Radno i socijalno pravo

Uvod u Radno pravo

Ključni pojmovi radnog prava

 Radni odnos
 Poslodavac
 Posloprimac
 Ugovor o radu
 Radno mjesto

Pravni sistem

 Pravne grane
 Radno pravo- samostalna pravna grana koju određuju

1. Naziv
2. Predmet (pojmovi radnog prava, kategorije radnog prava, institucije radnog prava, radni odnosi)
3. Metod

Radni odnos

 Društveni odnos između najmanje dva pravna subjekta, koji imaju jedan prema drugome pravnu
obavezu i pravno ovlaštenje s obzirom na neki pravni objekt

 Subjekti: poslodavac-posloprimac
 Sadržaj: prava i obaveze, odgovornosti
 Pravni objekat: Dobrovoljni, zavisni rad, rad za drugoga, rad za plaću, rad u radnom odnosu

Radni odnos nastaje, traje i prestaje

Poslodavac

 Fizička ili pravna osoba koja posloprimcu/zaposleniku, daje posao na osnovu ugovora o radu,
 Svaka fizička ili pravna osoba koja zapošljava jednog ili više zaposlenika na temelju ugovora o radu za
koju zaposlenik u radnom odnosu obavlja određene poslove
 Poslodavac je druga strana radnog odnosa, koja obavlja dozvoljenu (registriranu) djelatnost
 Osnova obaveza poslodavca je da zaposleniku za obavljeni rad isplaćuje plaću
 Osnovno pravo poslodavca je da utvrđuje i određuje način, mjesto i uvjete obavljanja rada uz poštovanje
zakonskih i drugih propisa

Posloprimac/zaposlenik/radnik

 Fizička osoba koja je zaposlena na osnovu ugovora o radu

 Fizička osoba koja na osnovui odgovarajućeg pravnog osnova dobrovoljno, profesionalno i relativno
trajnije u vidu zanimanja obavlja poslove za poslodavca

1
  Skup prava, obaveza i odgovornosti na radu i u vezi sa radom- radnopravni status
 Prava(individualna i kolektivna)= obaveze poslodavca
 Obaveze=prava poslodavca

Radno mjesto

 Sastavni dio organizovanog rada kod poslodavca- osnovna organizaciona jednica kod poslodavca
 Skup određenih, funkcionalno povezanih poslova i zadataka koji predstavljaju dio djelatnosti poslodavca

Ugovor o radu

 Centralna kategorija novog radnog zakonodavstva i često se koristi kao sinonim za radni odnos
 Dvostrani pravni posao, konkretan pravni posao
 Pravni osnov za zasnivanje radnog odnosa u općem režimu radnih odnosa
 Zaključivanje ugovora o radu i sadržaj ugovora o radu utvrđen zakonom

Pojava i razvoj radnog prava

 Građansko pravo
 Državno zaštitno zakonodavstvo
 Sindikalna prava i slobode
 Kolektivno dogovaranje i ugovaranje
 Međunarodni standardi rada

Karakteristike savremenog radnog prava

 Tendencija stalnog širenja

 Sindikalna prava i slobode
 Kolektivno ugovaranje,
 Integrativnost

Nazivi za radno pravo

 Fabričko(tvorničko) pravo
 Industrijsko zakonodavstvo
 Radničko pravo/ radničko zakonodavstvo
 Socijalno pravo
 Sindikalno pravo/ pravo profesionalne djelatnosti
 Radno pravo

Vrste rada

 Tekući i minuli rad,

 Apstraktni i stvarno potrebni rad
 individualnii društveno potrebni rad
2
  Jednostavni i složeni rad,
 Produktivni i neproduktivni rad,
 Fizički i umni rad

Radno pravo proučava rad koji ima sljedeće karakteristike

 Dobrovoljni rad posloprimaca,

 Nesamstalan rad, rad za drugoga-rad u službi drugoga
 Subordinirani rad, rad za plaću i
 Rad koji se realizira u radnopravnom statusu

Izvori radnog prava

1. Opći osvrt na izvore prava

 Društvene činjenice i stanja iz kojih izvire pravo odnosno koja dovode do uspostavljanja i
funkcionisanja državnopravnog poretka
 Važni društveni odnosi (ekonomski, politički, porodični, vjerski, kulturni itd.)
 Norme koje stvaraju ovlašteni organi
 Oblici preko kojih dobivamo spoznaju prava

Izvori prava

 Materijalni izvori prava

 Izvori stvaranja prava ili stvarni fakti,
 Istovremeno i predmet pravnog normiranja i izvori
 Društveni odnosi koji se pravnim normiranjem pretvaraju ili kvalificiraju kao pravni odnosi

 Formalni izvori prava

 Oblici u kojima se očituje pravo
 Pravni akti koji sadrže pravne norme (opći i pojedinačni pravni akti)
 Pravni akti koji ne sadrže pravne norme ali su relevantni za pravo

Opći pravni akti

 Ustav- najviši akt pravnog poretka

 Zakon- najznačajniji akt razrade ustava
 Opći podzakonski akti političko-izvršnih ili upravnih organa (uredbe, naredbe, odluke)
 Sudski precedenti- opći akti sudskih organa
 Običajno pravo- opći akti nastali preuzimanjem i sankcioniranjem običaja od strane državne vlasti
 Akti autonomnog porijekla- opći akti koje stvaraju subjekti (društvene organizacije) na osnovu
ovlaštenja u državnim propisima

Pojedinačni pravni akti

 Ukaz (akt političko-izvršnih ili upravnih organa)

3
 Rješenje i zaključak (akti upravnih organa)
 Rješenje i presuda (akti sudskih organa)
 Pravni posao (akti subjekata prava koji su nastali na osnovu ovlašćenja i u skladu s pravnim propisima)

2. Karakteristike pravnog sistema

 Hijerarhijski odnosi: norme/pravni akti se nalaze u strogim i jasnim odnosima: kao više i niže norme
 Pravna snaga: Položaj pravnog akta u hijerarhijskoj ljestvici pravnog sistema koji ima za posljedicu
razliku između višeg i nižeg pravnog akta, pri čemu je pravna snaga srazmjerna moći subjekta koji ga
donosi
 Načelo zakonitosti ili legaliteta: Pravni akti državnih i drugih subjekata moraju biti formalno i
materijalno usklađeni s višim pravnim normama koje reguliraju iste odnose

3. Vrste izvora prava

 Prema faktorima koji stvaraju pravo i oblicima preko kojih dobivamo spoznaju prava (materijalni-
formalni)
 Prema organima koji stvaraju norme (heteronomni-autonomni)
 Prema određenosti adresata pravne norme (opći-posebni)
 Prema teritorijalnom načelu (domaći-međunarodni)

4. Izvori radnog prava

 Veliki broj raznovrsnih pravnih akata s obzirom na predmet reguliranja odnosno karakteristiku radnih
odnosa da su to promjenjivi, živi i primjenjivi društveni odnosi
 Postoji mnoštvo kriterija za kvalifikaciju izvora radnog prava:
1) Oblika u kojem nastaju pravne norme/pravna pravila (ustav, zakon, podzakonski akti, kolektivni
ugovori, autonomni akti poslodavca, međunarodni ugovori);
2) Načina na koji nastaju (heteronomni, autonomni, izvori domaćeg ili međunarodnog porijekla);
3) Okvira i načina uređivanja sadržaja prava, obaveza i odgovornosti na radu i/ili u vezi sa radom
(generalni izvori, specijalni, sui generis)

Izvori radnog prava

 Državni propisi- heteronomni izvori: ustav, zakon, podzakonski akti,

 Kolektivni ugovori- sui generis izvori radnog prava
 Opći akti poslodavca- autonomni izvori radnog prava
 Međunarodni izvori
 Običajno pravo
 Sudska praksa

Hijerarhija izvora radnog prava

 Ustav
 Konvencije MOR-a i drugi međunarodni ugovori
 Posebni zakoni ili uredbe Vlade
 Opći zakoni ili uredbe Vlade
4
  Pravilnici ministarstava
 Kolektivni ugovori
 Sporazumi vijeća zaposlenika i poslodavca
 Pravilnici o radu poslodavca
 Ugovor o radu

Ustav kao izvor radnog prava

 Ljudska prava na radu, u vezi sa radom i povodom rada,

1) Jednakost u mogućnostima i tretmanu,
2) Sloboda udruživanja i izražavanja
3) Zabrana prinudnog/obaveznog rada

Nadležnost za donošenje propisa iz oblasti radnog prava (organi, postupak, oblik i vrsta pravnih akata)

Zakon kao izvor radnog prava

 Najvažniji izvor radnog prava

 Radno zakonodavstvo BiH predstavljaju propisi koji se donose i primjenjuju na nivou BiH, u FBiH, RS i
Brčko distriktu BiH
 Dakle, zakoni kao izvori radnog prava mogu se razvrstati na: zakone BiH, zakone entiteta, zakone Brčko
distrikta BiH i zakone kantona u FBiH

Bosna i Hercegovina

 65 Konvencija MOR-a i veliki broj međunarodnih ugovora (akti UN-a i drugih specijaliziranih
međunarodnih organizacija),
 Zakon o radu u institucijama BiH («Sl.glasnik BiH»br.26/04, 7/05, 48/05, 60/10 i 32/13),
 Zakon o državnoj službi u institucijama BiH(“Sl.glasnik BiH”, br.12/02, 19/02,8/03, 35/03, 4/04, 17/04,
26/04, 37/04,48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 08/10 i 40/12)

Republika Srpska

 Zakon o radu (“Sl.glasnik RS” broj 1/16);

