Esej: (Ot)pisati traumu

Kako se tekstovi koji odabiru temu rata odnose prema fenomenu traume? Pie:
Kristina piranec
Literatura:
Esad Bajtal, 'Ujed zmije sjeanja' (iz antologije bosanskohercegovakoga riovijedanja Vrijeme
izmie, !"#"$
%amir &edi, ''a sam idem do toaleta' (iz zbirke kratkih riaIzvan koridora. Vranac Najbolja
kratka pria, !"##$ (#$
(re)imir *intari, '+sjeka maskerata' (iz antologije slavonskoga ratnog isma Poetika
buke, !"#"$,
(OT)PI!TI T"!#$#
(...) it is alwas t!e stor o" a wound t!at cries out.
&a rodruju biv)e 'ugoslavije tema %omovinskoga rata u knji-evnosti sverisutna je i
neiscrna, %oran "em u ogovoru Poetike buke (!"#"$, antologije slavonskog ratnog isma,
tako nagla)ava kako je nakon %omovinskoga rata na ovim rostorima mogue zaaziti stanovitu
osjetljivost na omisao o moguemu zaboravu rata te odre.enu odgovornost koja se javila me.u
re-ivjelima da amte rat za sebe, ali i za druge, /atna trauma kao da sa sobom nosi otrebu da
se isria vlastita, ali i tu.a ria, kao da subjekt koji je bio svjedokom ratnih strahota i u-asa
tajnu traume koju nosi sa sobom mora odijeliti s drugima, 0eoretiarka traume &at'( &arut',
ijim citatom zaoinjemo riu o isisivanju traume na ovim rostorima, u svome
tekstu )#nc*aimed E+perience: Trauma, -arrative and .istor() (#112$ zakljuuje kako se
cijela zaadna ovijest mo-e nazvati ovije)u traume zato )to je trauma jednoga subjekta usko
ovezana s traumom drugoga, ri emu ostoji mogunost isanja tu.ih rana: t!e !istor is
precisel t!e wa we are implicated in eac! ot!er# s traumas.3lo-ili se s tom njezinom tezom ili
ne, iak mo-emo rei kako je suvremena knji-evnost ovih rostora osjednuta temom rata i
traume, i ne ulazei ovdje u sve razloge takvoga ona)anja, mo-emo je slobodno nazvati
ostjugoslavenskom knji-evno)u traume,
*ratei suvremenu rodukciju na ovim rostorima, rimijeeno je kako se tema (ost$ratnoga
iskustva stalno onavlja, kako kod a4irmiranih autora, tako i kod mla.ih, jo) nea4irmiranih, +vaj
je tekst otaknut rvenstveno itanjem suvremene antologije bosanskohercegovakoga
riovijedanja Vrijeme izmie (!"#"$, ri emu je autoricu iznenadila zaokuljenost
traumatinim iskustvom i revladavanje ratne teme ak i u antologiji koja nosi naslov koji
oigledno ukazuje na udaljavanje od ratnih devedesetih, *ri tome je nije toliko )okiralo to )to se
veina ria bavi ratom, koliko nain na koji je ta tema obra.ena 5 esto osredovanim
riovijedanje o ratnim u-asima, 6utori ria iz antologije nagla)avaju realistinost i autentinost
svojih ria isticanjem injenice kako je riovjeda uo riu od osobe koja ju je ro-ivjela ili
rona)ao neiju isovijed, Vrijeme izmie, ali kao da se nismo pomaknuli, bila je rva asocijacija
autorice ovog teksta, samo se oku)avaju ronai neki novi naini ovratka na traumu, no esto
sasvim neusje)ni i estetski roma)eni,
&e radi se ovdje o otoru mla.ega nara)taja rema (ost$ratnoj knji-evnosti, koji je danas
tako.er zamijeen, a esto i osve utemeljen, +vdje se radi o oku)aju obja)njenja za)to ismo za
koje su se odluili oneki autori iz bosanskohercegovake antologije roma)uje svoju temu i
ostaje samo jedna u nizu (ost$ratnih riica koje ak ni ne usijevaju otresti itatelja, )to
bismo oekivali od navedenoga -anra, +vdje emo stoga, vodei se ojedinim sihoanalitikim
tezama i suvremenim teorijskim romi)ljanjima o traumi, nastojati rvo odgovoriti na itanja )to
je to trauma i )to bi to mogla biti rerezentacija traume u knji-evnosti, a ak i je li ona uoe
mogua, 7to znai zagonetka -ivota i smrti koja je uletena u 4enomen traume, a o kojoj neke od
(ost$ratnih ria tek daju naslutiti8 9a)to neki teoretiari smatraju da je umjetnost zaravo ta
koja skriva la$ za traumu8
:ilj je ove usoredne analize objasniti stilske ostuke kojima se koriste autori ria da bi
rozveli odre.eni uinak te okazati kako to mo-e koresondirati s 4enomenom traume, 6naliza
