Obrada digitalne slike

bacc. radioloke tehnologije Demir Puljizovi

Skripta sa rijenikom iz digitalne obrade slike vezane uz kolegiji Nove tehnologije i raunala na studiju
Radioloke tehnologije Zdravstvenog veleuilita u Zagrebu za studente radioloke tehnologije
3. godina studija

Rjenik digitalne fotografije

Pred vama se nalazi osnovni rijenik digitalne fotografije koje je sastavni dio Vae struke i
zanimanje koje e te raditi u budunosti.

Analogno-digitalni pretvara (A/D konverter)

Ureaj koji pretvara analognu informaciju (npr. sliku koja se prima preko svjetlosnog senzora
digitalnog fotoaparata ili kamere) u niz brojeva tj. digitalni format razumljiv raunalima za
daljnju obradu ili skladitenje.
AC napajanje
Openito, ovi ureaji pretvaraju izmjenini napon struje iz vae zidne utinice u nii,
istosmjerni napon koji pokree va digitalni ureaj. Digitalni fotoaparati i kamere esto u
pakiranju sadre i strujna napajanja za laki dugotrajni rad i tednju baterija. Pri nekim
modelima strujno napajanje ujedno je i punja akumulatorskih baterija.
AE
(kratica od engl.: Auto Exposure)
Automatski sustav mjerenja ekspozicije na vaem digitalnom fotoaparatu ili kameri. Ovaj
sustav automatski i tono mijenja koliinu i vrijeme osvjetljavanja svjetlosnog senzora prema
postojeim svjetlosnim uvjetima. Postoji vie tipova automatskog mjerenja ekspozicije poput
programa, prioriteta zaslona ili prioriteta ekspozicije.
AF
(kratica za engl.: Auto Focus)
Kratica za automatsko izotravanje. Sustav automatskog izotravanja samostalno i tono
izotrava objektiv na eljenu udaljenost od subjekta snimanja.
Algoritam
U digitalnom fotografskom i video okruju ovaj pojam opisuje niz radnji koje digitalni
fotoaparat ili videokamera obrauje da bi finalizirali snimku (npr. obrada boja, otrine,
kontrasta, kompresija snimke i sl.).
Anti-aliasing (engl.)
Smanjivanje nazubljenih tj. stepenastih rubova piksela ili grupe piksela pri njihovoj velikoj
vidljivosti na finalnoj slici. Ova obrada snimke za kvalitetniji fotografski izgled digitalnog
zapisa moe biti softverska, a u nekim sluajevima pri profesionalnim digitalnim
fotoaparatima moe biti dodana kao fiziki filtar ispred svjetlosnog senzora.
Asferine lee
Fotografske lee esto koritene pri dananjim sofisticiranim objektivima (veinom pri zum
objektivima). Zakrivljenost ovih lea, za razliku od normalnih, nije savreno zaobljena, ve je
na razliitim dijelovima razliito zakrivljena, tako da otklanja mogue kromatske i ostale

aberacije (greke lea pri kojima je vidljiv rasap boja ili druge greke koje vode do izoblienja
finalne snimke).
AVI
Windowsov format zapisa filmskih tj. videoisjeaka.
AWB
(kratica od engl.: Automatic White Balance)
Sustav automatske postavke bijelog balansa pri digitalnim fotoaparatima i kamerama. Vidi
pod: balans bijele boje.

Balans bijele boje

(balans bijelog)
Podeavanje boja pri dananjim digitalnim fotoaparatima i videokamerama izuzetno je bitno
za njihovo vjerno prikazivanje. Pri postavljanju ispravnog balansa bijele boje zapravo se
podrazumijeva postavljanje ispravne svjetline crvene, zelene i plave boje u snimci, tako da
najsvjetliji dio snimke predstavlja bijelu boju. Dananji digitalni fotoaparati i videokamere
balans bijelog izraunavaju vrlo kvalitetno, no u nekim sluajevima dobro je koristiti
standardne pretpostavljene vrijednosti (dnevno svjetlo, oblano, umjetna rasvjeta,
fluorescentno i sl.) ili, jo bolje, runo izmjeriti vlastiti balans bijelog, jer i najsavreniji ureaji
mogu biti prevareni u posebnim situacijama.
Bit
Najmanja i temeljna jedinica raunalne informacije. Informacija koju sadrava jedan bit moe
biti samo 0 ili 1, to jest, iskljueno ili ukljueno.
Bitmap
(bitmapa)
Bitmapa je nain zapisa slikovne informacije, tj. mapiranog opisa slikovnog piksela, bit po bit,
bmp, tiff, gif samo su neki od poznatih standarda zapisa slikovnih formata koji koriste
mapirani zapis piksela.
Blenda
Vidi zaslon.

Bljeskalica
Pri gotovo svim dananjim digitalnim fotoaparatima mogue je pronai ugraenu bljeskalicu
koja pomae u ispravnom osvjetljavanju snimanog subjekta pri slikanju u nepovoljnim
svjetlosnim uvjetima. Takoer, u mnogim sluajevima bljeskalica pomae pri dosvjetljavanju,
za kvalitetnije boje i veu otrinu snimanog subjekta.
BlueTooth
Ovo je najnoviji beini standard za spajanje i prijenos podataka kod razliitih digitalnih
ureaja, pa tako i kod digitalnih fotoaparata te videokamera. BlueTooth koristi visoke
frekvencije radiovalova za komunikaciju ureaja s osobnim raunalom ili drugim istovrsnim
ureajem. Znaajka ovog standarda je lagana povezivost, poput infracrvene, ali bez potrebe
za optikom vidljivou ureaja.
BMP
Jedan od najstarijih nekomprimiranih grafikih formata vrlo popularan pri operativnom
sustavu Windows.
Bracketing (engl.)
Teko prevodiv pojam na na jezik, koji emo jednostavno nazvati breketing (kako je ve
uvrijeeno kod domaih fotografa). Ovaj pojam zapravo predstavlja automatsku izradu vie
verzija jedne te iste snimke u vlastitim inaicama pod- i pre- ekspozicija. Obino je mogue
namjestiti stupanj pod- i pre- ekspozicije za pola, jedan ili dva odjeljka zaslona, to olakava
manje vjetim fotografima naknadni izbor eljene osvijetljenosti zavrne snimke.
Brojka vodilja
Broj koji oznaava izlaznu snagu ugraene ili vanjske bljeskalice vaeg fotoaparata, a
uobiajeno se koristi za izraun pravilnog osvjetljenja snimanog motiva. Dananji kvalitetni
automatski sustavi mjerenja potrebnog osvjetljenja bljeskalicama skoro u potpunosti su
izbacili potrebu za samostalnim izraunom, pa se sve manje spominje brojka vodilja.
CCD
(kratica od engl.: Charged Coupled Device)
Poluvodiki ureaj, senzor (ip) osjetljiv na svjetlo koji se koristi za hvatanje svjetla koje pada
na njega tijekom fotografiranja. Sastavljen je od fotoosjetljivih elija koje tvore piksele, a ono
to veina korisnika digitalnih fotoaparata i videokamera ne zna, svjetlosni senzor nije
osjetljiv na boje, ve samo na nijanse sivog. Da bi se dobila fotografija u boji, koriste se kolor
filtri ispred svakog piksela, i to najee u RGBG slijedu (crveni, zeleni, plavi, zeleni).
CD-ROM
(kratica od engl.: Compact Disk Read Only Memory)
Najpoznatiji i jeftin nain pohrane velike koliine podataka, najprije kreiran za pohranu i
distribuciju glazbe, danas nezaobilazan u bilo kojoj sferi uvanja podataka raunalnih zapisa.
Vjerojatni kandidat za zamjenu popularnosti floppy diska.