 Zakon o zaštiti na radu (“Sl.glasnik RS”broj 1/08 i 13/10)
 Zakon o savjetima radnika(»Sl.glasnik RS «Br.26/01);
 Zakon o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti («Sl.glasnik RS»broj 30/10);
 Zakon o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva(«Sl.glasnik RS»br. 24/09 i 117/11);
 Zakon o inspekcijama u Republici Srpskoj čl. 57-82 («Sl.glasnik RS»",br.113/05 i 1/08);
 Zakon o inspekcijama u Republici Srpskoj («Sl.glasnik RS»",br.74/10)
 Zakon o administrativnoj službi u upravi RS(”Sl.glasnik RS”br.16/02,62/02,49/06,20/07);
 Zakon o državnim službenicima (”Sl.glasnik RS”br.118/08, 117/11 i 37/12)
 Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju invalida(prečišćeni tekst «Sl.glasnik RS»br.54/09);
 Zakon o štrajku(«Sl.glasnik RS»broj 111/08);
 Opšti kolektivni ugovor («Sl.glasnik RS» broj 40/10)

Brčko distrikt BiH

 Zakon o radu (»Sl.glasnik Brčko Distrikta BiH»br.19/06- prečišćeni tekst, 19/07, 25/08, 20/13 i 31/14),
5
  Zakon o državnoj službi u organima uprave Brčko distrikta BiH (“Sl. glasnik BDBiH” br. 28/06, 29/06,
19/07, 2/08, 9/08, 44/08, 25/09, 26/09 i 4/13)
 Zakon o službenicima i namještenicima pravosuđa BDBiH (“Sl. glasnik BDBiH” br. 36/07, 2/08 i 6/13)
 Zakon o zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti(«Sl.glasnik BDBiH»br.33/04, 19/07 i
25/08);
 Zakon o zapošljavanju stranaca u Brčko distriktu BiH («Sl.glasnik BDBiH»br. 15/09, 19/09 i 20/10)

Predmet zakona o radu

 Zakoni o radu koji su doneseni i koji se primjenjuju u BiH, predstavljaju temeljne propise kojim se
uređuje područje radnih odnosa, odnosno ljudskih prava na radu i u vezi sa radom i to općeg režima
radnih odnosa koji radnopravni status pojedinca u zavisnom radu vezuju za ugovor o radu.
 Radni odnosi posebnih kategorija uposlenika – kao što su državni službenici, namještenici regulirani su
u cijelosti ili djelomično posebnim zakonima .

Predmet Zakona o radu FBiH

Član 1.
Ovim zakonom uređuje se zaključivanje ugovora o radu, radno vrijeme , plaće, prestanak ugovora o radu,
ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa, zaključivanje kolektivnih ugovora, mirno rješavanje kolektivnih
radnih sporova i druga pitanja iz radnog odnosa, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije
drugačije određeno.

Sadržaj radnog zakonodavstva

 Individualna i kolektivna prava na radu i povodom rada(ljudska prava na radu i u vezi sa radom)
 Ostvarivanje prava na radu i u vezi sa radom
 Zaštita prava na radu i u vezi sa radom

Prava na radu i povodom rada

 Individualna

 Ugovor o radu središnja kategorija koja kroz elemente rada,zarade i subordinacije određuje radni odnos
 Plaća
 Radno vrijeme
 Odmori
 Zaštita na radu
 Sigurnost zaposlenja

 Kolektivna

• Sindikalna prava i slobode

• Pravo kolektivnog dogovaranja i kolektivnog ugovaranja
• Pravo na participaciju
• Pravo na mirno rješavanje nastalih sporova
• Pravo na štrajk
• Pravo na učešće u donošenju autonomnih akata poslodavca

6
Ostvarivanje prava na radu i u vezi sa radom

 Međunarodni radni standardi/državno zaštitno zakonodavstvo

 Načelo jednakosti u mogućnostima ili tretmanu-pravo na nediskriminaciju
 Načelo dobrovoljnosti-sloboda rada
 Načelo autonomnog uređivanja prava na radu i u vezi sa radom uz neprikosnoveni princip in favorem
laboratoris

2. Izvori radnog prava međunarodnog porijekla

1. Univerzalni i regionalni međunarodni izvori (za radno pravo najznačajniji: konvencije i preporuke
MOR-a, akti UN, primarni i sekundarni izvori prava Evropske unije i Vijeća Evrope),
2. Bilateralni i multilateralni međudržavni ugovori

Međunarodna organizacija rada (MOR, ILO, www.ilo.org)

 Spada među najstarije međunarodne organizacije,

 Prva specijalizovana agencija UN (ima status pravnog lica i potpunu autonomiju u finansijskom i
administrativnom smislu),
 Međunarodna organizacija rada spada u specifične organizacije sa posebnim karakteristikama:
1) Stalna i trajna međunarodna organizacija,
2) Univerzalna organizacija,
3) Tripartitni karakter svih foruma- nacionalnih delegacija država članica

MOR- historijski aspekt

 Osnovana na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine. Izvještaj o:

a) osnivanju MOR-a i
b) općim principima međunarodnog radnog zakonodavstva,
sastavni dio Versajskog mirovnog ugovora
 Osnovni ciljevi i zadaci MOR-a utvđeni su Ustavom MOR-a koji je usvojen 1919. god. i Filadelfijskom
deklaracijom koja je usvojena 1944. god.
 Na osnovu sporazuma sa UN od 14. 12. 1946. godine postala prva specijalna agencija UN

Osnovni ciljevi i zadaci

 Trajni mir može se zasnivati samo na socijalnoj pravdi

 Filadelfijska deklaracija- doktrinarni vodić MOR-a, aktuelizira osnovne ciljeve i zadatke MOR-a:
1. RAD NIJE ROBA,
2. BIJEDA MA GDJE POSTOJALA PREDSTAVLJA OPASNOST PO BLAGOSTANJE SVIH,
3. NEOPHODNA MEĐUNARODNA SARADNJA
4. SLOBODA IZRAŽAVANJA I UDRUŽIVANJA UVJET TRAJNOG NAPRETKA

Organizaciona struktura MOR-a

7
1. Opća konferencija- 2. Administrativni savjet 3. Međunarodni biro
tzv Međunarodni  Odgovoran za rada
parlament rada koordinaciju svih  Na čelu se nalazi
• Skup svih aktivnosti MOR- generalni
predstavnika a direktor (Guy
država članica  Sastoji se od 56 Ryder, UK) kojeg
• Najviši lica: 28 V+ 14 P+ imenuje
zakonodavni 14 Z Administrativni
organ (189  Vrši nadzor i savjet
konvencija, 203 kontrolu nad  Sakuplja sve
preporuke) primjenom i informacije koje
• Nacionalne izvršavanjem se odnose na
delegacije: 2 konvencija međunarodno
predstavnika MOR-a reguliranje uvjeta
vlade+ 1 rada po
poslodavaca+ 1 uputstvima
zaposlenika Administrativnog
savjeta

Univerzalni međunarodni radni standardi sadržani u konvencijama MOR-a prema predmetu

:

 Sloboda udruživanja,kolektivnog dogovaranja i participacija

 Jednakost u mogućnostima ili tretmanu
 Prinudni rad
 Dječiji rad
 Tripartizam
 Radna adminstracija i inspekcija
 Zapošljavanje
 Stručno usavršavanje i doobrazovanje
 Plaće
 Radno vrijeme
 Sigurnost zaposlenja
 Zaštita na radu
 Zaštita materinstva
 Socijalna politika
 Zaštita radnika migranata
 Pomorci
 Ribari
 Lučki radnici
 Domorodačko i plemensko stanovništvo
 Specifične kategorije radnika

Savremeni izazovi pred MOR-om

 1998. godine usvojena Deklaracija o osnovnim principima i pravima na radu

 8 konvencija MOR-a proglašeno suštinskim konvencijama:
1. Konvencija o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organizovanje (C.87)
2. Konvencija o pravu na organizovanje i kolektivno pregovaranje (C.98)
8
 3. Konvencija o prisilnom radu (C.29)
4. Konvencija o ukidanju prisilnog rada (C.105)
5. Konvencija o minimalnoj dobi za zasnivanje radnog odnosa (C.138)
6. Konvencija o najgorim oblicima dječijeg rada (C.182)
7. Konvencija o jednakom nagrađivanju (C.100)
8. Konvencija o diskriminaciji u pogledu zapošljavanja i zanimanja (C.111)
9.
 Obaveza država članica, čak i onih koje nisu ratificirale 8 suštinskih konvencija, da poštuju, unapređuju
i ostvaruju u dobroj namjeri principe i prava koja su predmet ovih konvencija, odnosno:
1) Slobodu udruživanja i djelotvorno priznavanje na prava na kolektivno pregovaranje,
2) Ukidanje svih oblika prisilnog ili prinudnog rada,
3) Djelotvorno ukidanje dječijeg rada,
4) Ukidanje diskriminacije u odnosu na zapošljavanje i zanimanje

 2008 godine MOR je usvojio Deklaraciju o socijalnoj pravdi u cilju pravedne globalizacije
 Deklaracijom se naglašava potreba da se u centar ekonomskih i socijalnih politika postave puno i
produktivno zapošljavanje i dostojanstven rad
 Agenda MOR-a o dostojanstvenom radu sadrži četiri strateška cilja čije se ostvarivanje u državama
članicama putem ove deklaracije nastoji postići

 Strateški ciljevi iz agende MOR-a o dostojanstvenom radu su:

1. Unapređenje zapošljavanja stvaranjem održivog institucionalnog i ekonomskog okruženja

2. Razvijanje i jačanje mjera socijalne zaštite- socijalne sigurnosti i zaštite rada- koje su održive i
prilagođene domaćim okolnostima
3. Promovisanje socijalnog dijaloga i tripartitnosti
4. Poštivanje, unaprijeđenje i realizacija osnovnih principa i prava na radu, koji su od posebne važnosti,
kao i prava i uslova koji to omogućavaju, a koji su neophodni za punu realizaciju svih strateških ciljeva

