAVIKA:

1. ishrana
2. stanje tijela
3. lina njega
4. komunikacija
5. stanovanje
6. kretanje
7. odgovornosti
8. meuljudski odnosi
9. ivot zajednice
10. obrazovanje
11. posao
12. razonoda
13. ostale navike
1 KOMUNIKACIJA podrazumijeva navike osobe u odnosu na razmjenu informacija s drugim osobama ili grupama. Ona moe
biti: usmena i tjelesna komunikacija, tj. navike vezane za razmjenu informacija pomou glasa, gestova, mimike i tijela; pismena
komunikacija navike vezane za pismenu razmjenu informacija, kao to su pisma, novine, knjige, itd.; telekomunikacije
UVOD
navike vezane za daljinsku razmjenu informacija putem elektronskih ili drugih sredstava, kao to je korienje radija, televizije,
raunara, itd.; signalizacija navike vezane za korienje oznaka na javnim objektima, saobraajna signalizacija, zvuni signali,
itd.
2 KRETANJE su navike vezane za kretanje na manjim i velikim razdaljinama s prevoznim sredstvom ili bez njega.
3 MEULJUDSKI ODNOSI su navike koje se ostvaruju kroz odnose sa drugim ljudima, kao to su: afektivni odnosi porodine
ili prijateljske veze ili drutveni odnosi odnosi koje osoba odrava sa svojim okruenjem, kao to su komije, drugovi u koli,
itd.
4 IVOT U ZAJEDNICI su navike vezane za aktivnosti osobe u njenoj zajednici. To mogu biti udruivanje navike vezane
za uee osobe u drutvenim organizacijama, kao to su drutveni klubovi, ili duhovni ivot i praktikovanje vjerskih obiaja
navike vezane za uee osobe u praktikovanju duhovnih ili vjerskih obiaja.
5 OBRAZOVANJE podrazumijeva navike u odnosu na psihofiziki, intelektualni, drutveni i kulturni razvoj.
Predkolsko obrazovanje navike vezane za obrazovanje u najranijem djetinjstvu (0-6 godina).
kolsko obrazovanje navike vezane za osnovno kolsko obrazovanje.
Struno osposobljavanje navike vezane za izuavanje nekog zanimanja ili zanata, strune kole, srednje kole i fakulteti i
druge vrste strune nastave.
Druge vrste obuavanja - navike vezane za asove opte edukacije i neformalno obrazovanje.
6 RAZONODA su navike vezane za rekreativne ili druge aktivnosti, koje se upranjavaju u toku slobodnog vremena u kontekstu
zadovoljstva i slobode. Neke od njih su: sport i igre navike vezane za bavljenje sportom ili igrama; umjetnost i kultura navike
vezane za bavljenje umjetnou ili kuturnim aktivnostima, kao to su ples, slikarstvo, itd.; drutveno-rekreativne aktivnosti
navike vezane za rekreativne aktivnosti, kao to su: druenje, posjete prijatelja, odlazak u bioskop, itd.
SITUACIJA UEA U DRUTVU odgovara situaciji punog ostvarivanja ivotnih navika koje je rezultat interakcije izmeu
linih inilaca (oteenja, invalidnosti i drugih linih svojstava) i inilaca sredine (olakavajuih i oteavajuih inilaca/
prepreka).
SITUACIJA POSEBNE OBRAZOVNE POTREBE izostanka realizacije ivotnih navika i drutvenog uea djeteta odgovara
smanjenju ostvarivanja ivotnih navika koje je rezultat interakcije izmeu linih inilaca (npr. umanjenih sposobnosti ili drugih
linih svojstava) i inilaca sredine (olakavajuih i oteavajuih inilaca/prepreka).
SKALA TEINE SITUACIJA UEA U DRUTVU I SITUACIJA POSEBNE OBRAZOVNE POTREBE izostanka realizacije
ivotnih navika i drutvenog uea djeteta
STEPEN REALIZACIJE SITUACIJA:

3 - Potpuna realizacija ivotna navika je u potpunosti realizovana, ak i ako je to uinjeno uz pomo adaptacije, tehnikog
pomagala ili neke druge osobe, u zavisnosti od sluaja.
2 - Djelimina realizacija ivotna navika je ostvarena samo jednim svojim dijelom, ak i ako je to uinjeno uz pomo adaptacije,
tehnikog pomagala ili neke druge osobe, u zavisnosti od sluaja.
1 - Ne-realizacija ivotna navika ne moe biti realizovana, a trebalo bi da ini sastavni dio stvarnosti osobe.
STEPEN PREPREKE:
3 - Bez prepreke navika se lako realizuje, ak i ako je za to potrebna adaptacija, tehniko pomagalo ili pomo od strane neke
druge osobe, u zavisnosti od sluaja.
2 - Sa preprekama navika se realizuje teko, ak i ako je za to potrebna adaptacija, tehniko pomagalo ili pomo od strane
neke druge osobe, u zavisnosti od sluaja;
1 - Realizovana od strane neke druge osobe osoba ne uestvuje aktivno u realizaciji ivotne navike. Navika je u potpunosti
realizovana od strane neke druge osobe.
VRSTE POTREBNE POMOI:

8 - Bez pomoi osoba realizuje ivotnu naviku samostalno, bez tehnikih pomagala, adaptacije i ljudske pomoi.
7 - Tehnika pomagala svaka vrsta pomoi (koja nije ljudska) u ostvarivanju ivotnih navika, kao to su: kolica, ona pomagala,
sluni aparat, lijekovi, druga pomagala, itd.
6 - Adaptacija svaka izmjena okruenja osobe koja olakava realizaciju ivotnih navika, kao to su rampe, proirena vrata,
promjena zaduenja, promjena ivotnih navika ili vremena za njihovu realizaciju (imati na raspolaganju vie vremena za
realizaciju ivotne navike).
5 - Ljudska pomo svaka druga osoba koja pomae u realizaciji ivotnih navika osobe, kao to su roditelji, prijatelji, nastavnici,
itd. Pod ovim se podrazumijeva fizika pomo ili nadzor (suprevizija).
4 - Tehnika pomagala i adaptacija svaka podrka (osim ljudske) i izmjena okruenja koja pomae u realizaciji ivotnih
UVOD
navika.
3 - Tehnika pomagala i ljudska pomo svaka vrsta podrke i pomoi koja pomae u realizaciji ivotnih navika.
2 - Adaptacija i ljudska pomo svaka osoba ili izmjena okruenja koja doprinosi realizaciji ivotnih navika.
1 - Tehnika pomagala, ljudska pomo i adaptacija svaka vrsta podrke, svaka osoba ili izmjena okruenja koja doprinosi
realizaciji ivotnih navika.
2. DEFINICIJE
Evaluacija proces praenja postignua djeteta, nain realizacije plana i programa, ispunjavanja svih podrki neophodnih za
djetetovo integrisanje.
Usmjerenje proces odreivanja programa za obrazovanje djece s posebnim obrazovnim potrebama. Djeca se mogu usmjeriti
u etiri programa:
- obrazovni program uz obezbjeivanje dodatnih uslova i pomagala;
- obrazovni program sa prilagoenim izvoenjem i dodatnom strunom pomoi;
- posebni obrazovni program;
- vaspitni program.
Servisi podrke Imaju za cilj da poveaju uee osoba s invaliditetom u drutvu obezbjeujui raznovrstan lanac podrke
u oblasti obrazovanja, rehabilitacije, socijalnih usluga, zapoljavanja, mobilnosti, slobodnog vremena itd. Neki od servisa
podrke su: dnevni centri za djecu sa smetnjama u razvoju, igrakoteke, personalni asistenti, stanovanje uz podrku, prilagoen
prevoz, mobilne slube kune njege itd. Mogu biti organizovani od strane drave, lokalne samouprave ili NVO.
3. PRAVNI OKVIR
Ustav Crne Gore: Jemi pravo na kolovanje pod jednakim uslovima, to ukazuje na to da pravo na kolovanje, kao osnovno
kulturno pravo, dostupno je svakom pod jednakim uslovima. Veoma je vano biti svjestan i toga da Ustav Crne Gore predvia
obavezu roditelja da brinu o djeci i da ih koluju i vaspitavaju. Ustav odreuje da dijete uiva prava i slobode primjerene
njegovom uzrastu i zrelosti i djetetu jemi posebnu zatitu od psihikog, fizikog, ekonomskog i svakog drugog iskoriavanja
ili zloupotrebe. Ovim odreenjima Ustav u centar interesovanja porodinih odnosa stavlja akcenat na ostvarivanje prava
djeteta i njima komplementarnoj roditeljskoj odgovornosti u vrenju roditeljskog prava, na izbor najboljih naina zatite djece
i na spreavanje njihovog zlostavljanja i zanemarivanja.
Zakonski okvir kojim je regulisano obrazovanje i vaspitanje djece s posebnim obrazovnim potrebama:
Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju u lanu 4 kae da: Osnovno obrazovanje i vaspitanje je obavezno za svu
djecu uzrasta od est do 15 godina ivota. Roditelj ili staratelj mora da obezbijedi da njegovo dijete ispuni osnovnokolsku
obavezu.
- Zakoni: Opti zakon o obrazovanju i vaspitanju (Sl. list RCG br. 64/01, 31/05, 49/07), Zakon o predkolskom vaspitanju i
obrazovanju,
- Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, Zakon o gimnaziji, Zakon o strunom obrazovanju (Sl. list RCG br.64/02). Svi
ovi zakoni u najirem smislu daju prostor za inkluziju i pozitivno je afirmiu.
- Zakon o vaspitanju i obrazovanju djece s posebnim potrebama (Sl. list RCG br. /04),
- Pravilnik o kriterijumima za odreivanje oblika i stepena nedostataka smetnje odnosno poremeaja djece i mladih s
posebnim potrebama i nainu ukljuivanja u obrazovne programe (Sl. list RCG br. 80/04),
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece s posebnim potrebama (2010. godina).
NADLENOSTI I FUNKCIJE KOMISIJE
POGLAVLJE 1
1.1 Nadlenosti komisije

Zakonski okvir kojim je regulisano formiranje i funkcionisanje komisije za usmjeravanje djece s posebnim potrebama obuhvata:
Zakon o vaspitanju i obrazovanju djece s posebnim potrebama (Slubeni list RCG broj 80/04), Pravilnik o kriterijumima
za odreivanje oblika i stepena nedostataka smetnje odnosno poremeaja djece i mladih s posebnim potrebama i nainu
ukljuivanja u obrazovne programe (Slubeni list RCG broj/06) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vaspitanju i
obrazovanju djece s posebnim potrebama (2010. godina).
Komisiju za usmjeravanje djece s posebnim obrazovnim potrebama imenuje organ lokalne uprave nadlean za poslove
prosvjete (Zakon o vaspitanju i obrazovanju djece s posebnim potrebama, l.19). Trokovi rada komisije padaju na teret organa
koji vodi postupak (Pravilnik za usmjeravanje djece, l. 32). Komisija za usmjeravanje donosi prijedlog o usmjeravanju djece
s posebnim potrebama u odgovarajui obrazovni program u predkolsku ustanovu, kolu ili posebnu ustanovu (Obrazac 2).
Komisija daje prijedlog o usmjeravanju na osnovu procjene, tj. pojedinanog miljenja lanova komisije (Obrazac 1).
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece s posebnim potrebama u lanu 17 kae da komisija
kao osnov za usmjeravanje, s naglaskom na proces u kome se stiu i usvajaju vjetine i znanja potrebna za svakodnevni ivot,
cijeni djetetov nivo razvoja, potencijal za uenje i usvajanje standarda znanja, lina svojstva, prepreke i oteavajue faktore
sredine.
lanovi komisije u procesu donoenja miljenja ostvaruju kontakt, komunikaciju, konsultacije sa strunim licima vaspitnoobrazovne ustanove u koju e dijete s posebnim potrebama biti usmjereno, kao i s drugim nadlenim ustanovama u cilju
dobijanja informacija od znaaja za donoenje prijedloga za usmjeravanje.
Takoe, komisija prati da li se adekvatno primjenjuje i realizuje prijedlog o usmjeravanju djeteta. To znai da analizira izvjetaje
koje vaspitno-obrazovna ustanova dostavlja komisiji kao povratnu informaciju (npr. izrada i primjena IOP-a, dodatna struna
pomo, obuka kadra, ispunjavanje pedagokih normativa za broj uenika u odjeljenju i sl.), ali i obavlja periodine posjete
(uvid u realizaciju rjeenja na licu mjesta) u cilju sagledavanja postignutih rezultata ili suoavanja sa eventualnim problemima
ili nerealizovanim aktivnostima.
1.2 Kome komisija treba da alje izvjetaj

Imajui u vidu da komisiju za usmjeravanje, s jedne strane, imenuje organ lokalne samouprave, a s druge strane metodoloki
okvir za rad komisije postavlja Ministarstvo prosvjete i nauke, obaveza izvjetavanja komisije je dvostruka. Naime, u odnosu
na lokalnu samoupravu, komisija moe dostavljati u skladu s potrebama, odnosno na zahtjev lokalne samouprave, periodine
izvjetaje o svom radu koji sade: podatke o broju usmjerene djece, programe usmjerenja, vrste smetnje ili tekoe, rokove
za provjeru ispravnosti, ustanove u koje su djeca usmjerena, kao i razred, kratak opis iskustva tokom rada da li se komisija
suoavala s nekim problemima i ako jeste kakvim, uz prijedlog za prevazilaenje istih, kao i navoenje primjera uspjenih
rjeenja i sl.
Radi pravovremenog i kvalitetnog obezbjeivanja ukljuivanja djece u odgovarajui obrazovni program u koji su usmjerena,
nakon donoenja svakog prijedloga komisija ima obavezu da iste blagovremeno dostavi organu lokalne samouprave u cilju
obavjetenja o broju usmjerene djece, programu i vaspitno-obrazovnoj ustanovi u koje je dijete usmjereno3, Ministarstvu
prosvjete i nauke, Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Zavodu za kolstvo, Centru za struno
obrazovanje, Centru za socijalni rad, vaspitno-obrazovnoj ustanovi i Razvojnom savjetovalitu/Centru za djecu s posebnim
potrebama. Ovim se postie da se svi nadleni organi na dravnom i lokalnom nivou dobiju podatke i informaciju o radu same
komisije, ali se i nudi predstava o broju djece i uslovima koji su potrebni da se obezbijede radi pravovremenog i adekvatnog
ukljuivanja djece u proces vaspitanja i obrazovanja, od strane svih pomenutih aktera.
lan 16: Organ lokalne uprave nadlean za poslove prosvjete, radi pravovremenog i kvalitetnog obezbjeivanja ukljuivanja djece u odgovarajui obrazovni program u koji su usmjerena, obavjetava
predkolske ustanove, kole, posebne ustanove, razvojno savjetovalite, socijalnu ustanovu i Zavod za kolstvo, na osnovu prijedloga prvostepene komisije, o broju djece i o programima u koje su usmjerena i
od njih pribavlja podatke o uslovima i mogunostima ukljuivanja u proces vaspitanja i obrazovanja, odnosno smjetaja i zatite djece, najkasnije u roku od 15 dana od dana donoenja prijedloga. Organ, iz stava 1 ovog lana, obavjetava i nadlena ministarstva o broju djece i o obrazovnim programima u koje su usmjerena u cilju strune pomoi, kadrovskih, prostornih i drugih uslova koji moraju biti obezbijeeni.
10
Fotografija: UNICEF Crna Gora / Risto Boovi
11
1.3 Sastav komisije

Komisija ima est lanova, a ine je: pedijatar, ljekari odgovarajue specijalnosti, zavisno od vrste posebne potrebe, psiholog,
pedagog, defektolog odgovarajue specijalnosti i socijalni radnik, od ega su etiri lana stalna: pedijatar, psiholog, pedagog
i socijalni radnik. Ljekar odreene specijalnosti i defektolog odgovarajue specijalnosti ukljuuju se u rad komisije zavisno
od posebne potrebe djeteta. lanovi komisije imenuju se na period od etiri godine i mogu biti ponovo imenovani. Radom
komisije rukovodi predsjednik, koji se imenuje iz reda ljekara, po pravilu specijalista pedijatar iz zdravstvene ustanove odreene
jedinice lokalne uprave, odnosno iz Razvojnog savjetovalita (u mjestima u kojima su organizovana).
U radu komisije radi realizacije administrativno-tehnikih poslova uestvuje i sekretar komisije, koji se, obino, imenuje iz
organa lokalne uprave koji je imenovao komisiju. U toku rada komisije sekretar komisije ne uestvuje u donoenju prijedloga.
Predsjednik i svaki lan komisije imaju svoje zamjenike. U sluaju sprijeenosti glavnog lana komisije (poslovna, zdravstvena,
porodina sprijeenost, ali i situacija konflikta interesa4 i sl.) da izvri pojedinanu procjenu djeteta, o tome obavjetava svog
zamjenika i daje mu sve potrebne informacije o sluaju koji se obrauje.
U sluaju kada u sastavu komisije ljekare odreene specijalnosti i defektologe odgovarajue specijalnosti nije mogue
imenovati kao povremene lanove, zbog nepostojanja istih na lokalnom nivou, neophodno ih je honorarno angaovati, u
skladu s posebnim potrebama djeteta, iz zdravstvenih ili obrazovnih ustanova drugih optina, odnosno iz buduih resursnih
centara, odnosno ukljuiti u rad komisije. Naravno, pri tome treba voditi rauna da su ti ljekari i defektolozi proli edukaciju,
a ako nijesu, a postoji indikacija da budu i dalje angaovani, omoguiti im dodatnu obuku, odnosno upoznavanje s nainom
rada i funkcionisanja rada komisije, s principima inkluzivnog obrazovanja, sa sistemskim pristupom koji utvruje odnos linih
i faktora sredine, odnosno s nainom donoenja miljenja, tj. prijedloga.
1.4 Korisnici usluga