CMOS
(kratica od engl.: Complementary Metal Oxide Semiconductor)
Druga vrsta poluvodikog ureaja, tj. svjetlosnog senzora osjetljivog na svjetlo. Ve skoro
odbaen od fotografske industrije kao skoro neupotrebljiv standard, prije nekoliko godina
vraen je uspjeno u upotrebu, uglavnom kod profesionalnih digitalnih fotoaparata.
Dananja vrhunska kvaliteta izrade svjetlosnih senzora CMOS tehnologijom ima jo jednu
prednost njegova relativno jeftina izrada smanjuje finalnu cijenu inae vrlo skupih
profesionalnih ureaja. Manje zagrijavanje CMOS senzora za razliku od CCD-a omoguuje
izradu veih senzora u manjim kuitima, pa tako omoguuje izradu tijela fotoaparata koji e
u potpunosti biti kompatibilni s objektivima dizajniranim za 35-milimetarski filmski standard.
CompactFlash (CF)
Najee koritena izmjenjiva flash memorijska kartica za pospremanje slikovnih i drugih
informacija. Njihov dananji kapacitet kree se od 16 MB do 4 GB. Postoje u dva oblika CF
Tip I (debljine do 5 mm) ili CF Tip II (debljine do 9 mm). Najvei i najkvalitetniji proizvoai
razvojem tehnologije naputaju CF Tip II, tako da je ve mogue pronai tanke CF Tip I
memorijske kartice najveega kapaciteta.
Crvene oi
(engl.: red-eye)
Vrlo neugodan efekt prouzroen upotrebom bljeskalice i odbijanjem bljeska o unutarnje
stjenke oka, tako da na finalnoj snimci izgledaju crveno. Od ovog efekta pate najvie
fotoaparati kojima je ugraena bljeskalica smjetena vrlo blizu osi objektiva. Veina
dananjih modela digitalnih fotoaparata vie-manje uspjeno otklanja ovu manu koritenjem
predbljeska bljeskalice ili posebnim osvjetljenjem ugraenim u fotoaparat koje se pali prije
ukljuenja glavnog bljeska tijekom okidanja.
Cvjetanje
(engl.: blooming)
Neugodan efekt prouzroen predugom ekspozicijom svjetlosnog senzora s previe svjetla,
to za rezultat daje izoblienje subjekta snimanja, nestanak njegovih dijelova, kao i promjenu
i izbljeivanje boja. Ovaj se efekt najee pojavljuje kod vrlo jeftinih digitalnih fotoaparata
sa smanjenim tehnikim mogunostima i loom korekcijom automatske ekspozicije.

CMYK
(kratica za engl.: Cyan, Magenta, Yellow, blacK)

Ovo je sustav boja koje se koriste kod pisaa za izradu kolor ispisa. Veina kolor pisaa
(poput inkjet, sublimacijskih i termalnih pisaa) koristi cijan, magenta, utu i crnu boju
(suptraktivno mijeanje boja plus crna). Za razliku od ovog naina mijeanja boja, digitalni
fotoaparati koriste primarnu crvenu, zelenu i plavu boju (RGB) pa je potrebna konverzija iz
jednog u drugi sustav. Tako dolazi do pomaka boja, to je jedan od najeih problema
obrade fotografija. Razvojem tehnologije digitalnih fotoaparata, pisaa, programske podrke
i profila ovaj problem sve je manje primjetan u stvarnom radu pri ispisu fotografija.
Datoteka
(engl.: file)
Skup informacija kao to su tekstovi, muzika, fotografije, videozapisi i slino, koje se
spremaju na memorijske kartice, tvrde diskove i ostale medije za pohranu i rad s istima.
Datoteni format
Vrsta datoteke s posebnim nastavkom imena datoteke koja openito odreuje vrstu
datoteke. Za slikovne datoteke to su najee JPEG, TIFF i BMP, a za videoisjeke su najee
AVI, MOV i MPEG.
DC
(kratica od engl.: Direct Current)
Direktno baterijsko napajanje ureaja, npr. digitalnog fotoaparata. U takvu vrstu napajanja
idu klasine baterije i akumulatorske baterije.
Digitalni film
Vrlo esto upotrebljavan, a k tome i netono koriten termin koji oznaava memorijske
kartice u upotrebi s digitalnim fotoaparatima.
Digitalni zum
Dodatna mogunost zumiranja na digitalnim fotoaparatima sa zumom ili jedina mogunost
zumiranja na aparatima s obinim objektivom. Digitalni zum koristi samo isjeak punoga
formata slike i samim tim daje finalnu fotografiju nie rezolucije. Preporuujemo dva pravila
pri koritenju digitalnog zuma u izborniku fotoaparata pronaite opciju digitalnog zuma i
iskljuite je, dok je drugi savjet da ovu opciju vie nikada ne ukljuite. Isto pravilo primjenjivo
je i kod digitalnih videokamera, ako vam je elja imati samo snimke najbolje kvalitete.
Dinamiki raspon
Raspon preciznosti nivoa sivog ili nivoa boje na snimci od najnie do najvie razine. to vie
podataka dinamikog raspona va digitalni fotoaparat moe registrirati, vie e finijih
gradacija biti sauvano u finalnoj snimci, to e za rezultat dati ljepu i kvalitetniju snimku.
Dananji profesionalni digitalni fotoaparati ve imaju vei dinamiki raspon boja i gradacija
sivog od klasinih filmova i dijapozitiva, pa je njihova upotreba u profesionalnoj fotografiji u
veini dananjih poslova postala neminovna.

DOF
(kratica od engl.: Depth Of Field)
Veinu korisnika digitalnih fotoaparata s loe prevedenim uputstvima buni ova kratica koja
zapravo oznaava vrlo jednostavan fotografski pojam: dubinsku otrinu. Dubinska otrina je
raspon duljine izotrenosti scene koju snimate. Raspon otrine direktno kontrolira zaslon
objektiva. to je zaslon vie otvoren (manji F broj), plia je dubinska otrina, ili obrnuto, to
je zaslon zatvoreniji (vei F broj), to e raspon dubinske otrine biti vei.
Download (engl.)
Kako bismo svi po domae rekli da skidamo fotografije s digitalnog fotoaparata ili
memorijske kartice, ova engleska rije to jednostavno opisuje prijenos podataka s
digitalnog aparata, videokamere, elektronske pote, Interneta i bilo koje druge datoteke i
informacije s ureaja ili medija na drugi ureaj ili medij. Amaterski digitalni fotoaparati za
prijenos podataka na osobno raunalo najee koriste USB suelje.
DPI
(kratica sa engl.: Dots Per Inch)
Oznaava najee koritenu mjerljivu vrijednost za opis rezolucije pisaa ili bilo koje druge
ispisne jedinice, a takoer i rezoluciju monitora. DPI odreuje sposobnost ocrtavanja ili ispisa
toaka po inu.
DPOF
(kratica sa engl.: Digital Print Order Format)
Ovaj relativno nov standard omoguuje istovremeni zapis informacija za ispis s fotografijom
na medij pohrane slikovne datoteke. Ovim standardom omoguen je direktni odabir
fotografije za ispis, s podatkom koliko komada treba ispisati i na koji nain. Bez ovog
standarda danas gotovo i nema digitalnog fotoaparata, a i broj direktnih pisaa koji se
spajaju na digitalni fotoaparat ili direktno koriste memorijske kartice za ispis fotografija nije
zanemariv.
DRAM
(kratica sa engl.: Dynamic Random Access Memory)
Tip privremene memorije raunala i ostalih digitalnih ureaja poput digitalnih fotoaparata.
Kada se ureaj iskljui, memorija se gubi. Ova vrsta privremene memorije uglavnom se
koristi za snimanje slikovnih podataka prije njihovog trajnog pospremanja na memorijske
kartice, a o njegovoj veliini nerijetko ovisi brzina fotografiranja u nizu, kao i koliine
fotografija koje se odjednom mogu snimiti.

