Dirkem

glavni cilj D. sociologije bio je znanstveno objasniti kako fukcionira

moderno drutvo;elio je soc. osloboditi filozofije i utemeljiti je na
istraivakim metodama empirijskeznanosti; u centru D. pozornosti
nalazi se pojam anomiije jer su ga zanimale patoloke promjene u
modernom drutvu
postojale su dvije teorijske koncepcije o podjeli rada:
-Adam Smith
instinkt za razmjenom je priroen ovjeku
-analogija drutva sa biolokim organizmom
D. nije bio sklon organicizmu jer je smatrao da drutvo nije prirodna
stvar, nego je organizam sam po sebi priroda sui generis
Tipovi solidarnosti
1.mehanika solidarnost solidarnost iz slinosti
obanjava se principom isto s istim
nastaje kao posljedica injenice da izvjestan broj stanja svijesti isti
svimlanovima istog drutva
povezuje pojedinca i drutvo bez posredovanja
drutvo kolektivni tip, skup vie ili manje organiziranih vjerovanja i
osjeajazajednikih svim lanovima grupe
razvijanjem solidarnosti nestaje individualna osobnost, ovjek
postajekolektivno bie
2.organska solidarnost-solidarnost iz podjele rada
objanjava se funkcionalnom diferencijacijom
pojedinac ovisi o drutvu jer ovisi o dijelovima koji ine drutvo
drutvo: solidarni tip, sustav razliitih i posebnih funkcija koje sjedinjuju
odreeni odnosi
-podrazumijeva se da je pojedinac razliit od ostalih i da ima podruje
svog
djelovanja
-kolektivna svijet ostavlja jedan dio individualne svijesti nepokrivenim
Podjela rada:- u podjeli drutvenog rada
Kolektvna (zajednika)
-svijest postoji neovisno o pojedinanojsvijesti, ali ona nije cjelokupna
drutvena svijest (skup vjerovanja i osjeaja koji suzajedniki prosjeku
lanova istog drutva)
-uzrok podjele rada treba traiti u izvjesnim promjena drutvene
sredine; podjela rada napreduje ako segmentni sustav nestaje; porast
podjele rada je posljedica injenice da sedrutveni segmenti gube
-podjela rada nee biti dovoljna po injenici da se svakome da njegova
zadaa, nego
im se mora dati zadaa koja im odgovara
-podjela rada stvara solidarnost ako je spontana
-do poveanja podjele rada dolazi zbog toga to drutveni segmenti
gube naindividualnosti; drutveni ivot se proiruje umjesto da
se koncentrira u mnotvu odvojenih dijelova; to vie pojedinaca dolazi
u kontakt nastaje sve vea podjela rada
-na podjelu rada istovremenu utjeu i drutveni obujam (vei broj
pojedinaca) i gustoa(blie veze pojedinaca)