Korisnici su djeca s posebnim obrazovnim potrebama:
- djeca sa senzornom, tjelesnom i mentalnom ometenou
- djeca s poremeajem u ponaanju
- djeca s tekim hroninim oboljenjima
- djeca sa emocionalnim problemima
- djeca sa kombinovanim smetnjama
- dugotrajno bolesna djeca
- djeca koja imaju potekoa u uenju
1.5 Odgovornost svih lanova komisije (stalnih, povremenih i

zamjenika)
1.5.1 Profesionalna odgovornost
Naelo potovanja struke svakog lana komisije rezultira uspjenim procesom usmjeravanja. Potrebno je imati u vidu podruje
rada i opis posla pedijatra, psihologa, pedagoga, defektologa, socijalnog radnika, kao i metoda i tehnika koje oni koriste u cilju
optimalne procjene djeteta koje se usmjerava.
Predsjednik komisije, kao lan komisije, rukovodi radom komisije. Nakon podnoenja dokumentacije vri uvid u
dokumentaciju da bi se utvrdile posebne potrebe djeteta i da bi se odredilo ukljuivanja povremenih lanova komisije u
proces procjene djeteta. Predsjednik komisije obavlja prvi kontakt s porodicom i djetetom nakon podnoenja dokumentacije
i kroz razgovor s njima upuuje ih na ostale lanove komisije, koji e obaviti procjenu djeteta, kao i na intenzitet i duinu
trajanja same procjene. Takoe, njegova odgovornost je da koordinira sve lanove komisije u toku procesa procjene,
kao i da koordinira proces donoenja zajednikog miljenja i prijedloga. Na zajednikom sastanku svih lanova komisije
(sintezi) tokom donoenja prijedloga o usmjeravanju, a prije prosljeivanja organu lokalne samouprave, ostvaruje kontakt
s roditeljima i informie ih o obrazovnom programu, odnosno vaspitno-obrazovnoj ustanovi u koju je dijete usmjereno, a u
isto vrijeme dobija povratne informacije o saglasnosti roditelja.
12
4
vidi potpoglavlje 1.6
Pedijatar analizira postojeu medicinsku dokumentaciju, obavlja direktan pregled djeteta, da bi utvrdio inioce rizika,
uzroke, procjene integriteta, sposobnosti, a radi uestvovanja u finalnom utvrivanju i postavljanju ivotne navike. Njegova
odgovornost je tanost procjene zdravstvenog stanja djeteta i linih inioca. Takoe, pedijatar ima odgovornost da utvrdi
potrebu za ukljuivanje ljekara ue specijalnosti u procjenu djeteta.
Psiholog primjenom znanja relevantnih psiholokih teorija linosti, uenja i razvoja, teorija savjetodavnog i terapijskog
rada, psiholokih metoda i tehnika, treba da procijeni djetetove sposobnosti i ivotne navike. U tom cilju, po pravilu,
koristi: opservaciju, intervju s djetetom i roditeljima, crte kao projektivnu tehniku, Ravenove progresivne matrice,
REVISK, Mahover, crte porodice, Brun-Lezine test i dr. Takoe, koristi se elementima DCP-a kao instrumenta. Njegova
odgovornost je da izvri procjenu sposobnosti djeteta, profil linosti i u skladu s tim da da preporuke i sugestije za njegovo
uspjeno ukljuivanje u vaspitno-obrazovni proces, neophodnu psiholoku podrku. Njegova odgovornost jeste da koristi
psiholoke metode i tehnike komunikacije i rada s porodicom/roditeljima. Uloga psihologa prilikom davanja instrukcija za
rad u vaspitno-obrazovnoj ustanovi zasniva se na psiholokoj procjeni djeteta i njegovih potreba. Ta procjena e usmjeravati
izradu IOP-a, koji e omoguiti primjenu adekvatnih psiholokih tehnika i metoda rada s djetetom, roditeljima, vrnjacima i
sl. Na primjer, na osnovu opisa funkcionisanja djeteta u pogledu svake psiholoke funkcije (praenje, emocionalna stabilnost,
opta sigurnost, i sl.) daju se konkretne sugestije kako i na koji nain se one koriste ili izbjegavaju u radu s djetetom, kao i
koje se tehnike rada mogu primijeniti kada se radi o odreenom djetetu.
Pedagog primjenjuje teorijska i praktina saznanja pedagoke nauke tako to procjenjuje, dijagnostikuje, analizira
problemske situacije. Koristi bateriju pedagokih testova za procjenu obrazovnih postignua, a primjenjuje i DCP instrument,
sve s ciljem da utvrdi socijalne, emocionalne, moralne, estetske, fizike, profesionalne i kognitivne sposobnosti i ivotne
navike djeteta koje se usmjerava. Takoe, on procjenjuje i programske, pedagoko-organizacione i didaktiko-metodike
uslove za zadovoljenje obrazovnih potreba djeteta. Njegova odgovornost je da na osnovu utvrenog postignua i vaspitnoobrazovnog statusa djeteta da preporuke koje se odnose na metodologiju rada s djetetom, korienje tehnika uenja i
druge sugestije. One se naroito tiu izrade IOP-a i drugih pedagokih standarda, koje vaspitno-obrazovna ustanova treba
da ispuni (izvoenje nastavnog plana i programa, njegova adaptacija i prilagoavanja u skladu s karakteristikama djeteta,
organizacija rasporeda asova, organizacija prostornih uslova, upotreba odgovarajuih didaktikih sredstava i pomagala,
pruanje dodatne strune pomoi, uvoenje asistenta i sl.). Predlae mjere psihosocijalne podrke u cilju jaanja motivacije
djeteta za rad, kao i jaanja samopotovanja i samopouzdanja djeteta. Takoe moe predlagati odreene naine i uslove
vrednovanja postignua djeteta iz pojedinih nastavnih oblasti, moe davati sugestije za savjetodavni rad s roditeljima
djeteta koje se usmjerava, sugerisati koli dodatne obuke kadra, kako bi odreeno dijete imalo to kvalitetniju nastavu
itd.
Socijalni radnik koristi tehnike koje treba da naprave kompletnu procjenu porodine situacije, socijalnog funkcionisanja
djeteta. Socijalni radnik sainjava porodino-socijalnu anamnezu na osnovu obilaska porodice, sagledavanja okolnosti i
konteksta u kojem dijete ivi, mjerenja kvaliteta sredine kao jednog od instrumenata DCP-a. Naime, on treba da utvrdi
mogunosti porodice, socijalni status njenih lanova, organizaciju i unutranji i opti drutveni kontekst, psiho-socijalnu
podrku, olakavajue i oteavajue okolnosti s kojima se suoavaju, dinamiku koja vlada unutar porodice i sl. Njegova
odgovornost je da utvrdi pravo stanje porodinog funkcionisanja, preporui mogue mehanizme za ostvarivanje prava iz
oblasti socijalne i djeije zatite i dr. On moe dati preporuke kako izgraditi podrku porodice, prijatelja, vrnjaka, u odnosu
na raspoloivost pomagala (kolica, ortoze, pas vodi) i usluga u zajednici.
Defektolog primjenjuje specijalizovana znanja iz defektologije putem anamneze, opservacije, procjene djeteta za
potrebe utvrivanja psiho-motornog, kognitivnog, senzornog i govorno-jezikog statusa djeteta. Defektolog kroz procjenu
svih segmenata razvoja: motorike, miljenja, senzornog razvoja i razvoja govora utvruje inioce rizika, integritet djeteta,
njegove sposobnosti i ivotne navike. U tom cilju koristi, po pravilu, sljedee baterije testova: Bojanin, Stevanovi: metod
Rey-Bie-u, baterija motoriko-perceptivnih i govornih sposobnosti (test rjenika, test definicije, semantiki test, test
asocijacija, test procjene vizuelne efikasnosti, globalni artikulacioni test, trodimenzionalni test itanja, strip-pria i sl.) uz
primjenu i DCP-a instrumenta. Njegova odgovornost je da prilikom davanja prijedloga preporui naine izvoenja procesa
vaspitanja i obrazovanja, izradu i izvoenje IROP-a, dodatnu strunu pomo (individualni rad), asistenta u nastavi, da
prui specifina metodoloka i druga uputstva u zavisnosti od vrste smetnje, zatim daje sugestije o adekvatnim dodatnim
uslovima i pomagalima, o intervencijama usmjerenim na dijete, raznim stimulacijama sposobnosti itd.
Sekretar - prua potpune i tane informacije o radu komisije roditeljima, vaspitno-obrazovnim ustanovama i ostalim
licima koja mogu biti podnosioci zahtjeva, kao i spisak potrebne dokumentacije koju treba priloiti uz zahtjev, obavlja
administrativno-tehnike poslove za potrebe komisije: priprema poslovnik o radu komisije; daje imena i prezimena lanova
komisije s osnovnim podacima radi ostvarivanja pojedinane opservacije djeteta uz prisustvo roditelja; blagovremeno
preuzima, od organa lokalne uprave preko kojeg se podnose zahtjevi, podnesene zahtjeve i iste fotokopira i dostavlja
13
lanovima komisije obrazac 1. Obavjetava ustanovu u kojoj se odrava sastanak o terminu i vremenu zasijedanja komisije
u cilju dobijanja saglasnosti od iste. Vodi zapisnik sa sastanka i isti dostavlja lanovima komisije. Vri izradu obrasca 2,
odnosno prijedloga o usmjeravanju djeteta na osnovu obrasca 1, odnosno strunog miljenja lanova komisije. Prijedlog
o usmjeravanju alje organu lokalne uprave na dalju proceduru, odnosno radi donoenja rjeenja o usmjeravanju djeteta s
posebnim potrebama u vaspitno-obrazovnu ustanovu. Njegova odgovornost je voenje tanog zapisnika sa svim potrebnim
podacima koje treba da sadri (l. 21 Pravilnika), blagovremeno dostavljanje prijedloga o usmjeravanju organu lokalne
uprave i povjerljivo uvanje dokumentacije (struna miljenja lanova komisije, prijedlog o usmjeravanju i zapisnik).
lanovi komisije su samostalni u davanju strunog miljenja, odnosno prijedloga, ali za svoj rad odgovaraju organu koji ih
je imenovao.
1.5.2. Menader sluaja

Ne moe se smatrati da je aktivnost lanova komisije zavrena donoenjem prijedloga na osnovu kojeg organ lokalne uprave
usmjerava dijete u obrazovni program, odnosno u vaspitno-obrazovnu ustanovu. Naime, kako se prijedlogom, odnosno
rjeenjem, daju jasna i precizna uputstva vaspitno-obrazovnoj ustanovu u pogledu uslova koje je neophodno ispuniti da bi
dijete s posebnim potrebama bilo u potpunosti ukljueno u proces vaspitanja i obrazovanja, isto tako je neophodno sve to
i propratiti. Iz tog razloga, tokom same procedure donoenja prijedloga na sastanku komisije tano se precizira i dogovara
koji lan komisije e biti zaduen, i na koji nain, za provjeru realizacije predvienih uslova. lan komisije koji je zaduen
za praenje djeteta s posebnim potrebama odreuje se radi lakeg praenja ispravnosti usmjerenja, odnosno realizacije
obrazovnog programa, a sve u cilju utvrivanja potrebe, eventualno, ponovne procjene, pa samim tim i usmjeravanja, te se
na osnovu njegovog zapaanja i izvjetaja u odreenom opravdanom sluaju moe zakazati vanredni sastanak komisije radi
prevazilaenja nastalog problema odnosno situacije.
Menader sluaja obavezuje se da u roku predvienom za provjeru ispravnosti usmjeravanja obavi minimum jednu posjetu
vaspitno-obrazovnoj ustanovi po jednom klasifikacionom periodu. Tom prilikom on utvruje da li je ispotovana sljedea
procedura:
dijete je ukljueno u vaspitno-obrazovni proces;
Izvreno je adekvatno ukljuivanje djeteta u grupu/razred (pedagoki normativ);
Izvrena je izrada i primjena IOP-a i ukljuenost roditelja;
sproveden je cijeli plan podrke;
vaspitno-obrazovna ustanova sprovela je sugerisanu obuku kadra, ukljuenost edukovanog kadra u rad s djetetom;
angaovana je struna sluba;
obezbijeeni su dodatni uslovi i pomagala neophodna djetetu;
ispunjena su prilagoavanja (arhitektonska i druga);
obezbijeena je dodatna struna pomoi i dr.
U sluaju da vaspitno-obrazovna ustanova obavijesti komisiju da je nastala situacija koja se javlja kao prepreka za realizaciju
procesa vaspitanja i obrazovanja, tada se menader sluaja ukljuuje radi prevazilaenja eventualnih problema.
Da bi menader sluaja bio odreen za lana komisije, mogu da poslue sljedee preporuke kao mogua rjeenja:
1. komisija moe da odredi lana u zavisnosti od posebne potrebe djeteta strunog lana;
2. komisija moe da odredi lana u zavisnosti od njegove ve uspostavljene komunikacije sa vaspitno-obrazovnom
ustanovom;
3. komisija moe da odredi kao menadera sluaja povremenog lana komisije koji je radio na procjeni djeteta.
U okviru obavjetenja koje se dostavlja vaspitno-obrazovnim ustanovama obavezno je navesti ko je osoba, odnosno lan
komisije, koja e biti zaduena da proprati dijete s posebnim potrebama koje je u tu ustanovu usmjereno. To je, ujedno, kontakt
osoba vaspitno-obrazovne ustanove i komisije.
Neophodno je izvjetaje i zapaanja menadera sluaja prikljuiti u dosije predmeta - djeteta5.
1.5.3 Timska odgovornost

14
lanovi meusobno ostvaruju potpunu saradnju u najboljem interesu djeteta i razmjenjuju informacije u toku same procjene.
Stoga, komisiju za usmjeravanje, kao tim, treba da odlikuje:
5
Vidjeti 3.7 list praenja
- zajedniki ciljevi svim lanovima;

- timski rad je usmjeren na zadatak i svi rade na njegovom ispunjenju;
- akcije koje se preduzimaju meusobno su zavisne;
- svako ima pravo na svoju ideju i miljenje, s tolerancijom pri izgraivanju konsenzusa;
- uspjeh i neuspjeh dijele se na jednake dijelove i sl.
Mogui problemi u timskom radu su:
1. nepotovanje osnovnih pretpostavki timskog rada, to moe dovesti do:
loe zasnovane strukture tima (neizdiferencirane uloge, preklapanje funkcija),
nekvalitetne interakcije (nepotovanje lanova tima, pretjerana takmiarska atmosfera, nedostatak povratnih informacija,
hijerarhija, nerazrjeavanje konflikata),
neadekvatnog rjeavanja zadataka (odsustvo ideja, lo protok informacija, loe definisanje ciljeva, netolerancija razliitih
interpretacija i kognitivnih stilova),
problema vezanih za pojedine lanove tima (netolerantnost, autoritarnost, zatvorenost);
2. ometanje rada u sredini u kojoj tim egzistira:
tehniki problemi (nedostatak prostorija za okupljanje lanova tima, organizacione tekoe),
problemi sa socijalnim okruenjem (normativi koji smanjuju efikasnost rada tima, razni oblici socijalnog pritiska od strane
drugih sredina ili pojedinaca koji nijesu ukljueni u rad tima i sl.).
1.5.4. Odgovornost prema roditeljima i djetetu

Jedan od vanih zadataka jeste uspostavljanje dobre saradnje s roditeljima. Partnerstvo moe imati razliite oblike, ali mora
se imati u vidu da svaka strana raspolae znanjima i vjetinama koje omoguavaju doprinos zajednikom uspjehu u razvoju i
uenju djeteta. Partnerstvo podrazumijeva obavljanje zajednikih aktivnosti i donoenje zajednikih odluka. Kljuni elemenat
u razvoju i uspjehu partnerstva je uzajamno potovanje uesnika u partnerskom odnosu. Treba imati na umu da su i roditelji
i strunjaci zainteresovani za uspjeh djeteta, ali su roditelji mnogo vie emocionalno ukljueni u takav vid saradnje. Bitna
pretpostavka uspjenog partnerstva izmeu roditelja i strunjaka je i slaganje u pogledu ciljeva razvoja djeteta. Preporuuje
se da strunjaci direktno pitaju roditelje o tome koje ciljeve ele da ostvare u saradnji s njima. Znanja koja roditelji imaju o
djetetu, pogotovo o osobinama koje rijetko dolaze do izraaja, mogu pomoi strunjaku da protumai neke osobenosti u
djeijem ponaanju, koje bez pomoi roditelja ne bi mogao da razumije. Oni znaju ta dijete voli, a ta ne, ta ga smiruje, a ta
iritira. Roditelj ima:
1) potrebu i pravo da dobije sve bitne podatke (povoljne i oteavajue) od znaaja za razvoj i uenje njegovog djeteta;
2) pravo i priliku da sarauje aktivno sa svima koji pomau, sa strunog stanovita, razvoj njegovog djeteta;
3) pravo i priliku da, u granicama svojih mogunosti, sarauje u ostvarenju obrazovnih i drugih programa namijenjenih
njegovom djetetu;
4) pravo i mogunost da uestvuje u praenju efekata preduzetih mjera.
Jedna od karakteristika partnerstva, koja se preutno podrazumijeva, jeste potreba za potenjem. S obje strane mora postojati
pretpostavka da e se sve ideje, osjeanja i informacije u vezi sa zajednikim radom tano i otvoreno prenositi, ak i kad su
informacije nepovoljne.
U komunikaciji s roditeljima, naroito djece s posebnim obrazovnim potrebama, svakako se treba pridravati nekih pravila i
tehnika:
Parafraziranje znai ponavljanje reenog sopstvenim rijeima. Na primjer: Ako sam te dobro razumio/la, kae da ili
Ako sam dobro shvatio/la, Vae pitanje je i sl.
Kratak pregled - sumiranje treba da obuhvati najznaajnije ideje i osjeanja koja su se javila tokom razgovora. Recite, na
primjer: ini mi se da je najznaajnije i sl.
JA poruke - je tehnika komunikacije koja nam omoguava da otvoreno i jasno izrazimo svoje misli i osjeanja, a da pri tome
ne napadnemo, krivimo ili povrijedimo drugu osobu.
Formula za JA poruke: 1) Kako vidim i razumijem situaciju, opisujui je realno i objektivno, pri tom 2) govorim o svojim
osjeanjima i potrebama i pokuavam da 3) nudim rjeenje koje bi svima odgovaralo!
Ono to se mora imati na umu jeste da je vano, prije svega, da razumijemo potrebe djeteta. Svakom djetetu je potrebna
ljubav i sigurnost, razumijevanje i prihvatanje, prilika da se izrazi i iskae. Djeci sa smetnjama u razvoju pomoi emo u
zadovoljavanju ovih potreba ako:
uspostavimo topao odnos i uvjerimo ih da nijesu izolovani i odbaeni;
ne omalovaavamo njihove sposobnost, prepoznajemo njihove pozitivne strane i postignua;
15
gradimo njihovo samopotovanje i obezbijedimo mogunost za njihovo izraavanje;

dozvolimo da budu odgovorni i preduprijedimo diskriminaciju...
1.5.5 Poslovnik o radu komisije