Dubina boje
(engl.: color depth)
Digitalne fotografije mogu pretpostaviti realnost informacije o bojama, a koliko e kvalitetno
obaviti taj posao ovisi o dubini boja, to jest, o dubini bita. Dananji digitalni fotoaparati
koriste se 24-bitnom dubinom boje, to omoguava prikazivanje 16 milijuna boja koje je
ljudsko oko u stanju registrirati. Zato se 24-bitna dubina boje naziva i true color, to znai
istinska boja.
DVD
(kratica sa engl.: Digital Versatile Disc)
Naziv DVD kod nas se openito koristi kao zajedniki naziv svih ureaja (snimai, playeri),
standard zapisa, videosnimke (vrhunske kvalitete u 720 X 576 piksela, kao i 25 sliica u
sekundi. Na PAL standardu i visoke kvalitete stereo zvuka od 48 kHz) kao i mediji na kojima
se nalaze snimljeni materijali. Cijena ureaja za snimanje, dobavljivih za osobna raunala,
toliko su postala jeftina da je snimanje i kopiranje videozapisa ili ogromnih koliina digitalnih
fotografija postalo masovno i jednostavno. Ipak je jo potrebno paziti na osjetljivost DVD
medija, jer i najmanje ogrebotine esto rezultiraju neupotrebljivou snimljenog materijala.
Kod najnovijih i dobavljivih DVD kamkordera jo je vrlo upitna njihova kvaliteta i isplativost,
jer eventualna potreba za prikazivanjem snimke od samo nekoliko minuta na nekom od DVD
playera zahtijeva tzv. finaliziranje diska, a za tu radnju potrebno je i preko pola sata.
Ujedno, snimanje drugim standardima (npr. miniDV) daje superiorniju kvalitetu slike od
esto koritenog MPEG-2 standarda.
Ekspozicija
Koliina svjetla koja pada na svjetlosni senzor digitalnog fotoaparata i kojom upravljamo
odabirom brzine zatvaraa i veliinom odabranog zaslona (blende).

Preporuka za software!
Download www.hdrsoft.com
Software sluzi za rjesavanje problema koji nastaje kada zelimo fotkati scenu sa sirokim
dinamickim rasponom, odnosno prizor unutar kojeg imamo dvije vrste osvjetljenja npr.
imamo prisutne elemente eksterijera i interijera, kod zahtjevnih krajolika, i sl. Program moze
spojiti nekoliko fotki razlicite ekspozicije u jednu racunajuci lokalne kontraste.
primjer sa sajta:
1/125

1/15

1/2

rezultat spajanja gornje tri fotke:

Elektroniko trailo
(engl.: electronic viewfinder, krat. EVF)
U pravilu maleni LCD (kratica sa engl.: liquid crystal display, hrv.: ekran od tekuih kristala)
ekran s leom za uveavanje, koji je postavljen na mjesto normalnog traila i esto pri
digitalnim fotoaparatima odigrava funkciju znatno skupljeg optikog traila jednookog
zrcalnog fotoaparata (no najee uz loiju kvalitetu). Za razliku od digitalnih fotoaparata,
gotovo je uvijek prisutan kod digitalnih kamkordera.
ERI-JPEG
(kratica, engl.: Extended Range Imaging technology)
Nova vrsta slikovnog datotenog formata. Klasinoj jednostavnosti JPEG formata pridodaje
osobine profesionalnog RAW formata (iri dinamiki opseg, kao i raspon boja). Uglavnom se
koristi kod profesionalnih digitalnih fotoaparata.
EXIF
(kratica od engl.: Exchangeable Image File Format)
Ovo nije zasebna vrsta slikovnog datotenog formata, nego je ugraena dodatna informacija
u postojeoj datoteci zabiljeena tijekom snimanja fotografije, a sadri podatke o
postavkama fotoaparata i ekspozicije. Neki od popularnih programa za obradu fotografija na
osobnim raunalima u mogunosti su proitati te informacije, no veina ih nakon eventualne
obrade fotografije pri ponovnom pospremanju te informacije gubi.
Exif Print
(Exif 2.2)
Novi neovisni standard zapisa dodatnih informacija. Digitalni fotoaparat koji podrava ovaj
standard, sprema u datoteku dodatne podatke (poput onih je li snimka snimljena u nonim
uvjetima, s bljeskalicom, je li snimljen portret, sportska snimka, krajolik i sl.), a koji se
automatski upotrebljavaju pri jednostavnijoj i inteligentnoj naknadnoj obradi pri koritenju
kompatibilne aplikacije (za obradu ili ispis).

Filmski isjeak
(engl.: Movie Clip)
Nai korisnici filmske ili videoisjeke jednostavno zovu filmiima, a to je dio pokretnih slika
snimljenih u AVI, MOV ili MPEG formatima. Veina je dananjih digitalnih fotoaparata u
mogunosti snimiti kratke filmske zapise (do nekoliko minuta), a nekoliko najmodernijih u
mogunosti su snimiti ve i filmove kojima je granica samo veliina memorijske kartice (s
granicom standarda do veliine od jednog gigabajta) i uzorkom od 30 sliica u sekundi.
Gotovo da i nema ureaja koji nisu u mogunosti snimati i zvuk. Takoer, veina dananjih
miniDV kamkordera, osim snimanja klasinog digitalnog zapisa, u mogunosti su snimati
isjeke u MPEG formatu i pospremati ih na memorijske kartice.

FireWire
Udomaen engleski naziv za IEEE 1394 raunalni komunikacijski protokol (jo ga je mogue
pronai i pod nazivom iLink). Jo uvijek jedno od najbrih suelja koje se neizostavno i
najee koristi za prijenos velike koliine podataka s kompatibilnog ureaja na osobno
raunalo i obrnuto. Najee i redovito nalazi se na digitalnim video kamkorderima i
profesionalnim digitalnim aparatima. Kupovina jednostavnog IEEE 1394 suelja za osobna
raunala amaterskim korisnicima ne predstavlja problem jer se cijene kreu ispod
dvjestotinjak kuna, dok je isto suelje neizostavno ugraeno pri bilo kojem dananjem
Macintosh raunalu.
Firmware
Naziv za maleni program ili niz instrukcija uskladiten u ROM (neizbrisivu) memoriju
digitalnog fotoaparata. Njegova je dunost upravljanje funkcijama digitalnog fotoaparata (ili
bilo koje druge samostalne periferije osobnog raunala). Vrlo esto napredni korisnici eljno
oekuju javnu objavu nove verzije firmvarea, kako bi njihov digitalni ljubimac bio izlijeen
od eventualnih nedostataka ranije verzije. Nova moda instaliranja ilegalnih hakiranih verzija
firmvarea esto rezultira kvarom digitalnog fotoaparata i gubitkom jamstvenih uvjeta.
Flash memorija
Kao nekad kod klasinih fotoaparata, flash memorijske kartice kod digitalnih fotoaparata
slue kao film, mjesto za pohranu snimaka. Njihova je glavna prednost da i pri nestanku
struje pamte snimljeni sadraj, pa se zovu i postojana memorija. Najpoznatije od mnogih
standarda su CompactFlash, MemoryStick, SD, SmartMedia i xD memorijske kartice.
Gama
Izraun koliine kontrasta koji se nalaze u slici prema sadraju gradacijske krivulje. Izgled i
podeavanje game monitora osobnog raunala kljuno je za kvalitetan pregled snimljenih
fotografija. Neki od jednostavnih programa mogu se nai pri instalacijskim programima
grafikih kartica raunala ili su sastavni dio programa za obradu fotografija. to je vei
kontrast, vea je gama, a to je kontrast slabiji, nia je i gama.
Gamut
esto koriten pojam kod profesionalnih fotoaparata, tampaa i osvjetljivaa koji oznaava
raspon i koliinu boja koju ureaj moe zabiljeiti ili ispisati. To e npr. kod pisaa oznaavati
sposobnost ureaja za ispisom vjernijih i ivljih boja, to je iri raspon njihove interpretacije.
GIF
Grafiki format koji se uglavnom pojavljuje i koristi pri izradi internetskih stranica. Slike
zapisane u ovom formatu nisu podesne za kvalitetno prikazivanje fotografija i boja (samo
256 boja), pa se uglavnom koriste vrlo male veliine, kao i animirane inaice slika.