Program dostojanstvenog rada za BiH 2012-2015

 I. Jačanje kapaciteta vladinih institucija i socijalnih partnera za poboljšanje upravljanja na tržištu rada
 II. Povećanje mogućnosti za zapošljavanje
 III. Jačanje sistema socijalne zaštite

Obaveze države- članice u odnosu na usvojene konvencije

1. Dostavlja se svim državama članicama na ratifikaciju,

2. Svaki član se obavezuje da u roku od 12 mjeseci od dana zaključenja Opće konferencije (najkasnije u
roku od 18 mjeseci) podnese konvenciju na uvid nadležnoj vlasti
3. Članica koja dobije saglasnost za ratifikaciju od nadležne vlasti, obavještava o ratifikaciji konvencije
Generalnog direktora MBR i poduzima mjere za primjenu usvojene konvencije
4. Ako ne dobije saglasnost, država članica je obavezna u odgovarajućim periodima podnositi izvještaj
Generalnom direktoru MBR o stanju zakonodavstva i prakse koji su predmet konvencije
5. Svaku ratificiranu konvenciju Generalni direktor dostavlja Generalnom sekretaru UN radi registriranja
saglasno članu102 Povelje Un

Primjena konvencija MOR-a

 Opća načela primjene:

9
 1) Obaveznosti (država članica je obavezna da stvori uvjete za stvarnu primjenu konvencijskih normi, bilo
donošenjem novih normi, bilo usaglašavanjem postojećih s tim normama
2) Zaštite minimuma prava (implementacija međunarodnih standarda rada)

 Monistički i dualistički sistem

 U BiH: konvencije ratificira Predsjedništvo BiH po dobijanju pristanka od strane Parlamentarne

skupštine BiH
 U BiH je trenutno na snazi 69 Konvencija MOR-a

Kontrola primjene i izvršavanja konvencija MOR-a

1. Svaka država- članica obavezna je da podnosi MBR godišnji izvještaj o mjerama poduzetim za primjenu
konvencija koje je prihvatila
2. Prigovor: Profesionalne organizacije radnika ili poslodavaca protiv države članice, koja nije na
zadovoljavajući način obezbjedila primjenu konvencije koju je prihvatila mohu uputiti prigovor
Administrativnom savjetu. Administrativni savjet prigovor upućuje nadležnoj vlasti, koja je obavezna
dati obrazloženje
3. Žalba

Žalba

 Država članica protiv države članice u odnosu na konvenciju koju je i jedna i druga ratificirala,
 Administrativni savjet obrazuje Komisiju (Anketna komisija) koja ima zadatak da prouči pokrenuto
pitanje i o tome podnese izvještaj,
 Svaki član je obavezan Komisiji staviti na raspolaganje svako obavještenje koje je relevantno za žalbene
razloge,
 U izvještaju pored konstatacija o svim tačkama žalbe Komisija daje i preporuke,
 Svaka od zainteresiranih država članica (vlast) u roku od tri mjeseca mora se izjasniti prihvata li ili ne
preporuke od strane Komisije
 Ako ne prihvati, može pokrenuti spor pred Međunarodnim sudom pravde
 Odluka Međunarodnog suda po nekoj žalbi ili pitanju je konačna

Kolektivni radni odnosi

Radno pravo

 Individualno radno pravo

 Kolektivno radno pravo

Odnos individualnih i kolektivnih radnih odnosa

 Individualni radni odnosi se uspostavljaju između pojedinačnog poslodavca i pojedinačnog radnika na

osnovu zaključenog ugovora o radu (odnosno utemeljenog pravnog osnova)
 Kolektivni radni odnosi predstavljaju manifestaciju postojanja odnosa koji su od interesa za kolektivitet,
odnosno grupe radnika, te jednog ili više udruženja poslodavaca.

10
  Priznavanje individualnih radnih odnosa u odnosu na građanskopravne, tj. obligacionopravne je
uzrokovalo nastanak kolektivnih radnih odnosa.
 S druge strane, priznavanjem kolektivnih radnih odnosa došlo je do proširenje obima i poboljšanja
kvaliteta individualnih prava na radu i u vezi sa radom
 U tom smislu može se tvrditi da su individualni radni odnosi uzrokovali nastanak kolektivnih, dok su
kolektivni radni odnosi postali okvir za uspostavljanje individualnih

Odnos anglosaksonske i kontinentalne pravne tradicije

 Dosada, u pojedinim zemljama sa anglosaksonskom pravnom tradicijom pored precedentnog prava

većina individualnih prava na radu je uređena međusobnim kolektivnim i individualnim sporazumima
između radnika i poslodavca (poslodavaca), bez sveobuhvatnog zakonskog regulisanja.
 U poslijednje vrijeme prisutan je obrnuti trend.
 U zemljama evropsko kontinentalnog pravnog sistema zakonski se uređuje kako osnovni minimum
ostvarivanja i zaštite individualnih prava na radu tako i okvir za uspostavljanje kolektivnih radnih
odnosa kojima će se proširiti i unaprijediti individualni uz prepuštanje veće ili manje autonomije u
njihovom uspostavljanju.

Spoj rada, kapitala

 Na strani vlasnika kapitala javljaju se jedan ili više poslodavaca ili razna udruženja poslodavaca,
odnosno nadležni organi kojima su povjerena ovlaštenja od strane predstavnika kapitala
 Kao predstavnici rada mogu se pojaviti radnici, kao segment preduzeća ili njegovog dijela, ili kao
predstavnici grane, profesije, zatim kao kolektivni organ i drugo tijelo zaposlenih, te uobičajeno sindikat
ili drugo udruženje radnika,

I vlasti!

 Ispred države pojavljuju se organi koji vrše ili sprovode politiku u oblasti rada(vlada, šefovi država,
ministarstva rada, posebna državna tijela za reguliranje i rješavanje kolektivnih radnih sporova

Kolektivno radno pravo

 Izučava, odnosno uređuje one kategorije i institucije radnog prava koje utemeljuju sticanje, ostvarivanje
i zaštitu kolektivnih prava i kolektivnih interesa socijalnih partnera (poslodavaca i predstavnika radnika)
 Predstavlja segment sistema radnog prava koji uređuje kolektivne radne odnose

Kolektivno radno pravo u BiH

 Normativnu osnovu ima u:

1) Zakonima o radu FBiH, RS, BdBiH, u institucijama BiH

2) Zakonima o štrajku FBiH, RS, BdBiH
3) Zakonu o vijeću zaposlenika u FBiH i zakonu o savjetu radnika u RS

11
Kolektivno radno pravo
Predmet: kolektivna prava i kolektivni odnosi koji se uspostavljaju između rada, kapitala i
vlasti

 Sindikalna prava i slobode

 Kolektivno pregovaranje i kolektivno ugovaranje
 Pravo na participaciju
 Pravo na mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova (posredovanje mirenje i arbitraža)
 Pravo na štrajk
 Pravo učešća u postupku autonomnog uređivanja uvjeta rada i zapošljavanja odnosno radnog reda

Kolektivno radno pravo

 Materijalno
 Sindikalna prava i slobode
 Kolektivno pregovaranje i ugovaranje
 Pravo na participaciju

 Procesno
 Pravo na rješavanje kolektivnih radnih sporova
 pravo na štrajk/ lock aut
 pravo učešća u postupku donošenja autonomnih općih akata kojima se uređuju prava, obaveze i
odgovornosti na radu i u vezi sa radom.

 Međunarodno:
 univerzalno/regionalno

 Nacionalno:
 opće/posebno

Međusobni odnosi

12
Radnici Poslodavaci Država
• Sindikat(kolektivno
pregovaranje, mirno • Udruženja • Odnos države
rješavanje sporova, poslodavaca prema sindikatu
pravo na štrajk)
• Odnos članstva i • Odnosi sindikat-
sindikalnih prava i poslodavci
sloboda
• Sudjelovanje radnika u • Odnosi država
donošenju autonomnih poslodavci
općih akata i drugih • Odnos države
odluka kod poslodavca • Odnosi Vijeće prema
• Vijeće zaposlenika poslodavcima
zaposlenika/savjet -poslodavci
radnika

Sindikalna prava i slobode

 Na općoj razini izraz osnovnog ljudskog prava na udruživanje i izražavanje

 na posebnoj razini- fundamentalno socijalno pravo od presudnog značaja za uspostavljanje ravnoteže i
stabilnosti radnih odnosa u tržišnom načinu privređivanja-sindikalna prava i slobode
 zaštićena brojnim međunarodnim aktima: Opća deklaracija o ljudskom pravima, Međunarodni pakt o
građanskim i političkim pravima, Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima,
Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i sloboda, Evropska socijalna povelja itd.