Na osnovu lana 19, stav 2, Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece s posebnim potrebama (Sl. list RCG, br. 80/04), lana
25, stav 3, Pravilnika o kriterijumima za odreivanje oblika i stepena nedostatka smetnje, odnosno poremeaja djece i mladih
s posebnim potrebama i nainu ukljuivanja u obrazovni program (Sl. list RCG, br. 23/06), Komisija za usmjeravanje djece s
posebnim obrazovnim potrebama _________________________________ imenovana Rjeenjemdonosi
Poslovnik o radu
Komisije za usmjeravanje djece s posebnim obrazovnim potrebama
lan 1
Ovim poslovnikom blie se ureuje nain rada i druga pitanja od znaaja za rad Komisije za usmjeravanje djece s posebnim
potrebama _________________________________ , ( u daljem tekstu: Komisija).
lan 2
Sjedite Komisije je u _________________________________, u zgradi _________________________________
lan 3
Sastanak Komisije saziva i dnevni red predlae predsjednik Komisije na osnovu zahtjeva koji se dostavljaju sekretaru Komisije
preko organa lokalne uprave koji je nadlean za poslove prosvjete.
lan 9
Komisija radi i daje prijedlog u punom sastavu.
Komisija je samostalna u davanju prijedloga, odnosno strunog miljenja i za usmjeravanje i za svoj rad odgovara organu koji
ju je imenovao.
Komisija daje prijedlog na osnovu neposrednog pregleda djeteta, zdravstvene, pedagoke, psiholoke i socijalne dokumentacije,
kao i druge dokumentacije od uticaja na utvrivanje posebne potrebe, razgovora s roditeljem, vaspitaem, odnosno uiteljem
(nastavnikom).
Komisija moe, ako je to potrebno, da pribavi miljenje pojedinih strunjaka ili strunih institucija upuivanjem djeteta na
ispitivanja (opservaciju) u odgovarajuu instituciju.
lan 10
Svaki lan Komisije daje pisano miljenje o djetetu koje se usmjerava u odgovarajui obrazovni program na obrascu br. 1
(sastavni dio Pravilnika).
Komisija za svako dijete daje prijedlog o usmjeravanju na obrascu br. 2 (sastavni dio Pravilnika).
Prijedlogom o usmjeravanju odreuje se program vaspitanja i obrazovanja u koji se dijete usmjerava, obim i nain sprovoenja
dodatne strune pomoi, ustanova u koju e dijete biti ukljueno, kadrovski, prostorni, materijalni i drugi uslovi koji moraju
biti obezbijeeni.
Prijedlog Komisije sadri i elemente na osnovu kojih se obezbjeuju i druga prava djeteta koja se ostvaruju prema posebnim
propisima, ako tim propisima nije drukije odreeno.
lan 11
Prijedlog o usmjeravanju potpisuju predsjednik i svi lanovi, odnosno zamjenici, zavisno od vrste posebne potrebe, koji su dali
miljenje za usmjeravanje.
lan 12
Na osnovu prijedloga Komisije, organ lokalne uprave nadlean za poslove prosvjete donosi rjeenje o usmjeravanju djece s
posebnim obrazovnim potrebama u odgovarajui obrazovni program.
lan 4
Komisija ima est lanova, u sastavu: pedijatar, ljekari odgovarajue specijalnosti, zavisno od vrste posebne potrebe, psiholog,
pedagog, defektolog odgovarajue specijalnosti i socijalni radnik.
etiri lana Komisije su stalna: pedijatar, psiholog, pedagog i socijalni radnik.
Ljekari odreene specijalnosti i defektolog odgovarajue specijalnosti ukljuuje se u rad Komisije zavisno od potrebe
djeteta.
lanovi Komisije imenuju se na etiri godine i mogu biti ponovo imenovani.
lan 5
Radom Komisije rukovodi predsjednik Komisije koji se imenuje iz reda ljekara specijalista pedijatar.
Predsjednik i svaki lan Komisije imaju svoje zamjenike.
Svaki lan Komisije priprema struno miljenje o djetetu i saetak izvjetaja i vodi dokumentaciju o svom radu koja se uva pri
sjeditu Komisije, koja je povjerljiva.
lan 6
lan ili predsjednik Komisije koji u sluaju sprijeenosti ne moe prisustvovati sastanku Komisije duan je blagovremeno
obavijestiti svog zamjenika.
Zamjenik u radu Komisije ima ista prava i obaveze kao stalni lan.
lan 13
O radu Komisije vodi se zapisnik sa sjednice i registar pregledane i usmjerene djece.
Zapisnik vodi sekretar.
Zapisnik potpisuju sekretar i predsjednik Komisije.
Zapisnik je povjerljiv.
lan 14
Administrativno-tehnike poslove za potrebe Komisije obavlja organ koji je Komisiju imenovao.
lan 15
Komisiji pripada naknada za rad.
Visina naknade utvrena je Rjeenjem o nadoknadi za rad Komisije za usmjeravanje djece s posebnim obrazovnim potrebama,
br________.
lan 16
O primjeni ovog poslovnika stara se predsjednik Komisije.
lan 7
16
lan Komisije koji vie od dva puta odsustvuje u radu Komisije ili se ne odnosi u skladu sa pravilima svoje struke, na prijedlog
predsjednika moe biti razrijeen.
lan 8
Komisija ima sekretara.
Sekretar Komisije priprema materijale za sastanak i obavlja druge poslove, u svom domenu strunosti, za potrebe Komisije.
Sekretar Komisije nema pravo odluivanja.
lan 17
Ovaj poslovnik stupa na snagu danom donoenja.
Broj:_____________________
U, _______________________
predsjednik Komisije
17
1.5.6 Komunikacija sa socio-medicinskom komisijom

Prilikom opservacije od strane socijalnog radnika6 i utvrivanja injenica koje se odnose na obuhvaenost djeteta i porodice
uslugama iz domena socijalne i djeije zatite, neophodno je ostvariti komunikaciju i kontakt sa socio-medicinskom komisijom.
Cilj je da se porodici i djetetu omogui korienje svih prava iz domena socijalne i djeije zatite koja im pripadaju na osnovu
stvarne socijalne potrebe porodice. Komunikacuju ostvaruje socijalni radnik ili sekretar komisije direktno ili preko Centra za
socijalni rad. Oni se upuuju na kontakt osobe, proceduru koju je potrebno ispotovati, na koga ili na koju ustanovu je potrebno
da ih uputimo i sl.
Takoe, uvaavaju se i preporuke i zapaanja ostalih lanova komisije do kojih su doli tokom procesa procjene.
Na primjer, komisija je u proceduri procjene djeteta sa cerebralnom paralizom. Ukoliko se tokom procesa procjene od
strane socijalnog radnika obilaskom porodice na terenu utvrdi da su roditelji, na primjer, u procesu brakorazvodne parnice,
a recimo, psiholog utvrdi da je opta psiholoka klima u porodice oteavajui faktor za razvoj djeteta, a defektolog uvidi da
preusmjerenost panje roditelja na sopstvene probleme sputava djetetovu samostalnost i razvoj vjetine kretanja, onda se
moe prema socio-medicinskoj komisiji uputiti sugestija da se djetetu obezbijede prava iz domena djeije i socijalne zatite.
1.6 Konflikt interesa

Kada govorimo o konfliktu interesa, uvijek se smatra da se radi o postojanju linog interesa koji je takav da utie, moe da utie
ili se ini da utie na nepristrasno i objektivno vrenje poslova. Naime, lanovi komisije treba da se postave sa velikom mjerom
profesionalizma u odnosu na karakteristike linosti (da imaju dobar uvid u sebe, svoje crte i osobine), uloge (da objektivno
prihvataju svoju ulogu i postavljaju se prema svojoj strunoj ulozi u timu) i u odnosu na objektivnost (da ne unose emocionalne
i subjektivne komponentne). Sve ove segmente treba da umiju da prepoznaju, razdvajaju i ne mijeaju.
Kada govorimo o linosnom, zapravo se misli o unutranjem/psiholokom konfliktu, koji je na relaciji izmeu tzv. medicinskog
i socijalnog/sistemskog stava. Naime, polazna osnova za prihvatanje uloge lana komisije jeste ubijeenost u najbolji interes
djeteta i opte inkluzivne principe.
Objektivni konflikt interesa podrazumijeva sticanje materijalne ili druge koristi za njega lino, porodicu, roake i sl. (na primjer,
uzimanje mita, ili, s druge strane, dijete od roenog brata/sestre je u proceduri usmjeravanja).
Kada govorimo o konfliktu iz ugla uloga, ne smije se dozvoliti da interes, na primjer, ustanove u kojoj se radi (rukovodilac
ustanove je na primjer lan komisije i koristi priliku da djecu usmjerava u ustanovu u kojoj radi) stoji ispred interesa djeteta.
U komisiji se ne smije dozvoliti da bilo koja lina potreba, interes ili stav utie na zakonito, objektivno i nepristrasno vrenje
poslova, te da se nijedna povoljnost od obavljanja posla lana komisije ne koristi za ostvarivanje linih i drugih interesa, a prije
svega da bude uperena protiv primarnog interesa djeteta.
U takvim sluajevima se trai izuzee lana komisije i angauje zamjenik.
1.7. Informacije o komisiji
- o kadrovskim, prostornim, materijalnim i drugim uslovima koji moraju biti obezbijeeni u ustanovama u koje e dijete biti
usmjereno
Na osnovu prijedloga komisije, organ lokalne uprave nadlean za poslove prosvjete donosi rjeenje o usmjerenju djece s
posebnim obrazovnim potrebama u odgovarajui obrazovni program.
Ko moe da podnese zahtjev za usmjerenje?
- roditelj
- ustanova primarne zdravstvene zatite
- vaspitno-obrazovna ustanova
- centar za socijalni rad
- organ lokalne uprave nadlean za poslove prosvjete, uz obavjetavanje roditelja
Zahtjev se podnosi organu lokalne uprave nadlenom za poslove prosvjete.
lanovi (stalni) komisije:
- pedijatar
- psiholog
- pedagog
- socijalni radnik
Povremeni lanovi:
- ljekari odreene specijalnosti
- defektolozi odreene specijalnosti
u zavisnosti od vrste posebne potrebe djeteta
Ko su korisnici?
- djeca sa senzornom, tjelesnom i mentalnom ometenou
- djeca s poremeajem u ponaanju
- djeca s tekim hroninim oboljenjima
- djeca sa emocionalnim problemima
- djeca s kombinovanim smetnjama
- dugotrajno bolesna djeca
- djeca koja imaju potekoa u uenju
Koji su programi u koje se moe usmjeriti dijete s posebnim obrazovnim potrebama?
- obrazovni program uz obezbjeivanje dodatnih uslova i pomagala
- obrazovni program s prilagoenim izvoenjem i dodatnom strunom pomoi
- posebni obrazovni program
- vaspitni program
Roditelj, usvojilac ili staratelj djeteta s posebnim obrazovnim potrebama ima pravo da uestvuje u izboru programa vaspitanja
i obrazovanja.
Primjer za sadraj lifleta

Kontakt osoba:
Adresa:
Broj tel:
Email:
18
Uloga komisije:
Komisija daje prijedlog:
- o optimalnom programu za vaspitanje i obrazovanje djece s posebnim obrazovnim potrebama;
- o obimu i nainu izvoenja dodatne i druge strune pomoi za ustanovu u koju se dijete usmjerava imajui u vidu vrstu,
stepen posebne obrazovne potrebe;
6
Vidi 1.5.1 taka 5
19
1.8 Dijagram toka aktivnosti komisije
ekonominosti i efektivnosti vrenja tih poslova, pokreu postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti optih akata, koje
donose organi lokalne samouprave za vrenje tih poslova, nalau organu lokalne samouprave izvravanje utvrenih obaveza i
preduzimaju druge mjere predviene posebnim propisom.
Ko podnosi zahtjev:
Roditelj
Zdravstvena
ustanova
Vaspitnoobrazovna ustanova
Zahtjev
Komisija za upis
djece u I razred
Komisija za
odlaganje upisa
Centar za
socijalni rad
Organ lokalne
uprave
STANDARDNI OBRAZAC
Nadzor nad vrenjem poslova iz delegiranog djelokruga raznovrsniji je i kree se od preventivnih i korektivnih ovlaenja
(izdavanja uputstva, instrukcija, objanjenja, naredbi za otklanjanje nepravilnosti), do represivnih ovlaenja tj. do preuzimanja
poslova i njihovog neposrednog vrenja od strane organa dravne uprave, a za postupanje u upravnom stvarima obavezni su
da javno istaknu standarde postupanja.
REGISTRACIJA ZAHTJEVA
Prikupljanje dokumentacije
Registracija
1.10 Sastanci
Poetak procesa usmjeravanja - prvi sastanak predsjednika Komisije s roditeljem (starateljem) i djetetom
Minimalni paket podataka

izvod iz knjige roenih
KRAJ PROCESA USMJERAVANJA
Ostala dokumentacija
Zajedniki sastanak svih lanova komisije sinteza

Prijedlog rjeenja o usmjeravanju (koji sadri sugestije - individualni plan podrke: obim i nain
sprovoenja dodatne strune pomoi, ustanovu u koju e dijete biti ukljueno, kadrovske, prostorne,
materijalne i druge uslove koji moraju biti obezbijeeni
Lokalna samouprava donosi rjeenje o usmjeravanju koje u obrazloenju sadri individualni plan podrke
Roditelju (staratelju)
Vaspitno-obrazovnoj ustanovi
1.9 Funkcionalne veze s drugim vanim partnerima

Komisija za usmjeravanje sarauje sa: roditeljima, Ministarstvom prosvjete i nauke, Ministarstvom zdravlja, Ministarstvom
rada i socijalnog staranja, Zavodom za kolstvo, Centrom za struno obrazovanje, lokalnom samoupravom, socio-medicinskom
komisijom, vrtiima, kolama, dnevnim centrima, resursnim centrima, zdravstvenim ustanovama, CSR, udruenjima roditelja,
organizacijama osoba s invaliditetom, centrima za djecu s posebnim potrebama i dr.
OD KOGA KOMISIJA DOBIJA INFORMACIJE: od roditelja, zdravstvenih ustanova, centra za socijalni rad, vaspitno-obrazovnih
ustanova, udruenja roditelja, organizacije osoba s invaliditetom (OOSI), centara za djecu s posebnim potrebama i dr.
KOME KOMISIJA PRUA INFORMACIJE: roditeljima, zdravstvenim ustanovama, CSR, vaspitno-obrazovnim ustanovama,
udruenjima roditelja, OOSI, centrima za djecu s posebnim potrebama i dr.
Organi lokalne samouprave duni su da graanima daju potrebne podatke, objanjenja i obavjetenja, putem broura ili
putem medija.
Organi lokalne samouprave obavezni su da sarauju s nevladinim organizacijama. Ova saradnja naroito se ostvaruje putem
informisanjem nevladinih organizacija o svim pitanjima od znaaja za nevladin sektor i konsultovanjem nevladinog sektora u
odnosu na programe razvoja lokalne samouprave.
20
Nadalje, u vrenju nadzora nad obavljanjem poslova utvrivanja i ostvarivanja sloboda, prava i dunosti graana, Vlada moe
da: upozori organ lokalne samouprave da obezbijedi ostvarivanje svojih funkcija kada due vrijeme ne obavljaju funkcije, a
time se dovodi u pitanje ostvarivanje prava i sloboda graana.
Kada su u pitanju poslovi lokalne samouprave, koji se odnose na utvrivanje i ostvarivanje sloboda, prava i dunosti graana,
dravni organi vre nadzor nad zakonitou rada organa lokalne samouprave u obavljanju tih poslova. U tom nadzoru dravni
organi, saglasno zakonu, vre kontrolu zakonitosti rada i postupanja organa lokalne samouprave i vre kontrolu efikasnosti,
1.10.1 Broj sastanaka

Komisija za usmjeravanje sastaje se na osnovu podnesenih zahtjeva. U zavisnosti od broja podnesenih zahtjeva i hitnosti
rjeavanja, komisija se moe sastati najvie dva puta mjeseno. Preporuuje se da se po sastanku komisije obradi 5 do 6
sluajeva.
1.10.2 Informisanje lanova i koordinacija

Informisanje lanova o sastancima vri sekretar (telefonom, mejlom, lino). Sastanke vodi i koordinira rad predsjednik
komisije7.
1.10.3 Prisustvo lanova

Komisije rade i daju prijedlog u punom sastavu. Na zajednikom sastanku obavezno je prisustvo i povremenih lanova komisije,
ukoliko su uestvovali u procesu procjene radi usmjeravanja djeteta (na osnovu lana 25 Pravilnika za usmjeravanje djece s
posebnim potrebama). lan komisije koji vie od dva puta odsustvuje u radu komisije, ili se ne odnosi u skladu s pravilima
svoje struke, na prijedlog predsjednika moe biti razrijeen (na osnovu lana 26 Pravilnika za usmjeravanje djece s posebnim
potrebama).
1.10.4 Neslaganje oko odluka konsenzus

U situaciji kada se lanovi komisije ne sloe oko programa u koji se dijete usmjerava, onda se potuje elja roditelja (prilikom
prve procjene komisije za usmjeravanje).
1.10.5 Voenje zapisnika

Zapisnik vodi sekretar komisije. O radu prvostepene komisije vodi se zapisnik sa sjednice i registar pregledane i usmjerene
djece, koji sadri i krae podatke iz taaka 1, 3, 4, 7, 8, 11, 12, 14 i 19 lana 20 ovog pravilnika. ita se na sljedeem sastanku i
usvaja se. Predsjednik komisije i sekretar komisije potpisuju zapisnik koji je povjerljiv.
1.11 Prostorije
Uslove za rad komisije obezbjeuje organ lokalne uprave zaduen za poslove prosvjete (lan 17 Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece s posebnim potrebama). Prostorije treba da budu pristupane djeci s
posebnim potrebama u skladu sa Univerzalnim dizajnom. lanovi komisije mogu da vre individualnu procjenu u svojim
kabinetima van radnog vremena (npr. psiholog moe da vri procjenu u svom kabinetu u koli).
21
7
Pogledati poglavlje 1.5
PROCEDURE ZA USMJERAVANJE
1.11.1 Standard prostora i oprema
POGLAVLJE 2
Minimalan prostor za proces procjene: jedna prostorija od 15 m2 opremljena s testovnim i didaktikim materijalom neophodnim
za procjenu djece, toalet prilagoen djeci s posebnim potrebama. Minimalni uslovi za zajedniki sastanak: jedna prostorija od
15 m2 opremljena sa raunarom, tampaem, kopir-aparatom, telefonom/faksom i pristupom internetu.
2.1 Podnoenje zahtjeva za usmjeravanje
1.12 Procedure za hitne sluajeve

lanovi komisije obavezuju se da poznaju proceduru postupanja i reagovanja u hitnim sluajevima (npr. hitna medicinska
stanja, poar, elementarne nepogode).
1.13 Procedure za ljudske resurse

