Metoda konanih volumena za probleme

difuzije
Uspostavljamo numeriku metodu baziranu na integraciji,
tzv. metoda konanih volumena (eng: finite volume) ili
kontrolnih volumena (eng: control volume). Prvotno
analiziramo najjednostavniji sluaj pronosa: stacionarana
ista difuzija.
Jednadba procesa za stacionarnu difuziju moe se
jednostavno izvesti iz ope jednadbe pronosa za
karakteristiku
kroz
tranzijentnog i
div(grad
)zanemarenje
S 0
(0)
konvektivnog lana. Time se dobiva:
Integracija po kontrolnomGGO
volumenu,
koja je kljuni
transformacija
korak u uspostavi metode konanih volumena, (za
)dV CFD
n( gradpoprima
)dA S dVslijedeu
0
div(
S dVtehnika)
razliku
odgrad
ostalih
formu :
CV

CV

CV

Metoda konanih volumena (FV) za 1D

stacionarnu
difuzijudifuziju karakteristike u
Promatramo stacionarnu

jednodimenzionoj domeni . Primjer: jednodimenzionalno

voenje topline u tapu.
d d
S 0
dx dx

Jednadba procesa glasi:

- koeficijent difuzije; S lan izvora ; Rubne vrijednosti za

u tokama A i B (pretpostavljamo da je to poznato).
Prvo dijelimo prostornu domenu u niz diskretnih konanih
volumena. Rubovi (granice ili lica) kontrolnih volumena su
pozicionirane na sredinu izmeu dva susjedna vora.
Svaki vor je okruen sa kontrolnim volumenom (elijom).

Metoda konanih volumena (FV) za 1D

Uobiajena
konvencija
za sustav notacije u FV ima formu:
stacionarnu
difuziju

Opi vor (toka) je identificirana sa P a njegovi susjedi u

1D geometriji, vorovi na zapadnu i istonu stranu, su
identificirani sa oznakama W i E.
Rub na zapadnoj strani kontrolnog volumena je oznaeno
sa w a na istonoj strani sa e.
Udaljenosti izmeu vorova W i P, te izmeu P i E, su
oznaene sa xWP i xPE.
Udaljenosti izmeu rubova w i toke P te izmeu toke P i
ruba e su oznaena sa xwP i xPe.

Metoda konanih volumena (FV) za 1D

stacionarnu
difuziju
Kljuni
korak u metodi
konanih volumena je integracija
jednadbe procesa po kontrolnom volumenu u svrhu
dobivanja diskretizacijskih jednadbi za vornu toku P.
d d
d

dV

S
dV

V dx dx
V dx
e
dx

SV 0
w

(1)

A Povrina presjeka lica kontrolnog volumena; V volumen ;

- Srednja vrijednost intenziteta izvora S po kontrolnom
volumenu
Kako bi se izvela korisna forma diskretizacijske jednadbe
potrebno je definirati koeficijent difuzije te gradijent
d/dx na rubovima e i w. Vrijednosti i su definirane i
evaluirane u vorovima.
Za proraun gradijenata (protoka) na rubovima kontrolnog
volumena koristi se odgovarajua aproksimativna

Metoda konanih volumena (FV) za 1D

U
proraunskoj mrei
sa jednolikom prostornom
stacionarnu
difuziju

raspodjelom vorova vrijednost linearne raspodjele za w i

P E
W P
e je dana izrazima:

e
w

(2a)

(2b)

P W
lan difuzivnog
je evaluiran
d jednakostima:
protoka
d
E P

A
A

eAe
dx e

x
PE

(3)

dx w

xWP

(4)

U praktinim situacijama lan izvora S moe biti i funkcija

zavisne varijable. U takvim sluajevima
Smetoda
V Su SpP konanih
(5)
volumena aproksimira lan izvora s linearnom formom:
Supstitucijom jednadbi 3,4,5 u jednadbu 1 dobiva se 6, a
daljnjom manipulacijom
7:
E P
i jednadba
P W
wAw
Su SpP 0
xWP
xPE

w
w
e
A

Ae E Su
e
w
p P
w

W
xWP
xPE
xPE

xWP

eAe

(6)
(7)