Gigabajt (GB)
Veliina memorijskog prostora ili veliina raunalnog zapisa od tisuu megabajta (tj. 1024
megabajta). Nekad nezamisliva koliina podataka, danas je lako dostupna ak i kao
memorijska kartica za fotoaparate vrlo visokih rezolucija.
HDTV
(kratica od engl.: High Definition Television)
Novi video i televizijski standard vrlo visoke rezolucije (1125 linija umjesto dananjih 525
linija u NTSC standardu). Iako u Americi postoje probna emitiranja novog televizijskog
signala, jo se ne oekuje u blioj budunosti prijelaz na novi standard zbog relativne
skupoe prelaska. Novi standard pronaao je daleko veu primjenu pri vrlo skupim
videokamerama koje slue za snimanje igranih filmova.

Histogram
Alat za grafiku analizu snimke gdje je mogue itanje podataka o kontrastu i dinamikom
opsegu. Histograme je mogue pronai kod naprednih amaterskih i profesionalnih
fotoaparata, kao i pri svakom ozbiljnijem programu namijenjenom pregledu i obradi
fotografija. Neiskusnim korisnicima bit e teko iitati podatke o snimci, ali za poetak
potrebno je znati: histogram pokazuje s lijeva na desno raspon vrijednosti od 0 do 255, s tim
da je 0 crno, a 255 je bijelo. Neto vjebe prikazat e vam odnos vrijednosti snimljene
fotografije, a, to je jo znaajnije, nauit e vas izmijeniti postojei odnos pri obradi
fotografije za jo ljepi i kvalitetniji izgled vae fotografije.
ICC profili
(kratica od engl.: the International Color Consortium)
Grupacija koja je postavila smjernice standarda za obradu boje i informacija o bojama u
njihovoj raunalnoj obradi, snimanju i ispisu. Jednostavnije opisano svaki ulazni ili izlazni
ureaj koji pogone upravljaki programi po ICC standardima za taj ureaj, da ga i drugi
ureaj razumije i tono interpretira. Tako e tampa koji koristi ovakve profile biti u
mogunosti tono prikazati boju koju je snimio digitalni fotoaparat koji koristi vlastite
kompatibilne profile.
IEEE-1394
Vidi pod FireWire.
Inkjet
Vrsta pisaa koji za pisanje i ispis fotografija koristi mlaz tinte. Ovi su pisai trenutno
najpopularniji zbog relativno jeftine cijene ispisa i ureaja te pripadajuih medija. U
mogunosti su istisnuti vrlo kvalitetne i vjerne fotografije, no trajnost tih ispisa vrlo je upitna
(iako se mnogi proizvoai kunu da ba njihova tehnologija omoguava dugotrajno arhivsko
uvanje).

Interpolacija
Mogunost je programskog umjetnog poveanja rezolucije snimke dodavanjem nepostojeih
piksela putem kompleksnih matematikih izrauna. Postoji i tzv. hardverska interpolacija,
gdje uz programsko poveanje broja piksela posebne konstrukcije lea u slikovnom senzoru
omoguuju hvatanje dijela dodatnih svjetlosnih informacija za to bolji izraun i poveanje
koje nerijetko udvostruuje finalnu rezoluciju snimke. Oko takve vrste interpolacije nerijetko
se vode prave bitke korisnika o kvaliteti interpolacije, no bilo koja vrsta interpolacije ne daje
ve oduzima kvalitetu snimci i preporuka je da je ne koristite ako vam nije neophodno
potrebno takvo uveanje rezolucije snimke.
Ispis bez rubova
(engl.: borderless)
Vrlo popularan pojam zadnjih godina pojavom velike koliine ispisnih jedinica koje su u
mogunosti izraditi fotografije bez rubova, opcije koja je dotada bila rezervirana samo za
profesionalne laboratorije za izradu fotografija. Pojavom pisaa koji ispisuju bez rubova
naglo je povean broj fotografija izraenih kod kue, na vlastitom osobnom raunalu.
IR
(kratica od engl.: InfraRed)
Standard beine komunikacije izmeu dva ureaja putem nevidljivog infracrvenog svjetla.
Neizostavan vid komunikacije daljinskog upravljaa veine digitalnih fotoaparata i
videokamera, povremeno se koristi i kao prijenos snimljenih fotografija na raunalo ili drugu
jedinicu koja moe primiti slikovnu informaciju. Infracrveno svjetlo takoer se moe pronai
kod sustava za automatsko izotravanje na fotoaparatima i videokamerama.
ISO
(kratica od engl.: International Standards Organization)
Osjetljivost filma, a u najnovije vrijeme i svjetlosnih senzora digitalnih fotoaparata mjeri se
prema poznatom meunarodnom standardu. Vea osjetljivost oznaava se veim brojem ISO
jedinice, dok ja nia brojka rezervirana za niu osjetljivost. Standardne vrijednosti pri
amaterskim digitalnim fotoaparatima kreu se od nisko osjetljivih 50 ISO preko standardnih
100 ISO do visoko osjetljivih 400 ISO. Kao i pri koritenju klasinog filma, odabrana via ISO
osjetljivost rezultirat e veim umom, tj. smetnjama koje e izgledati poput velikog zrna i
nepravilnosti koji se pojavljuju i pri visoko osjetljivom filmu.
JPEG
(kratica od engl.: Joint Photographic Experts Group)
Ovaj najee koriten format slikovnog zapisa svoju veliku popularnost moe zahvaliti
svojem kvalitetnom algoritmu za kompresiju. Algoritam JPEG-a izraen je za pohranu
fotografskog sadraja, tako da pri bilo kojem stupnju kompresije zadrava ivotnost i
prirodnost prizora. Gotovo da i nema amaterskog digitalnog fotoaparata koji ne zapisuje
fotografije u ovom izuzetno popularnom formatu.