1.13.1 Kodeks ponaanja
lanovi komisije se, posmatrano iz ugla kodeksa ponaanja, meusobno odnose shodno principima timske odgovornosti8.
Kodeks ponaanja podrazumijeva da lanovi komisije:
Postupak za usmjeravanje djece s posebnim obrazovnim potrebama pokree se zahtjevom (uraditi tipski obrazac) preko
organa lokalne uprave koji je nadlean za poslove prosvjete. Zahtjev moe da podnese: roditelj/staratelj, vaspitno-obrazovna
ustanova, komisija za upis djece u kolu, centar za socijalni rad, zdravstvena ustanova ili organ lokalne uprave nadlean za
poslove prosvjete uz obavjetavanje roditelja.
Primjer zahtjeva
(Naziv optine)________________________________
(Organ lokalne uprave nadlean za poslove prosvjete)
Komisiji za usmjeravanje djece s posebnim obrazovnim potrebama
Zahtjev popuniti itko tampanim slovima
ZAHTJEV ZA USMJERAVANJE
djece s posebnim obrazovnim potrebama u vaspitno-obrazovnu ustanovu
Ime i prezime djeteta___________________________________________________________________________________________________________________
od oca________________________________ i majke________________________________, roen/a____________ u _________________________________,
optina__________________________, radi upisa u _______ razred ili (__________ grupu za vrti)
____________________________________________________________________________________________________________________
(naziv vaspitno-obrazovne ustanove ili posebne ustanove)
Uz zahtjev prilaem sljedeu dokumentaciju: (medicinsku, pedagoku, psiholoku, socijalnu i ostalo)
1.___________________________________________________________________________________________________________________________________
2.___________________________________________________________________________________________________________________________________
Kada se trai ponovno usmjeravanje navesti razlog: _______________________________________________________________________________________
Zahtjev sa dokumentacijom predaje se na arhivi ________________________________________________________________________________________ u
Ul._____________________u _________________.
___________________, _________ 20____. godine
Podnosilac zahtjeva:
(grad)
_________________________________________________
(ime i prezime podnosioca i odnos srodstvo prema djetetu)
_________________________________________________
(tana adresa i mjesto prebivalita)
_________________________________________________
(broj fiksnog i mobilnog telefona)
Za ustanovu:
_________________________________________________
uvaju podatke do kojih dolaze u radu sa strankom, jer su povjerljive prirode i uvanje njihove tajnosti jedna je od osnovnih
dunosti;
moraju potovati najbolji interes djeteta, principe inkluzivnog obrazovanja;
s posebnom panjom njeguju kolegijalnost, saradnju i strunu razmjenu, ne stavljajui nikada te vrijednosti iznad
dostojanstva drugih ljudi, neposredno ili posredno ukljuenih u profesionalni odnos;
duni su da izbjegnu mijeanje profesionalnog s drugim vrstama odnosa - s roacima, prijateljima i bliskim saradnicima,
kao i s drugima ako postoji opasnost da bude ugroen profesionalni odnos;
u javnosti ne komentariu podatke koji se odnose na korisnike;
ne smiju diskriminisati korisnike po socijalnom statusu, rasi, religiji ili polu u obavljanju profesionalne dunosti;
moraju odravati visoke standarde etike i profesionalnog ponaanja;
moraju unapreivati svoja znanja i pratiti nova dostignua u svojoj oblasti;
moraju potovati socijalne, moralne i pravne norme drutva u kojem rade;
treba da zaustave svoje profesionalne aktivnosti tamo gdje privremeni manjak profesionalnih kompetencija moe da ima
tetne posljedice po korisnike (traiti pomo od drugih kolega);
treba da izbjegnu prekoraenje svojih kompetencija;
ne smiju biti podloni uticaju profesionalnog napredovanja i finansijskom interesu pri profesionalnom angaovanju;
ne treba da prihvataju poklone, ni bilo kakavu finansijsku ponudu koja moe uticati na njihovo profesionalno miljenje.
2.2. Nain prijema i registracije zahtjeva
1.13.2 Evaluacija rada lanova
Roditelji zahtjev za usmjeravanje djece podnose lino u prostorijama organa lokalne uprave koji je nadlean za poslove
prosvjete, dok ustanove mogu to uraditi i putem pote.
Na osnovu izvjetaja9 vri se evaluacija, iji je cilj da se: procijeni kvalitet rada komisije; analiziraju praktina iskustva, koja
e se koristiti prilikom davanja smjernica za unapreenja i poboljanja procesa vaspitanja i obrazovanja djece s posebnim
obrazovnim potrebama; analiziraju naini prevazilaenja zapaenih problema; razvijaju nove metode i tehnike u radu s djecom
s posebnim obrazovnim potrebama; primijene nova rjeenja u radu s njima, neophodna dodatna obuka za lanove komisija,
ali i drugih aktera u procesu podrke djeci s posebnim obrazovnim potrebama, a zasnovanim na iskustvu i najsavremenijim
pristupima, kao i na primjerima dobre prakse.
Prilikom podnoenja zahtjeva roditelj/staratelj prilae osnovnu dokumentaciju i popunjava tipski obrazac. Zahtjev se dostavlja
arhivi organa lokalne uprave gdje se zavodi. Ukoliko podnosilac zahtjeva eli povratnu informaciju o broju pod kojim je predmet
zaveden, kao i o datumu zavoenja, istu je potrebno pismeno dati.
1.13.3 Odgovornost za obuku
Ukoliko roditelji ne ele da njihovo dijete bude usmjereno, onda ustanova ili lice koje podnosi zahtjev obavjetava o tome
sekretara komisije. Predsjednik komisije uspostavlja kontakt sa roditeljima da bi im predoio prednost usmjeravanja djeteta.
Ako roditelji poslije toga daju saglasnost, nastavlja se uobiajena procedura procesa usmjeravanja.
Za dodatnu obuku lanova komisije zadueni su Ministarstvo prosvjete i nauke, u saradnji s nevladinim sektorom, stranim
donatorima, kao i lokalna samouprava. lan komisije, ukoliko uestvuje na seminarima koji su povezani s radom komisije,
duan je da upozna ostale lanove komisije sa sadrajem seminara.
Predsjednik komisije trebalo bi da pokrene inicijativu za organizovanje dodatne obuke lanova komisije za one aspekte koji su
prepoznati kao neophodni za lanove komisije, npr. obuka za korienje novih instrumenata u procjeni ili novi pristupi u radu
s konkretnom smetnjom u razvoju (smetnja iz spektra autizma i sl.)
22
8
9
Poglavlje 1.5.3
Vidi 1.2
Kada ustanova podnosi zahtjev, dostavlja izvjetaj pedagoko-psiholoke slube (ukoliko ga ima). Ustanova je duna da
obavijesti roditelje o podnoenju zahtjeva.
Ako roditelji ne daju saglasnost, komisija potuje elju roditelja i donosi privremeno rjeenje, koje se prosljeuje na isti nain
kao i rjeenje. U tom privremenom rjeenju precizira se rok perioda praenja uspjenosti djeteta u savladavanju vaspitnoobrazovnog programa. Obavjetenje se takoe alje kao i u sluaju uspjenog usmjeravanja. Nakon tog roka, nadleni organ
po slubenoj dunosti pokree postupak (ili ustanova ponovo podnosi zahtjev) i tada se procedura usmjeravanja sprovodi
u najboljem interesu djeteta. U sluaju ponovnog neuspjelog usmjeravanja koriste se mehanizmi zatite interesa djeteta
(prosvjetna inspekcija, servisi centra za socijalni rad i dr.).
23
2.3 Nain zakazivanja sastanaka roditeljima

U periodu od jednog do 14 dana roditelji e ostvariti prvi kontakt s komisijom tj. sa predsjednikom komisije pedijatrom, koji
e ih uputiti kod svih ostalih lanova komisije kod kojih treba da idu na pojedinane sastanke. Sekretar komisije komunicira s
roditeljima i vri zakazivanje sastanaka sa lanovima komisije s ciljem procjene djeteta, vodei rauna o interesu djeteta.
na obavljanje fizike ili mentalne aktivnosti, ne uzimajui u obzir sredinu. Skala za mjerenje teine onesposobljenosti ukljuuje
kriterijume efikasnosti, bezbjednosti i udobnosti, kako bi se prikazala primjerenost (adekvatnost) izmeu aktivnosti obavljene
od strane osobe i fizikog ili psiholokog napora koji prati tu istu aktivnost.
Sastanke je neophodno tano precizirati i uskladiti s mogunostima djeteta i roditelja. lan komisije roditeljima mora dati
putem telefona ili preko sekretara komisije tane podatke o terminu i mjestu odravanja sastanka (treba imati u vidu porodice
sa seoskog podruja). U sluaju sprijeenosti lana komisije da ostvari zakazani sastanak, zbog opravdanih razloga, neophodno
je da blagovremeno o tome obavijesti sekretara, a ovaj roditelje. Takoe, roditelji su u obavezi da u sluaju sprijeenosti da
dou na zakazani sastanak o tome obavijeste sekretara, a ovaj lana komisije s kojim je zakazao sastanak.
2.4. Sastanci za procjenu

Svaki lan komisije, u zavisnosti od posebnih potreba djeteta, odreuje broj i trajanje sastanaka, kao i testove koje e koristiti
u procjeni10.
Pedijatar na sastanku za procjenu potrebno je prisustvo roditelja/staratelja djeteta, po mogunosti majke, u cilju dobijanja
to preciznijih podataka o faktorima rizika i uzroka, procjene sposobnosti /onesposobljenosti djeteta. Vri se kliniki pregled i
utvruje potreba za ukljuivanje ljekara ue specijalnosti u procjeni djeteta.
Pedagog prvi kontakt s djetetom ostvaruje u prisustvu roditelja. Na osnovu prikupljenih podataka od nastavnika i roditelja,
pedagog koristi bateriju pedagokih testova, kojima utvruje nivo obrazovnog postignua djeteta u odnosu na minimalne
standarde razreda koje dijete pohaa.
Psiholog - prvi ostvareni kontakt sa psihologom treba da bude uz prisustvo roditelja, radi intervjua. Nakon prikupljenih
podataka za intervju bilo bi poeljno da dijete ima neposredan kontakt s psihologom (bez prisustva roditelja) radi postizanja
to objektivnije procjene. Na primjer, ukoliko psiholog koristi test inteligencije za procjenu, prisustvo roditelja /staratelja moe
biti ometajui faktor koji moe uticati na njegovo postignue (dijete se okree ka roditelju, trai pomo, roditelj apue
odgovor, itd.).
Defektolog - prvi kontakt s djetetom ostvaruje u prisustvu roditelja u cilju dobijanja to preciznijih podataka. Nakon prikupljenih
podataka, ako inioci rizika i line sposobnosti djeteta dozvoljavaju, poeljno je ostvariti neposredan kontakt defektolog
dijete radi jo kvalitenije procjene njegove sposobnosti, a putem razliitih baterija testova, zavisno o kojem profilu defektologa
se radi.
Socijalni radnik prije svega koristei tzv. odlazak na teren, odnosno obilazei porodice u njihovom prirodnom okruenju
(kui, stanu) obavlja opservaciju i intervjue sa lanovima porodice i djetetom. Tom prilikom koristi se skalom za mjerenje
kvaliteta sredine. Zahvaljujui tome, utvruje porodinu situaciju djeteta, odnose i atmosferu koja vlada u porodici, porodine
prihode, finansijsku pomo drave (djeiji dodatak, materijalno obezbjeenje porodice, tua njega i pomo), ali i donatora,
filantropa i sl. Takoe, utvruje usluge drugih slubi i servisa koje dijete i porodica koriste (igrakoteka, dnevni centar i dr.), kao
i sve ono to je djetetu neophodno, a dostupno mu je ili mu nije dostupno (na primjer prilagoeni prevoz, pomagala i sl.).
2.5 Procedure evaluacije

2.5.1 Individualna procjena
Svaki lan komisije za usmjerenje e preuzeti kategorije sposobnosti koje se odnose na njegov domen kompetentnosti.
On/ona mora procijeniti/mjeriti tu kategoriju sposobnosti prema odgovarajuem bilansu i prema definisanoj skali mjerenja
sposobnosti. lan komisije treba identifikovati sredstva (alate) prema svojoj disciplini i prema postojeim resursima:
posmatranje, testiranje, kliniki pregled, analitika evaluacija, praktine situacije i sl. Nakon evaluacije, bilans sposobnosti se
kroz timski rad validira do krajnjeg sadraja.
Pored toga, lanovi komisije, zavisno od svojih kompetencija, primjenjuju instrument za mjerenje kvaliteta sredine i
instrument za mjerenje ivotnih navika djeteta. Desie se da odreene vrste ivotnih navika ili elemente sredine procjenjuje
vie strunjaka, pa e na zajednikom sastanku uporediti rezultate svojih procjena i donijeti jedinstvene zakljuke i preporuke
u smislu intervencija, koje su usmjerene na pruanje podrke djetetu.
Sposobnost je mogunost osobe da obavlja fiziku ili mentalnu aktivnost. To je unutranja dimenzija pojedinca koja se odnosi
24
25
10
Pogledaj 1.5
IDENTIFIKACIJA I MJERENJE SPOSOBNOSTI DJETETA

Datum evaluacije:
Imena profesionalaca:
SKALA
SPOSOBNOSTI djeteta
SPOSOBNOST bez ogranienja
Defektolog
Sva 3 kriterijuma u realizaciji aktivnosti su STALNI.
Logoped
1. EFIKASNOST: trajanje i preciznost u realizaciji aktivnosti

2. UDOBNOST: racionalno izvravanje fizikog i/ili psihikog napora tokom realizacije aktivnosti
3. BEZBJEDNOST: fizika i/ili ekonomska bezbjednost tokom aktivnosti
Psiholog
Pedagog
SPOSOBNOST s lakim ogranienjem
Aktivnost NIJE poremeena.

Pomagala NIJESU potrebna.
ALI, realizacija jednog od 3 kriterijuma nije STALNA.
1. EFIKASNOST: trajanje je due nego za uobiajenu realizaciju (fiziko ili psihiko ustezanje)
2. UDOBNOST: uz aktivnost vremenom se javlja fiziki i/ili psihiki napor vei nego za uobiajenu
realizaciju
3. BEZBJEDNOST: aktivnost se realizuje u niim bezbjednosnim uslovima (fiziki ili ekonomski
uslovi) nego za uobiajenu realizaciju
Defektolog
Pedagog
Psiholog
SPOSOBNOST UMJERENO UMANJENA

Aktivnost se PONEKAD oteano odvija.
Pomagala su PONEKAD potrebna u nekim situacijama:
- tehniko pomagalo ili tree lice

- psiholoka podrka ili stimulacija
- povremeni nadzor
- PROMJENA U IZVRENJU AKTIVNOSTI radi kompenzacije:
- velika usporenost
- disproporcionalan fiziki ili psihiki napor
SPOSOBNOST JAKO UMANJENA
- Izvoenje aktivnosti je REDOVNO oteano.