MOR i sindikalna prava i slobode

Osnovni instrumenti MOR-a koji se odnose na sindikalna prava i slobode sadržani su u:

 Konvenciji o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organizovanje iz 1948 (C.87)
 Konvenciji o pravu na organizovanje i kolektivno pregovaranje iz 1949 (C.98)

Sloboda udruživanja u pozitivnom radnom zakonodavstvu BiH

 1. Pravo zaposlenih odnosno poslodavaca da po svom izboru organiziraju (formiraju) sindikat/udruženje

poslodavaca, da pristupe po svom izboru ovim udruženjima u skladu sa njihovim pravilima- sloboda
izbora
 2. Pravo osnivanja sindikata/udruženja poslodavaca bez bez ikakvog predhodnog odobrenja- sloboda
osnivanja bez prethodnog odobrenja
 3. Sloboda zaposlenika/poslodavaca u odlučivanju o pristupu ili istupanju iz sindikata/udruženja
poslodavaca- sloboda pristupanju ili istupanju
 4. Pravo na nediskriminaciju zbog članstva ili nečlanstva u sindikatu/udruženju poslodavaca
podrazumjeva zaštitu od antisindikalne diskriminacije
 5. Pravo na zaštitu od uzajamnog miješanja u uspostavljanje, funkcionisanje i upravljanje
sindikatom/udruženjem poslodavaca- pravo na samostalno djelovanje
 6. Zakonita djelatnost sindikata/udruženja poslodavaca ne može se ni privremeno ni trajno zabraniti-
pravo na neometano obavljanje djelatnosti

13
Definicija

 Sindikat je udruženje (organizacija) koja se osniva u cilju ostvarivanja i zaštite ekonomsko-socijalnih

interesa svojih članova u određenoj radnoj sredini- kod poslodavca ili u grani, grupaciji, djelatnosti
(industrija, trgovina, zanatstvo i dr.), te na raznim teritorijalnim nivoima

 Radnici kao i poslodavaci potpuno slobodno uspostavljaju svoja udruženja, po svom izboru, u
sektorima aktivnosti i geografskim područjima, slobodno se pridružuju već postojećim, odnosno
odvajaju se, slobodno razvijaju sindikalne aktivnosti te postavljaju zahtjeve pred vlasti i poslodavce
Kolektivni ugovori

 Nazivi za kolektivne ugovore:

Kolektivni ugovori o radu ili samo kolektivni ugovori

Kolektivni ugovori o reguliranju rada
Tarifni ugovori

Preporuka br 91 MOR-a iz 1951. godine/pojam i obilježja kolektivnih ugovora

 Pod kolektivnim ugovorima podrazumjeva se pismeni sporazum u vezi sa uvjetima rada i zaposlenja,
koji se zaključuju između poslodavca, grupe poslodavaca ili udruženja poslodavaca i jedne ili više
radničkih organizacija ili u njihovoj odsutnosti izabranih predstavnika radnika, u skladu sa nacionalnim
zakonima i propisima

U radnopravnoj teoriji i zakonodavstvu kolektivni ugovori se najčešće definiraju kao

 Pismeni sporazumi zaključeni između sindikata, odnosno zainteresiranih radnika i poslodavaca, grupe
poslodavaca, odnosno njihovih organizacija, kojima se uređuju uslovi rada i zapošljavanja, procedure za
izbjegavanje i rješavanje sporova, kao i sva druga pitanja od zajedničkog interesa.

Bitna obilježja kolektivnih ugovora

 Subjekti tj. ugovorne strane i predmet kolektivnog pregovaranja

 Ugovorne strane: sindikalne organizacije ili druge radničke organizacije i poslodavci (jedan, grupa,
organizacija)

 Najčešći subjekt- ugovorna strana kolektivnog ugovora na strani radnika je sindikat, a rjeđe grupa
zaposlenih. U zavisnosti od modela koji je prihvaćen u određenoj državi to može biti: a) reprezentativni
ili b) većinski sindikat.

Strane kolektivnog ugovora

 U reprezentativnom modelu se polazi od kriterija brojnosti članova i autonomije u odnosu na

poslodavce. (više sindikata)
 U većinskom modelu samo jedan, a ne više sindikata, stiče pravo na kolektivno pregovaranje i
ugovaranje (model prihvaćen u SAD i Kanadi). Američki model karakterizira detaljno zakonsko
regulisanje postupka sticanja svojstva isključivog predstavljanja radnika kod kolektivnog pregovaranja

14
Odnos između kolektivnog ogovora i individualnih ugovora o radu

 Osnovna razlika između ugovora o radu i kolektivnog ugovora sastoji se u tome što individualni ugovor
o radu, kao pravni osnov, stvara neposredan, individualni konkretni radni odnos između pojedinog
radnika i poslodavca, dok kolektivni ugovor ne stvara pojedinačni, individualni radni odnos nego se
njime samo određuje, na opći način i bezlično, sadržina radnog odnosa neovisno od konkretnog
ugovora o radu

 Domen individualnog ugovora o radu je pojedinačni radni odnos koji, se sklapa na temelju kolektivnog
ugovora

Značaj i funkcije kolektivnih ugovora

 Značaj: socijalni, ekonomski, pravni i politički

 Funkcije kolektivnih ugovora:

 zaštita posloprimaca,
 osiguranje socijalnog mira i
 obezbjeđenje radnog mira

Pravna priroda kolektivnih ugovora

 Ugovorna teorija
 Statusna-vanugovorna teorija
 Mješovita teorija- teorija dupliciteta

Šta se uređuje kolektivnim ugovorom?

 U odnosu na predmet i sadržaj kolektivnog dogovaranja i ugovaranja kolektivni ugovori u radnom

zakonodavstvu BiH sadrže tri grupe odredbe i to:
1. O obimu i načinu ostvarivanja prava i obaveza utvrđenih zakonom,
2. O drugim pravima koja su od interesa za radnike i poslodavce
3. O načinu i postupku rješavanja međusobnih sporova

Federacija BiH (Čl. 137 ZOR-a FBiH)

 Kolektivni ugovor se može zaključiti kao opći, granski i pojedinačni (kod poslodavca).

 Opći kolektivni ugovor se zaključuje za teritorij Federacije, a granski kolektivni ugovor za teritoriju
Federacije ili za područje jednog ili više kantona

Strane u kolektivnom pregovaranju

 Opći kolektivni ugovor zaključuju reprezentativno udruženje poslodavaca i reprezentativni sindikat

osnovani na teritoriji Federacije.

15
  Granski kolektivni ugovor zaključuju reprezentativno udruženje poslodavaca i reprezentativni sindikat
jednog ili više područja djelatnosti osnovani na teritoriji Federacije odnosno području jednog ili više
kantona

 Granski kolektivni ugovor za zaposlene u organima državne službe, sudske vlasti, javnih ustanova i
drugih budžetskih korisnika?

 Pojedinačni kolektivni ugovor zaključuje reprezentativni sindikat kod poslodavca i poslodavac.

 U postupku pregovaranja radi zaključivanja kolketivnih ugovora, reprezentativni sindikat dužan je da

sarađuje sa drugim sindikatima sa manji brojem članova, radi izražavanja interesa i zaposlenih koji su
učlanjeni u taj sindikat

Kad se sindikat smatra reprezentativnim?

Ako je registrovan kod nadležnog organa, u skladu sa zakonom,

Ako se finansira pretežno iz članarina i drugih vlastitih izvora,

Ako ima potreban procenat učlanjenosti zaposlenih, u skladu za zakonom (ZOR FBiH)
● Uvjeti moraju biti ispunjeni kumulativno

Potreba procentualne učlanjenosti u odnosu na ukupan broj zaposlenih

 Kod poslodavca 20%

 Za jedno ili više područja 30%
 Za teritorij Federacije 30%

 Ako sindikat ne ispunjava uvjet u pogledu procenta broja članova u odnosu na ukupan broj zaposlenih,
reprezentativnim sindikatom smatra se sindikat sa najvećim brojem učlanjenih od ukupnog broja
zaposlenih

Kad se udruženje poslodavaca smatra reprezentativnim?

Ako je upisano u registar u skladu sa zakonom,

Ako ima potreban broj članova,
Ako se finansira pretežno iz članarina i drugih vlastitih izvora,
 Uvjeti moraju biti ispunjeni kumulativno
Potreban procenat zaposlenih kod poslodavaca

 Reprezentativnim udrženjem poslodavaca smatra se udrženje čiji članovi zapošljavaju najmanje 20% od
ukupnog broja zaposlenih u privredi na teritoriji Federacije, odnosno području kantona.
 Ako ni jedno udruženje ne ispunjava uvjet od 20%, reprezentativnim udruženjem poslodavac smatra se
udruženje čiji članovi zapošljavaju najveći broj zaposlenih u privredi na teritoriji Federacije odnosno
području kantona

Forma i trajanje kolektivnog ugovora (čl. 140)

 Kolektivni ugovor zaključuje se u pisanoj formi

16
  Kolektivni ugovor može se zaključiti na određeno vrijeme koje ne može biti duže od tri godine

 Kolektivni ugovor prestaje da važi istekom roka na koji je zaključen, a primjenjivaće se najduže 90 dana
nakon isteka roka na koji je zaključen
 Mogućnost produženje na temelju sporazuma strana koje su ga zaključile najkasnije 30 dana prije isteka
važenja

Šta se uređuje kolektivnim ugovorom? (čl. 141. ZOR-a FBiH)

 Kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obaveze strana koje su ga zaključile, te prava i obaveze iz
radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, u skladu sa zakonom i drugim propisima.

 Kolektivnim ugovorom uređuju se i pravila o postupku kolektivnog pregovaranja, postupak otkazivanja

kolketivnog ugovora i razlozi i rokovi za njegovo otkazivanje, sastav i način postupanja tijela ovlaštenih
za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova

Proširenje primjene kolektivnih ugovora

 Ako postoji interes Federacije, federalni ministar može proširiti primjenu općeg i granskog kolektivnog
ugovora i na druge poslodavce koji nisu članovi udruženja poslodavaca- strane kolektivnog ugovora, za
koje ocjeni da postoji opravdani interes radi ostvarivanja ekonomske i socijalne politike u FBiH u cilju
obezbjeđenja jednakih uvjeta rada

 Obaveza traženja mišljenja od Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH

Republika Srpska

 Sindikat se smatra reprezentativnim:

1. Ako je osnovan i djeluje na načelima sindikalnog organizovanja i djelovanja;
2. Ako je nezavisan od organa vlasti i poslodavca;
3. Ako se finansira pretežno iz članarine i drugih sopstvenih izvora
4. Ako ima potreban broj članova na osnovu pristupnica (određeni postotak)
5. Ako je upisan u registar u skladu sa zakonom i drugim propisima

Reprezentativnost po nivoima

1. Kod poslodavca: onaj sindikat u koji je učlanjeno ne manje od 20% zaposlenih od ukupnog broja
zaposlenih kod poslodavca
2. Na nivou grane ili djelatnosti: onaj sindikat u koji je učlanjeno ne manje od 10% zaposlenih od ukupnog
broja zaposlenih u toj grani ili djelatnosti
3. Na nivou Republike onaj sindikat u koji je učlanjeno ne manje od 5% zaposlenih od ukupnog broja
zaposlenih u Republici, prema podacima republičkog zavoda za statistiku