triju odabranih ria, koje na neki nain mogu slu-iti kao tri rerezentativna rimjera bavljenja
temom traume, nee ovezivati riovjedaa s autorom ria, iako bi nas ;reudova teorija
sublimacije mogla vrlo lako odvesti u tome smjeru (!$, nego e biti usmjerena rvenstveno na
tekst, bavei se njegovim 4ormalno5sadr-ajnim obilje-jima, +vaj tekst stoga mo-e biti
konstruktivna kritika autorima koji na sebe mo-da suvi)e olako reuzimaju zadatak da i)u riu
o traumi, koja je, rije svega, zagonetka re-ivljavanja koja nosi u sebi ono nesoznatljivo,
neiskazivo,
<<<
I/
astanak s "ea*nim
=rka rije 'trauma' re4erira na tjelesnu ovredu, a kod0reuda, koji se traumom osebno bavio u
tekstu ) onu stranu na1e*a u2ode) (#1!"$, trauma se ojavljuje kao seci4ina rana u umu,
odnosno, smje)ta se oko ideje robijanja, ideje ranjavanja, 3ubjekt koji re-ivi traumu onovno
odigrava zaboravljenu, nasilnu ro)lost u traumatinoj sada)njosti (za )to ;reud uotrebljava
termin actin% out$, a onavljanje otisnutoga doga.a se bez subjektova znanja o onome )to se
onavlja, *otisnuto se otkriva samo u simtomima te ukazuje na ruu u znanju i na to kako se
ona mani4estira na tijelu, U somenutom tekstu, bavei se rvenstveno ratnim traumama vojnika,
;reud oisuje kako se u traumatskoj neurozi onavlja traumatini doga.aj koji je nemogue
ostaviti iza sebe te kako je to onavljanje onkraj sebstva, a tako i izvan svake kontrole subjekta,
0rauma se uvijek otkriva retrosektivno, a re-ivljavanje traume onovljeno je suoavanje sa
smru (koje je u trenutku nasilnoga doga.aja nesvjesno$ i tako znak nemogunosti -ivljenja,
;enomen traume smje)ta se unutar komleksnoga odnosa znanja i neznanja zato )to se subjekt
koji re-ivi traumu ne sjea otisnutoga doga.aja, ali ga stalno iznova mora odigravati, 0rauma
se tako ne odnosi na izvorni, nasilni doga.aj, nego na injenicu da ne ostoji znanje o tome
doga.aju koji kasnije roganja subjekt, (>$
&astavljajui se na ;reuda, 3acan traumu obja)njava vraanjem na strukturalne rocese
ostojanja subjekta u imaginarnome, +n smatra da je rva trauma subjekta gubitak arcijalnih
objekata koji metonimijski redstavljaju ?ajku, odnosno, /ealno (@$, te (edialni$ gubitak
identi4ikacije s ?ajkom, koji omoguuje da rimarni rocesi u.u u narativni svijet sekundarnih
rocesa koji ine svjesne misli, odnosno, jezik, Ukratko, Lacan nagla)ava kako u -ivotu subjekta
neki nasilni doga.aj mo-e imati utjecaj na subjekt samo zato )to je subjektu nauknue ve
inherentno, odnosno, zato )to u zrcalnome stadiju subjekt gradi iluzornu sliku vlastite cjeline i
konzistentnosti, (ad neki u-asan doga.aj usije onovno naru)iti cjelinu subjekta, otkriva se
nekonzistentnost rvotne strukture, ukoliko se nai.e na ruu (ne na simtom$, na razninu (ne
na objekt$, %jelii /ealnoga tad se vraaju u jezik s onu stranu oznaitelja, trauma zaravo
redstavlja ovratak subjekta rimarnim rocesima, odnosno, ovratak nesvjesnome,
;rancuski sihoanalitiar 4ean 3ap*anc'e ima vrlo slina romi)ljanja o traumi, 9a njega
tako.er ostoji rvotna trauma koju naziva zavo&enjem i ona redstavlja nain na koji se ego
izgra.uje, Lalanche, out Lacana, nagla)ava kako je ego uvijek otvoren za mogunost
onovnoga traumatiziranja, +n to obja)njava ovezivanjem dviju scena koje konstituiraju
traumatian doga.aj te nagla)ava kako se trauma nikad ne mo-e smjestiti ni u koju scenu
zasebno, nego je igra obmane koja roizvodi e4ekt kolebanja izme.u dva doga.aja, 3vaki doga.aj
ili sve )to ne)to znai mo-e biti oruka, koja je vezana za rethodne oruke, i u suoavanju sa
strano)u, udnovato)u oruke, ego mora razviti strukturu kako bi mogao rocesuirati, odnosno
revesti oruku, &o, u traumatinome doga.aju dolazi do nemogunosti razumijevanja i
asimiliranja oruke, trauma ukljuuje zagonetku koja nas tjera da se itamo za)to se dogodilo
nasilje kako bismo ga usjeli simbolizirati,
&a kraju, &at'( &arut', tumaei odre.ene sihoanalitike teze, u svojoj knjizi Unclaimed