- Pomagala su UVIJEK POTREBNA u brojnim prilikama.
pedijatar i
po potrebi
oftalmolog
TOTALNA ONESPOSOBLJENOST
i orl
Bez obzira na pomagala, aktivnost se UVIJEK i POTPUNO i u svim prilikama NE izvodi.

pedijatar i
26
fizijatar
kt
1
1.1
2
1.2
3
1.3

4
1.4

5
1.5
6
1.6
7
1.7
8
1.8
9
1.9
10
1.10
11
1.11
12
1.12
13
1.13
14
1.14
15
2.1
16
2.2
17
2.3
18
2.4
19
2.5
20
2.6
21
3.1
22
3.2
23
3.3
24
3.4
25
3.5
26
3.6
27
3.7
28
3.8
29
3.9
30
3.10

31
3.11
32
3.12
33
3.13
34
3.14
35
3.15
36
4.1
37
4.2
38
4.4
39
4.5
40
4.6
41
4.7
42
4.8
43
4.9
44
4.10
45
4.11
46
4.12
47
5.1
48
5.2
49
5.3
50
5.4
51
5.5
SPOSOBNOSTI DJETETA
SPOSOBNOST FIKSIRANJA PANJE NA JEDNU AKTIVNOST

SPOSOBNOST SVJESNOSTI I PREPOZNAVANJA DIJELOVA TIJELA
SPOSOBNOST KORITENJA INFORMACIJA VEZANIH ZA PROSTOR
(razlikovanje desne od lijeve strane)
SPOSOBNOST KORITENJA INFORMACIJA VEZANIH ZA VRIJEME
(planirati vrijeme, potovati rokove ...)
SPOSOBNOST UENJA KONKRETNIH PROCEDURA ++
SPOSOBNOST UENJA APSTRAKTNIH PROCEDURA ++
SPOSOBNOST PAMENJA INFORMACIJA ++
SPOSOBNOST RJEAVANJA APSTRAKTNIH PROBLEMA
SPOSOBNOST RJEAVANJA KONKRETNIH PROBLEMA
SPOSOBNOST RJEAVANJA BROJANIH ZADATAKA
SPOSOBNOST ANTICIPIRANJA
SPOSOBNOST STVARANJA, ZAMILJANJA
SPOSOBNOST ANALIZIRANJA KONKRETNE SITUACIJE
SPOSOBNOST IZVJETAVANJA O SVOM RADU
SPOSOBNOST USMENOG IZRAAVANJA
SPOSOBNOST PISMENOG IZRAAVANJA
SPOSOBNOST RAZUMIJEVANJA USMENIH INFORMACIJA
SPOSOBNOST RAZUMIJEVANJA PISMENIH INFORMACIJA
SPOSOBNOST RAZUMIJEVANJA NEVERBALNIH INFORMACIJA
SPOSOBNOST PRILAGOAVANJA SAGOVORNIKU
SPOSOBNOST DONOENJA ODLUKA
SPOSOBNOST PREDUZIMANJA INICIJATIVA
SPOSOBNOST UPORNOSTI
SPOSOBNOST STRPLJIVOSTI
SPOSOBNOST SAMOSTALNOG RADA
SPOSOBNOST TIMSKOG RADA
SPOSOBNOST PREUZIMANJA SVOJIH OBAVEZA
SPOSOBNOST ZA SNOENJE ODGOVORNOSTI
SPOSOBNOST USPOSTAVLJANJA SOCIJALNIH VEZA
SPOSOBNOSTI PREDSTAVLJANJA
(predstavljanje sebe, samopouzdanje...)
SPOSOBNOST POTOVANJA AUTORITETA, PRAVILA
SPOSOBNOST ZA OUVANJE LINE I BEZBJEDNOSTI DRUGIH
SPOSOBNOST PRILAGOAVANJE SITUACIJAMA UENJA
SPOSOBNOST SLUANJA (usmjeravanja panje ka porukama)
SPOSOBNOST KONTROLE IMPULSIVNOSTI
SPOSOBNOST ZA ODRAVANJE TJELESNE RAVNOTEE
SPOSOBNOST VIENJA DETALJA MALIH DIMENZIJA
SPOSOBNOST VIENJA BOJA
SPOSOBNOST VIENJA OBIMA, PROSTORA I POKRETA
SPOSOBNOST PRILAGODLJIVOSTI NA JAINU SVJETLOSTI
SPOSOBNOST DISKRIMINACIJE RAZNIH ZVUKOVA
SPOSOBNOST ORIJENTACIJE PREMA SLUHU
SPOSOBNOST PERCEPCIJE UKUSA
SPOSOBNOST PERCEPCIJE MIRISA
SPOSOBNOST PERCEPCIJE KONTAKATA JEDNOM RUKOM
SPOSOBNOST PERCEPCIJE KONTAKATA S OBJE RUKE
SPOSOBNOST ODRAVANJA U SJEDEEM POLOAJU
SPOSOBNOST ODRAVANJA U STOJEEM POLOAJU ++
SPOSOBNOST ZA UANJE/POLOAJ NA KOLJENIMA ++
SPOSOBNOST PROMJENE POLOAJA: SJEDEI STOJEI UEI ++
SPOSOBNOST POKRETA GLAVE (fleksija, ekstenzija, rotacija, ...) ++
27
kt
52
5.6
53
5.7
54
5.8
55
5.9
56
5.11
57
5.12

58
5.13
59
5.14
60
5.15
61
5.16
62
5.17
63
5.18
64
5.19
65
6.1
66
6.2
67
6.3
68
6.4
69
6.7.1
70
6.7.3
71
6.8
72
6.9
SPOSOBNOSTI DJETETA
SPOSOBNOST POKRETA TRUPA (fleksija, ekstenzija, rotacija, ) ++
SPOSOBNOST POKRETA GORNJEG UDA (rame, lakat, podlaktice) ++
SPOSOBNOST POKRETA OBA GORNJA UDA (bilateralni pokreti) ++
SPOSOBNOST HVATANJA RUKOM (pribliiti, uhvatiti, pustiti predmet)
SPOSOBNOST PRINOENJA USTIMA
SPOSOBNOST KOREKTNE UPOTREBE NEKOG PREDMETA U
JEDNOSTAVNIM ILI SLOENIM AKTIVNOSTIMA
SPOSOBNOST KOORDINACIJE POKRETA GORNJIH UDOVA
SPOSOBNOST MICANJA JEDNE NOGE (kuk, koljeno, lanak, prsti)
SPOSOBNOST MICANJA DVIJE NOGE (BILATERALNI POKRETI) ++
SPOSOBNOST HODA, PREKORAENJA ++
SPOSOBNOST PENJANJA/SPUTANJA ++
SPOSOBNOST TRANJA ++
SPOSOBNOST PODIZANJA I NOENJA PREDMETA TERETA
TOLERANCIJA NA TERMIKE PROMJENA
TOLERANCIJA NA SVJETLO
TOLERANCIJA NA BUKU
TOLERANCIJA NA VLANOST
TOLERANCIJA NA ALERGOGENE SUPSTANCE (praina)
TOLERANCIJA NA PATOGENE SUPSTANCE (virusi, bakterije)
OTPORNOST NA DUI FIZIKI NAPOR
OTPORNOST NA DUI MENTALNI NAPOR
SKALA ZA MJERENJE KVALITETA IVOTNIH NAVIKA
pedijatar i
fizijatar
Prilagoeni detaljni instrument

za
merenje ivotnih navika
...................................................................
pedijatar
Komisija za usmjeravanje djece sa posebnim

obrazovnim potrebama
MJERENJE SPOSOBNOSTI URADIO/LA:

NAIN MJERENJA:
- OPSERVACIJA
- RAZGOVOR SA:
- PREGLED:

Sposobnosti procjenjuju pedijatar, psiholog, defektolog i pedagog.
Podaci o djetetu
1) Ime djeteta: ___________________________________________________________________________________

2) Datum roenja: ________________________________________________________________________________
3) Pol:

enski
muki
4) Datum procjenjivanja: ______________________________________________________________________

5) Upitnik popunjava:
sama osoba
strunjak u razgovoru sa osobom
6) Upitnik popunjava:

dijete
roditelj
strunjak
(ime i struka) _______________________________________
7) Procjenjuje se nivo zadovoljstva:

28
djeteta
roditelja
strunjaka
29
B) Vrsta potrebne pomoi

(1 odgovor ili vie u zavisnosti od sluaja)
Nivo zadovoljstva
(samo 1 odgovor)
1. Za svaku od navedenih ivotnih navika navedite :

A) na koji nain je dijete obino ostvaruje i
B) koja mu je vrsta pomoi za to potrebna
2. Za svaku od navedenih ivotnih navika navedite
koliko ste zadovoljni ili nezadovoljni nainom na koji
je dijete ostvaruje.
1
Ishrana
Odabir odgovarajuih namirnica za uinu ili obroke, prema ukusu i svojim
posebnim potrebama (koliina i vrsta namirnica)
Potovanje manira za stolom prema obiajima sredine (jesti bez prljanja,
potovati uputstva...)
Upotreba pribora za jelo (aa, olja i escajg)
Nivo zadovoljstva
(samo 1 odgovor)
6.4
Stavljanje i skidanje ortoza i proteza (naoara, slunih aparata...)

Briga o vlastitom zdravlju
1.2
Prepoznavanje, upozoravanje, traenje pomoi u sluaju zdravstvenih

probleme (povreda, alergija, stres...)
7
7.1
1.3
Uestvovanje u praenju uputstava ljekara (dijete, vjebanje kod kue...)
7.2
8
Tjelesna i usmena komunikacija
Lijeganje u krevet i ustajanje iz njega
2.1
Izraavanje svojih potreba kod kue ili svojim blinjima
8.1
Zaspati i spavati (udobnost, trajanje, kontinuitet)
2.2
Razgovaranje sa odraslom osobom u zajednici
8.2
Buenje
2.3
Razgovaranje sa drugim djetetom u zajednici
8.3
Razgovaranje sa veom grupom djece u zajednici (razred, igralite...)
8.4
3.1
Primanje i razumijevanje usmenih uputstava ili informacija kod kue
8.5
Primanje i razumevanje usmenih uputstava ili informacija od vee grupe u

zajednici (razred, igralite...)
8.6
Fizika kondicija
Bavljenje fizikim aktivnostima koje odravaju ili poboljavaju zdravlje ili
fiziku kondiciju djeteta.
Mentalno stanje
Bavljenje relaksacionim ili oputajuim aktivnostima sluanje muzike ili
prie, itanje knjige...)
Izvravanje aktivnosti koje zahtijevaju usresreenu panju ili koncentraciju
(igra memorije ili asocijacija ...)
4.1
Pismena komunikacija
4.2
Komuniciranje pismenim putem (pisanje rijei, reeenica, kratkih

tekstova...)
* Radi se pomoi i koja je dodatna u odnosu na pomo koja je obino potrebna djetetu istoga uzrasta.
N.B. Ne treba zaboraviti da se radi o uobiajenom nainu na koji dijete ostvaruje svoje ivotne navike.
A) Nivo ostvarivanja
(samo 1 odgovor)
Lina higijena
9.1

Nivo zadovoljstva
(samo 1 odgovor)

5
Pitanje 2
Pitanje 1
Odgovorite na sljedea dva pitanja

(obiljeite odgovarajue kvadratie)
(samo 1 odgovor)

Nivo zadovoljstva
(samo 1 odgovor)
Be
zp
ot
e
ko
Sa
a
po
te
k
O
st
o
a
va
m
rju
a
je
je
ne
ko
Ni
je
dr
os
ug
tv
i
ar
e
Ni
n
a
je
pr
im
en
jiv
o
Be
zp
om
Te
o
hn
i
ik
op
om
ag
Ad
alo
ap
Do
ta
cij
da
a
tn
al
ju
ds
Ve
ka
om
po
m
an
o
ez
*
ad
ov
Ne
ol
za
jan
do
vo
lja
+/
n
-z
ad
ov
ol
jan
Za
do
vo
lja
Ve
n
om
az
ad
ov
ol
jan

Pitanje 2
Be
zp
ot
e
ko
Sa
a
po
te
k
O
st
o
a
va
m
rju
a
je
je
ne
ko
Ni
je
dr
os
ug
tv
i
ar
en
Ni
a
je
pr
im
en
jiv
o
Be
zp
om
Te
o
hn
i
ik
op
om
ag
Ad
alo
ap
Do
ta
c
da
ija
tn
al
ju
ds
Ve
ka
om
po
m
an
o
ez
*
ad
ov
Ne
o
l
za
jan
do
vo
lja
+/
n
-z
ad
ov
ol
jan
Za
do
vo
lja
Ve
n
om
az
ad
ov
ol
jan

Pitanje 1

Poimanje i razumijevanje pisanih informacija (piktograma, pismenih

uputstava, reklama, signalizacije...)
9.2
Pranje i brisanje lica i ruku
5.1
itanje (rijei, kratkih tekstova, knjiga, asopisa...)
9.3
Pranje zuba i eljanje
5.2
Telekomunikacije
10
Duvanje nosa
5.3
Upotreba telefona (kod kue ili na poznatom mjestu)
10.1
Uestvovanje u odravanju ortoza, proteza ili drugih pomagala (sluni

aparat, kolica, naoare...)
5.4
Korienje raunara
10.2
Svui se i obui se u toaletu
5.5
Aktivnosti vezane za dom
Korienje toaleta kod kue (ukljuuju i i prelazak u toalet)
5.6
Uestvovanje u adaptaciji i ureivanju svoje sobe
11.1
Upotreba toaleta van kue
5.7
Uestvovanje u ienju napravljene tete
11.2
Upotreba opreme neophodne za menstrualnu higijenu
5.8
Sreivanje linih stvari (igraaka, knjiga, stvari za kolu...)
11.3
Oblaenje
Oblaenje i svlaenje gornjega dijela tijela (ukljuuju dugmie, rajsferluse
...)
Oblaenje i svlaenje donjega dijela tijela (ukljuuju dugmie, rajsferluse
...)
Obuvanje i izuvanje cipela
30

1.1
Odmor
(samo 1 odgovor)
Be
zp
ot
e
ko
Sa
a
po
te
k
O
st
o
a
va
m
rju
a
je
je
ne
ko
Ni
je
dr
os
ug
tv
i
ar
e
Ni
n
a
je
pr
im
en
jiv
o
Be
zp
om
Te
o
hn
i
ik
op
om
ag
Ad
alo
ap
Do
ta
cij
da
a
tn
al
ju
ds
Ve
ka
om
po
m
an
o
ez
*
ad
ov
Ne
ol
za
jan
do
vo
lja
+/
n
-z
ad
ov
ol
jan
Za
do
vo
lja
Ve
n
om
az
ad
ov
ol
jan

(samo 1 odgovor)
Pitanje 2
Pitanje 1

Be
zp
ot
e
ko
Sa
a
po
te
k
O
st
o
a
va
m
rju
a
je
je
ne
ko
Ni
je
dr
os
ug
tv
i
ar
en
Ni
a
je
pr
im
en
jiv
o
Be
zp
om
Te
o
hn
i
ik
op
om
ag
Ad
alo
ap
Do
ta
c
da
ija
tn
al
ju
ds
Ve
ka
om
po
m
an
o
ez
*
ad
ov
Ne
o
l
za
jan
do
vo
lja
+/
n
-z
ad
ov
ol
jan
Za
do
vo
lja
Ve
n
om
az
ad
ov
ol
jan

Pitanje 2
Pitanje 1

Nametaj i druga kuna oprema
11
12
6.1
Ulaenje i izlaenje iz stana
12.1
6.2
Kretanje iz jedne u drugu prostoriju u stanu (na istom spratu)
12.2
6.3
Kretanje unutar kupatila
12.3
31

Nivo zadovoljstva
(samo 1 odgovor)


Nivo zadovoljstva
(samo 1 odgovor)
Kretanje u stanu sa jednog na drugi sprat
12.4
Porodine odgovornosti
Korienje mjesta za odlaganje stvari (ormara i sl...)
12.5
Briga o sebi (ostajati samo na kratki vremenski period, traiti pomo...)
17.1
Koricenje namjetaja (stolica, fotelja, stola, slavine...)
12.6
Pomaganje roditeljima (uzimanje u obzir njihovih potreba, posluati

roditelje...)
17.2
Kretanje od ulice do uIaska u stan
12.7
Prihvatanje pomoi roditelja
17.3
Ogranieno kretanje u zajednici
13
Meuljudski odnosi
18
17
Kretanje trotoarom
13.1
Odravanje afektivnih odnosa sa roditeljima
18.1
Kretanje ulicom
13.2
Odravanje afektivnih odnosa sa braom i sestrama
18.2
Prelaenje raskrsnice sa semaforom
13.3
Uspostavljanje iodravanje veza sa prijateljima
18.3
Prelaenje raskrsnice bez semafora
13.4
Uestvovanje u drutvenim aktivnostima sa roditeljima
18.4
Kretanje po klizavoj povrini ili po povrini prekrivenoj snijegom (led,

mokra povrina, snijeg...)
13.5
Odravati drutvene veze sa drugom djecom (kola, razonoda, komiluk...)
18.5
Odravanje drutvenih veza sa odraslima (kola, razonoda, komiluk...)
18.6
Potovanje hijerarhije u koli, u zabavnim aktivnostima (profesor, direktor,

animator...)
18.7
14
Korienje prevoznih sredstava

Korienje hoda kao sredstvo za kretanje (kolica se smatraju
adaptacijom...)
Koricenje automobila u svojstvu putnika (ulaenje, izIaenje, vezivanje
pojasa...)
14.1
14.2

Korienje javnoga prevoza (prilagoeni prevoz smatra se adaptacijom)

Korienje kolkog prevoza (prilagoeni kolski prevoz smatra se
adaptacijom)
Finansijske odgovornosti
Pitanje 1

Nivo zadovoljstva
(samo 1 odgovor)

14.3
ivot u zajednici
14.4
Uestvovanje u aktivnostima drutvenih klubova, i drugih organizacija

(izvidai, odjeljenska zajednica...)
15
(samo 1 odgovor)
Pitanje 2
Nivo zadovoljstva
(samo 1 odgovor)
Be
zp
ot
e
ko
Sa
a
po
te
k
O
st
o
a
va
m
rju
a
je
je
ne
ko
Ni
je
dr
os
ug
tv
i
ar
e
Ni
n
a
je
pr
im
en
jiv
o
Be
zp
om
Te
o
hn
i
ik
op
om
ag
Ad
alo
ap
Do
ta
cij
da
a
tn
al
ju
ds
Ve
ka
om
po
m
an
o
ez
*
ad
ov
Ne
ol
za
jan
do
vo
lja
+/
n
-z
ad
ov
ol
jan
Za
do
vo
lja
Ve
n
om
az
ad
ov
ol
jan

(samo 1 odgovor)
Pitanje 2
Be
zp
ot
e
ko
Sa
a
po
te
k
O
st
o
a
va
m
rju
a
je
je
ne
ko
Ni
je
dr
os
ug
tv
i
ar
en
Ni
a
je
pr
im
en
jiv
o
Be
zp
om
Te
o
hn
i
ik
op
om
ag
Ad
alo
ap
Do
ta
c
da
ija
tn
al
ju
ds
Ve
ka
om
po
m
an
o
ez
*
ad
ov
Ne
o
l
za
jan
do
vo
lja
+/
n
-z
ad
ov
ol
jan
Za
do
vo
lja
Ve
n
om
az
ad
ov
ol
jan

Pitanje 1

Obrazovanje
19
19.1
20
15.1
Odlaziti u kolu (ukljuujui noenje kolske torbe)
20.1
Prepoznavanje vrijednosti novca
15.2
U lazak u kolu i kretanje u kolskoj zgradi i dvoritu (ukljuujui noenje

kolske torbe)
20.2
Upravljanje svojim deparcem (utedevina, manj i trokovi...)
15.3
Praenje asa ili obrazovne aktivnosti u razredu
20.3
Praenje specijalizovanih asova (as fizikog vaspitanja, muzickog

obrazovanja...)
20.4
Korienje razliitih apoena kovanog i papirnog novca
Graanske odgovornosti
32
(samo 1 odgovor)
Be
zp
ot
e
ko
Sa
a
po
te
k
O
st
o
a
va
m
rju
a
je
je
ne
ko
Ni
je
dr
os
ug
tv
i
ar
e
Ni
n
a
je
pr
im
en
jiv
o
Be
zp
om
Te
o
hn
i
ik
op
om
ag
Ad
alo
ap
Do
ta
cij
da
a
tn
al
ju
ds
Ve
ka
om
po
m
an
o
ez
*
ad
ov
Ne
ol
za
jan
do
vo
lja
+/
n
-z
ad
ov
ol
jan
Za
do
vo
lja
Ve
n
om
az
ad
ov
ol
jan