 Moguće preispitivanje svojstva reprezentativnosti

Ko može biti strana u kolektivnom pregovaranju (RS)

17
  Reprezentativni sindikat i reprezentativno udruženje poslodavaca učestvuje u procesu kolektivnog
pregovaranja, socijalnom dijalogu i konsultacijama sa partnerima na nivou svog organizovanja i
djelovanja

Brčko distrikt BiH

 Kolektivni ugovor može se zaključiti između zaposlenika koje zastupa vijeće zaposlenika i/ili sindikat i
poslodavca koji zastupa sam sebe, ili više poslodavaca ili udruženjem koje zastupa najveći broj
poslodavaca

Pravo na participaciju u BiH

 Ostvarivanje prava na participaciju

 Normativni okvir prava na participaciju
 Prava Vijeća zaposlenika/Savjeta radnika
 Vijeće zaposlenika i sindikat

Participacija

 Obuhvata sve oblike sudjelovanja i odlučivanja zaposlenih u kojima se oni pojavljuju kao partner
jednom ili više poslodavaca/predstavnika kapitala.
 U širem smislu obuhvata svaki oblik učešća zaposlenika/predstavnika zaposlenika u odlučivanju unutar
odgovarajućeg procesa u radnoj sredini, bez obzira na to o kojem se nivou odlučivanja radi
 U užem smislu, participacija zaposlenika u odlučivanju u radnoj sredini odnosi se na institucionalne
oblike učešća zaposlenih odnosno njihovih predstavnika u procesu odlučivanja.

Oblici participacije

 Veoma raznovrsni i veoma podložni raznim klasifikacijama.

 Najčešća podjela:
 Institucionalni
 Neinstitucionalni

Pravni režimi participacije

 Reguliranje zakonom,
 Reguliranje kolektivnim ugovorom,
 Reguliranje autonomnim općim aktom

Normativni okvir prava na participaciju u BiH

 Konvencija br. 135 MOR-a o zaštiti i olakšicama koje se daju radničkim predstavnicima u radnoj sredini
 Direktive 94/45/EC iz septembra 1994 i 2009/39/EC iz maja 2009. godine o evropskom radničkom
vijeću,
 Direktiva 2002/14/EC iz marta 2002. godine o općem okviru za informiranje i savjetovanje radnika u
EU

A. Zakoni o radu (okvirni uvjeti i ovlaštenja za ostvarivanje prava na participaciju zaposlenika/radnika:

18
  Zakon o radu FBiH odredbe čl. 119-121 (Sl. novine FBiH br. 26/16)
 Zakon o radu RS čl. 208. (Sl. glasnik RS br. 1/16)
 Zakon o radu Brčko distrikta BiH odredbe čl. 93.-95. (Sl. Glasnik BdBiH br. 19/06, 19/07, 25/08 i
20/13)

B. Posebni zakoni (način izbora, sastav, ovlaštenja i druga pitanja u vezi sa uspostavljanjem i radom vijeća
zaposlenika
 Zakon o vijeću zaposlenika FBiH (Sl. Novine FBiH br. 38/04)
 Zakon o savjetima radnika (Sl. glasnikRS br. 26/01)

Radnički predstavnici

 Sindikalni predstavnici i predstavnici koje su na slobodnim izborima izabrali radnici datog poslodavac, u
skladu sa odredbama nacionalnog zakonodavstva (zakona, kolektivnih ugovora)
 Osnivanje Vijeća zaposlenika/savjeta radnika je fakultativno- radnici ga mogu izabrati ali i ne moraju,
 Ovo pravo nemaju svi radnici, nego samo oni koji rade kod poslodavca koji zapošljava 15 i više radnika
(RS), odnosno 30 i više radnika FBiH
 U ovaj broj ulaze svi oblici radnog odnosa (na određeno vrijeme, rad sa nepunimradnim vremenom i dr.)

Paralela između posebnih zakona u BiH

 Zakon o vijeću zaposlenika (40 odredbi):

 I Osnovne odredbe
 II Formiranje vijeća zaposlenika,
 III Izbor i prestanak mandata članova Vijeća zaposlenika
 IV Obaveze poslodavca prema Vijeću zaposlenika,
 V Obaveze i ovlaštenja Vijeća zaposlenia,
 VI Rad Vijeća zaposlenika,
 VII Nadzor nad provođenjem Zakona
 VIII Kaznene odredbe

 Zakon o savjetima radnika RS (33 odredbe):

 I Osnovne odredbe
 II Način i postupak uspostavljanja savjeta
 III Izbor članova savjeta,
 IV Rad savjeta,
 V Trajanje i prestanak mandata članovima savjeta
 VI Prava i dužnosti savjeta
 VII Kaznene odredbe,
 VIII Završne odredbe,

Prava Vijeća zaposlenika u korelaciji sa zakonskim obavezama poslodavca prema Vijeću

zaposlenika

 Obaveza obavještavanja/informiranja
 Obaveza konsultovanja/savjetovanja
 Obaveza suodlučivanja/davanja prethodne saglasnosti

Obaveza obavještavanja/Informiranja
19
  Obaveza poslodavca da informiše vijeće zaposlenika/savjet radnika o pitanjima koja utiću na njihove
interese iz radnog odnosa najmanje svakih 6 mjeseci i bez zahtjeva
 Informacija mora biti pravovremena, istinita i cjelovita

 Stanje i rezultate poslovanja;

 Razvojni planovi i njihov uticaj na ekonomski i socijalni položaj zaposlenika;
 Kretanje i promjene u plaćama;
 Zaštita na radu i mjere za poboljšanje uvjeta rada;
 Druga pitanja važna za prava i interese zaposlenika iz radnog odnosa (prekovremeni rad, rad na
određeno vrijeme, rad na izdvojenim mjestima rada itd.)

Obaveza savjetovanja/konsultovanja

 Najmanje 30 dana prije donošenja odluke poslodavac je obavezan prijedlog određenih odluka dostaviti
Vijeću zaposlenika radi konsultacija.
 Vijeće zaposlenika može se:
a) Saglasiti,
b) Usprotiviti,
c) Ne očitovati na odluku (tada se smatra da nema primjedbi i prijedloga)

Poslodavac se mora konsultovati sa Vijećem zaposlenika naročito kada se radi o:

a) Donošenju pravilnika o radu,

b) Masovnom otpuštanju zaposlenika,
c) Planu zapošljavanja, premještaju i otkazu,
d) Mjerama u vezi sa zaštitom zdravlja i zaštitom na radu,
e) Značajnim promjenema ili uvođenju novetehnologije,
f) Planu godišnjih odmora,
g) Rasporedu radnog vremena,
h) Noćnom radu,
i) Naknadama za izume i tehnička unapređenja,
j) Drugim odlukama za koje je predviđeno konsultovanje vijeća zaposlenika u njihovom donošenju
Poslodavac nije vezan mišljenjem Vijeća zaposlenika, ali ako propusti obavezu konsultovanja
njegova je odluka ništava.

Donošenje pravilnika o radu

 Obaveze poslodavca: savjetovati se o donošenju, izmjenama i dopunama postojećeg pravilnika, pod tom
obavezom podrazumjeva se i akt o sistematizaciji radnih mjesta,
 Objaviti pravilnik, odnosno izmjene i dopune
 Obaveze vijeća zaposlenika/savjeta radnika:
 Provjeriti da li je pravilnik usklađen sa kolektivnim ugovorom i zakonom (ne smije utvrđivati prava u
manjem obimu nego su utvrđena ovim aktima)
 Očitovati se u roku od 7 dana od dana dostavljanja (čl. 24. st. 2 ZoVZ)
 Tražiti od suda da nezakonite odredbe odnosno nezakonit pravilnik o radu oglasi nevažećim.

Pravo na suodlučivanje/davanje prethodne saglasnosti

20
 Odluka poslodavca je kompleksna u pojedinim zakonom prdviđenim situacijama jer se može donijeti
samo uz prethodnu saglasnost Vijeća zaposlenika
 Ako Vijeće zaposlenika uskrati saglasnost na odluke poslodavca rješavanje spora povjerava se arbitraži.

a) Otkaz ugovora o radu članu vijeća zaposlenika,

b) Otkaz zaposleniku kod kojeg postoji promjenjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka
invalidnosti,
c) Otkaz zaposleniku starijem od 55 godina i zaposlenici starijoj od 50 godina,
d) Prikupljanje, obrađivanje i dostavljanje podataka trećim licima o zaposleniku.,

 Vijeća zaposlenika imaju relativno male ovlasti suodlučivanja, ali vijeće zaposlenika može sa
poslodavcem zaključiti pisani sporazum o uređivanju određenih pitanja iz radnog odnosa, tj proširiti
svoja ovlaštenja

Vijeće zaposlenika i sindikat

 Vijeće zaposlenika:
 Utvrđivanje radnih i socijalnih uvjeta,
 Rješavanje pojedinačnih problema radnika,
 Kontrola poštivanja zakona i kolektivnih ugovora,
 U FBiH vijeće zaposlenika ne može učestvovati u pripremanju štrajka, isključenju sa rada zaposlenika i
kolektivnom radnom sporu koji može dovesti do štrajka (čl. 29.)
 U RS pravo na mišljenje na odluku sindikata o stupanju radnika u štrajk (čl. 27. st. 2)

 Sindikat:
 Učlanjivanje u sindikat
 Informiranje i briga o članstvu,
 Iniciranje izbora,
 Priprema i provedba odredaba kolektivnih ugovora,
 Osiguranje pravne pomoći i zastupanje članstva,
 Organiziranje industrijskih akcija i provedba štrajka.