JPG
Najei tip komprimirane slikovne datoteke koritene u digitalnim fotoaparatima. ak i pri
najboljoj kvaliteti snimke upotrijebljena je kompresija da bi se smanjila veliina datoteke.
Kompresija
Digitalna snimka i najmanjih rezolucija kreira zapis koji je za normalno koritenje prevelik.
Stoga svaki digitalni fotoaparat pri zapisu podataka u datoteku koristi neku vrstu kompresije,
kako bi pohrana tih podataka bila iskoristiva za iroku primjenu i jednostavno rukovanje.
Jedan od najeih formata komprimiranog zapisa koje koristi veina amaterskih digitalnih
podatke je JPG.
Kontrast
Mjera uestalosti promjena svjetline na snimci.
Kromatska aberacija
(kromatski otklon)
Ovaj pojam vrlo esto se mijea s grekom koja se naziva pojava ljubiastog ruba (engl.:
purple fringe), a to su donekle razliite greke po mjestu nastanka. Kromatska aberacija je
greka koja nastaje na lei i rezultira rasapom, skretanjem ili odstupanjem boja. Bijelo svjetlo
razlae se na svoje dijelove i/ili se razne boje uslijed razliitog loma ne skupljaju u istoj toki
optike osi. Rubovi visokog kontrasta na snimci tako nisu otri i nerijetko dobivaju duple
obrise raznih boja. Kod digitalnih fotoaparata s vrhunskim optikim objektivima ova greka
nije zamjetna.
LCD
(kratica od engl.: Liquid Crystal Display)
Jedan od osnovnih dijelova veine dananjih digitalnih fotoaparata i videokamera.
Mogunou pregleda fotografija ili videosnimke i njihove kvalitete direktno nakon
fotografiranja ak su i netalentirani korisnici dobili svoju ansu za izradom kvalitetne
uspomene. Jedan od nekoliko bitnih razloga zato je digitalna fotografija postala toliko
popularna!
LED
(kratica od engl.: Light Emitting Diode)
Svugdje prisutne arene lampice i indikatori ugraeni u obilje digitalnih fotoaparata,
videokamera, punjaa i ostalih modernih elektronikih ureaja gdje je potrebna vizualna
informacija o nekom procesu ili stanju.
Li-ion
Najnoviji tip punjivih baterija koje se koriste za napajanje digitalnih fotoaparata, kamera,
mobitela i ostalih elektronikih komponenata. Li-ion akumulatori su lagani, velikog
kapaciteta, no i daleko skuplji od svoje starije brae (Ni-Cd, Ni-MH) zato su dugotrajniji pa
je ulaganje u ovu vrstu baterija u konanici isplativije. Panju je potrebno obratiti pri prvom
punjenju. Naime, kupljeni proizvod nemojte prikljuiti na novi ureaj i potroiti, jer se moe

desiti da baterija nikad vie nee dosegnuti nazivni kapacitet. Stoga je punite nekoliko sati
(preporuka vie od est sati), pa tek onda ukljuite ureaj kojem je namijenjena. Nakon
prvog punjenja nije bitno vrijeme punjenja, nego samo provjerite eventualni LED indikator
punjenja. Li-ion baterije vrlo se dobro ponaaju pri hladnijim temperaturama, za razliku od
prethodnih tipova baterija.

Ljubiasti obrub
(engl.: purple fringe)
Grekom nazivan i kromatskom aberacijom koja nastaje na lei objektiva. Ljubiasti obrub
greka je koja nastaje na svjetlosnim senzorima rezolucija veih od dva megapiksela, a do nje
dolazi prelijevanjem prejakog svjetla s tako osvijetljenog piksela na susjedne. Greka je
vidljiva na dijelovima slike s vrlo visokim kontrastnim odnosom (npr. tamna zgrada nasuprot
svijetlog neba). Na spoju visokog kontrasta pojavljuje se nepostojei ljubiasti obris, po
kojemu je ovaj neugodan efekt dobio ime.
Meumemorija digitalnog fotoaparata
(engl. cache)
RAM memorija digitalnog fotoaparata koja slui za privremeno pospremanje podataka prije
obrade u procesoru, a o ijoj veliini moe ovisiti sposobnost neprekidnog snimanja u nizu.
Megabajt (MB)
Najei je memorijski termin kojim se oznaava veliina zapisa, medija i kapaciteta
podataka. Jedan megabajt sastavljen je od 1024 kilobajta. Korisnicima digitalnih fotoaparata
i videokamera najee pomae u odabiru veliine memorijskih kartica. Memorijske kartice
prodaju se najee u kapacitetima od 8, 16, 32, 64, 128, 256 i 512 MB.
Megapiksel
Rezolucija je kojom se najee odreuje veliina slikovnog senzora (ipa) digitalnog
fotoaparata i digitalne videokamere. Rezolucija od jednog megapiksela zapravo je rezolucija
jednog milijuna piksela. Izraun rezolucije je jednostavan: mnoenjem horizontalne i
vertikalne rezolucije u pikselima dobivamo vrijednost slike u megapikselima (npr. 1600 X
1250 piksela ukupno je rezolucija od 2 megapiksela).
Memory Stick
Popularna flash memorijska kartica, veliine polovine vakae gume, kapaciteta od 8 do 128
MB.
Memory Stick Pro
Nastavak popularne serije kartica kompatibilne s novijim proizvodima koje podravaju
Memory Stick, s veliinama koje prethodna nije mogla podravati (256 MB, 512 MB, 1 GB).
Nije kompatibilna s ureajima koji su proizvedeni prije 2003. godine.

Microdrive
Mali prijenosni tvrdi disk, Compact Flash Tip II veliine, namijenjen za pohranu podataka na
digitalnim fotoaparatima i ostalim prijenosnim digitalnim i raunalnim ureajima. Prije
nekoliko godina vrlo popularan zbog svoje niske cijene po megabajtu prostora, ali i vrlo
osjetljiv na udarce i padove. Pojavom jeftinih flash memorijskih kartica velikog kapaciteta
polako tone u zaborav. Najnoviji modeli od 4 GB interesantni su po cijeni, no malen broj
digitalnih fotoaparata koji podravaju Compact Flash Tip II utor i njihova daljnja pretjerana
osjetljivost na padove i udarce ne stvaraju ozbiljnu konkurenciju pravim memorijskim
karticama.
MMC
(kratica od engl.: MultiMedia Card)
Standard memorijske kartice koja se koristi s nekim digitalnim fotoaparatima,
videokamerama, MP3 playerima i mobitelima. Sve se manje pojavljuje pri novim
proizvodima, a proizvoai ureaja mijenjaju je uspjenim SD (Secure Digital) memorijskim
karticama. Mogue ju je pronai u kapacitetima od 64 i 128 MB.
Moare
Vidljiv uzorak koji se pojavljuje pri preklapanju ili razdvajanju dva vidljiva uzorka polutonskog
ekrana u obojanoj slici. Kao rezultat pojavljuju su obojani uzorci poput ahovske ploe ili
uzorak duge.
MOV
Apple-ov QuickTime format zapisa filmskih datoteka.
Movie clip
Vidi filmski isjeak.
MPEG
(takoer: Motion JPEG, kratica od engl.: Motion Picture Expert Group)
Videoisjeak sastavljen od niza komprimiranih JPEG sliica. Standard digitalne
videokompresije.
NiCd
(Nicad, nikal kadmij)
Vrsta punjivih baterija jo vrlo rijetko u upotrebi kod starijih ili jeftinijih digitalnih
fotoaparata, kao i ostale elektronike opreme. Gotovo ju je nemogue nai u prodaji, jer su
je uspjeno zamijenile Ni-MH punjive baterije.

NiMH
(Nikal-Metal Hidrid)
Tip punjivih baterija jo u velikoj upotrebi pri jeftinim i starijim modelima digitalnih
fotoaparata i ostalih elektronikih ureaja. Vrlo popularan tip jer skoro nema memorijskog
efekta, mogue ih je nai u velikom broju duana, kao i vrlo brze punjae. Da bi baterija
postigla puni kapacitet, potrebno je vie poetnih punjenja i pranjenja.
Nivo sivog
U digitalnom svijetu predstavlja svjetlinu jednog piksela, a njegova vrijednost se kree od 0
(crno) do 255 (bijelo), to znai da je mogue izmjeriti ukupno 256 gradacija svjetline pri
jednom pikselu.
NTSC
Sjevernoameriki i japanski video i televizijski sustav. Veina dananjih televizora i
videorekordera na PAL standardu u mogunosti je prikazati snimku s tog sustava, no ne i
snimati u istom.