(samo 1 odgovor)
Pitanje 2
Pitanje 1

Be
zp
ot
e
ko
Sa
a
po
te
k
O
st
o
a
va
m
rju
a
je
je
ne
ko
Ni
je
dr
os
ug
tv
i
ar
en
Ni
a
je
pr
im
en
jiv
o
Be
zp
om
Te
o
hn
i
ik
op
om
ag
Ad
alo
ap
Do
ta
c
da
ija
tn
al
ju
ds
Ve
ka
om
po
m
an
o
ez
*
ad
ov
Ne
o
l
za
jan
do
vo
lja
+/
n
-z
ad
ov
ol
jan
Za
do
vo
lja
Ve
n
om
az
ad
ov
ol
jan

Pitanje 2
Pitanje 1

16
Potovanje prava drugih (ivotna pravila, propisi...)
16.1
Hvatanje beljeaka (zapisivanje lekcija i domaih zadataka...)
20.5
Potovanje dobara drugih (igrake, lini predmeti...)
16.2
Upotreba kolskog pribora (knjiga, svesaka, podsjetnika...)
20.6
Zatita svojih prava (zauzimanje svoga mjesta, slobodno izraavanje svoga

miljenja ... )
16.3
Obavljanje praktinih radova u koli (prirodne nauke, tehnika i

informatika...)
20.7
Potovanje svojih dobara (igraaka, linih stvari, skolkog pribora...)
16.4
Uestvovanje u grupnim radionicama, rad u grupama
20.8
Potovanje mjera bezbjednosti (prepoznavanje opasnosti...)
16.5
Izrada kontrolnih zadataka, pismenih zadataka
20.9
Uestvovanje u aktivnostima vrtia
20.10
33
MJERENJE KVALITETA SREDINE

Pitanje 2
Pitanje 1
(samo 1 odgovor)

Imajui u vidu line kapacitete i

ogranienja, naznai koliki uticaj na
tvoj svakodnevni ivot imaju navedene
situacije ili inioci
Nivo zadovoljstva
(samo 1 odgovor)
Be
zp
ot
e
ko
Sa
a
po
te
k
O
st
o
a
va
m
rju
a
je
je
ne
ko
Ni
je
dr
os
ug
tv
i
ar
en
Ni
a
je
pr
im
en
jiv
o
Be
zp
om
Te
o
hn
i
ik
op
om
ag
Ad
alo
ap
Do
ta
c
da
ija
tn
al
ju
ds
Ve
ka
om
po
m
an
o
ez
*
ad
ov
Ne
o
l
za
jan
do
vo
lja
+/
n
-z
ad
ov
ol
jan
Za
do
vo
lja
Ve
n
om
az
ad
ov
ol
jan

Drutvena mrea (podrka tvog okruenja)
1.
Porodina situacija djeteta
2.
Podrka lanova porodice ili drugih blinjih (prisustvo, fizika pomo, pomo u kui, podstrek...).
Koricenje kolskih infrastruktura (dvorite, fiskultuma sala i dr...)
20.11
Koricenje slubi za uenike (psiholog idr...)
20.12
Izrada kolskih zadataka kod kue
20.13
3.
Podrka prijatelja.
Uestvovanje u aktivnostima koje kola organizuje (vannastavnim

aktivnostima, izletima...)
20.14
4.
Podrka komiluka.
21
5.
Podrka vrnjaka u koli
Razonoda
Bavljenje individualnim fizikim ili sportskim aktivnostima
21.1
Bavljenje individualnim igrama (lego kocke, lutke, video-igrice, igre u

pijesku, ljuljanje na ljuljaci...)
21.2
Bavljenje grupnim fizikim ili sportskim aktivnostima
21.3
Stavovi vaeg okruenja (nacin ponaanja):
6.
Stavovi lanova porodice
21.4
7.
Stavovi tvojih prijatelja prema tebi
Uestvovanje u aktivnostima u prirodi (kampovanje, letnji kampovi,

Pjeaenje, izleti, kole u prirodi, ekskurzije...)
21.5
8.
Stavovi tvojih drugova iz razreda / vrtia
Bavljenje umjetnou (muzika, slikarstvo, ples, pozorite...)
21.6
9.
Stavovi nastavnika / vaspitaa
Bavljenje zanatima ili slinim aktivnostima
21.7
10. Stavovi tvog komiluka prema tebi (50%)
Korienje kulturnih slubi u svom okruenju (biblioteka, klub za zabavu...)
21.8
Pojedine
oblasti
iz ove
skale
Bavljenje drutvenim
ili grupnim
igrama
(karte,koriste
ah, lopta...)lanovi komisije u zavisnost od svog profila rada.
Skala procjenjivanja
Oteavajui
Nema
uticaj
Neznam
Nije
primjenljivo
Neznam
Nije
primjenljivo
Olakavajui
veliki mali
mali veliki
veliki mali
mali veliki
11. Stavovi ire sredine (drugi uenici u koli, kolsko osoblje, ira zajednica)...
Napomena: Odjeljak o radu (odeljak 11 ivotnih navika iz NSI-a) se ne pojavljuje u ovoj verziji mjerenja ivotnih navika prilagoenoj djeci uzrasta 5-13 g.

Izvori prihoda (raspoloivost, finansijski programi i slube)
Oteavajui
Nema
uticaj
Olakavajui
veliki mali
mali veliki
veliki mali
mali veliki
12. Porodini prihodi

13. Finansijska pomo drave (Lina invalidnina, djeiji dodatak, materijalno obezbjedenje porodice,
jednokratna pomo, tua njega i pomo...)
14. Finansijska pomo iz privatnog sektora, Nevladine organizacije i drugi humanitarni izvori/programi
Socijalne i zdravstvene slube:
15. Usluge dodatne podrke, osim onih, koje ti pruaju lanovi porodice (pratilac, prevodilac, personalni asistent,
mobilni tim).
16. Usluge pomoci u kui osim onih koje ti pruaju lanovi vae porodice Ljudska pomo plaena od roditelja,
osoba koja uva dijete...)
17. Zdravstvene slube u tvom okruenju (bolnica, klinika, zubar, itd.).

18. Slube za funkcionalnu i drutvenu rehabilitaciju u tvom okruenju
19. Slube za podrku integraciji u drutvo (socijalni servisi)
20. Slube za uvanje djece ( ukljuujui uvanje unutar porodice i u kui) ili u ustanovama (kole, vrtii, dnevni
centri, igrakoteke...)
34
35

Obrazovne slube:
Oteavajui
Nema
uticaj
veliki mali
Neznam
Olakavajui
Nije
primjenljivo

Prirodni elementi (nastavak)
mali veliki
21. Obrazovne slube u tvom okruenju (predkolska / osnovna ili srednja kola )
41. Kvalitet vazdu ha u vaem okruenju.
22. Van-nastavne aktivnosti
42. Vrijeme koje ti je na raspolaganju za izvrenje nekog zadatka (npr. vrijeme koje ti je na raspolaganju za
Predmeti (mogucnost koricenja):
veliki mali
Nema
uticaj
Neznam
Nije
primjenljivo
Neznam
Nije
primjenljivo
Olakavajui
veliki mali
mali veliki
veliki mali
mali veliki
43. Mali predmeti (pribor za jelo, olovka, itd.).
mali veliki
24. Slube javnog prevoza u tvom okuenju (satnica, stanice, uestalost, putanja...)
44. Veliki predmeti (velike kutije, velike igrake, itd.).
25. Slube prilagoenog prevoza (stanice, uestalost, putanja, itd.).
45. Teina predmeta za svakodnevnu upotrebu (aka torba, oprema za tehniko i liko vnovaspitanje, oprema
26. Slube za telekomunikaciju u vaem okruenju (telefon, faks, internet)
46. Oprema u koli / vrtiu (raunari, pribori...)
27. Dravne slube (hitna pomo, policija, vatrogasci)
47. Namjetaj
SIube organizacija zajednice:
Oteavajui
oblaenje, polaganje ispita, odlazak u kolu, itd.).
23. Sluba kolskog prevoza.

Slube javne infrastrukture:
za fiskulturu)
veliki mali
48. Telefonski aparat.
mali veliki
28. Kulturne ustanove u tvom okruenju (bioskop, pozorite, biblioteka, itd.)
49. Televizor i radio
29. Sportske organizacije i organizacije za zabavu u tvom okruenju (sportski klubovi, izvidai putovanja,
50.
aktivnosti na otvorenom, kolekcionarstvo, itd.).
Raunar
30. Usluge organizacija u tvojoj zajednici (grupe za meusobnu pomo i volonteri).

Fizika dostupnost:
Oteavajui
veliki mali
Nema
uticaj
Neznam
Olakavajui
mali veliki
Nije
primjenljivo

Tehnika pomagala:
31. Fizika dostupnost vaeg stana.
51. Raspoloivost pomagala (kolica, 0rt0ze, psi-vodi, itd.)
32. Fizika pristupanost javnih zgrada u tvom okruenju (bolnice, centri za socijalni rad i druge javne ustanove)
52. Korienje tehnikih pomagala
33. Fizika pristupanost prodavnica i restorana
53. Sluba za odravanje tehnikih pomagala.
34. Fizika pristupanost tvoje kole i predkolske ustanove.
Drutvena pravila:
35. Fizika pristupanost kulturnih, sportskih zdanja i mjesta za zabavu.

Tlo, saobraajnice i razdaljine:
Oteavajui
Nema
uticaj
Olakavajui
veliki mali
mali veliki
veliki mali
mali veliki
54. Pravila (kola, bazen, javna mesta, itd).

veliki mali
mali veliki
veliki mali
mali veliki
36. Pristupanost ulica i trotoara ljeti u tvom okruenju

37. Pristupanost ulica i trotoara zimi u tvom okruenju
38. Lokacija vaega stana (udaljenost u odnosu na slube (usluge)).
Prirodni elementi
39. Zimski klimatski uslovi (snijeg, led, hladnoa, itd.).

40. Ljetnji klimatski uslovi (toplota, vlanost, kia, itd.).
36
Ovu skalu primarno koristi socijalni radnik.
37
2.5.2. Zajednika procjena

Na zajednikom sastanku prisutni su sekretar i svi lanovi komisije koji su uestvovali u procjeni djeteta (stalni i povremeni).11
Na osnovu pojedinanih miljenja lanova komisije svi prisutni lanovi jednoglasno donose prijedlog o usmjeravanju djeteta
u odgovarajui vaspitno-obrazovni program, odnosno vaspitno-obrazovnu ustanovu. Takoe, rade individualni plan podrke.
Sekretar objedinjava struna miljenja lanova komisije i sastavlja prijedlog u pisanoj formi.
Ime:
Datum roenja:
Prezime:
1. OPTI PODACI
Ime i prezime odgovornog lica (otac, majka, staratelj):
Adresa:
Sekretar vodi zapisnik sa sastanka. Nakon donoenjena prijedloga pozivaju se roditelji, koji su ve unaprijed obavijeteni o
neophodnosti prisustva na zajednikom sastanaku, i saoptava im se prijedlog komisije o usmjeravanju. Veoma je vano da se
roditeljima na prihvatljiv nain daju informacije o nainu i toku usmjeravanja djeteta.
Prijedlog komisije o usmjeravanju djeteta roditeljima saoptava predsjednik, a ostali lanovi pojedinano daju svoje miljenje
i preporuke, koji e se nalaziti u individualnom planu podrke.
Nakon saoptavanja prijedloga i miljenja lanova komisije, roditelji saoptavaju da li su saglasni ili nijesu s prijedlogom
komisije.
Ako roditelji nijesu saglasni i nakon jo jednog pojanjenja i konsultacija, onda se potuje elja roditelja. U rjeenju se navodi
rok za praenje ispravnosti usmjerenja. Ukoliko se utvrdi da program ne odgovara djetetu na osnovu lana 27 Pravilnika o
usmjeravanju djece s posebnim potrebama, poslije roka odreenog za proces praenja organ lokalne uprave nadlean za
poslove prosvjete, po slubenoj dunosti, ili na prijedlog roditelja, ili na obrazloeni zahtjev predkolske ustanove, kole ili
posebne ustanove u koju je dijete usmjereno ili ukljueno, upuuje dijete na ponovni pregled prvostepenoj komisiji.
2.6 Broj evaluacija, procjena po sesiji

Svaki lan komisije u zavisnosti od posebnih potreba djeteta odreuje broj i trajanje sastanaka.
2.7 Izvjetaj koji e obuhvatiti plan podrke

Individualni plan podrke popunjava se na zajednikom sastanku na osnovu pripremljenih pojedinanih strunih miljenja
lanova komisije.
Broj telefona (kua, mobilni, posao):
KOLA/PREDKOLSKA USTANOVA:
Adresa:
Ime direktora:
Ime uiteljice /razrednog starjeine /vaspitaa/vaspitaice:
Razred/grupa:
Datum otvaranja predmeta
Prisutne osobe na dan otvaranja predmeta:
Imena:
Funkcija:
2. MEDICINSKI PODACI i FAKTORI RIZIKA

2.1 Zdravstveni podaci o porodici
2.2 Zdravstveni podaci o djetetu
2.3 Faktori rizika
3.INFORMACIJE O DJETETU
Individualni plan podrke (adaptirana verzija sistema vaspitanja i obrazovanja)

3.1 Evaluacija sistema organa
Individualni plan podrke jeste dokument za sintezu pojedinanih procjena djeteta od strane razliitih strunjaka. On slui
za planiranje i organizaciju predloenih mjera podrke, olakava komunikaciju i koordinaciju intervencije raznih strunjaka
ukljuenih u pruanje podrke djetetu. Individualni plan podrke (u daljem tekstu IPP) pisani je trag intervencije. Ovaj plan
se radi na zajednikom sastanku, nakon to je svaki strunjak izvrio svoju procjenu djeteta. Dijelovi tog plana mogu biti
uraeni ranije u elektronskoj verziji, tako da svaki strunjak popuni dio koji se tie njegove procjene (radi utede vremena na
zajednikom sastanku), a na zajednikom sastanku postie se dogovor o odreenim pitanjima i prijedlozima, posebno take
4, 5, 6 i 7. Time se kompletira dokumenat, koji dalje slui za izradu rjeenja sa obrazloenjem.
IPP je dragocjen u izradi individualnog razvojno-obrazovnog plana (u daljem tekstu IROP) u obrazovnim ustanovama. On je
produkt timskog rada i uva se u arhivi. Po dogovoru, jedan primjerak IPP moe se slati i koli (najbolje da ga lino urui neki
lan komisije strunom licu kole, lanu strunog tima za inkluzivno obrazovanje prilikom zajednikog sastanka u koli, kako bi
se pojasnila njegova uloga i primjena). Naravno, ovo jo uvijek nije zakonska obaveza, ali je dragocjeno zbog tretiranja djeteta
u dotinoj instituciji i zbog kvalitetne izrade IROP-a. Ovako uraen plan podrke koristi se za dalje praenje napredovanja
djeteta i redefinisanje novih strategija prema razvoju situacije invalidnosti. Dijelovi tog plana, koji se odnose ne odreene
servise podrke, koriste se za pisanje izvjetaja, tj. preporuke za rad s djetetom, koje se alju odreenoj instituciji, tj. servisu.
Datum evaluacije:
LJEKARI:
1. Nervni sistem
2. Sistem slunih organa
3. Sistem organa za vid
4. Aparat za varenje
5. Disajni aparat
6. Kardiovaskularni aparat
7. Hematopoetiki i imunoloki sistem
8. Urinarni sistem
38
11
Vidjeti podpoglavlje 1.3
9. Endokrini sistem
39
10. Reproduktivni sistem

11. Koni sistem
12. Miini sistem
SKALA
13. Kotano-zglobni sistem
SPOSOBNOST bez ogranienja
14. Morfologija
3.2 Identifikacija bitnih SPOSOBNOSTI i ONESPOSOBLJENOSTI:
Imena:
SPOSOBNOSTI djeteta
Datum evaluacije:
Sva 3 kriterijuma u realizaciji aktivnosti su STALNI.

4. EFIKASNOST: trajanje i preciznost u realizaciji aktivnosti
3. UDOBNOST: racionalno ulaganje fizikog i/ili psihikog napora tokom realizacije aktivnosti
2. BEZBJEDNOST: fizika i/ili ekonomska bezbjednost tokom aktivnosti
SPOSOBNOST s lakim ogranienjem
Zdravstveni radnici:
Prosvjetni radnici:
- Aktivnost se uredno odvija.

- Pomagala nijesu potrebna.
ALI, realizacija jednog od 3 kriterijuma nije STALNA.
2. EFIKASNOST: trajanje je due nego za uobiajenu realizaciju (fiziko ili psihiko ustezanje)
3. UDOBNOST: uz aktivnost vremenom se javlja fiziki i/ili psihiki napor vei nego za normalnu
realizaciju
4. BEZBJEDNOST: aktivnost se realizuje u niim bezbjednosnim uslovima (fiziki ili ekonomski
uslovi) nego za uobiajenu realizaciju
SPOSOBNOST UMJERENO UMANJENA
*Aktivnost se PONEKAD oteano odvija.

*Pomagala su PONEKAD potrebna u nekim situacijama:
- tehniko pomagalo ili tree lice
- psiholoka podrka ili stimulacija
- povremeni nadzor
* PROMJENA U IZVRENJU AKTIVNOSTI radi kompenzacije:
- velika usporenost
- disproporcionalan fiziki ili psihiki napor
SPOSOBNOST BITNO UMANJENA
1
0
40
- Izvoenje aktivnosti je REDOVNO oteano.