3 tipa neuspjeha podjele rada: anomijska podjela rada (novi organi

i njihove funkcije razvili su se toliko brzo da se nisu uspjeli
stvoriti pravila i socijalna povezanost), prinudn apodjela rada (klasna
borba, nema pravila), nedostatna podjela rada.
Funkcije podjele rada:
1.funkcija oznaavanja
2.funkcija izazivanja obrazovanja grupa
3.da izmeu dvije ili veeg broja osoba stvori osjeaj solidarnosti
(najvanija fukcija)
-vidljivi simbol te solidarnosti je pravo; svaka pravna zapovijed moe
biti definirana kaosankcionirano pravilo ponaanja
-kriminalni in je in koji vrijea stanje kolektivne svijesti
-neko kazneno djelo ne vrijea kolektivnu svijet jer je kriminalno, nego
je kriminalno jer vrijea kolektivnu svijest
-drutvo vie ne kanjava da bi se osvetilo nego da bi se zatitilo
i obranilo
2 vrste sankcija:
1.kaznena sankcija (krivino pravo)
2.graansko, trgovako pravo
Moralnost- moralno je sve to je izvor solidarnosti
-moralnost je slui emancipaciji pojedinaca, nego ba suprotno,
pribliava pojedincadrutvu
-drutvo je nuni uvjet morala
-ovjek je moralno bie samo zato to ivi u drutvu
-moralna vrijednost podjele rada je u tome to ovjek nalazi svoje
mjesto u kojem shvaada je ovisan o drugima; to je vea
specijalizacija uloga u drutvu, to se vie pojedinciograniavaju u
odnosu na druge i time su moralniji
-korporacije moraju stajati izmeu individualaca i drave jer je
individualaca previe da biih drava kao jedini organ sama kontrolirala
pa se pojedinci udaljavaju i meusobno i oddrave
-moralna pravila su drutvene pojave koje se oituju kroz kolektivne
osjeaje i iMaju prinudnu mo nad individualnim svijestima
-privredni ivot se nalazi u stanju pravne i moralne anomije anomija
je zlo od kojeg
drutvo pati jer razara koheziju i red; da se anomija zaustavi potrebno
je stvoriti drutvenugrupu u kojoj e postojati sustav pravila
Drutvene injenice
-predmet sociologije je dr. injenica
-imaju podlogu u drutvu, a ne pojedincu
-drutvena injenica je svaki utvreni ili netvreni nain djelovanja
koji je u stanju da nad pojedincem provodi vanjsku prinudu- izvanjska
(jer nije uroena), prisiljvajua (vri moralni pritisak na volju), openita
(ali ne i univerzalna), neovisna (ne iscrpljuje)
- prisutsvo izvanjske snage prinude koju posjeduju dr. injenice
prepoznaje se postojanjem utvrene kaznene mjere ili otporom to ga
injenica prua svakom pojedinanom pokuaju da je silom izmjeni;
ona postoji neovisno o pojedinanim oblicima koje dobiva irei se
-ova obiljeja dr. injenica potvruju 4 institucije:
1.jezik - omoguuje komunikaciju

2.novac - slui za razmjenu

3.proizvodne metode - za odravanje konkurencijske sposobnosti
4.ekoloki imbenici (trgovaki i prometni putovi) i izvanredne situacije
kao kolektivnemasovne histerije
-drutvene struje: sline su dr. injenicama po objektivnosti i utjecaju
na pojedninca, ali nemaju tako iskristalizirani oblik
Pravila koja se odnose na promatranje drutvenih injenica:
-drutvene injenice se moraju promatrati kao stvari
-treba sustavno uklanjati sve predpojmove u sociologiji koji su nastali
izvan znanosti jer se
na taj nain sociologija moe udaljiti od laikog razmiljanja
-treba definirati stvari koje se prouavaju kako bi se znalo o emu je
rije i to je najnuniji uvijet za svaki dokaz i provjeru; uvijek za predmet
istraivanja treba izabrati samo jednuskupinu pojava unaprijed
odreenih nekim izvanjskim svojstvima koja su im zajednika iistim
istraivanjem obuhvatiti sve pojave koje odgovaraju toj definiciji
-znantvenik treba prouavati drutvene injenice kao izdvojene iz
njihovih pojedinanih manifestacija
Razlikovanje moralnog i patolokog:2 vste injenica:
-normalne- one koje su takve kakve bi trebale biti; susreemo ih u
drutvu odreenog tipa, u odreenoj fazi njegovog razvoja; pojave koje
se najeesusreu u drutvu
- patoloke one koje su drugije nego bi trebale biti
-socioloke pojave mogu mijenjati oblike ovisno o situaciji na dva
naina, a da pritom zadre svoju bit:
-oblik koji je opi u opsegu cijele vrste
-oblik koji je poseban i ne traje u cjelokupnom ivotu jedinke
-normalne injenice su one koje imaju opi oblik, a patoloke
su sve druge
-svaka vrsta ima svoje zdravlje jer ima prosjean tip koji joj je
svojstven, a da bi se tom metodom moglo sluiti potrebno je prvo
odrediti normalan tip
-da bi sociologija bila znanost o stvarima, potrebno je openitost
pojave uzimati kao mjerilo njihove normalnosti
-drutvena injenica se moe oznaiti normalnom ili patolokom samo
u odnosu na injenicu
-da bi se odredilo je li neka injenica normalna treba se odrediti je
li ona nuna ili korisna u odnosu na normalan tip (3 pravila):
1.dr. injenica je normalna za odreeni dr. tip promatran
na odreenom stupnju svograzvoja kad se ona javlja u prosjeku
drutva te vste
2.rezultati prethodne metode mogu se provjeriti pokazujui da
openitost pojave ovisi oopim uvjetima kolektivnog ivota u
promatranom drutvenom tipu
3.ta provjera je nuna kad se injenica odnosi na dr. vrst koja jo nije
u cjelosti zavrila svoj razvoj
Pravila za objanjenje drutvenih injenica