OLED
(kratica, engl.: Organic Light Emitting Diode)
U potpunosti nova tehnologija ekrana trenutno upotrebljena kod nekih modela digitalnih
fotoaparata. Znaajka ove tehnologije je tednja energije (nije potrebno pozadinsko svjetlo
za ekran) i vidljivost slike ak i pri najjaem sunanom osvjetljenju.
Optiko trailo
Ugraen jednostavan optiki element za jednostavno uokvirenje eljenog subjekta snimanja.
Optiki zum
Izbor viestruke izmjenjive arine duljine putem kvalitetnih optikih zum objektiva postao je
openita potreba. U jednostavnijim amaterskim modelima digitalnih fotoaparata uvrijeena
je upotreba trostrukog uveanja arine duljine (npr. 35 70 mm). Na videokamerama zum
objektivi imaju vei raspon pokrivanja arinih duljina (10 do 20 puta). U proraunu arinih
duljina kod digitalnih fotoaparata vrlo esto upotrebljava se njegov raspon preraunat prema
35-milimetarskom filmskom formatu, jer je taj format uvrijeen i svima lako shvatljiv. To je
takoer potrebno zbog toga to na tritu postoje razne veliine slikovnih senzora, pa bi
koritenje pravih arinih duljina objektiva samo stvaralo zabune.
PAL
Televizijski i video standard, veinom koriten u Europi.

PC Card
Oznaka za ureaje veliine kreditne kartice poput modema, mrenih kartica, memorijskih
kartica i sl. Vrlo esto moemo pronai adaptere za memorijske kartice bilo kojeg standarda
koje predstavljaju vrlo jeftino rjeenje za itanje i upisivanje fotografija i videoisjeaka s
vaeg prijenosnog raunala i na njega.
PCMCIA
Utor za umetanje PC Card ureaja na vaem prijenosnom raunalu, koji vrlo esto slui kao
nain za itanje sadraja vaih memorijskih kartica uz koritenje jeftinih PC Card adaptera.
PictBridge
Novi standard za direktni ispis s kompatibilnog ureaja (npr. digitalnog fotoaparata) na
kompatibilni termosublimacijski ili inkjet pisa. Prednost ovog otvorenog standarda je to
ureaji koji se njime slue ne moraju biti od istoga proizvoaa da bi meusobno uspjeno
komunicirali.
Piksel
Najmanji neovisni element svjetlosnog senzora (ipa) koji svjetlosni podraaj pretvara u
elektrini impuls, ali takoer i najmanji neovisni izlazni element ekrana ili monitora.
Oznaava rezoluciju senzora ili ekrana, a moe oznaavati i veliinu slike.
Polarizator
Fotografski filtar koji otklanja u veoj ili manjoj mjeri neeljeni odsjaj i bljetavilo. Jedan od
rijetkih filtara koji se masovno koristi i u digitalnoj fotografiji. Postoje cirkularni i linearni, no
ovi potonji koriste se iskljuivo kod starih mehanikih filmskih fotoaparata bez svjetlomjera i
automatskog izotravanja. Cirkularni se zbog naina utjecaja na senzore modernih
fotoaparata i videokamera koriste na svim modernim analognim i digitalnim fotografskim i
videoureajima.
Prevlast boje
(engl.: color cast)
Neeljeno obojenje scene jednom bojom prouzrokovano nesrazmjernom koliinom cijan,
magenta ili ute boje.

Prostor boje
(engl.: color space)
Digitalni fotoaparati koriste poznate profile boja da bi proizveli fotografije. Najpoznatiji
profili raspona boja su sRGB i Adobe RGB. Podaci o snimci s podacima o rasponu boja upisuju
se u datoteku putem Exif standarda. Informacija o prostoru boje omoguava da programi za
obradu fotografije i pisai razumiju podatke o prostoru boje, koriste je kao referencu prema
profilima boja koji su koriteni za vrijeme snimanja fotografije.
RAM
(kratica od engl.: Random Access Memory)
Najee koriten dio memorije osobnog raunala za vrijeme trajanja obrade podataka. RAM
memorija je kratkorona memorija koju raunalo ne pamti, ve se njome koristi tijekom
obrade podataka. Kae se da to vie RAM memorije imate, to e se procesi obrade slike bre
odvijati.
RAW
Vrsta zapisa slikovnih datoteka kod koje se upisuju direktni podaci dobiveni od svjetlosnog
senzora, bez njegove posebne obrade u procesoru digitalnog fotoaparata. Da bi se smanjila
veliina slike, koristi se kompresija bez gubitaka slike. U pravilu RAW zapise treba naknadno
prevesti u neki od poznatih standarda slikovnog zapisa (najee TIFF zbog kvalitete bez
upotrebe kompresije), pa tek onda obraditi na osobnom raunalu. RAW zapis neizostavno se
koristi pri snimanju profesionalnim digitalnim fotoaparatima.
Rezolucija slike
Oznaava broj piksela na jedinici povrine (npr. piksela po milimetru). Rezolucija oznaava
kvalitetu digitalne snimke (fotografske ili video), bez obzira radi li se o snimljenoj rezoluciji,
onoj koju vidimo na ekranu ili o rezoluciji ispisa. Rezoluciju tvori broj piksela koritenih za
izradu slike, kao i njihova veliina (u praksi je mogue dobiti kvalitetniju snimku veim
svjetlosnim senzorom manje ukupne rezolucije od koritenja manjeg svjetlosnog senzora s
veom ukupnom rezolucijom). Postoji optika rezolucija gdje je prikazan maksimalni broj
piksela koji svjetlosni senzor fotoaparata moe prikazati, kao i interpolirana rezolucija kojoj
je kompleksnim matematikim algoritmima pridodan odreen broj piksela (koji snimku ine
veom, ali, prema iskustvu, nikako je ne ine kvalitetnijom).
RGB
Oznaava prikaz relativnih koliina postojeih primarnih boja (crvene, zelene i plave).
Aditivnim postupkom mijeanja iz primarnih boja dobivaju se sve ostale boje. Digitalni
fotoaparati, videokamere i monitori koriste se RGB sustavom za registraciju boja, dok se
pisai koriste CMYK sustavom.

Saturacija
(zasienost)
Stupanj u kojoj mjeri je bijelo svjetlo sadrano u nekoj boji. Ako je boja 100 posto zasiena, u
sebi ne sadri bijelo svjetlo. Ako boja nije uope zasiena, pretvorena je u sivu nijansu.
SCSI
(kratica od engl.: Small Computer Systems Interface)
Jedno od najstarijih brzih suelja za komunikaciju osobnog raunala i vanjskih jedinica.
Uglavnom se koristi kod profesionalnih raunala i izlaznih jedinica, kao i pri potrebi za vrlo
brzom komunikacijom sa SCSI tvrdim diskovima (posebice pri obradi i montai
videomaterijala).
SD
(Secure Digital card)
Flash memorijska kartica koja u zadnje vrijeme preuzima primat u koritenju kod vrlo malih
digitalnih fotoaparata i za zapis fotografija i videoisjeaka kod digitalnih kamkordera.
Senzor orijentacije
Specijalni senzor ili algoritam ugraen u digitalni fotoaparat koji objanjava fotoaparatu koja
fotografija je okomito, a koja vodoravno postavljena. Pri pregledu snimke fotografija se
automatski postavlja u prirodnu postavku orijentacije.
Siva skala
Opis koji pojanjava koliko snimka u sebi sadri tonova sivog. Neizostavan pojam pri crnobijeloj fotografiji.
SLR
(kratica od engl.: Single Lens Reflex)
Internacionalni pojam za jednooke zrcalne fotoaparate gdje se slika prizora koji se snima
direktno gleda kroz objektiv. Preko zrcala postavljenog na 45 stupnjeva slika putuje do traila
(u pravilu preko pentaprizme), a tijekom ekspozicije ogledalo se pomakne sa leita i
zatvara se otvara omoguujui svjetlu pristup do filma ili svjetlosnog senzora.
Skener
Optiko-elektronski ureaj koji standardne slike, fotografije i druge tiskane zapise pretvara u
digitalni zapis koji slui za daljnju obradu na osobnom raunalu. Najee se koriste
jednostavni i jeftini ploni skeneri za kunu upotrebu, no oni nisu podesni za ozbiljno
skeniranje filmova i dijapozitiva. Za takve poslove postoje posebni skeneri za film, iji stalni
pad cijena omoguuje jeftino prebacivanje kune arhive filmskih fotografskih zapisa na
digitalne medije. Profesionalni korisnici koriste usluge profesionalnih fotografskih ili grafikih
studija za skeniranje velikih predloaka i filmova u vrlo visokim rezolucijama.