- Pomagala su UVIJEK POTREBNA u brojnim prilikama.
TOTALNA ONESPOSOBLJENOST
Bez obzira na pomagala, aktivnost je UVIJEK I POTPUNO umanjena u svim prilikama.
41
4. POZNAVANJE DRUTVENOG UEA DJETETA
IDENTIFIKOVATI PRIORITETNE BITNO UMANJENE SPOSOBNOSTI KOJE UTIU NA INKLUZIJU DJETETA U KOLI I NA
NJEGOVU SVAKODNEVICU: upisati umanjene sposobnosti koje ste izdvojili nakon evaluacije kroz alat mjerenja sposobnosti
(reetka za mjerenje sposobnosti).
Prenijeti na sljedeu tabelu prioritetne ili prvobitne ivotne navike za koje smatrate da je bitno fokusirati se i usmjeriti intervenciju
strunjaka, imajui u vidu da je krajnji cilj usmjeravanje djeteta u vaspitno-obrazovni proces i njegovo funkcionisanje u takvoj
zajednici.
Ova sinteza je postignuta zahvaljujui koritenju instrumenta Mjerenje ivotnih navika.
1. PODACI O DOSADANJEM OBRAZOVANJU:

2. OBRAZOVNA POSTIGNUA (uspjesi i steeno znanje i vjetine):
2. 1 Jezik/pismenost:
2.2. Matematika/raunanje:
2.3. Fizika kultura:
2.4. Muzika kultura:
2.5. Likovna kultura:
42
2.6 Ostalo:
NEZADOVOLJSTVO
POMO
Nije identifikovana
Ljudska pomo
REALIZACIJA
Ne realizuje se
PRVOBITNE NAVIKE
(navesti navike koje dijete izvrava s potekoama i zbog kojih su i dijete i
roditelji jako nezadovoljni)

Pasivna realizacija
1.Intelektualne sposobnosti
-
2. Govorne sposobnosti
-
3. Ponaanje
-
4. ulo i percepcija
-
5. Motorne sposobnosti
-
6. Tolerancija i otpor
-

5. POZNAVANJE SREDINE DJETETA
Identifikovati faktore sredine koristei alat za mjerenje kvaliteta sredine. Nakon toga, prenijeti u ovu tabelu olakavajue i
oteavajue elemente sredine, koji utiu na bitne ivotne navike i za koje smatrate da je bitno intervenisati.
SOCIJALNI FAKTORI
FIZIKI FAKTORI
OLAKAVAJUI FAKTORI
Opis uticaja bitno umanjenih sposobnosti na obrazovanje i svakodnevicu

OTEAVAJUI FAKTORI
SINTEZA
Sa potekoom
Objasnite kako UMANJENA SPOSOBNOST utie na izvrenje ivotnih navika i na proces vaspitanja i obrazovanja.
43
- Ljudska pomo (treeg lica):

- Socijalna, ekonomska pomo:
6. SITUACIJE U KOJIMA JE NAGLAEN IZOSTANAK U REALIZACIJI IVOTNIH NAVIKA I DRUTVENOG UEA

DJETETA KAO REZULTAT INTERAKCIJE IZMEU LINIH I FAKTORA SREDINE
Prvobitne navike nad kojima preporuujete intervenciju

Ograniiti izbor na odreeni broj navika koje dijete izvrava s potekoama, ali i koje su vane za njega, njegove roditelje i
njegovo uee inkluziju u vaspitno-obrazovnu ustanovu i za koje smatrate da je bitno odmah djelovati.
PRVOBITNE NAVIKE na koje treba djelovati
Obrazloite va izbor
Pedagog
Socijalni radnik
Defektolog
Psiholog
Ostali
LIST PRAENJA
Individualnog plana podrke

Datum:
Ciljevi plana:
7.1 Ciljevi intervencije usmjerene na dijete (rehabilitacija, razne stimulacije sposobnosti, psiholoka podrka...) kako bi se
poboljala inkluzija u koli
kolovanje i modaliteti prijedlog (adaptacija rasporeda u koli, poseban program):
Predsjednik komisije
Sljedei sastanak zakazan: sa:
7. SUGESTIJE ZA IZRADU INDIVIDUALNOG PLANA PODRKE
7.2 Ciljevi za poboljanje socijalnog uea djeteta i razvoj njegovih obrazovnih postignua: poboljati realizaciju nekih navika,
promijeniti nain i modalitete izvrenja drugih navika...
Roditelj
Odsutni:
Potpis
Kratak izvjetaj u kojem se istie

Primijeen napredak
Na nivou djeteta
Na nivou kolovanja
Na nivou ivotnih navika
Na nivou ljudskog/socijalnog okruenja
Prisutne potekoe
Ostale mjere za poboljanje ivotnih navika
Na nivou fizikog okruenja

Ishrana:
2.8 Identifikacija mree servisa koji postoje i podrke u zajednici
Lina njega/oblaenje:
Komunikacija:
Kretanje:
Odgovornost i meuljudski odnosi:
Ostalo:
7.3 Ciljevi intervencije na socijalnu i fiziku sredinu djeteta:
44
a. Fizika sredina (materijalni uslovi neophodni za inkluziju):

- Prijedlog za adaptaciju:
- Tehnika pomagala:
b. Socijalna sredina (djelovanje na roditelje, predavae, vaspitae, okruenje, praenje djeteta van kue...)
2.8.1 Mree servisa podrke koje postoje na dravnom nivou

Posebne ustanove - U Crnoj Gori postoji pet posebnih ustanova12 specijalizovanih za obrazovanje djece s posebnim obrazovnim
potrebama, lociranih uglavnom u Podgorici. Mrea kola za uenike sa smetnjama u razvoju i posebnih odjeljenja nije
ravnomjerno rasporeena po Crnoj Gori. To je osnovni razlog za smijetanje djece i uenika iz manjih gradova i sela u domove
koji su organizovani uz takve kole. To su: Zavod za kolovanje i rehabilitaciju lica s poremeajima sluha i govora, Centar za
obrazovanje i osposobljavanje 1. jun, Zavod za kolovanje i profesionalnu rehabilitaciju invalidne djece i omladine, Specijalni
zavod za djecu i omladinu s poremeajima u ponaanju Ljubovi13.
1. Zavod za kolovanje i profesionalnu rehabilitaciju invalidne djece i omladine iz Podgorice. U Zavodu je organizovano:
predkolsko odjeljenje, osnovna i srednja kola. U ovu ustanovu na vaspitanje i obrazovanje upuuju se sljedee kategorije
djece: 1) tjelesno-invalidna djeca i omladina (a. sa oteenjima lokomotornog aparata, b. sa neuromiinim oboljenjima i c. sa
hroninim oboljenjima); 2) slijepa i slabovida djeca i omladina, kao i 3) djeca i omladina s kombinovanim smetnjama, gdje je
12
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece s posebnim potrebama definie: Resursni centar je posebna ustanova koja izvodi vaspitno-obrazovni proces, prua drugim vaspitnoobrazovnim ustanovama savjetodavnu i strunu podrku za vaspitanje i obrazovanje djece s odreenom vrstom smetnje u razvoju i izvodi obuku nastavnika koji obavljaju vaspitno-obrazovni rad s djecom s
posebnim obrazovnim potrebama. Predviaju se sljedei resursni centri: resursni centar za slune smetnje i govorne poremeaje, resursni centar za sve nivoe intelektualnih smetnji i autizam, resursni centar
za tjelesnu invalidnost i vizuelne smetnje, resursni centar za poremeaje u ponaanju, socijalnu, emocionalnu i kulturoloku deprivaciju. Resursni centar e pruati kadrovsku, strunu i savjetodavnu pomo i
obavljati evaluaciju postignua u radu s djetetom, kako roditelja tako i kadra iz redovnog sistema (rehabilitacija, habilitacija, savjetodavni rad, edukacije i sl.).
13
U ovoj ustanovi se realizuje vaspitni rad sa tienicima.
45
dominantna tjelesna invalidnost, sljepoa i slabovidost, u kombinaciji s lakom mentalnom smetnjom.

2. Zavod za kolovanje i rehabilitaciju lica s poremeajima sluha i govora u Kotoru bavi se predkolskim, osnovnim i srednjim
obrazovanjem. Ustanova raspolae sa 40 specijalizovanih uionica i kabineta u kojima se odvijaju nastava i vjebe. Opremljene
su beino MICRO-VOX sistemom i ianom selektivnom auditivnom filterskom amplifikacijom, koja je prilagoena tipu
slunog oteenja. Djeca se uglavnom osposobljavaju za radnika zanimanja.
3. Centar za obrazovanje i osposobljavanje 1. jun ima organizovano posebno predkolsko, osnovnokolsko i srednje
obrazovanje za djecu s lakim i umjerenim intelektualnim smetnjama i djecu sa autizmom. U Centru se, kroz produeni boravak,
obezbjeuje rehabilitacija, edukacija, vaspitanje, radno osposobljavanje i prema njihovim psihofizikim sposobnostima
upuivanje na dalje obrazovanje. Po zavretku osnovne kole nastava se moe nastaviti u srednjoj koli, sa sljedeim strukama:
1) tekstilna struka, 2) koarsko-tehnoloka struka, 4) prehrambena struka, 5) ugostiteljska struka, 6) metalska struka, 7) line
usluge.
4. Specijalni zavod za djecu i omladinu s poremeajima u ponaanju Ljubovi ustanova se bavi zbrinjavanjem,
resocijalizacijom i rehabilitacijom djece i mladih s poremeajem u ponaaju. Dakle, djeca i mladi se nalaze na smjetaju, dok
se nastava realizuje u vaspitno-obrazovnim ustanovama.
Sekretarijat za kulturu i sport, rjeavajui po zahtjevu roditelja majke, ________________, Ul. ________________, iz
________________, a u vezi sa usmjeravanjem djece s posebnim obrazovnim potrebama u odgovarajui obrazovni program,
na osnovu lana 21, stav 1 Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece s posebnim potrebama (Sl.list RCG, br: 80/04) i lana 196,
stav 1 Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, br: 60/03), donosi
R J E E NJ E
1. ________________ iz ________________, roen/a 2000. godine, na osnovu Prijedloga Komisije za usmjeravanje djece
s posebnim obrazovnim potrebama, kao dijete s tjelesnom ometenou umjereno invalidno dijete, usmjerava se u JU
O ________________ u obrazovni program uz obezbjeivanje dodatnih uslova i pomagala.
2. Ustanova, iz take 1 ovog Rjeenja, duna je da obezbijedi kadrovske, prostorne, materijalne i druge uslove za realizaciju
obrazovnog programa u koji je imenovan/a usmjerena.
3. Obavezuje se Ustanova, iz take 1 ovog Rjeenja, da na kraju etvrtog klasifikacionog perioda dostavi izvjetaj o
opravdanosti, cjelishodnosti i ispravnosti usmjeravanja, odnosno ostvarivanja obrazovnog programa.
O b r a z l o e nj e
2.8.2 Mree servisa koje postoje na lokalnom nivou

Pri redovnim kolama (10), u gotovo svim veim gradovima Crne Gore organizovana su i posebna odjeljenja. U ovim odjeljenjima
rade defektolozi, specijalni pedagozi.
Dakle, kao mogunost nudi se primjena principa tzv. djelimine inkluzije, tj. da se vaspitanje i obrazovanje djece s posebnim
obrazovnim potrebama ostvaruje individualno, organizuje se po obrazovnom programu s prilagoenim izvoenjem i
dodatnom strunom pomoi, u posebnim grupama ili odjeljenjima kole, odnosno u posebnim ustanovama uz zajedniku
nastavu iz pojedinih predmeta s ostalim uenicima ili uz zajedniko uee u vannastavnim aktivnostima kole, odnosno uz
zajedniku nastavu iz pojedinih predmeta s vrnjacima iz susjedne kole.
Za djecu s umjerenim, teim i tekim smetnjama ne postoji zadovoljavajui vid kolovanja, niti dovoljno zbrinjavanje u
vidu dnevnih centara. Za sada postoje samo dnevni centri u Bijelom Polju, Pljevljima, Nikiu. Planiraju se jo dnevni centri
u Beranama, Baru i Herceg-Novom. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece s posebnim
potrebama, lan 9, definie: Dnevni centar je ustanova djeije i socijalne zatite za podrku djeci sa smetnjama i tekoama u
razvoju, koja moe obavljati i vaspitno-obrazovni rad u kojem se stiu vjetine neophodne za svakodnevni ivot.
Na lokalnom nivou funkcioniu mobilni timovi. Postoje etiri mobilna tima. Jedan za sjever, jedan u Podgorici, jedan za
centralnu regiju i jedan za jug.
2.8.3 Svaka optina treba da uradi u okviru ovog poglavlja mapu resursa za svoju
lokalnu zajednicu
2.9 Elaboracija servisa/plana podrke

Svaki lan komisije na osnovu svoje procjene daje precizne i jasne preporuke o nainu pruanja dodatne strune pomo i
detaljan opis kadrovskih, prostornih, materijalnih i drugih uslova koji moraju biti obezbijeeni. Cilj takvih preporuka jeste
obezbjeivanje to je mogue boljih uslova za svestrani razvoj djeteta, pri emu se akcenat stavlja na ouvane potencijale i
otklanjanje oteavajuih faktora sredine. Veoma je vano da te preporuke budu jasne, konkretne i da omogue stvaranje to
bolje slike o djetetu. One se piu u obrazloenju rjeenja o usmjerenju i s njima su upoznati kako roditelji tako i ustanove u koje
se dijete usmjerava.
Primjeri rjeenja o usmjerenju
46
Crna Gora
_____________________
Sekretarijat za kulturu i sport
Broj:
_____________________,
Roditelj majka, ________________ obratila se ovom Sekretarijatu zahtjevom, br. _________, od _________. 2008. godine, za
usmjeravanje kerke sina ________________ u odgovarajui obrazovni program.
U smislu lana 21 Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece s posebnim potrebama (Sl.list RCG, br. 80/04), a u vezi sa l. 5, 18,
19 i 20 Pravilnika o kriterijumima za odreivanje oblika i stepena nedostataka smetnje, odnosno poremeaja djece i mladih s
posebnim potrebama i nainu ukljuivanja u obrazovne programe (Sl. list RCG, br. 23/06), Komisija za usmjeravanje djece
s posebnim potrebama utvrdila je da je dijete s tjelesnom ometenou, a s obzirom na invalidnu ogranienost pripada grupi
B - umjereno invalidna djeca i predloila da se imenovani/a usmjeri u JU O ________________ u ________________, u
obrazovni program uz obezbjeivanje dodatnih uslova i pomagala.
Ustanova je duna da obezbijedi kadrovske, prostorne, materijalne i druge uslove za realizaciju obrazovnog programa u koji
je imenovani/a usmjeren/a. S obzirom na to da je dvoje djece s posebnim obrazovnim potrebama ukljueno u isto odjeljenje,
neophodno je obezbijediti manji broj uenika u odjeljenju u skladu s pedagokom normom u radu s djecom s posebnim
obrazovnim potrebama. Neophodno je upoznati uiteljicu i vaspitaicu o potrebama imenovanog/e, odnosno nastavni kadar
koji e raditi sa djevojicom/djeakom. Potrebno je preduzeti sve mjere koje e doprinijeti da se stvore uslovi za nesmetan
razvoj, uenje, druenje i boravak, kako u uionici, tako i u ostalim prostorijama kole. Neophodno je obezbijediti adekvatno
osvjetljenje uionice, tablu zelene boje, zidove uenioce u pastelnim bojama - bez refleksije; radni sto za slabovide (pokretna
ploa zbog nagiba) sa stabilnom stolicom sa mogunou podizanja i sputanja (stola ili stolice); poloaj stola ispred table.
U sluaju progresije oteenja vida, potrebno je obezbijediti adekvatne sveske (listovi pastelnih boja s odgovarajuim
kontrastima linija bez refleksije, uveliavanje grafema, odgovarajui crtei, slike pune kontrasta...). Nuno je ukljuivanje
lanova mobilnog tima: defektologa tiflologa i somatopeda jednom do dva puta nedjeljno. Zbog nemogunosti kretanja uz
stepenice, a naroito imajui u vidu organizaciju nastave u starijim razredima, neophodno je obezbijediti uionicu u prizemlju
kole za realizaciju nastave; postaviti rukohvat na prilaznoj rampi pri ulasku u kolu; adaptirati toalet sputen vodokotli. U
cilju ostvarivanja vrnjake podrke treba organizovati radionice koje e promovisati jaanje atmosfere u odjeljenju.
U skladu sa lanom 15 i 16 Pravilnika o kriterijumima za odreivanje oblika i stepena nedostataka smetnje, odnosno
poremeaja djece i mladih s posebnim potrebama i nainu ukljuivanja u obrazovne programe (Sl. list RCG, br. 23/06), a
u skladu sa Prijedlogom Komisije za usmjeravanje djece s posebnim obrazovnim potrebama, br. _________, od _________
godine, Sekretarijat za kulturu i sport je, radi pribavljanja podataka o uslovima i mogunostima ukljuivanja imenovanog/e
u odgovarajui obrazovni proces u vaspitno-obrazovnu ustanovu, kao i radi pruanja strune pomoi, odnosno kadrovskih,
prostornih i drugih uslova koji moraju biti obezbijeeni, obavijestio JU O ________________ u ________________, Razvojno
savjetovalite, Centar za socijalni rad, Zavod za kolstvo, kao i nadlena ministarstva.
U pogledu usmjeravanja u vaspitno-obrazovnu ustanovu Komisija je uvaila elju roditelja.
Komisija je predloila rok za provjeru ispravnosti usmjerenja kraj etvrtog klasifikacionog perioda, kada e Ustanova dostaviti
izvjetaj o opravdanosti, cjelishodnosti i ispravnosti usmjeravanja, odnosno ostvarivanja obrazovnog standarda.
Komisija je predloila da se imenovanoj omogui ostvarivanje osnovnih prava iz socijalne i djeije zatite u skladu sa vaeim
zakonskim propisima. Imajui u vidu Prijedlog Komisije, odlueno je kao u dispozitivu Rjeenja.

PRAVNA POUKA: Protiv ovog Rjeenja moe se izjaviti alba Ministarstvu prosvjete i nauke Crne Gore u roku od 30 dana od
dana prijema istog.
Dostavljeno:
- podnosiocu zahtjeva,
- Ustanovi,
- a/a,
47
- dosije.