-u objanjenju drutvene pojave trebaju se odvojeno gledati

zbiljski uzrok koji je izaziva i funkciju koju ona provodi; ta dva odvojena
pitanja moraju se rijeiti metodom objanjenja
-objasniti pojavu znai potraiti njezin uzrok, kada se otkrije uzrok
moe se otkriti i funkcija
-uzrok drutvene injenice treba traiti meu prethodnim drutvenim
injenicama, a ne meu stanjima pojedinane svijesti
-funkcija drutvene injenice moe biti samo drutvena; funkciju
drutvene injenice moemo traiti u odnosu naspram nekog
drutvenog cilja
Pravila za prikupljanje dokaza
-da bi se dokazalo da je jedna pojava uzrok druge pojave, treba
ispitati promjene koje pojave pokazuju u raznim kombinacijama,
uspostaviti odnos uzronosti
- poto drutvene pojave izmiu utjecaju promatraa, komparativna
(usporedna) metoda jedina je koja odgovara sociologiji
-komprativna metoda odjednom zahvaa vie injenica u prostoru i
vremenu traeinjihove slinosti i razlike
Samoubojstvo-svaki sluaj smrti koji neposredno ili posredno proizlazi
iz pozitivnog ili negativnog inakojeg je izvrila sama rtva, znajui
kakav e biti ishod
-tipovi samoubojstva:
1.egoistino
javlja se kod onih koji nisu integrirani u socijalnu grupu, tj. kada su
okrenuti prema sebi; na psiholokom planu oituje se stanjem apatije,
bezvoljnosti prema ivotu
2.altruistino
javlja se kodvelike integriranosti u grupu; na psiholokom planu
karakterizirano je stanjem energije i strasti; vrste po dunosti i
neobavezno
3.anomijsko
uzroci
porast ekonomske krize, razvod braka, izloenost pojedinca
kompetitivnosti;ne ovisi o nainu na koji su pojedicni vezani uz drutvo
nego onainu na koji ih drutvo podvrgava svojim pravilimana
psiholokom planuobiljeeno razdraljivou, gaenjem i razoaranjem
-dok egoist ne vidi nita u ivotu to bi ga dralo, altruist ini
samoubojstvo jer ima cilj, ali izvan ovog ivota koji mu izgleda kao
zapreka; egoist ima osjeaj neizljeivog umora isumorne utuenosti, a
altruist ima nadu, odlunost i vjerski zanos
-snaga koja determinira samoubojstvo nije psiholoka ve socijalna
-mnogo vie nego u nama, uzroci smrti nalaze se izvan nas
-in samoubojstva ne moe se definirati ciljem koji je poinitelj imao
-klasifikacija samoubojstava nije morfoloka (prema obiljejima) nego
etioloka (premauzrocima)
-u prirodu nekog fenomena lake se prodire kada mu je poznat uzrok
nego kada su poznata samo obiljeja; nakon to se otkriju uzroci moi
e se otkriti i posljedice pa e se analiza vratiti sa etioloke razine na
morfoloku