Metoda konanih volumena (FV) za 1D

Primjenom
simbolnih
oznaka aW, aE i aP za koeficijente uz
stacionarnu
difuziju
W,E i P u jednadbi 7 moe se pisati
:
aW
apP aww aEE Su

(8)

w
Aw
xWP

aE

aP

e
Ae
xPE

aW aE SP

Vrijednosti za Su i Sp mogu se dobiti iz modela izvora 5.

Jednadbe 8 i 5 predstavljaju diskretiziranu formu
jednadbe 0.

Diskretizacijska jednadba tipa 8 mora se postaviti za svaki

vor kako bi se moglo dobiti rjeenje.
Za kontrolni volumen neposredno uz granicu domene,
generalna diskretitacijska jednadba 8 je modificirana s
ciljem uvlaenja (inkorporiranja) rubnog uvjeta.
Rezultirajui sustav linearnih algebarskih jednadbi je
potrebno rjeiti za iznalaenje raspodjele karakteristike u
vornim tokama. Bilo koja prigodna tehnika rjeavanja

PRIMJER 1 1D stacionarna difuzija

Rjeenje jednostavnog problema difuzije ukljuujui pronos
topline kondukcijom (voenjem) i daje se u nastavku.
Jednadba procesa kojom se opisuje 1D
d stacionarno
dT
(9)
k

S 0
voenje glasi:
dx dx
Termalna vodljivost k zauzima mjesti od u jednadbi 1 a
ovisna varijabla je temperatura T. lan izvora moe biti
toplina generirana elektrinom energijom koja prolazi kroz
tap.
Prvo analiziramo sluaj voenja topline u izoliranom tapu
bez lana izvora (eng: source-free). Na rubovima su
d dT
konstantne temperature od 100C
problem
k i 0C.
0 1D
(10
dx dx
skiciran na slici je opisan jednadbom:
)

PRIMJER 1 1D stacionarna difuzija

Ukupnu duljinu tapa dijelimo na 10 kontrolnih volumena
(x = 0.1 m).

Proraunska mrea sadri 10 vorova. vorovi 2-9 imaju

susjedne vorove s lijeve i desne strane s odgovarajuim
vrijednostima temperatura.
Shodno tome, diskretizacijske jednadbe oblika 7 mogu se
zapisati za kontrolni
volumen
ke

omeen
sa tim
kw
kw
ke vorovima:

xPE

Ae

Aw TP
Aw TW
Ae TE
xWP
xPE
xWP

Toplinska vodljivost (ke = kw = k), udaljenost meu

vorovima (x) i popreni presjeci (AaWe = Aw =aE A) su aP
apTp awTwtome,
aETE jednadba za
konstantni. Prema
k vorne
k toke 2-9
aW aE
A
A
x
x
je:

PRIMJER 1 1D stacionarna difuzija

vorovi 1 i 10 su rubni vorovi. Integracija jednadbe 10 po

kontrolnom volumenu oko vora 1 daje jednadbu 11.
Protok kroz rub kontrolnog volumena A aproksimiran je
usvajanjem pretpostavke linearnih odnosa izmeu
temperature u rubnoj toki A i voru P. Jednadba 11 moe
se preformulirati
2k 12.
k
2
kizraz

k
T T
T T da se dobije
kA

P
A
0 (11)
kA

x
x/ 2

(12)