Experience: Trauma, Narrative and Histor lijeo obja)njava kako je trauma objava glasa
%rugoga kroz ranu, &aime, kao )to je ve somenuto u uvodu, trauma jednoga subjekta usko je
ovezana s traumom drugoga, ri emu ostoji mogunost objave tu.e rane, U traumi su
zaletene ria o -ivotu i ria o smrti zato )to je ria o traumatinome doga.aju zaravo
riovijest o izbjegavanju smrti i re-ivljavanju nakon toga, *re-ivjeli se zbog neotune svijesti o
smrti tijekom stravinoga iskustva mora sa smru stalno iznova suoavati, 0ako nam trauma,
istovremeno kao e4ekt destrukcije i zagonetka re-ivljavanja, ostavlja itanje: )to to znai
ostati, )to znai ostati svjesnim -ivota, odnosno smrti, 6nalizirajui ;reudov rimjer sna u
kojem otac sanja svoga mrtvog sina kako gori (A$, :aruth obja)njava na koji nain trauma otkriva
na) etiki odnos rema /ealnome, tj, etiku dilemu u sredi)tu na)e svijesti koja je esencijalno
ovezana sa smru, a osebice sa smru %rugoga, &ain na koji se gorui sin objavljuje ocu u snu
te kako /ealno 4antazme budi oca iz sna mo-e objasniti odgovor re-ivjeloga na tu.u smrt, ali i
odgovornost svijesti u izvornim odnosima s drugima, +evo bu.enje (sastanak s /ealnim koje se
mo-e javiti samo u 4ormi sna ili 4ikcije$ nije samo imerativ re-ivljavanja, nego i obaveza da se
isria ria o tu.oj smrti, ria koje e to bu.enje moi renositi na druge, :aruth zakljuuje
kako bi 4unkcija knji-evnosti, odnosno, umjetnosti mogla biti okrenuti roces odigravanja
(actin% out$ traume re-ivjeloga,
-a 2ranici repre5entacije
Buvajui ono izvan oznaenoga, trauma odnosi /ealno, a njezino otisnuto i zaboravljeno uvijek
izbija u omaknutim oblicima simbolikoga, u snovima, simtomima i odigravanju traume, +no
neizgovorivo vraa se u oredak jezika te se ojavljuje kao simtomatina zagonetka koja
roizvodi odre.enu anksioznost, 3 obzirom na to da kad je u itanju trauma uvijek ostoji vi)ak
koji se ne mo-e simbolizirati, rerezentacija traume u umjetnosti ostaje izrazito roblematina,
(nji-evnost traume, (ost$ratno ismo, u sebi sadr-i aoriju govora o neiskazivom, &ajva-nije je
mo-da itanje rerezentacije traume u umjetnosti ovezano s itanjem kako je uoe mogue
rekonstruirati traumu, odnosno kako ju je mogue obnoviti, &aime, Lacan naziva onaj objekt
/ealnoga kojemu subjekt te-i 3tvar te nagla)ava kako 3tvar nema svojega oznaitelja, nego samo
mogunost da neki objekt redoi taj manjak oznaitelja, *ostavlja se itanje kako onda onovno
doi do traumatske jezgre, do /ealnoga, kako omiriti raskol izme.u stvarnosti koja se ne mo-e
iskazati i iskaza koji ne mogu ronai odre.eno re4erentno olje (i ostaju iskazi u kojima nema
ni)ta$8 %oga.a li se to kroz sjeanje i dokumentiranje ili 4ormiranjem 4antazme reko
meta4oreCaorije koja uobliuje neojmljivu realnu toku dajui joj smisao8 +sim toga, neki se
teoretiari itaju je li ak mogue razlikovati rerezentaciju traume u umjetnosti od njezina
onavljanja ,
'os'ana 0e*man, bavei se (ne$moguno)u svjedoenja o traumi, zaa-a odre.enu
dislokaciju u jeziku i tendenciju ti)ini, +va teoretiarka ronalazi odgovor na itanje
rerezentacije traume tako da ono otisnuto u traumi, neznanje koje se odnosi na zaboravljeni
doga.aj, ovezuje s rasadom jezika, (ako je svjedoenje o traumi sastavljeno od sjeanja koja su
ro-eta situacijama koje se ne mogu razumjeti, tako i jezik svjedoenja biva sav u rocesu te
izmie samome govorniku, kao )to izmie znanje i zakljuivanje (2$, Bin je svjedoenja zbog toga
iluzoran zadatak zato )to jezik rolazi kroz nasilje (i nasilje kroz jezik$, :aruth ak rje)enje
ronalazi nagla)avajui kako je narativ traume ria o ulasku u ostojanje %rugoga te kako nas
isanje vraa na neku 'zaboravljenu ranu' bez obzira na autorovu intenciju,
&o, Lacan smatra kako umjetnost skriva la- za traumu tako da rikriva /ealno slikama atnje
koje bi trebale sadr-avati /ealno, )to je samo jo) jedna osjena koja bi dru)tvu trebala omoi da