Elementarni oblici religijskog ivota

-snana stanja zajednike svijesti dobivaju religijska obiljeja iako
religija sve manjeobuhvaa i podruje drutvenog ivota
-sve je manje kolektivnih vjerovanja i osjeajakoja su dovoljno
kolektivna i snana da dobiju vjersko obiljeje; kako zajednini
osjeajsve vie slabi, tako organska solidarnost i podjela rada
pokuavaju sve vie preuzeti tu ulogu dranja na okupudrutvo koje je
imalo zajedniku kolektivnu svijet
horda; horda koja je prestala bitineovisna
klan; udrueni klanovi
-segmentna drutva
-podjela na sveto i profano; svete stvari su one koje su zatiene i
izolirane zabranom, a
profane (svjetovne) su one koje se te zabrane odnose, koje moraju
ostati udaljene odsvetih
-reilgijska vjerovanja su predodbe koje izraavaju prirodu svetih stvari
i odnose koje oneodravaju bilo jedne s drugima bilo s profanim
stvarima; uvije su zajednika kolektivu koji prakticira odgovarajue
obrede
-definicija religije i crkve: Religija je vrsto povezan sustav vjerovanja i
obiaja koji seodnose na sveto i profano, a sustav vjerovanja i obiaja
koji sve svoje
pristalice sjedinjujeu istu moralnu zajednicu zove se crkva
-animizam
religija koja se obraa duhovnim biima
-naturalizam
religija koja se obraa stvarima prirode
-totemizam--osvnovni primitivni kult iz kojeg su animizam i
naturalizam izvedeni
Totemizam-klan ima dvije bitne karakteristike:
1.pojedinci koji ine klan spojeni su srodnom vezom, ali to nije krvno
srodstvo
2.totemi slue kako bi se klan kolektivno oznaio
-totem se rabi u religijskim ceremonijama, on je kolektivna oznaka,
ima religijsko obiljeje i pomou njega stvari su klasificirane na sveto i
profano
- bog klana nije nita drugo nego sam klan, koji je u mati ljudi
pretoen u oblik ivotinje ili biljke koja slui kao totem

SOLIDARNOST
-Durkheim razlikuje mehaniku i organsku solidarnost.
-Mehanika solidarnost postoji u drutvima gdje su individua lne
razlike minimalne (svi rade isti posao, vjeruju u iste Bogove...)
- U takvim drutvima norme su represivne a sankcije punitivne
-devijacija se gleda kao akt protiv lanova zajednice.
-Organska solidarnost se javlja tamo gdje su ljudi razliiti i zbog
razliitosti oni vie ovise jedan o drugome.

-Durkheim smatra da
se osnovna razlika izmeu primitivnih i civiliziranih drutava nalazi u
tipu morala i drutvene solidarnosti, to se onda ogleda i u tipu
pravnog kodeksa
-Drutvima s niim stupnjem razvijenosti podjele rada svojstvena je
mehanika solidarnost (solidarnost po slinosti), dok drutva s
razvijenijom podjelom rada, u kojima dolazi do diferencijacije
drutvenih aktivnosti i ublaavanja kolektivnih osjeaja lanova
drutva, obiljeava tzv. organska solidarnost.
- U takvim okolnostima drutvena integracija proizlazi iz prilagodbe
pojedinaca razliitim ulogama koje im dodjeljuje drutvo i iz osjeaja
prema njihovu pozivu.
- Zbog parcijalne naravi svojih zadaa,pojedinac je ovisniji o drugima.
- U takvom tipu drutva, zbog postojanja beskonane raznovrsnosti
drutvenih
uloga, raste svijest pojedinca o njegovoj razliitosti, odnosno
o vlastitoj osobnosti.
-Kolektvina svijest dominira drutvom mehanikog tipa solidarnosti