S E K R ETA R
Crna Gora
_____________________
Sekretarijat za kulturu i sport
Broj:
_____________________,
Sekretarijat za kulturu i sport, rjeavajui po zahtjevu roditelja majke, ________________, Ul. ________________, iz
________________, a u vezi s usmjeravanjem djece s posebnim potrebama u odgovarajui obrazovni program, na osnovu
lana 21, stav 1 Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece s posebnim potrebama (Sl.list RCG, br. 80/04) i lana 196, stav 1
Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list RCG, br. 60/03), donosi
Neophodno je pruanje stalne podrke u cilju stvaranja uslova za prihvatanje, odnosno nesmetan razvoj, uenje, druenje i
boravak, kako u uionici, tako i u ostalim prostorijama kole. U vezi sa l. 15 i 16 Pravilnika o kriterijumima za odreivanje oblika
i stepena nedostataka smetnje, odnosno poremeaja djece i mladih s posebnim potrebama i nainu ukljuivanja u obrazovne
programe (Sl. list RCG, br. 23/06), a u skladu sa Prijedlogom Komisije za usmjeravanje djece s posebnim obrazovnim
potrebama, br._________, od _________ godine, Sekretarijat za kulturu i sport je, u cilju pribavljanja podataka o uslovima i
mogunostima pravovremenog i kvalitetnog obezbjeivanja ukljuivanja imenovanog/e u odgovarajui obrazovni program u
vaspitno-obrazovnu ustanovu, kao i pruanja strune pomoi, odnosno kadrovskih, prostornih i drugih uslova koji moraju biti
obezbijeeni, obavijestio JU O ________________ u ________________, Razvojno savjetovalite, Centar za socijalni rad,
Zavod za kolstvo, kao i nadlena ministarstva.
U pogledu usmjeravanja u vaspitno-obrazovnu ustanovu Komisija je uvaila elju roditelja.
Komisija je predloila period za provjeravanje ispravnosti usmjerenja kraj drugog klasifikacionog perioda kolske 2009/2010.
godine, kada e Ustanova dostaviti izvjetaj o opravdanosti, cjelishodnosti i ispravnosti usmjeravanja, odnosno ostvarivanja
obrazovnog standarda.
R J E E NJ E
1. ________________iz________________, roen/a 2002. godine, na osnovu Prijedloga Komisije za usmjeravanje djece
s posebnim potrebama, kao dijete s tekim hroninim oboljenjima usmjerava se u obrazovni program s prilagoenim
izvoenjem i dodatnom strunom pomoi u JU O ________________ u ________________.
2. Ustanova, iz take 1 ovog Rjeenja, duna je da obezbijedi kadrovske, prostorne, materijalne i druge uslove za realizaciju
obrazovnog programa u koji je imenovani/a usmjeren/a.
3. Obavezuje se Ustanova, iz take 1 ovog Rjeenja, da na kraju drugog klasifikacionog perioda kolske 2009/2010. godine
dostavi izvjetaj o opravdanosti, cjelishodnosti i ispravnosti usmjeravanja, odnosno ostvarivanja obrazovnog programa.
O b r a z l o e nj e
Roditelj majka, ________________ obratila se ovom Sekretarijatu zahtjevom, br. _________, od _________.2009. godine, za
usmjeravanje sina kerke ________________ u odgovarajui obrazovni program.
U smislu lana 20 i 21 Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece s posebnim potrebama (Sl.list RCG, br. 80/04), a u vezi sa
l. 9, 18, 19 i 20 Pravilnika o kriterijumima za odreivanje oblika i stepena nedostataka smetnje, odnosno poremeaja djece i
mladih s posebnim potrebama i nainu ukljuivanja u obrazovne programe (Sl. list RCG, br. 23/06), Komisija za usmjeravanje
djece s posebnim obrazovnim potrebama utvrdila je da je imenovani/a dijete s tekim hroninim oboljenjima i predloila da
se usmjeri u obrazovni program s prilagoenim izvoenjem i dodatnom strunom pomoi u JU O ________________ u
________________.
48
Ustanova je duna da obezbijedi kadrovske, prostorne, materijalne i druge uslove za realizaciju obrazovnog programa u koji
je imenovani/a usmjeren/a: u odjeljenju treba obezbijediti manji broj uenika shodno vaeim pedagokim normativima i
edukovan nastavni kadar u radu; obavezno treba raditi po IOP-u na nain da se daje i dodatno vrijeme za rad, redukovati
sadraje, koristiti kratke forme reenica i tekstova; zadavati odmjerene zadatke, a uputstva i instrukcije govoriti jasno i
smirenim glasom (ne smije se vikati); blagovremeno smjenjivati sve aktivnosti; dopunjavati verbalne instrukcije vizuelnim
i pisanim uputstvima i s njim/njom proraditi na kraju svakog asa i radnog dana; sakupljati ih i praviti mu/joj radnu sveske
(za svaki predmet) i prikazivati je na nain stalnog ponavljanja i ponovne razrade - ta je raeno, ko je to radio, kada i kako
se radilo... Primjenjivati igre s djecom i uenje u grupi vrnjaka; raditi na koordinaciji pokreta i na razvoju tjelesne sheme uz
uee nastavnika fizikog vaspitanja, a uz izbjegavanje preaktivnih i zahtjevnih radnji. Uvijek pohvaliti trud uloen u izradi
zadataka i za uspjeno praenje instrukcija; izbjegavati i ignorisati njegova/njena odustajanja, insistirati na disciplinovanom
ponaanju (postavljanje jasnih pravila ponaanja u odjeljenju), razraenim i striktnim aktivnostima, koje treba dosljedno da
ispuni. Veoma je bitno razvijati osjeaj sigurnosti i povjerenja uenik uitelj. Unaprijed pripremljen plan table zalijepiti u
radnu svesku i omoguiti tehniku rada u paru u cilju savladavanja nastavnog gradiva (prepisivanje s table ...), uz obaveznu
primjenu oiglednih sredstava i njihovog korienja pri demonstraciji; eksperimentisati s kredama u boji; poloaj klupe treba
da bude na mjestu gdje e mu/joj panja biti najmanje ometana (ne u blizini vrata, prozora ...) i na adekvatnoj udaljenosti od
table. Nuan je individualni rad logopeda, kao i angaman Strune slube kole u pruanju psiholoke podrke, u radu na:
uspostavljanju boljih radnih navika i koncentracije, podsticanju emocionalne zrelosti, akcentu na samostalnosti, odgovornosti
prema samom sebi. Sprovoditi savjetodavno-instruktivni rad s roditeljima u cilju usklaivanja rada u koli i kod kue. Nuno je
ukljuivanje psihologa kole u realizaciji vjebi pamenja i miljenja, u kontinuiranom radu s djecom u odjeljenju radi stvaranja
pozitivne klime u odjeljenju, a u cilju integrisanja djeaka/djevojice s vrnjacima. Obavezan savjetodavni rad s nastavnim
kadrom kole. Neophodan je intenzivan angaman pedagoga kole u izradi, realizaciji i praenju IOP-a (metode uenja).
Komisija je predloila da se imenovanom/oj omogui ostvarivanje osnovnih prava iz socijalne i djeije zatite u skladu s vaeim
zakonskim propisima. Imajui u vidu Prijedlog Komisije, odlueno je kao u dispozitivu Rjeenja.
PRAVNA POUKA: Protiv ovog Rjeenja moe se izjaviti alba Ministarstvu prosvjete i nauke Crne Gore u roku od 30 dana od
dana prijema istog.
Dostavljeno:
- podnosiocu zahtjeva,
- Ustanovi
- a/a
- dosije
SEKRETAR
Primjer obavjetenja
Crna Gora
MINISTARSTVO PROSVJETE I NAUKE
n/r ministra
U skladu sa lanom 15 i 16 Pravilnika o kriterijumima za odreivanje oblika i stepena nedostataka, smetnje odnosno poremeaja
djece i mladih s posebnim potrebama i nainu ukljuivanja u obrazovne programe (Sl. list RCG broj 80/04) obavjetavamo Vas
da je Komisija za usmjeravanje djece s posebnim obrazovnim potrebama donijela, datum: ______, Prijedlog za usmjeravanje u
odgovarajui vaspitno-obrazovni program, za:
1. Ime, ime oca, prezime, datum roenja
Adresa:
Na osnovu lana 7 Pravilnika o kriterijumima za odreivanje oblika i stepena nedostataka, smetnje odnosno poremeaja djece
i mladih s posebnim potrebama i nainu ukljuivanja u obrazovne programe, dijete je sa senzornom ometenou, a s obzirom
na stepen slabovidosti pripada grupi A djeca sa oteenim vidom, odnosno podgrupi e - slijepo dijete sa ostatkom
vida.
Prijedlog Komisije je da se usmjeri u vaspitno-obrazovni program uz obezbjeenje dodatnih uslova i pomagala u JU O
________________ u ________________.
Adresa:
Na osnovu lana 11 Pravilnika o kriterijumima za odreivanje oblika i stepena nedostataka, smetnje odnosno poremeaja
djece i mladih s posebnim potrebama i nainu ukljuivanja u obrazovne programe, dijete je s kombinovanim smetnjama,
primarna smetnja je mentalna ometenost.
Prijedlog Komisije je da se usmjeri u vaspitno-obrazovni program s prilagoenim izvoenjem i dodatnom strunom pomoi u
49
JPU ________________ u ________________.

Adresa:
MONITORING EVALUACIJE
POGLAVLJE 3
MONITORING EVALUACIJE
3.1 Monitoring dosijea
Na osnovu lana 13 Pravilnika o kriterijumima za odreivanje oblika i stepena nedostataka, smetnje odnosno poremeaja
djece i mladih s posebnim obrazovnim potrebama i nainu ukljuivanja u obrazovne programe, dijete je koje ima potekoe
u uenju.
Dosije djeteta mora sadrati tok praenja prisutnih tekoa i napretka djeteta, kolskog postignua, realizacije ivotnih navika,
promjena ljudskog/socijalnog okruenja, fizikog okruenja tokom realizacije vaspitno-obrazovnog programa .
JU O ________________ u ________________.
3.2 Monitoring posjeta

Adresa:
i mladih s posebnim potrebama i nainu ukljuivanja u obrazovne programe, dijete je s tekim hroninim oboljenjima.
Prijedlog Komisije je da se usmjeri u vaspitno-obrazovni program uz obezbjeenje dodatnih uslova i pomagala u JU O
________________ u ________________.
Posjete menadera sluaja vaspitno-obrazovnim ustanovama, prilikom kojih sagledava stanje, sve neophodne aspekte i
injenice koji su bitni za uspjenu relizaciju programa, treba da budu date kao pisani izvjetaj.
3.3 Odgovornost
Svi lanovi Komisije za usmjeravanje koji uestvuju u procesu procjene ispravnosti usmjerenja djeteta u obrazovni program
snose odgovornost za tanost i povjerljivost informacija (l. 4 Zakona o zatiti podataka o linosti).

Adresa:
i mladih s posebnim potrebama i nainu ukljuivanja u obrazovne programe, dijete je s mentalnom ometenou, a s obzirom
na mentalnu ometenost pripada grupi A - djeca s lakom smetnjom u mentalnom razvoju.
JU O ________________ u ________________.
2.10 Konsultacije sa servisima podrke koji pruaju usluge u

zajednici
Konsultacije sa servisima podrke vri menader sluaja, kako bi, eventualno, pojasnio preporuke iz individualnog plana
podrke, pratio njegovu realizaciju i eventualne tekoe u pruanju usluga korisnicima.
2.11 Prenoenje plana podrke servisima podrke koji pruaju

usluge u zajednici
Plan podrke alje sekretar komisije servisima podrke koji su preporueni individualnim planom podrke.
50
51
POVJERLJIVOST INFORMACIJA
POGLAVLJE 4
POVJERLJIVOST INFORMACIJA
lanovi komisije javnosti mogu davati osnovne podatke o ulozi i nadlenostima komisje. Podaci koji se odnose na konkretan
proces procjene ne smiju biti dostupni javnosti.
S javnou komunicira organ lokalne samouprave koji je imenovao komisiju. Informacije koje mogu biti dostupne javnosti su:
broj usmjerene djece, programi u koje se djeca usmjeravaju, vaspitno-obrazovne ustanove u koje su djeca usmjerena.
52
53
Fotografija: UNICEF Crna Gora / Zoran Jovanovi Maccak
PRIJAVE I PRITUBE
POGLAVLJE 5
PRIJAVE I PRITUBE
5.1 Prevencija prijava i pritubi

Komisija u toku procjene i donoenja prijedloga treba da vodi rauna da ispotuje pravila postupka, da potpuno i tano
utvrdi injenino stanje i pravilno primijeni zakon. Polazi se od krajnje profesionalnosti, savjesnosti i etinosti, uz obavezno
pridravanje pravila koja podrazumijevaju da se ne stvaraju i ne izazivaju konflikti interesa.
Ovo znai da komisija treba da radi procjenu djeteta koje joj po nadlenosti pripada, da obezbijedi mogunost da se roditelj
i dijete izjasni o svim injenicama i okolnostima koje su bile bitne za donoenje rjeenja i, konano, da prijedlog bude u
saglasnosti s miljenjima na osnovu kojih e se donijeti rjeenje u kojem e njegov dispozitiv biti saglasan s obrazloenjem.
Dakle, neophodno je da se pravilno ocijene dokazi (izvre individualne procjene); da se iz utvrenih injenica izvede taan
zakljuak u pogledu djeteta s posebnim obrazovnim potrebama; da se pravilno primijeni pravni propis prilikom davanja
prijedloga i da se na osnovu svih ocjena donese rjeenje koje je u najboljem interesu djeteta.
Samim tim, odnosno ispunjavanjem ovih preduslova, preduprijedie se podnoenje albe Ministarstvu prosvjete i nauke protiv
rjeenja organa lokalne uprave u roku od 30 dana od dana prijema rjeenja, a koje imenuje drugostepenu komisiju, koju ine:
pedijatar i ljekari odgovarajue specijalnosti, defektolog, psiholog, pedagog, socijalni radnik i uitelj, odnosno vaspita.
5.2 Nain podnoenja pritubi

alba je redovno pravno sredstvo u upravnom postupku kojim stranka pokree postupak instancione kontrole zakonitosti
odnosno cjelishodnosti rjeenja koje je donio prvostepeni organ. Zakon odreuje da protiv rjeenja stranka ima pravo na
albu. To pravo ima i lice kome nije bila data mogunost da uestvuje u prvostepenom postupku, ako se rjeenje odnosi na
njegova prava i pravne interese. alba se iznosi 15 dana od dana dostavljanja rjeenja, ako zakonom nije drukije odreeno.
alba se neposredno predaje ili alje potom organu koji je donio prvostepeno rjeenje.
Prvostepeni organ utvruje da li je alba doputena, blagovremena i izjavljena od ovlaenog lica i ako nijesu ispunjene
te pretpostavke albu odbacuje zakljukom. Ako nae da je alba osnovana, a nije potrebno sprovesti novi posebni ispitni
postupak, on moe stvar rijeiti drukije i svojim rjeenjem zamijeniti rjeenje koje se albom pobija. U sluajevima odreenim
zakonom, on moe dopuniti postupak ili sprovesti posebni ispitni postupak i takoe drukije rijeiti stvar te svojim rjeenjem
zamijeniti prvostepeno rjeenje. Ukoliko ne donosi novo rjeenje, prvostepeni organ je duan da, bez odlaganja, a najkasnije
u roku od 15 dana, albu sa spisima dostavi drugostepenom organu na rjeavanje po albi.
5.3 Saradnja s drugostepenom komisijom

Protiv rjeenja organa lokalne uprave moe se podnijeti alba Ministarstvu prosvjete i nauke u roku od 30 dana od dana prijema
rjeenja. Ministarstvo, na osnovu miljenja drugostepene komisije, donosi rjeenje. Formirana je drugostepena komisija za
usmjeravanje djece s posebnim obrazovnim potrebama, koju ine: pedijatar i ljekari odgovarajue specijalnosti, defektolog,
psiholog, pedagog, socijalni radnik i uitelj, odnosno vaspita. Predvieno je da u daljim fazama nadogradnje znanja lokalnih
komisija takoe bude primjenjivano i u ovoj komisiji, odnosno da i ona pone da koristi sistemski pristup u radu.
54
55

Prirucnik Za Rad 2

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik Za Rad 2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Prirunik za rad

Fotografija: UNICEF Crna Gora / Risto Boovi

Psihosocijalne dimenzije medicinski i socijalni model:

Centar za djecu s posebnim potrebama

Servisna sluba (na lokalnom nivou pri Centru za socijalni rad)

Komisija za usmjeravanje djece s posebnim obrazovnim potrebama

Struna sluba ustanove

Zavod za kolstvo/ inistarstvo prosvjete i nauke

Ministarstvo rada i socijalnog staranja

Sistemski model zasnovan na Kvebekoj klasifikaciji

Model ljudskog razvoja

Donoenje odluka zasnovano na dijagnozi

Istorijat Kvebeke klasifikacije

Posebna obrazovna potreba

Model uzroka i posljedica bolesti, trauma i drugih oblika naruavanja ljudskog

KATEGORIJE IVOTNIH NAVIKA:

STEPEN REALIZACIJE SITUACIJA:

VRSTE POTREBNE POMOI:

NADLENOSTI I FUNKCIJE KOMISIJE

NADLENOSTI I FUNKCIJE KOMISIJE

1.1 Nadlenosti komisije

1.2 Kome komisija treba da alje izvjetaj

NADLENOSTI I FUNKCIJE KOMISIJE

1.3 Sastav komisije

1.4 Korisnici usluga

1.5 Odgovornost svih lanova komisije (stalnih, povremenih i

vidi potpoglavlje 1.6

NADLENOSTI I FUNKCIJE KOMISIJE

NADLENOSTI I FUNKCIJE KOMISIJE

1.5.2. Menader sluaja

1.5.3 Timska odgovornost

Vidjeti 3.7 list praenja

NADLENOSTI I FUNKCIJE KOMISIJE

- zajedniki ciljevi svim lanovima;

1.5.4. Odgovornost prema roditeljima i djetetu

NADLENOSTI I FUNKCIJE KOMISIJE

NADLENOSTI I FUNKCIJE KOMISIJE

gradimo njihovo samopotovanje i obezbijedimo mogunost za njihovo izraavanje;

1.5.5 Poslovnik o radu komisije

NADLENOSTI I FUNKCIJE KOMISIJE

1.5.6 Komunikacija sa socio-medicinskom komisijom

1.6 Konflikt interesa

1.7. Informacije o komisiji

NADLENOSTI I FUNKCIJE KOMISIJE

Primjer za sadraj lifleta

Vidi 1.5.1 taka 5

NADLENOSTI I FUNKCIJE KOMISIJE

NADLENOSTI I FUNKCIJE KOMISIJE

1.8 Dijagram toka aktivnosti komisije

Minimalni paket podataka

KRAJ PROCESA USMJERAVANJA

Zajedniki sastanak svih lanova komisije sinteza

1.9 Funkcionalne veze s drugim vanim partnerima

1.10.1 Broj sastanaka

1.10.2 Informisanje lanova i koordinacija

1.10.3 Prisustvo lanova

1.10.4 Neslaganje oko odluka konsenzus

1.10.5 Voenje zapisnika

Pogledati poglavlje 1.5

NADLENOSTI I FUNKCIJE KOMISIJE

1.11.1 Standard prostora i oprema

2.1 Podnoenje zahtjeva za usmjeravanje

1.12 Procedure za hitne sluajeve

1.13 Procedure za ljudske resurse