-ivi u uvjerenju u vlastitu konzistentnost i stabilnost, u vlastiti integritet, Umjetnost je tako (la-ni$
govor o nemogunosti govora i samo obmana simbolikoga koje nas -eli odvui od /ealnoga, U
ratu /ealno izlazi kroz rastvaranje tijela, krv i mogunost za do-ivljajem -ivota, a u knji-evnosti se
iskazi o traumi zaravo retvaraju u kru-enje oko traumatske jezgre, oko /ealnoga koje i dalje
ostaje nedohvatljivo, a istina traume gubi se u gustoi jezika, ?e.utim, ukoliko u umjetnosti
ugoda relazi u nelagodu, odnosno raste anksioznost, mo-e asti slika imaginarnoga ega i izbiti
/ealno, nagla)ava Lacan, &o, mogunost rekonstruiranja traume i dalje ostaje orilino
zakuast 4enomen, koji e jo) trebati istra-iti,
II/
Ujed zmije sje!anja 6 objanjenje tu7e bo*i
(renimo od teksta Esada 8ajta*a )#jed 5mije sje9anja) iz zbirke Vrijeme izmie, 0ekst je
re4leksija na dokumentarni 4ilm Tra"anje koje du#e smiruje (!""1$ 0/ oko*ovi9a, koji se
bavi etnaestogodi)njim traganjem majki za ostacima svojih sinova oginulih u ratu, *riovjeda
rie izravno se re4erira na 4ilm, o emu govori 4usnota rie, nastojei oisati, objasniti i
rotumaiti slike 4ilma, odnosno, sablasni trenutak u kojem majke stoje zgranute nad kostima
izgubljenih sinova, U-asnutost majki i njihova bol u trenutku suoavanja sa smru svojih sinova,
njihova nemo, neznanje i nemogunost rihvaanja zaravo odlino urizoruje traumu
re-ivjeloga, o kojoj govori &arut' kad interretira ;reudov rimjer sna o ocu koji sanja svoga
mrtvog sina kako gori, 0a je slika sama o sebi zagonetka ostanka koji se javlja u samome
sredi)tu 4enomena traume, itanje kako re-ivjeti svjestan smrti, odnosno /ealnoga koje se javlja
u trenutku suoavanja sa smru, *redoavajui nam odgovornost svijesti da objavljuje tu.u ranu i
svjedoei o onovnom suoavanju sa smru i nemogunosti -ivljenja, ta je slika sama o sebi
dovoljna, Uravo to )to je taj trenutak toliko te)ko iskazati, dovodi nas najbli-e 4enomenu traume,
0ako.er, u rii se vrlo jasno govori o nemogunosti -ivota nakon traume, o tome kako je -ivot
nakon traume trajno imregniran smru, +dlino se to vidi u sljedeim reenicana:'li nisu samo
te su!e i nepomine kosti mrtve. Prije ne%o i! sa!rani, one su nju $ivu ve( sa!ranile.
)e"initivno sru*en, i zajedno s njom $ivom pokopan, %ubi se svaki smisao ostatka njeno% $ivota.
+d to% trenutka, on nepovratno pripada jo* samo nestvarnom sje(anju neko% davno pro!ujalo%
vremena.9bog toga je trauma, kao )to je zakljuila :athD :aruth, e4ekt destrukcije i zagonetka
re-ivljavanja,
?e.utim, u rii Esada Bajtala riovjeda se ostavlja kao onaj koji osjeduje znanje o
neizrecivoj boli majke, *ria zaoinje jednim univerzalnim iskazom, ri emu se riovjeda
ostavlja kao subjekt koji zna: , bezrazlo$noj nasilnosti osioni! ubica, smrt nevini! uvijek je vi*e
ne%o okrutna. 0akav e se govor nastaviti kroz itavu riu, nagla)avajui arti4icijelnost teksta
namjernim isticanjem ojedinih rijei velikim oetnim slovom ili uko)avanjem, gomilanjem
ridjeva i riloga, ime se -eli ostvariti )to vei emotivni utisak na itatelja, *ovremeno su
reenice odvojene zasebno u novi redak kako bi se )to jae istaknule, odsjeajui na gra4iki
izgled jesme, *ogledajmo, rimjerice, sljedee reenice iz rie: , !ipu to% tra%ino-potresno%
suoenja, njen stvarni svijet stropo*tava se u mrani ambis idejno% Ni*tavila. ' u pomrini to%
Ni*tavila, njene presa!le oi nemaju vi*e *ta da tra$e. Niti imaju *ta da vide. +igledno je kako
je tekst nagla)eno oetiziran, autor se koristi robranim eitetimamrani i presa!le, rijei i)e
velikim oetnim slovom kako bi ostigao dojam uzvi)enosti, a onavljanjem sintaktikog izgleda
reenica ostvaruje i ravilan ritam, *riovjeda takvim uzvi)enim i atetinim govorom nastoji
objasniti kako se majka osjeala i )to je mislila u tome trenutku: 'li, realno stije*njena izme&u
potresno% .ola Istine, i konano iz%ubljene Nade, ona naprosto ne $eli vjerovati da vidi to *to
vidi.