 Funkcija savjeta radnika je savjetodavna i ne može uticati na pravo i položaj sindikata u zaštiti
pojedinačnih i kolektivnih prava radnika- članova tog sindikata (čl. 124. st. 2. ZOR-a RS)

Sindikat i pravo na participaciju

1) Predlaže formiranje vijeća zaposlenika: - U FBiH nije naznačen parametar o kojem se sindikatu radi
(sindikati koji imaju svoje članove kod određenog poslodavca; - U RS sindikat koji u svom članstvu ima
najmanje 20% od ukupnog broja radnika zaposlenih kod poslodavca
2) Saziva skup kod poslodavca gdje nije formirano vijeće zaposlenika (FBiH); predlaže listu kandidata
3) Inicijativa za isključenje/opoziv člana vijeća zaposlenika (U RS sindikat koji u svom članstvu ima
najmanje 10% radnika zaposlenih kod poslodavca, čl. 23. st. 1. ZoSR)
4) Učestvuje u izradi izvještaja o ekonomskim, socijalnim i drugim pitanjima od interesa radnika i
izvještaja o radu vijeća zaposlenika,
5) Učestvuje u sjednicama vijeća zaposlenika bez prava sudjelovanja u odlučivanju (čl. 32. st. 2. ZoVZ),
odnosno sjednicama savjeta radnika bez posebnog poziva mogu prisustvovati predstavnici sindikata ,
koji imaju pravo da iznesu stav sindikata o svim pitanjima koja se nalaze na dnevnom redu sjednica (čl.
21. st. 1. ZoSR)
21
 Ako kod poslodavca nije formirano vijeće zaposlenika sindikat ima obaveze i ovlaštenja koja se, na
osnovu Zakona o vijeću zaposlenika odnose na vijeće zaposlenika

Individualno radno pravo- zaključivanje ugovora o radu

Radni odnosi u teoriji

 Teorija ugovora
 Teorija institucije
 Njemačka teorija

Mješovita teorija- koncepcija dvodimenzionalnog radnog odnosa (B.Lubarda)

 Privatnopravni i javnopravni elementi

 Sinteza koja predstavlja ravnotežu između:

1. slobode (ugovorni elementi),
2. jednakosti (radno zakonodavstvo- status)
3. solidarnosti (socijalni dijalog)

Pojam radnog odnosa

 Dobrovoljni ugovorni odnos između posloprimca i poslodavca na osnovu kojeg se posloprimac

uključuje u organizovani proces rada, na način i pod uvjetima koje utvrdi poslodavac, lično obavljajući
na profesionalnoj osnovi poslove radnog mjesta i ostvarujući na osnovu obavljenog rada pravo na plaću
i druga utvrđena, garantirana i ugovorena prava i obaveze

Radni odnos

Poslodavac Posloprimac

Pravni osnov

Pravno ili fizičko lice Ugovor o radu Fizičko lice

Prava i obaveze

22
Elementi pojma radnog odnosa

 Obilježja na osnovu kojih se radni odnosi razgraničavaju od drugih pravnih odnosa i odnosa koji se
uspostavljaju na radu

 Osnovni (bitni) i sporedni (nebitni) elementi

Bitni elementi u pojmu radnog odnosa

 Dobrovoljnost,
 Lična radnopravna i funkcionalna veza,
 Uključivanje u proces rada
 Prava i obaveze

Faktički radni odnos

 Odnos rada ili zaposlenja u kome zaposlenik na propisan i stalan način obavlja bez uzurpacije poslove
radnog mjesta ali bez zakonitog i valjanog pravnog odnosa zaposlenja

Lica van radnog odnosa

1. Poslanici-članovi predstavničkih tijela svih nivoa vlasti, lica izabrana za vršenje javnih ili političkih
funkcija,
2. Vojni obveznici,
3. Samostalni rad i slobodne profesije
4. Učenici i studenti na praktičnom radu
5. Uzgredni (povremeni i prigodni) vršioci raznih funkcija,
6. Privremeni i povremeni poslovi

Privremeni i povremeni poslovi

 Poslovi koji s obzirom na proces rada nisu stalni i neprekidni, već traju kraće vrijeme, odnosno potreba
za tim poslovima javlja se s vremena na vrijeme.
 Za obavljanje ovih poslova može se zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova

Privremeni i povremeni poslovi

 Osnovni uvjeti utvrđeni zakonima o radu (odredbe 166-167 ZOR-a FBiH)

 Moraju biti utvrđeni kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu,
 Ne može se raditi o poslovima za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme,
sa punim ili nepunim radnim vremenom,
 Ne mogu trajati duže od 60 dana u toku kalendarske godine
 Odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za radnike u radnom odnosu.

Osnovna načela sistema radnih odnosa

 Sloboda rada
23
  Pravo rada
 Pravo na rad

Sloboda rada

 Sloboda izbora položaja poslodavca ili popsloprimca

 Sloboda individualnog izbora (zanimanja, kod koga? Gdje? I koliko vremena?),
 Zabrana ugrožavanja prava i sloboda drugih

Pravo rada

 Pravo nasamostalno i slobodno obavljanje određenih poslova, zanimanja i djelatnosti,

 “Sloboda ličnih aktivnosti čovjeka, stvaranje slobodnih odnosa u svim manifestacijama ljudske
aktivnosti i kretanja”
 Pravo rada je u direktnoj vezi sa slobodom poduzetništva

Pravo na rad

 Mjere i aktivnosti koje država poduzima na ostvarivanju i održavanju najvišeg i nastabilnijeg mogućeg
nivoa zaposlenosti sa ciljem postizanja pune zaposlenosti,
 Efikasna zaštita prava zaposlenika,
 Uspostava besplatne službe za zapošljavanje,
 Pružanje i promoviranje odgovarajućeg stručnog usmjerenja

 Obaveze predstavnika vlasti, kapitala, i rada u pogledu djelotvornog ostvarivanja i korištenja prava na
rad,
 Jednakost svih građana u pogledu ostvarivanja prava na rad- jednakost u mogućnostima
 Jednakost u tretmanu,
 Pretpostavka ostvarivanja drugih ljudskih prava

Uspostavljanje radnopravnog statusa

 Materijalno pravni uvjeti: Objektivni i subjektivni

 Objektivni
1) Postojanje potrebe za radom novih posloprimaca
2) Postojanje normativne uređenosti radnog mjesta
 Subjektivni (radnopravna sposobnost)
1) Opći: uvjeti koji se traže za vršenje svih poslova i koje moraju ispuniti sva lica koja zasnivaju radni
odnos
2) Posebni: uvjeti koji se traže vršenje svakog posla posebno ili grupe određenih poslova
a) Uvjeti čiju sadržinu čine stručna znanja i sposobnosti (školska sprema, stručna sprema, radno iskustvo,
stručni ispit, posebna znanja idr.
b) Uvjeti čiju sadržinu čine zahtjevi za određenim ličnim svojstvima i osobinama

Formalno pravni uvjeti

 Postupak i način zasnivanja radnog odnosa, te nadležnost za donošenje odluka:

1. Donošenje odluke o potrebi zasnivanja radnog odnosa sa novim posloprimcima,
24
 2. Uspostavljanje kontakta između poslodavca i zainteresiranih kandidata (neposredno i posredno,
3. Podnošenje prijava,
4. Provjera sposobnosti kandidata,
5. Odluka o izboru,
6. Zaključivanje ugovora o radu i stupanje na rad

Sadržina oglasa
odnosno konkursa

Statusno-
Organizacioni elementi

Elementi koji izražavaju zahtjeve u pogledu

radne sposobnosti kandidata i broja
posloprimaca

Elementi koji se odnose na rokove

Statusno organizacioni elementi

 Elementi na osnovu kojih se identifikuje poslodavac (radna sredina) i njegova djelatnost:

Naziv i sjedište poslodavca, mjesto, ulica, broj,

Naziv poslova radnog mjesta radi čijeg vršenja se oglašava potreba za radom novih posloprimaca

Naziv organa koji objavljuje oglas ili konkurs, naziv organa na osnovu čije odluke se objavljuje potreba za
radom određenih zaposlenika

Elementi koji izražavaju zahtjeve u pogledu radne sposobnosti kandidata i broja potrebnih
posloprimaca

1. Broj potrebnih posloprimaca

2. Svi subjektivni materijalno pravni uvjeti (stručna sprema, radno iskustvo, stručni ispit) kao i formalno
pravni uvjeti (provjera radne sposobnosti)
3. Svi elementi radnopravnog statusa (radni odnos na određeno vrijeme, radni odnos sa nepunim radnim
vremenom, radni odnos sa pripravnikom) i sl.