Sliica
(engl.: frame)
Jedinica od koje se sastoji videoisjeak ili filmski zapis. Videozapis na videokamerama
najee se sastoji od 25 sliica u sekundi (PAL standard).
Slikovni senzor
Ili kako ga neformalno svi zovu ip. Umjesto nekadanjeg filma, dananji digitalni
fotoaparati i videokamere koriste elektroniki slikovni senzor osjetljiv na svjetlo koji sliku
koja pada na njega pretvara u elektrini impuls i alje dalje prema procesoru koji obrauje
primljene podatke. Dvije su glavne vrste svjetlosnih senzora, CCD i CMOS.
SmartMedia
Nekad vrlo popularan medij za pohranu digitalnih podataka polako pada u zaborav. Ozbiljna
mana ove memorijske kartice ogranienje je proizvodnje kapaciteta veih od 128 MB.
Stabilizator slike
Optiki ili digitalni sustav za umanjenje ili potpuno iskljuenje neotrine snimke uzrokovane
trenjom fotoaparata ili videokamere. Vrlo poeljan dodatak pri fotoaparatima koji koriste
zum objektive velikog raspona arinih duljina, posebno u uskom (tele) podruju. Takoer,
upotreba optikog stabilizatora daleko je povoljnija od elektronikog, poto je taj sustav
ugraen u objektiv ureaja i, za razliku od elektronikog, ne smanjuje raspoloivu veliinu
upotrebljivog dijela i rezolucije svjetlosnog senzora.
Svjetlosna jaina
Oznaava koliinu svjetlosti koja slobodno prolazi kroz pun otvor objektiva. Svjetlosna jaina
je vea to je vei otvor u objektivu kroz koji prolazi svjetlo. esto se spominje i kao najvea
svjetlosna propusnost objektiva, a oznaava se velikim slovom F (npr. F 2,8).
um
Obino se pojavljuje pri dugakim ekspozicijama (preko sekunde ekspozicije). Pikseli na
digitalnoj slici pogreno se interpretiraju kao nepovezane grupe crvenih, zelenih i plavih
piksela. Kao i kod koritenja visoko osjetljivog filma u klasinoj fotografiji, to je vea
postavljena osjetljivost svjetlosnog senzora, vei e biti i um u slici. Neki digitalni fotoaparati
imaju ugraenu redukciju uma, pa je finalna snimka prihvatljive kvalitete.
Termalna sublimacija boje
(engl.: dye sublimation)
Proces je ispisa boje putem zagrijavanja na podlogu po kojoj se vri ispis. Termosublimacijski
pisai koriste CMY ili CMYK format zapisa boja, a rade na principu viestrukog prolaska
papira i zasebnog prolaska svake boje plus zatitni sloj za trajnost ispisa. U zadnje vrijeme
vrlo su popularni mali modeli termosublimacijskih pisaa poznatih proizvoaa zbog
kvalitete ispisa, pada cijena medija i trajnosti fotografije.

TFT
(kratica od engl.: Thin Film Transistor)
Vrsta LCD ekrana visoke rezolucije, najee koritena za ekrane prijenosnih raunala,
dlanovnika i digitalnih fotoaparata i videokamera.
TIFF
(kratica od engl.: Tagged Image File Format)
Nekomprimirani format slikovnih datoteka vrlo popularan kod profesionalnih korisnika.
Trailo
Ureaj kroz koji se komponira slika. Vidi pod: elektronsko i optiko trailo.
TTL
(kratica od engl.: Through The Lens)
Internacionalna kratica koja se koristi za opis rada nekog sistema koji to obavlja kroz objektiv
ureaja (npr. automatske ekspozicije ili automatsko izotravanje).
TWAIN
(kratica od engl. Technology Without An Industry Name)
Poznati protokol za razmjenu informacija izmeu aplikacija i elektronikih slikovnih ureaja
(kao to su skeneri i digitalni fotoaparati). Bez TWAIN-a digitalni fotoaparati ne bi mogli
komunicirati s programskom podrkom na osobnim raunalima.
USB
(kratica od engl.: Universal Serial Bus)
Podatkovno suelje na osobnim raunalima za jednostavan prijenos i komunikaciju
raznorodnih perifernih ureaja i osobnog raunala.
USB 2.0
Najnoviji standard, USB suelje s proirenom brzinom komunikacije od 400 Mb/s, to je
rezultat nastojanja da se brzina priblii poznatom FireWire suelju i potrebama prijenosa
velikih koliina podataka u kratkom vremenu.
Video izlaz
(engl. video out)
Dananji modeli digitalnih fotoaparata i videokamera redovito posjeduju video izlaz, za laku i
brzu kontrolu snimljenog materijala na bilo kojem dostupnom televizijskom prijemniku
(NTSC ili PAL standarda).

Zaslon
Mehaniki centralni sistem lamela ili slian ureaj ugraen u objektiv fotoaparata ili
videokamere kojim se regulira koliina proputene svjetlosti. Zatvaranjem ili otvaranjem
zaslona objektiva direktno utjeemo na raspon dubinske otrine snimane scene (vei otvor
plia dubinska otrina, manji otvor vea dubinska otrina). Ujedno, najvei mogui otvor
zaslona u praksi se tretira kao svjetlosna jaina objektiva (F broj). to je manji F broj (i iri
otvor zaslona), to je u pitanju svjetlosno vie propustljiv objektiv, a kod dananje industrije
objektiva nerijetko oznaava i bolju kvalitetu istoga.
Zatvara
Ureaj koji se fiziki otvara i zatvara u odreenom vremenskom razdoblju i tako proputa
svjetlo na povrinu filma ili digitalnog svjetlosnog ipa (senzora). U upotrebi kod digitalnih
fotoaparata postoje mehaniki i elektronski zatvarai.
Zum objektiv
Objektiv s izmjenjivom arinom duljinom. Vidi: optiki zum.
arina duljina
(engl. focal length)
Jednostavno i donekle povrno, laici arinu duljinu objektiva tretiraju kao kut (irinu)
gledanja objektiva. Prava definicija arine duljine je da je to udaljenost od sredita lee do
arine toke kojoj je otrina postavljena na neizmjerno. Vrlo esti pojmovi kojima amateri
oznaavaju priblinu arinu duljinu su: irokokutni, normalni i tele objektivi. Zbog odnosa
veliine svjetlosnog senzora i objektiva izraenog za isti, na tritu se pojavljuje pojam
komparacije stvarne arine duljine sa 35-milimetarskim filmskim formatom i arinim
duljinama koje vrijede za taj sustav, kao bi korisnik to lake doarao stvarnu karakteristiku
predmetnog objektiva.