Eli, usoredimo sljedee iskaze: , ime e%a/0 I za*to/00 , ime Politike10 , ime Nacije10 , ime
Vjere100 2ije Politike/0 2ije Nacije/0 I ije Vjere/00 I *ta su ta Politika, ta Nacija i ta Vjera, u
odnosu na bolnu Nevjeru ove iz%ubljene $ene. +vdje, uz stilske ostuke koji su ve istaknuti u
rethodnome rimjeru, nagla)enu atetiku, isanje rijei velikim oetnim slovom, isticanje
reenica rebacivanjem u novi red, mo-emo osjetiti kako riovjeda obavezno -eli izmamiti
reakciju u slu)atelja, =ovor mu ovdje zaravo nalikuje govoru olitiara, ini se kao da agresivno
-eli ridobiti itatelja, &aravno, u njegovu se tekstu radi o oku)aju brisanja granica izme.u
razliitih diskursa te intermedijalnosti, no takvi su knji-evni ostuci roma)ili ideju teksta,
+sim toga, ovdje se radi o riovjedaevoj re4leksiji na 4ilm za koju se u aratekstu rie navodi
kako je ronalazi zaisiva !"@F, godine, %akle, ne samo da nas riovjedaev arti4icijelan govor
udaljava od /ealnoga traume, nego ria o traumi gradi lanac: majka red kostima sinova G
redatelj G riovjeda G zaisiva G (itatelj$, +dmiemo se sve vi)e od stvarnosti o kojoj se
riovijeda i tako roma)ujemo /ealno, &ije ovo ni sjeanje na traumu (kao )to se to mo-da -eli
naglasiti naslovom$, ni odigravanje traume, ve oku)aj elaborata G i to elaborata 4ilmske slike,
*ritom se ostavlja itanje nije li takav nagla)eni atos koji radi na emotivnome kod itatelja
zaravo nerimjeren, ne li)ava li takav govor oisani trenutak njegove otresnosti i uzvi)ene
sablasnosti8 &isu li velike rijei kojima se koristi autor rie neotrebne kad je u itanju bol
majke, traumatinost do-ivljaja koji nas uozorava na smrt i na ti)inu8 (oristei se osrednim
riovijedanjem o traumi te uzvi)enim govorom, autor zaravo osti-e ono surotno od
-eljenoga, njegov se tekst, koji je mo-da trebao biti odsjetnik na tu.u smrt (H$, retvara u
arodiju boli,
$a sam idem do toaleta 6 rana u umu
*ria )4a sam idem do toa*eta) mla.ega srskog autora:amira -edi9a osve je drugaiji
tekst od rethodnoga te se temom traume bavi daleko izravnije, &edieva ria uvodi itatelja u
um traumatiziranoga, autor se koristi intradijegetskim riovjedaem i sve )to itatelj saznaje
jednako je soznajnoj svijesti riovjedaa, *riovjeda kree od doga.aja koji su mu u
otunosti izmijenili -ivot, i to ba) onako kako ih je on do-ivio kao dijete, ali i kao traumatizirani
subjekt, *romatrajui doga.aje koji su bili osljedica rata 5 ha)enje riovjedaeva oca, ludilo
majke, nasilje nad riovjedaem zato )to je 3rbin 5 iz ersektive riovjedaa, itatelj u isto
vrijeme razumije vi)e od samoga riovjedaa, ali do kraja samoga teksta usijeva biti )okiran,
Uravo taj odnos izme.u znanja i neznanja, raskorak izme.u itateljeve i riovjedaeve
ersektive, roizvodi e4ekt ou.enja, Budui da osljednji odlomak mijenja ogled na riu i
itatelja iznena.uje, uzdrmav)i njegovu soznajnu oziciju, &edieva ria veoma usje)no
barata komleksnim odnosom znanja i neznanja,
&aime, riovjedaevo je vi.enje i razumijevanje svijeta izuzetno naivno i ojednostavljeno, s
ime smo uoznati ve u rvoj reenici: Imam sobu i u njoj tepi! sa rupom u sredini (u koju
ubacujem klikere), *poreti(, staru komodu, sto i dve stolice, trosed na rasklapanje, plastini
lavor, izbu*enu loptu, mamu i tatu. Iidimo na koji nain riovjeda oima svijet, u nizu onoga
)to osjeduje uvr)tava i sobu i lastini lavor i mamu i tatu, za njega ovdje nema razlike, 9atim
kree riovijedanje o tome kako je u )koli zaradio modrice zato )to njegovo ime vi)e nije &a)e
ime, )to riovjeda ne razumije te samo renosi onako kako su mu drugi rekli, Esto je i sa
sljedeim in4ormacijama, svoj razgovor sa susjedom ?iletom riovjeda renosi onako kako ga
se sjea, iako ne razumije susjedove reenice: 3om*ija 4ile ka$e da je to normalno *to me ni*ta
nije bolelo po*to sam jo* vru(, al5 kad se o!ladi* oseti(e*, kao i oni, kao i mi, %ovorio mi je
zami*ljeno %ledaju(i u zemlju. Ne mo%u re(i da sam ba* razumeo *ta je !teo da mi ka$e time, ali
bio je u pravu *to se !la&enja tie, sutra me je bolelo, mno%o me je bolelo. U ovome rimjeru
mo-emo vidjeti i kako se riovjeda ne zna koristiti vremenima te kako sutra uotrebljava za
izra-avanje ro)loga doga.aja, )to dodatno nagla)ava njegovu razinu razumijevanja,
&aivnost i iskrenost riovjedaa otkriva se zatim u nainu na koji obja)njava kako voli
romatrati djeda kad odlazi na Jc: 6a volim da posmatram dedu kada krene u wc, mada ka$u