Elementi koji se odnose na rokove

1. Rok u kome kandidati podnose prijavu na oglas odnosno konkurs,

2. Rok u kome će biti izvršen izbor,
3. Rok u kome će kandidati biti obaviješteni o rezultatima izbora,
4. Način podnošenja prijave i dokazi koje treba da se prilože uz prijavu

Sadržaj ugovora o radu (čl. 24. ZOR-a FBiH)

25
  naziv i sjedište poslodavca
 ime i prezime, prebivalište odnosno boravište radnika
 trajanje ugovora o radu
 dan otpočinjanja rada
 mjesto rada
 radno mjesto na koje se zaposlenik zapošljava i kratak opis poslova
 dužina i raspored radnog vremena
 plaće, dodaci na plaću, te periodi isplate
 naknada plate
 trajanje godišnjeg odmora
 otkazni rokovi
 druge podatke u vezi sa uvjetima rada utvrđene kolektivnim ugovorom

Prava na radu i povodom rada

 Individualna

 Ugovor o radu središnja kategorija koja kroz elemente rada, zarade i subordinacije određuje radni
odnos
 Plaća
 Radno vrijeme
 Odmori
 Zaštita na radu
 Sigurnost zaposlenja

Vrste radnih odnosa

Vrste radnih odnosa

 Sadržaj:

1. Vrste radnih odnosa,

2. Radni odnos: na određeno vrijeme, sa nepunim radnim vremenom, sa stranim državljaninom, sa
pripravnikom, sa probnim radom, izvan prostorija poslodavca

Uspostavljanje radnopravnog statusa

 Materijalno pravni uvjeti: Objektivni i subjektivni

 Objektivni
1) Postojanje potrebe za radom novih posloprimaca
2) Postojanje normativne uređenosti radnog mjesta
 Subjektivni (radnopravna sposobnost)
26
 1) Opći: uvjeti koji se traže za vršenje svih poslova i koje moraju ispuniti sva lica koja zasnivaju radni
odnos
2) Posebni: uvjeti koji se traže vršenje svakog posla posebno ili grupe određenih poslova
a) Uvjeti čiju sadržinu čine stručna znanja i sposobnosti (školska sprema, stručna sprema, radno iskustvo,
stručni ispit, posebna znanja idr.
b) Uvjeti čiju sadržinu čine zahtjevi za određenim ličnim svojstvima i osobinama

Formalno pravni uvjeti

 Postupak i način zasnivanja radnog odnosa, te nadležnost za donošenje odluka:

1. Donošenje odluke o potrebi zasnivanja radnog odnosa sa novim posloprimcima,
2. Uspostavljanje kontakta između poslodavca i zainteresiranih kandidata (neposredno i posredno,
3. Podnošenje prijava,
4. Provjera sposobnosti kandidata,
5. Odluka o izboru,
6. Zaključivanje ugovora o radu i stupanje na rad

Sadržina oglasa
odnosno konkursa

Statusno-
Organizacioni elementi

Elementi koji izražavaju zahtjeve u pogledu

radne sposobnosti kandidata i broja
posloprimaca

Elementi koji se odnose na rokove

Statusno organizacioni elementi

 Elementi na osnovu kojih se identifikuje poslodavac (radna sredina) i njegova djelatnost:

1. Naziv i sjedište poslodavca, mjesto, ulica, broj,

2. Naziv poslova radnog mjesta radi čijeg vršenja se oglašava potreba za radom novih posloprimaca

3. Naziv organa koji objavljuje oglas ili konkurs, naziv organa na osnovu čije odluke se objavljuje potreba
za radom određenih zaposlenika

Elementi koji izražavaju zahtjeve u pogledu radne sposobnosti kandidata i broja potrebnih
posloprimaca

1. Broj potrebnih posloprimaca

2. Svi subjektivni materijalno pravni uvjeti (stručna sprema, radno iskustvo, stručni ispit) kao i formalno
pravni uvjeti (provjera radne sposobnosti)

3. Svi elementi radnopravnog statusa (radni odnos na određeno vrijeme, radni odnos sa nepunim radnim
vremenom, radni odnos sa pripravnikom) i sl.

Elementi koji se odnose na rokove

27
 1. Rok u kome kandidati podnose prijavu na oglas odnosno konkurs,

2. Rok u kome će biti izvršen izbor,

3. Rok u kome će kandidati biti obaviješteni o rezultatima izbora,

4. Način podnošenja prijave i dokazi koje treba da se prilože uz prijavu

Prava na radu i povodom rada

 Individualna

 Ugovor o radu središnja kategorija koja kroz

elemente rada,zarade i
subordinacije određuje radni odnos
 Plaća
 Radno vrijeme
 Odmori
 Zaštita na radu
 Sigurnost zaposlenja

Sadržaj ugovora o radu (čl. 24. ZOR-a FBiH)

 naziv i sjedište poslodavca

 ime i prezime, prebivalište odnosno boravište radnika
 trajanje ugovora o radu
 dan otpočinjanja rada
 mjesto rada
 radno mjesto na koje se zaposlenik zapošljava i kratak opis poslova
 dužina i raspored radnog vremena
 plaće, dodaci na plaću, te periodi isplate
 naknada plate
 trajanje godišnjeg odmora
 otkazni rokovi
 druge podatke u vezi sa uvjetima rada utvrđene kolektivnim ugovorom

Vrste radnih odnosa

 Pravni osnov
1. Radni odnos općeg režima uspostavljen ugovorom o radu

2. Radni odnos posebnog režima uspostavljen rješenjem o prijemu u radni odnos

3. Radni odnos posebnog režima uspostavljen ugovorom o službi

Pravna veza između poslodavca i državnog poretka

28
  Radni odnos domaćih državljana, i
 Radni odnos stranih državljana

Djelatnost poslodavca
radna sredina u kojoj se uspostavljaju radni odnosi

1. Radni odnosi u privredi,

2. Radni odnosi u ustanovama,
3. Radni odnosi u državnim organima (zakonodavnim, političko izvršnim, sudskim, upravnim)
4. Radni odnosi kod obrtnika,
5. Radni odnosi u raznim udruženjima,
6. Političkim strankama, vjerskim zajednicama i drugim građansko pravnim licima,
7. Radni odnosi u međunarodnim organizacijama

Vrijeme trajanja radnog odnosa, radno vrijeme

 Radni odnos na neodređeno vrijeme i
 Radni odnos na određeno vrijeme

 Radni odnos sa punim radnim vremenom i

 Radni odnos sa nepunim radnim vremenom

Posebne specifičnosti pri obavljanju rada

 Radni odnosi pripravnika,

 Radni odnosi uz probni rad,
 Radni odnosi pomoraca,
 Radni odnosi na izdvojenim radnim mjestima (rad kod kuće radnika idr.)

Radni odnos na određeno vrijeme

 Radni odnos na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme dugo vremena se tretirao kao izuzetak u
odnosu na radni odnos na neodređeno vrijeme,
 Ugovor o radu na određeno vrijeme se zaključivao, i u velikom broju zemalja se još uvijek zaključuje, u
izuzetnim, i vrlo često, zakonski propisanim situacijama poput povećanog obima posla, obavljanja posla
u sezonskim djelatnostima, zamjene odsutnog radnika i sl.
 Na ova način (zakonskim propisivanjem) se želi zaštititi radni odnos na neodređeno vrijeme, pravo na
sigurnost zaposlenja

Zbog čega poslodavci trebaju ovakvu vrstu ugovora?

 Dvije vrste nesigurnosti u pogledu radne snage:

1. Kvantitativna nesigurnost: predstavlja nemogućnost poslodavčevog savršenog predviđanja koliko će

mu radne snage trebati u budućnosti
2. Kvalitativna nesigurnost: većina poslodavaca nije u mogućnosti odmah procijeniti radnikove
sposobnosti. Potrebna im je mogućnost otpuštanja onih radnika koji ne odgovaraju zahtjevima njihove
kompanije

29
Različita zakonska rješenja u FBiH i RS

 U Zakonu o radu Republike Srpske zaključivanje ovog ugovora je moguće samo u određenim
situacijama:
1. Izvršavanja posla čije je trajanje unaprijed određeno objektivnim razlozima koji su opravdani rokom
2. Izvršenjem tačno određenog posla ili nastupanjem određenog događaja,
 Mogu zaključiti jedan ili više ugovora za period koji sa prekidima ili bez ne može biti duži od ukupno
24 mjeseca,
 Prekidom se ne smatra period kraći od 30 dana
 Izuzeci: zamjena odsutnog radnika, rad na unaprijed određenom projektu (do 60 mjeseci), do
ispunjavanja uslova za starosnu penziju (najviše 5 godina)

 U zakonu o radu FBiH poslodavcu je ostavljena potpuna sloboda zaključivanja ovakvih ugovora:
1. Ugovor o radu koji ne sadrži podatak u pogledu trajanja, smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno
vrijeme
2. Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti na period duži od tri godine
3. Ako zaposlenik izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa istim poslodavcem,
odnosno izričito ili prećutno zaključi sa istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno
vrijeme na period duži od tri godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na
neodređeno vrijeme, ako kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno

Šta se ne smatra prekidom

1. Godišnji odmor,
2. Bolovanje,
3. Porođajno odsustvo,
4. Odsustvo sa rada u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu
5. Period između otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto na osnovu odluke suda ili drugog
organa, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu,
6. Odsustva s posla uz saglasnost poslodavca
7. Vremenskog perioda od 60 dana između ugovora o radu sa istim poslodavcem, osim ako kolektivnim
ugovorom nije utvrđen duži vremenski period

Radni odnos sa nepunim radnim vremenom

 Pravni osnov: Ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom

 Fleksibilni elemenat u ovoj vrsti ugovora je radno vrijeme.
 Može se zaključiti na neodređeno ili na određeno vrijeme
 U Konvenciji 175 MOR-a o nepunom radnom vremenu iz 1994. god u čl. 1. se propisuje da se pod
radnikom sa nepunim radnim vremenom podrazumjeva zaposlena osoba čiji su normalni sati rada manji
nego oni kod uspoređujućeg radnika sa punim radnim vremenom

Uspoređujući radnik?

