Ivo Biani (koji je odgovorna za donji tekst), eljko Bogdan, Ivana Jui

UPUTE ZA KOLEGIJ
MAKROEKONOMIKA
GRUPI XY
KOJOJ PREDAJE IVO BIANI
AKADEMSKA GODINA 2008-2009
Nastavnik, konzultacije i nastava
Nastavnici
Grupi XY u kolskoj godini 2008/2009 predaje Ivo Biani, redoviti profesor, za dvije grupe
vjebi odgovoran je Ivo Biani, redoviti profesor, a za jednu eljko Bogdan, asistent.
Demonstratorica e biti Ivana Jui, studentica tree godina smjera ekonomske analize.
Nositelj kolegija je Zoran Kovaevi, redoviti profesor. Prodekanica za nastavu je Vlasta
Bahovec, redovita profesorica.

Konzultacije.
Ivo Biani: soba 213, konsultacije ponedjeljak 11-12 i utorak 15-16 sati
eljko Bogdan, soba 216, konsultacije prema obavijesti na vratima
Demonstratorica: Ivana Jui: soba 213, odravati e demonstrature samo dva tjedna prije
odravanja kolokvija prema rasporedu koji e kasnije biti donesen.

Nastava.
Ovo je trei puta da predajem kolegij Makroekonomike kao jednosemestralan (Bolonja i sve
to). Prema rasporedu se nastava sastoji od tri sata predavanja tjedno i tri sata vjebi/seminara.
Iskustva iz prolih godina e se, nadam se uspjeno, primijeniti ove godine. S tim ciljem
napravljene su tri bitne promjene koje uvodim ove godine su:
1. Raspored nastave. Raspored i ove godine predvia tri sata predavanja u kontinuitetu i
tri sata vjebi u kontinuitetu. Prologodinje iskustvo mijeanja predavanja i vjebi
(najee u dva puta po jedan i pol sat svakoga ali ovisno o gradivu e se omjeri
mijenjati, mislim da je bio bolji od ovogodinjeg) se ne moe primijeniti zbog reima
vjebi.
2. Opseg gradiva. Mislim da se tokom prole dvije godine opseg gradiva prilagodio
Bolonjskom 'dumbing down' i da ga ne treba vie smanjivati. U usporedbi sa dvosemestralnom Makroekonomikom (koja je postojala prije loe zamiljene i provedene
reforme iz 2005 koja je uvedena pod izgovorom primjene Bolonje itd.) prije dvije
godine sam smanjio gradivo za 20% (izostavljena su 3 od 15 poglavlja) ali to je bilo
premalo pa sam prole godine dalje smanjio za oko jo 5% te e ostati oko tri etvrtine
izvornog/ozbiljnog/standardnog/normalnog kolegija makroekonomike. To smanjenje
je loe ali neminovno zbog loe provedene reforme koja je pratila uvoenje Bolonje

(manje sati i jedan semestar, o ostalim glupostima te reforme neu ovdje, molim ne
brkati dobra naela Bolonje sa vrlo loim nainom na koji je primijenjena na EFZG,
prole godine se malo minkalo ali sutinske gluposti su ostale). U raspoloivom
vremenu i u jednom semestru se jednostavno ne moe ozbiljno provesti standardni
udbenik. Alternativa je povrnost uz zadravanje tematskih cjelina ali
pojednostavljenje zanatskog dijela ili zadravanje standardne zanatske razine uz manji
obujam gradiva. Odabrao sam potonje jer mi se ini da ako savladate tehniku lake
ete je primijeniti na druga podruja nego ako savladate vie podruja na lakoj razini.
Makroekonomika je 'zanatski' kolegij pa je shodno tome mogunost 'primjene' i
'primjera iz prakse' na svu sreu ogranien.
3. Uvoenje seminara/kolektivnih vjebi. Raspored moda dozvoljava uvoenje
grupnih seminara gdje bi tokom nastave studenti u manjim grupama rjeavali
probleme makroekonomske analize. To mi se ini dopustivo jer bi predavanja/vjebe
ostali u jednoj grupi i kao 'tehnika' nastava (interakcija: 'da li sam dobro objasnio?',
'da li ste shvatili?' ali nema naroitog prostora studentskog uestvovanja) a dodatak bi
bili seminari ('duh Bolonje' mislim da opravdava eksperiment). U sreditu panje tih
seminara e biti proirenje gradiva i samostalni rad studenata ili obrada zanimljivi
tema. Ti seminari nisu obavezni i formalno ne doprinose ocjeni (ne nose bodove i
moe se bilo koja ocjena dobiti bez prisustvovanja). Smisao je da se 'zanatski' dio
priblii bilo povezivanjem sa mikroekonomskim temama i statistikom ali i primjenom
nauenog na Hrvatsko gospodarstvo. Ova dodatna mogunost e se javiti jer se nee
uvijek odrati dvije grupe vjebi (za detalje vidjeti raspored)
4. Dekan je umjesto dvije grupe vjebi uveo dekretom tri grupe. Mada je nain dvojben
ali cilj manjih grupa je dobar.
U pravilu se nee koristiti POWERPOINT jer mislim da ima mnoge nedostatke i mali broj
ogranienih koristi. On je dobar za prikaz karti, grafikona, formula i brojeva ali vrlo
nepodesan za izlaganje (jer sluatelji i izlaga gledaju zid a ne gledaju se meusobno pa nema
veze) prikaz ideja (jer sve svodi na 'one liner-e' i pojednostavljuje sve na telegramsku/SMS
komunikaciju u kojoj se vrlo mnogo izgubi), toka razmiljanja (jer pojednostavljuje i
ogranien je formatom), odvraa panju (jer osim zida gleda se 'light show' a ne sadraj) i
teti analizi openito (zbog svega navedenog) te osobito je nepodesan za interaktivnu nastavu
(jer dozvoljava malo prostora za improvizacije i promjene na licu mjesta), ne potie savjesnu
pripremu nastavnika (jer se slajdovi jedanput naprave i onda opetovano koriste i nastavnici se
ne spremaju na isti nain a i potie opis a ne analizu) a vrlo vano i moda najvanije je da
znaajno potie na nesavjesno uenje studenata (jer ue iz grubo pojednostavljenih
prezentacija a ne knjiga i misle da telegramski/SMS format podrazumijeva razumijevanje).