da to nije lepo pa me onda sve ovako bup-bup lupaju po %lavi i ka$u da sam bolestan, al5 ja
pobe%nem pa se sakrijem iza ku(e i posmatram %a kri*om, ili u sjeanju na to kako je dobio
okoladu od nekog djeaka na ulici: 7ta me bri%a za okoladu, jeo sam i ja okoladu pro*lo%
meseca pa *ta (dao mi jednu kockicu neki deak na ulici, ne znam *to al5 jeste mi dao ne la$em,
nisam mu je ukrao, ukrao sam samo jednom Ivani jednu *nalu i nikada ni*ta vi*e),
'ednostavnost reenica i naivnost riovjedaa jo) nas uvijek uvjerava kako se radi o rii
jednoga djeteta,
?e.utim, nakon )to riovjedaeva majka oludi i odvedu je, riovjeda navodi kako ga glava
oinje boljeti sve vi)e i vi)e te oinje zaboravljati stvari, Bitatelj saznaje kako se riovjeda
zaravo nalazi u umobolnici te kako uoe ne zna gdje je, ni kako je tamo dosio, ni koliko godina
ima, 3 obzirom na to da ria oinje iz riovjedne sada)njosti (Imam sobu...$, itatelju se sad
ini da je sve )to je isriano bilo sjeanje du)evnoga bolesnika, iji je um na neki nain ostao
zatoen u ro)losti koju ne razumije, 0ek na samome kraju rie mo-emo uvidjeti kako je to ria
o traumi, )to nas ostavlja zateenima, te okazuje kako je mladi autor na dobrome utu, Iraajui
se na oetak, mo-emo vidjeti kako nas ve inkoativna reenica rirema na temu traume,
uvodei simbol rupe u sredini teiha koji se odnosi na onu ruu u znanju traumatiziranoga, (ako
je obja)njeno u teorijskome dijelu, subjekt koji re-ivi traumu nikad ne razumije izvorni doga.aj
koji je tu traumu okrenuo te njegovo onavljanje samo kru-i oko traumatske jezgre,
(ad riovjedaev susjed ?ile ka-e da e riovjedaa rane boljeti tek kad se ohlade, on zaravo
nagovije)ta tu seci4inu ranu u umu koja e se tek nakon odre.enoga vremena isoljiti i
roganjati subjekt, (ao )to Lalanche obja)njava, udnovatost oruke tjera ego da razvije
strukture kako bi mogao oruku rocesuirati, 3 obzirom na to da riovjeda nije usio
asimilirati oruku, njezina zagonetka ga i dalje tjera da se ita za)to su se odre.ene stvari
dogodile, 0o je zagonetka koja roizvodi anksioznost, ak i kod itatelja ove rie, ?o-emo samo
zamisliti riovjedaa ove rie kako, sjedei okraj rozora umobolnice i zurei u nebu, stalno
iznova u sebi odigrava riovijedane doga.aje, nikad do kraju razumjev)i njihov smisao,
%sjeka maskerata 6 i5bijanje "ea*no2
0ekst Kreimira Pintari9a )Osje1ka maskerata) odabran je zato )to, za razliku od rva dva
teksta, osve ekslicitno i izravno govori o ratu, *riovjeda je civil u ratnim uvjetimakoji nam
riovijeda o svojim do-ivljajima rata, ri emu je rat riovjedna sada)njost, *intarievo
(ost$ratno ismo stoga nije ni sjeanje ni suoavanje s traumom, nego jedan 'obini' do-ivljaj
ratne svakodnevice, &jegov tekst, naizgled isra-njen od emocija, ou.ujui itatelja
riovjedaevom ravnodu)no)u sram ratnih rilika, 4unkcionira surotno od rethodno
analiziranih tekstova, U njemu nema atetinosti kojom bi se -eljela dotaknuti uzvi)ena
sablasnost rata, kao u Bajtalovu tekstu, *riovjeda odmjerenim govorom, koji je nalik jednom
svakodnevnom razgovoru, riovijeda o redvidljivosti rata, nazivajui rat saunicom te open-
airturnejom, Eznevjerujui itatelja, koji oekuje strogu ozbiljnost i eksloziju emocija kad
ristua tekstu o ratu, *intariev tekst, idui obrnutim utem, djeluje izrazito otresno,
3ao prvo, ovjek se mo$e na sve naviknuti, pa i na to, rogovara riovjeda o ratu, gotovo
usore.ujui rat s ranjem zubi, *riovjeda usijeva biti humoristian ak i kad je u itanju
roblem ideologema: 2etnik je etnik i *to tome dodati, osim metka/, +n se ne ostavlja kao
subjekt koji osjeduje znanje o onome o emu govori, kao )to to ini Bajtalov riovjeda, nego
samo dijeli svoje misli sa svojim imaginarnim slu)ateljem, kojemu se onegdje obraa, a i esta
retorika itanja u tekstu ostvaruju dojam razgovora, 7tovi)e, cijeli tekst naisan je tako da se ini
kako riovjeda u trenutku govora rebire o vlastitim mislima, )to je vidljivo o kratkim i
jednostavnim reenicama koje esto oinju surotnim veznicima te stilemima koji riadaju
razgovornome stilu, kao )to su leksikostilemi totalno, jebeno, ovjee i mislim, Eako se
riovjeda ini mirnim i cininim kad je rat u itanju, kako ria ide dalje, zaravo jaa
riovjedaeva zbunjenost:.ilo kako bilo, svako jutro sjedim za *ankom i poku*avam pribrati
misli. I svako jutro se pitam jesam li normalan.