 Isti tip radnog odnosa,

 Koji je angažovan na istom ili sličnom tipu radaili zanimanja i koji,
 Je zaposlen u istom pogonu, a ako nema uspoređujućih radnika u tom pogonu, onda u istom preduzeću,
a ako nema uspoređujućih radnika u tom preduzeću onda u istoj branši

30
Zakon o radu FbiH

 Ugovor o radu može se zaključiti i za rad sa nepunim radnim vremenom

 Zaposlenik koji je zaključio ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom, može zaključiti više takvih
ugovora kako bi na taj način ostvario puno radno vrijeme,
 Zaposlenik koji radi sa nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao i
zaposlenik sa punim radnim vremenom, osim prava koje zavisi od dužine radnog vremena 8plaća,
naknada i sl.), u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Radni odnos sa stranim državljaninom

 Federacija BiH: Zakon o zapošljavanju stranaca (Sl. novine FBiH br. 111/12)
 Zaposlenjem u smislu ovog Zakona, smatra se zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme na osnovu
ugovora o radu, kao i radno angažiranje na osnovu ugovora o obavljanju privremenih i povremenih
poslova.
 Pored općih uvjeta utvrđenih zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, stranac mora
posjedovati i radnu dozvolu za zaključivanje ugovora
 Radnu dozvolu na zahtjev poslodavca koji ga zapošljava izdaje kantonalna služba za zapošljavanje
prema sjedištu poslodavca uz odobrenje Federalnog zavoda za zapošljavanje
 Radne dozvole utvrđene godišnjom kvotom uzdaju se prvo za produženje već izdatih radnih dozvola, a
zatim za novo zapošljavanje.
 Stranac ne može početi raditi u Federaciji na osnovu radne dozvole prije nego što mu je odobren
privremeni boravak

 Kantonalna služba ne može izdati radnu dozvolu strancu ukoliko se na evidenciji nezaposlenih prema
sjedištu poslodavca nalazi nezaposlena osoba koja ispunjava uvjete u skladu sa zahtjevom za izdavanje
radne dozvole, osim u slučaju kada nezaposlena osoba odbije zaposlenje
 Izuzetno, bez obzira na domaće državljane na evidenciji ukoliko je stranac osnivač ili suosnivač
privrednog društva, član uprave, član nadzornog odbora, ključnog osoblja itd.
 Radna dozvola ne može se izdati sa rokom važenja dužim od jedne godine
 Radna dozvola prestaje važiti:
1. Istekom roka na koji je izdata i, u svakom slučaju, istekom godine dana od dana izdavanja,
2. Neodobravanjem, prestankom ili otkazom privremenog boravka u BIH
3. Prestankom i otkazom ugovora o radu ili ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova, kao i
prestankom obavljanja obrta,
4. Stavljanjem van snage radne dozvole

Radni odnos sa pripravnikom

 FBiH: Pripravnikom se smatra lice sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno fakultetom koje
prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koje je, prema Zakonu, obavezno položiti stručni ispit
ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo
 Ugovor o radu sa pripravnikom na određeno vrijeme, a najduže godinu dana ako zakonom nije drugačije
određeno
 Ima pravo na 70% plaće utvrđene za poslove za koje se osposobljava, mogu se dogovoriti i više
 Poslodavac osigurava pripravnika za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti, a zdravstveno
osiguranje osigurava nadležna služba za zapošljavanje.

Radni odnos sa probnim radom

31
  Prilikom zaključivanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad
 Probni rad ne može trajati duže od šest mjeseci.
 Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok iznosi najmanje sedam dana.

Radni odnos izvan prostorija poslodavca

 Ugovor o radu može se zaključiti radi obavljanja poslova i izvan prostorija poslodavca (kod kuće
radnika ili u drugom prostoru koji osigura radnik), u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o
radu)

 Ovaj ugovoro se može zaključiti samo za poslove koji nisu opasni ili štetni po zdravlje radnika ili drugih
lica i ne ugrožavaju radnu okolinu, u skladu sa zakonom

a) Ugovor pored podataka iz čl. 24. ZOR-a FBiH sadrži i podatke o:

b) Trajanju radnog vremena,
c) Vrsti poslova i načinu organiziranja rada,
d) Uvjetima rada i načinu vršenja nadzora nad radom,
e) Visini plaće za obavljeni rada i rokovima isplate,
f) Upotrebi vlastitih sredstava za rad i naknadi troškova za njihovu opotrebu,
g) Naknadi rugih troškova vezanih za obavljanje poslova i način njihovog utvrđivanja,
h) Drugim pravima i obavezama

I na kraju

 ZOR FBiH poznaje sljedeće vrste ugovora o radu:

1. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme,
2. Ugovor o radu na određeno vrijeme
3. Ugovor o radu s probnim radom,
4. Ugovor o radu sa detaširanim radnicima,
5. Ugovor o radu s punim radnim vremenom,
6. Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom,
7. Ugovor o radu radi obavljanja poslova izvan prostorija poslodavca
8. Zaključivanje ugovora o radu pod izmjenjenim uvjetima u slučaju odluke o otkazu ugovora o radu.

Radno vrijeme, odmori i odsustva

Osnovna pravila o radnom vremenu

 Puno radno vrijeme (raspored, preraspodjela),

 Nepuno radno vrijeme,
 Skraćeno radno vrijeme,
 Radno vrijeme duže od punog (prekovremeni rad)

Puno radno vrijeme

32
  Jednokratno radno vrijeme,
 Dvokratno radno vrijeme,
 Smjensko radno vrijeme,

Jednokratno radno vrijeme

 Kruto radno vrijeme,

 Promjenjivo radno vrijeme,
 Klizno radno vrijeme,

ZOR FBiH

 Radno vrijeme je vremenski period u kojem je radnik, prema ugovoru o radu, obavezan obavljati
poslove za poslodavca.

 Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za
obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba.

 Vrijeme pripravnosti za rad i visina naknade za vrijeme pripravnosti uređuje se kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Radno vrijeme

 Puno radno vrijeme (40 sati sedmično, ako zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije
određeno u kraćem trajanju. Može se rasporediti na 5 odnosno 6 radnih dana. Maloljetnici najduže
35 sati sedmično
 Nepuno radno vrijeme: ostvaruje sva prava osim prava koja zavise od dužine radnog vremena (plaće,
naknada isl.) u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu
 Skraćeno radno vrijeme: zaštita od štetnih uticaja, poslovi i trajanje utvrđuju se pravilnikom o radu i
ugovorom o radu u skladu sa zakonom, izjednačava se sa punim radnim vremenom

Prekovremeni rad

 Na zahtjev poslodavca najviše 8 sati sedmično

 duže od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica u toku kalendarske godine- obavještavanje
inspekcije rada
 nije dozvoljen prekovremeni rad maloljetnih radnika
 trudnica, majka odnosno usvojilac sa djetetom do tri godine života, i samohrani roditelj odnosno
usvojilac sa djetetom do 6 godina života samo uz pismeni pristanak

Radno vrijeme

 Preraspodjela radnog vremena (ne smatra se prekovremenim radom): 52 sata sedmično a sezonski
poslovi 60 sati sedmično
 Noćni rad: između 22 sata i 6 sati ujutro idućeg dana, a u poljoprivredi između 22 sata uvečer i 5 sati
ujutro, posebna zaštita radnika (ljekarski pregleda najmanje jednom u dvije godine)
 Zabranjen je noćni rad maloljetnih zaposlenika: u industriji između 19 uvečer i 7 sati ujutro, oni koji
nisu u industriji između 20 uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana
33
 Vođenje evidencija

 Poslodavac je dužan svakodnevno voditi evidenciju o radnicima i drugim licima angažovanim na radu.
(početak i završetak radnog vremena, smjene i druge podatke o prisustvu radnika)
 Poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni
 Obaveza predočavanja evidencija inspektoru rada

Odmori
 Odmor u toku radnog dana (najmanje 30 minuta ako radi duže od 6 sati dnevno)
 Dnevni odmor između dva uzastopna radna dana (najmanje 12 sati neprekidno)
 Sedmični odmor (najmanje 24 sata neprekidno)

Godišnji odmor

 Godišnji odmor-plaćeni(najmanje 20, a najduže 30 radnih dana za svaku kalendarsku godinu,

maloljetni radnik najmanje 24 radna dana)

 Radnik koji se prvi put zaposli ili ima prekid između dva radna odnosa duži od 15 dana, stiče pravo na
godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada
 Ako ne ispunjava uslove jedan dan za svaki navršeni mjesec dana rada
 Prilikom utvrđivanja trajanja uzima se radno vrijeme raspoređeno nanačin kako je utvrđeno u Kol. U.,
Pravil. Ili Ugov. o radu

Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

 Može se koristiti u dva dijela,

 Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12
radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30 juna naredne godine

 Ako ne iskoristi godišnji odmor na ovaj način nema pravo prenošenja g.o. u narednu godinu
 Može iskoristiti jedan dan g.o. kad on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri
dana prije njegovog korištenja

Godišnji odmor

 Poslodavac je dužan pisanom odlukom obavijestiti radnika o trajanju godišnjeg odmora i periodu
njegovog korištenja najmanje sedam dana prije korištenja godišnjeg odmora

 U slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio
godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosa koji bi primio da je
koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije
iskoristio krivicom poslodavca

Odsustva

 Plaćeno odsustvo:
 do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini
34
  stupanje u brak, porođaj supruge, teže bolesti i smrti člana uže obitelji odnosno domaćinstva

 Plaćeno odsustvo za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja ili usavršavanja, te

obrazovanja za potrebe sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu
kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu
 Dobrovoljni davaoci krvi za svako darivanje najmanje jedan dan plaćenog odsustva

Neplaćeno odsustvo

 Poslodavac može zaposleniku, na njegov zahtjev odobriti odsustvo sa rada bez naknade plaće (prava i
obaveze iz radnog odnosa miruju)

 poslodavac je dužan zaposleniku omogućiti odsustvo od četiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini
radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba- s tim da se odsustvo od dva dana
koristi uz naknadu plaće

Porođajno odsustvo

 Zaštita žene za vrijeme trudnoće odnosno dojenja djeteta

 Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno osustvo u trajanju od jedne
godine neprekidno. (ne može joj otkazati ugovor o radu- izuzetak U.R. na određeno vrijeme)
 Na osnovu nalaza ovlaštenog liječnika može početi 28 dana prije očekivanog datuma porođaja
 žena može koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja
 Poslije 42 dana porođajno odsustvo može uzeti i radnik-otac djeteta

 Rad sa polovinom radnog vremena nakon isteka porođajnog odsustva,

 Rad sa polovinom radnog vremena do tri godine života djeteta,

 Pravo žene na odsustvo radi dojenja,

 Pravo na porođajno odsustvo u slučaju gubitka djeteta

35