Obrada digitalne slike

Obrada digitalne slike je postupak mijenjanja detalja na nekoj digitalnoj fotografiji. Za tu
svrhu se koriste posebni programi koje nazivamo vektorski i rasterski grafiki softver koji
slue kao alat za mijenjanje, timanje, poboljavanje i razmjeranje slike. Obrada digitalnih
slika se koristi u nauci, medicini i forenzici.
Osnove obrade
Rasterske slike se u raunaru pohranjuju kao mree piksela. Pikseli sadre informacije o boji,
svjetlini i ostalim postavkama neke digitalne slike. Grafiki programi mogu mijenjati te
piksele, odnosno itave slike, da bi se neka digitalna slika promijenila ili poboljala na mnogo
naina. Za to slue rasterski grafiki programi, dok imamo i vektorske grafike programe koji
su vie stvoreni za pravljenje novih i drukijih slika u vektorskoj grafici.
Grafiki programi
Postoji itav niz raznih grafikih programa, od onih jednostavnih (kojima je mogue vriti
okretanje ili razmjeranje slike) pa sve do veoma detaljnih programa koji imaju jako detaljne
algoritme sa mnogo opcija za rukovanje digitalnom slikom. Poznati rasterski grafiki
programi su Adobe Photoshop, Paint Shop Pro i potpuno besplatni GIMP.
Saimanje digitalne slike
Mnogi formati slika koriste tehniku saimanja za smanjivanje veliine grafikog podatka.
Primjer saetog formata je JPEG format koji pokuava smanjiti veliinu podatka uz
neprimjetne gubitke kvalitete slike to uvijek nije sluaj (zavisi od nivoa saimanja). Postoje i
algoritmi saimanja koji ne umanjuju kvalitet slike, takav je PNG format. Veoma esto se
prave kompromisi na ovom polju, tako da se na internet obino postavlja saeta grafika koja
je esto slabijeg kvaliteta nego original.
Mogunosti grafikih programa
Ispod ete vidjeti neke najpoznatije mogunosti koji mogu izvoditi grafiki programi nad
digitalnim slikama.
Oznaavanje dijela

Oznaavanjem jednog dijela slike te radom na tom dijelu ne utiete na ostatak slike
Osnovna funkcija svakog grafikog programa je mogunost odabira ili isjecanja oznaenog
dijela slike. Tako je mogue napraviti promjene na samo jednom dijelu slike koji nee uticati
na itavu sliku. Postoji nekoliko alata pomou kojih se ovo radi, to su marqee alat, lasso,
virtuelne olovke, maskiranje, alfa sainjavanje, kanalno-bazirano vaenje, kao i vaenje na
osnovu boje.
Slojevi
Jedna od vanijih osobina svakog grafikog programa jesu slojevi (layer). Doslovno jedan
grafiki program moe imati neodreeni broj slojeva od kojih se sainjava cjelina odnosno
slika. Grafiki program je u mogunosti sakriti jedan sloj slike, promjeniti samo jedan da ne
utie na drugi, te stopiti dva sloja u jedan, grupisati ih i tako dalje. Ovo je jedna od najvanijih
mogunosti jer omoguuje lagano i efikasno rukovanje slikom bez da se uini neka
nepovratna akcija koja e unititi cijelu sliku. Takoer je mogue dodatno isprobavanje
raznih efekata i promjena bez diranja same slike, taj se sloj kasnije moe ukloniti ili ostaviti,
ovisno o kvaliteti kako je odraen.

Prikaz rada sa slojevima u grafikom programu Photoshop, pokazane tehnike stapanje

jednog sloja sa drugim kao i sakrivanja pojedinanog sloja

Mijenjanje veliine
Skoro sav grafiki softver moe mijenjati veliinu ili rezoluciju neke slike. Veinom se to
koristi kod smanjivanja slika koje su velike rezolucije, jer nema smisla postavljati veliku sliku
na internet jer se u protivnom slika sporije uitava kod korisnika sa sporijom vezom, a i sama
slika je nepregledna jer prelazi dimenzije monitora i njegove prirodne rezolucije. U
ureivanju grafike nekih novina ili asopisa zahtjeva uveavanje slike, jer pikseli nisu iste
jedinice kao uobiajene metrike (kao to je centimetar). Za obini A4 papir koji se koristi u
asopisima je potrebna raunarska rezolucija od 2480x3508, kao i pratee slike i grafika u
veim rezolucijama nego to smo navikli, zbog toga veliina takvih dokumenata (jedne
stranice) iznosi skoro 50 Megabajta u svom orginalnom formatu. Zato grafiari cijene
digitalne fotoaparate koji mogu proizvesti veu sliku, to se oitava u megapikselima (mpx), a
nerijetko se deava da je fotoaparat u nemogunosti prozivesti dovoljno veliku sliku pa se
slika dodatno uveava u grafikom programu to umanjuje kvalitet slike.
Izdvajanje dijela [uredi]
Pomou grafikih programa mogue je doslovno izrezati dio jedne slike koji e kasnije i sam
postati nezavisna slika. To se koristi i kod rezanja neeljenog dijela jedne slike. Pomou ove
tehnike se poboljava kompozicija slike.

Cjelovita slika

Ljiljan isjeen iz slike

Histogram
Grafiki programi imaju i slikovni histogram neke digitalne slike. Histogram prikazuje
vrijednost osvijetljenja pojedinanog piksela. Algoritmi u grafikim programima omoguuju
timanje svjetline svakog piksela. Tako je mogue postii bolje rezultate i kvalitet slike.

Isjeena slika suncokreta

Histogram

Otklanjanje neistoa
Grafiki programi su nekoj mjeri u mogunosti otkloniti smetnje sa neke slike. Najee takve
slike bude popunjene takozvanim takicama (noise) koje su rezultat slikanja u slabo
osvijetljenju. Vie na Objanjenje
Uklanjanja neeljenih dijelova
Pomou grafikih programa mogue je ukloniti neeljene dijelove neke slike, koristei se
"clone" alatom ali i pomou runog samostalnog rada.

Promjena
odreene
boje [uredi]

Original

Uklonjeno grmlje sa vrha slike

Grafiki
programi
mogu
promjeniti
odreenu
boju nekog
predmeta u
slici.

Primjer mijenjanja odreene boje, orginalne koja se nalazi na desnoj strani

Poloaj slike
Grafiki programi su u mogunosti timati slika da se ona okree u bilo kojem uglu i poloaju.
Slike se mogu prevrtati i preslikavati. Takoer mogue ih je zakrivljavati, te im mijenjati
perspektivu.

Primjeri okretanja slike

Spajanje slika
Mogue je spajati 2 ili vie nezavisnih slika ili dijelova slika u jednu cjelinu.

John i Bertha Phillips - 1910

Specijalni efekt
Skoro svi grafiki programi mogu stvarati neke specijalne i neobine efekte koje rezultiraju
zanimljivim ishodima. Program moe primjeniti umjetnike, geometrijske, teksturne itd.
efekte.

Primjer specijalnih efekta koji se mogu dodati na sliku ili sloj

Mijenjanje dubine boje

Mogue je i promijeniti dubinu boja, najee su one sa 2, 16, 256 boja, te one sa 16 miliona
boja. JPEG i PNG slike su u mognosti imati 16,7 miliona boja. Takoer je mogue pretvoriti
sliku u 8 bitnu - crnobijelu.

Primjer pretvaranja slike u crnobijelu

Kontrast i svjetlina
Ove opcije imaju i najjednostavniji grafiki programi, pomou njih se poveava ili smanjuje
svjetlina ili kontrast neke slike.
Izotravanje i glaenje
Pomou grafikih programa je mogue izotravati i mutiti sliku na vie naina. To se koristi
kod glaenja portreta, odnosno pozadinu portreta da bi se osoba na slici istakla. Veoma je
lako i odstranjivanje efekta crvenog oka.
timanje boja
timanje boja je jedna od najosnovnijih opcija, pomou ove tehnike se moe unaprijediti
kvalitet slike kao njen tonski balans. Imamo i komplikovanije procedure kao to je mijeanje
boja.