0a riovjedaeva zau.enost kulminira na samome kraju rie, koji mo-e )okirati itatelja,
*osljednje reenice teksta va-ne su za na)u analizu jer, govorei o tome kako je smrt koja mu
rijeti zaravo -ivot, riovjeda u riu uvodi /ealno traume, 0ako '+sjeka maskerata' zavr)ava
u sna-nome osjeaju -ivota: 2ovjee, otkako je poeo ovaj rat, osje(am se jebeno $ivim. 4islim,
kad %od osjetim da! smrti za vratom, osjetim se tako jebeno $ivim, 0ako.er, inkoativna i
4initivna reenica ove rie ovezane su tako da se itatelju na oetku ka-e kako na kraju rie
slijedi kra(i, ali jednoznaan od%ovor, a 4initivna je reenica itanje imaginarnome
sugovorniku: 8i $ivi*/ Bitatelja mo-e otresti soznaja kako je smrt zaravo -ivot, rat je taj koji
mo-e rekinuti simboliko, odnosno, krvorolie rata i konstantna rijetnja smrti djelii su
/ealnoga koji ulaze u jezik s onu stranu simbolikoga, *omalo zazorna ogoljelost *intarieva
teksta i izvrtanje oekivanja tako mnogo vi)e odgovara izbijanju /ealnoga od Bajtalove
atetinosti i nagla)ene slikovitosti i meta4orinosti,
<<<
Budui da (ost$ratno ismo u sebi uvijek sadr-i aoriju govora o neiskazivome, ili, kako bi
naglasio Lacan, redstavlja la- koja nas obmanjuje othranjujui na)u iluzornu sliku cjeline i
konzistentnosti, mo-da mo-emo takvim tekstovima ristuiti na nain da se riuitamo koji nas
od njih najmanje obmanjuje, Ezme.u stvarnosti koja se ne mo-e iskazati i iskaza koji ne mogu
nai odgovorajue re4erentno olje nemogue je ostii komromis, Ukoliko se ve ustraje na
knji-evnosti traume, mo-e se zakljuiti kako je takva knji-evnost donekle usjela ako roizvodi
anksioznost, ako na itatelja djeluje )okantno ili zazorno,
(ratka analiza triju razliitih suvremenih tekstova okazala je kako se temi rata mo-e ristuiti
na veoma razliite naine, a dok se ojedini tekstovi oku)avaju suoiti s traumom, drugi je ak
-ele osredno objasniti, 0ekst 'Ujed zmije sjeanja' Esada Bajtala 4enomemu traume ristua
najosrednije te, smje)tajui radnju ak edesetak godina nakon rata, najbolje okazuje onu
osjetljivost na zaborav o kojoj govori %oran "em u ogovoruPoetike buke, ali i ukr)tavanje
na)ih trauma, o emu govori :athD :aruth, ?e.utim, koristei se atetinim i uzvi)enim govorom
obja)njavanja jedne slike, autor ne osti-e zadani uinak te nas najvi)e udaljava od /ealnoga, i
samu traumu najvi)e roma)uje, &ediev tekst ''a sam idem do toaleta' zanimljivo je suoavanje s
traumom koje nam otkriva ruu u znanju koja ostoji u traumi, 4ormalno i sadr-ajno otkrivajui
diskontinuitet koji oiva u umu traumatiziranoga subjekta, *oigravajui se komleksnim
odnosom znanja i neznanja, &edi vrlo dobro zadire u su)tinu roblema traume, odsjeajui nas
i na 0e*mani1inu misao o tome kako je svako svjedoenje o traumi zaravo iluzoran in, &a
kraju, tekst (re)imira *intaria na rvi ogled ne rauna na roblem traume, stavljajui red nas
tekst ravnodu)noga i omalo cininoga riovjedaa koji rat romatra kao ne)to sasvim
redvidivo, Eak, u zavr)nim se reenicama taj tekst, iznena.ujui itatelja, najbolje dotie
roblema traume, izvlaei osjeaj ribli-avanja /ealnoga,
(*ost$ratno ismo ovih rostora samo o sebi simtom je jedne kolektivne traume i znak
nemogunosti -ivljenja nakon suoavanja sa smru, Ie su se mnogi teoretiari riuitali, itajui
suvremene tekstove, kako odr-ati korak sa smru, s obzirom na to da se smrt stalnim isanjem o
njoj samo umno-ava, a /ealno i dalje ostaje nedostuno, 6ko ve ne odaberemo )utnju, kad je u
itanju ono )to se ne mo-e iskazati, otrebno je iznai narativ u kojem e trauma izbijati negdje
izme.u sadr-aja i 4orme, oljuljav)i stabilnu oziciju itatelja, *otrebno je iskoristiti sav
otencijal jezika i besrijekorno savladati stil koji bi odgovarao sadr-aju rie, raunajui uravo
na rasad strukture, nio)to na njezino zaokru-avanje, )to u svome tekstu ine i Bajtal i *intari,