A TP
A
TE
A TA
x

Usporedimo jednadbu 7 s jednadbom 12. Rubni uvjet

izraen je s konstantnom temperaturom i unosi se u
proraun kao lan izvora
(Su + SPTP) sa Su=(2kA/x)TA i SP=2kA/x. Poveznica sa
zapadnim rubom je ukinuta postavljanjem koeficijenta aW
jednakim nuli.
a
a
S
S
a
apTp awTw aETE Su

kA
Kako bi se dobila diskretizacijska
jednadba
za rubni
1
2kA 2vor
kA
aW aE SP
0
TA
x
x dobiva
x
koristi se jednadba 12. Nakon njenog
preureenja

PRIMJER 1 1D stacionarna difuzija

Kontrolni volumen oko vora 10 tretira se na slian nain.
Njegova diskretizacijska jednadba ima oblik:
T T
T T
kA B P kA P w 0
x
x/ 2

(13)

Kao i u prethodnom sluaju, pretpostavlja se linearna

raspodjela temperature izmeu vora P i rubne toke B za
aproksimaciju protoka topline kroz rub kontrolnog
volumena. Jednadba
k
2k 13
k
k
moe
se 2
preurediti:

A TP
A
Tw
A TB
x

Diskretizacijska
zaaWvor a10
je:
apTp awTw aETE jednadba
Su
E
kA
x

aP

aW aE SP

SP

SU

2kA
x

2kA
TB
x

Proces diskretizacije rezultira jednom jednadbom za svaki

vor 1 - 10. Unosom zadanih vrijednosti dobiva se kA/x =

PRIMJER 1 1D stacionarna difuzija

Rezultantni sustav algebarskih jednadbi za ovaj primjer
glasi:
a
a
S
a a a S
S
vor
W

1
2

9
10

0
10
10
10
10

10
10
10
10
0

20TA
0
0
0
20TB

-20
0
0
0
-20

30
20
20
20
30

Tono rjeenje je linearna distribucija izmeu

specificiranih temperatura na rubovima. Numerikim
modelom proraunate vrijednosti koincidiraju sa tonim
(analitikim) rjeenjem.

PRIMJER 2 1D stacionarna difuzija

Analiziramo problem u kojem je ukljuen izvor drugaiji od
onog koji je primijenjen za definiranje rubnih uvjeta u
prethodnom primjeru.
Slika prikazuje veliku plou debljine L = 10cm (0.1m) s
konstantnom toplinskom vodljivosti k = 1 W/mK i
jednolikog generiranja topline
q = 150kW/m3.
Rubovi (lica) A i B izloeni su konstantnim
d dT
k q 0
temperaurama od 100C i 0C.
dx dx
Dimenzije u y i z smjeru su toliko velike
da je temperaturni gradijent u x smjeru(16)
jedini relevantan. Jednadba procesa
izraena je izrazom 16.
Domena je podijeljena u 10 kontrolnih volumena sa x =
0.01 m; Promatra se jedinina povrina u yz ravnini.

PRIMJER 2 1D stacionarna difuzija

Formalna integracija jednadbe procesa po kontrolnom
volumenu
d daje:
dT

dx

(17)

k dV qdV 0
dx
V

Tretman prvog lana gornje jednadbe istovjetan je kao i u

SV q
V
prethodnom primjeru.
Drugi
integral je lan izvora, a
procjenjuje se proraunom srednjeg generiranja (

)u

dT svakom
dT
kontrolnom
volumenu.
Jednadba
17
moe
se
TP TW

TE TP
kA

kA

0
k
A

k
A

qA

(18) e x w x/ 2
(19)
dx e
dx

zapisati:
w
keA kw A
kw A

P
Tw
Gornje jednadbe
x x

mogu

keA
TE qAx
x preurediti
se
aW

aE

(20)

na nain:
aP

SP

apTp awTw aETE Su

kA
kA oblik iskazan
Ta jednadba
u opem (21)
sluaju poprima
aW aE SP
0
x
x
izrazom 8:

SU
qAx

PRIMJER 2 1D stacionarna difuzija

Jednadba 21 je vaea za kontrolne volumene koji
pokrivaju unutranje vorove 2 - 10.
Za implementaciju rubnih uvjeta na poziciji rubnih vorova
1 i 10 primjenjujemo linearnu aproksimaciju za
temperature izmeu rubnih toaka i susjednih vorova
(rubnih vorova). U voru 1 temperatura na zapadnoj
granici je poznata.