Ukoliko se ne odustaje od traume, trebalo bi ronai nove narativne ostuke kojim bi je se bolje
dotaklo, a to je ono )to oekujemo od autora na ovim rostorima da jo) naue,
(#$ Izvan koridora. Vranac Najbolja kratka pria zbirka je kratkih ria roiza)la iz natjeaja
knji-are (arver u *odgorici za najbolju kratku riu !"##, godine na odruju biv)e 'ugoslavije,
Kiri koji ine Enver (azaz, Bo-o (orivica i 0eo4il *ani izabrao je dvadeset i dvije rie izme.u
et stotina ristiglih na ro)logodi)nji natjeaj, a osebno nagradio i tri najbolje rie natjeaja,
*ria %amira &edia kojom se ovdje bavimo osvojila je !, mjesto,
(!$ +vdje se misli na ;reudove analize djela Leonarda da Iincija ili %ostojevskoga u njegovim
tekstovima ''edno sjeanje na djetinjstvo Leonarda da Iincija' (#1#"$ te '%ostojevski i
ocoubojstvo' (#1!H$,
(>$ 9bog toga je cilj sihoanalitike metode ouniti rue u sjeanju acijenta i svladati otor u
sjeanju,
(@$ +vdje se misli na Lacanovo /ealno, jedno od triju sihikih registara, *oredak kojemu
riadaju Emaginarno, 3imboliko i /ealno uveden je #1>2, godine u tekstu '3 onu stranu naela
stvarnosti', a /ealno ostaje kljunim ojmom u seminaru 9tika psi!oanalize,
(A$ /adi se o snu iz ;reudova 8umaenja snova, +tac ostavlja svoje mrtvo dijete na uvanje
nekom strancu u susjednoj sobi i zasi, a u snu mu se javlja sin i govori: :ar ne vidi*, oe, da
%orim/ U stvarnosti se zaravo sru)ila svijea i zaalila njegov le) u susjednoj sobi, Lacan e ovdje
itati koja nas to realnost budi iz sna i ne javlja li se to u snu jedna
druga, proma*enarealnost, realnost koja ne mo$e nastati, ve( ponavljati se beskrajno, u
bez%ranino nikad dosti%nuto bu&enje/ v, u Lacan (#1F2: 2A$
(2$ ;elman nagla)ava kako se tako, rimjerice, od oezije koja svjedoi o traumi oekuje ojava
dezintegracije i namjernoga diskontinuiteta, lom stiha, manjak oetiziranja i usmjerenost na
imenovanja i smje)tanje u rostor, osesivna i komulzivna onavljanja, aostro4e i vrtoglave
ekslozije reenica,
(H$ Esod naslova autor citira ;, 6l4irevia: ;mrt je u zaboravu,0 a ne u "aktu smrti.0 2ovjek je
mrtav tek onda0 kad %a se vi*e niko ne sje(a, ime -eli naglasiti namjeru svoje rie, koja se
temelji na ve somenutoj odgovornosti da se objavi tu.a rana i da se ne zaboravi smrt,
+stala literatura:
Belau, L,, /amadanovic, *, ur, (!""!$ 8opolo%ies o" trauma< +n t!e =imit o" 3nowled%e and
4emor, &eJ Lork: +ther *ress
:aruth, :, (#112$ ,nclaimed 9>perience< 8rauma, Narrative and ?istor, Baltimore: 'ohn
Mokins UniversitD *ress
;elman, 3h, (#11!$ '64ter the 6ocalDse: *aul de ?an and the ;all to 3ilence' u: 8estimon<
@rises o" Aitnessin% in =iterature,Psc!oanalsis and ?istor, ur, ;elman, 3hN Laub, %, &eJ
Lork: /outledge, 3tr, #!"5#2@,
;elman, 3h, (#11A$ 'Education and :risis, or the Iicissitudes o4 0eaching' u: 8rauma,
9>plorations in 4emor, ur, :aruth, :, Baltimore: 'ohn Mokins UniversitD *ress
;reud, 3, (#1!"C#1F2$ ; onu stranu naela u%ode u: Budunost jedne iluzije, 9agreb: &arijed
Lacan, ', (#1F2$ BI seminar. 2etiri temeljna pojma psi!oanalize, 9agreb: &arijed
?atija)evi, K, (!""2$ ;trukturiranje nesvjesno%< Creud i =acan, 9agreb: 6=?
?oranjak5Bambura, &, (!""@$ 'Ema li rata u ratnom ismu' u: 3arajevske sveske, br, A,
/em, =, (!"#"$ 'Estetika buke'u: Poetika buke. 'ntolo%ija slavonsko% ratno% pisma, ur, /em, =,
Iinkovci: 3lavonska naklada i /ije, 3tr, @AA5@H>,
*i)e: Kristina piranec
;oto: still Janderer (4lickr$
<<<
8ekst je nastao u sklopu projekta @riticize 8!is1 koje% or%aniziraju 3ulturtre%er i 3urziv iz
?rvatske, ;ee@ult i .eton iz ;rbije te Plima iz @rne Dore. Projekt se provodi u sklopu pro%rama
#3ultura EFFG-EFHI# 9uropske 3omisije.
8ekst je "inanciran sredstvima 9uropske komisije. ;adr$aj ovo% teksta iskljuiva je od%ovornost
autora teksta i ni na koji nain se ne mo$e smatrati da odra$ava %ledi*ta 9uropske unije.
;</=>/>=;?