Integracija jednadbe 16 po kontrolnom volumenu oko

vora
22 a linearna aproksimacija
TE TP
TA temperature
dT 1 daje
dT
TP za

qV 0 (22) keA
(23)
kA kA
P daje
kAA
izmeu
qAx 0
A
i
23:
dx e
dx

x
/
2
w

Gornja jednadba moe se apreurediti

koristei
uvjet keS = kA
a
a
S
U
W
E
P
P
= kapuTp cilju
dobivanja
diskretizacijske jednadbe za rubni
awTw
aETE Su (24)
kA
2kA
2kA
0
aW aE SP
qAx
TA
vor 1:
x
x

PRIMJER 2 1D stacionarna difuzija

Za rubni vor 10, temperatura na istonom rubu
kontrolnog volumena je poznata. vor je tretiran na slian
nain kao i rubni vor 1. Za rubni vor 10 imamo:

dT
dT

kA

kA

qV 0

dx e
dx

aW

aE

kA
x

TB TP
TP Tw
k
A

k
A
(25) B x/ 2 w x qAx 0
aP
aW aE SP

SP

(26)

SU

2kA
2kA
qAx
TB
x
x

Uvrtavanjem numerikih vrijednosti za A = 1m2, k = 1

W/mK,
q = 150kW/m3 i x = 0.01m dobivaju se koeficijenti
aW jednadbi
aE
aP aW aE SP
diskretizacijskih
(vidi
tablicu).
vor
SP
SU
1
2

9
10

0
100
100
100
100

100
100
100
100
0

21500
1500
1500
1500
1500

-200
0
0
0
-200

300
200
200
200
300

PRIMJER 2 1D stacionarna difuzija

Analitiko rjeenje dobiva se dvostrukom integracijom
TA qse dobiva
TB Time

jednadbe 16 po x uz zadane rubne uvjete.

T
(L x ) x TA
L
2k

izraz :
Usporedba numerikih i analitikih rezultata dana je na
slici.

Metoda konanih volumena (FV) za 3D

stacionarnu
difuziju
Stacionarni
sluaj
difuzije u 3D je definiran jednadbom:

S 0
x x
y y
z z

(27)

3D proraunska mrea je koritena za

diskretizaciju prostorne domene. Tipini
kontrolni volumen je prikazan na slici.
Pripadna elija za P sada ima est susjednih
vorova identificiranih kao W (zapad),
E (istok), S (jug), N (sjever), B (dno) i
T (vrh). Kao i prije, notacija w, e, s, n, b
te t je koritena za odgovarajue rubove (lica)
elija.
Integracija jednadbe 27 po 3D kontrolnom volumenu

daje izraz

28:

A

n n
w w
e e x

e
w

t At

sAs

y n
y s

SV 0
b b
z t
z b

(28)

Metoda konanih volumena (FV) za 3D

stacionarnu
difuziju
Ponavljajui
proceduru
izvedenu za 1D sluaj dobiven je
diskretizirani
28
u slijedeoj
formi:

oblik jednadbe

E
P
P
w
N P
eAe x

PE

w Aw

xWP

nAn y

PN

t At T P bAb P B Su SPP 0
zPT
zBP

SAS

P S

ySP

(29)

Izraz 29 moe se srediti da daje diskretizacijsku jednadbu

za unutranje
aPP aWW vorove:
aEE aSS aNN aBB aTT Su
aW

aE

aS

aN

aB

aT

w Aw
xWP

eAe
xPE

sAS
ySP

nAn
yPN

bAb
zBP

t At
zPT

aP

aW aE aS aN aB aT SP

Rubni uvjeti se mogu uvui prekidanjem veza sa