Raspored
Nastava e se odravati prema slijedeem rasporedu:
PREDAVANJE, SVI STUDENTI XY:
PREDAVA: BIANI, PONEDJELJAK 13-16 SATI DVORANA 6
GRUPA V1, STUDENTI XY
NASTAVNIK BIANI, PONEDJELJAK 8-11 SATI DVORANA 6
GRUPA V2: STUDENTI XY
NASTAVNIK BOGDAN, PETAK 13-16 DVORANA 1
GRUPA V3: STUDENTI XY
NASTAVNIK BIANI, UTORAK 12-15 DVORANA 23

Pritube.
U redoslijedu pritubi prvi su korak Ivo Biani, eljko Bogdan ili Ivana Jui, drugi korak
nositelj kolegija Zoran Kovaevi, trei korak je Prodekanica za nastavu Vlasta Bahovec i
onda Katedra za makroekonomiju i razvoj te nakon toga novine, TV dnevnik, CNN, BBCWorld, Reuter. to se prvog koraka tie svaku pritubu, anonimnu ili potpisanu usmenu ili
pismenu, u objaviti i na nju pismeno i javno odgovoriti. Studenti imaju pravo znati sa kojim
opravdanjem je nastavnik donio odluke i imaju pravo predlagati novine koje moraju biti
ozbiljno razmotrene.

Mijenjanje grupa.
to se tie seljenja u grupe drugih nastavnika studenti iz niza razloga esto mijenjaju grupe.
Osobno mislim da je to dobro i da treba poticati 'glasovanje nogama. To znai da su svi
dobrodoli ali i neu nikoga spreavati da ode u grupu koju smatra za njega boljom. No
prelasci su briga studenta i skreem panju da se prilikom prelaska moraju dogovoriti sa
nastavnikom u iju grupu idu i obavijestiti mene o odlasku (u obliku potpisane izjave u koju
grupu idu i zato, ovo je iskljuivo zbog osobne evidencije i ta imena nikada neu iznijeti
javno). Oni koji se ne dre ovih pravila seljenja bi moda mogli imati potekoe prilikom
prijavljivanja. Skreem panju da je dobro seljenje zbog gradiva (ne pokrivaju svi iste teme
niti koriste iste udbenike), nastavnika (nisu svi nastavnici isti) ili termina nastave (mnogi
imaju van-fakultetske obaveze ili putuju) ali ne zbog teine ispita. Zbog normalnog odvijanja
nastave primam prelaske do 15. listopada 2008. a odlasci su mogui uvijek.
to se tie prelazaka iz jedne grupe vjebi/seminari u drugu ono nije mogue. Potpis e biti
vezan uz dolaske u rasporedom odreenu grupu studenta.
Prisustvovanje nastave. Prisustvovanje nastave je prema statutu Ekonomskog fakulteta
obaveza studenta. Prema reimu studija (kojeg je donijelo Vijee EFZG i kojeg sam duan
primijeniti) 5% ocjene je odreeno dolascima. Dolasci e se utvrditi potpisivanjem.

Ispitna literatura
Osnovni udbenik. Ovo je peta godina da koristim udbenik Grtner Manfred (2006)
Macroeconomics, tree izdanje, Prentice Hall, Upper Saddle River, New Jersey. Rije je o
novom izdanju odlinog udbenika, po mom miljenju momentalno najboljeg na tritu. Cilj
udbenika je Primarily, the text is designed for a courses in undergraduate or intermediate
macroeconomics.. (strana: xx) to znai da je posve primjeren kolegiju makroekonomije koji
slijedi nakon Uvoda. Udbenik je na Engleskom i za koritenje je dovoljno (prema miljenju
nastavnika engleskog na EFZG) vrlo skromno znanje Englesko, oni koji su poloili jezik sa
dovoljnim ne bi trebali imati problema (podsjeam da su nastavnici Engleskom voljni tokom
konsultacija pomagati i rjeavati moebitne jezine potekoe). Dosadanje generacije (koristi
se ve etiri godine) nisu imali nepremostivih potekoa zbog jezika, ispoetka su gunali
neki glasno a neki u brk ali na koncu su uvidjeli prednosti (od jezika do razumljivosti gradiva,
zanimljivosti, izbora tema, itd.)
Razlozi izbora udbenika Grtner (zato Grtner a ne Blanchard koji je preveden i kojeg
koristi veina drugih nastavnika): (i) izlaganje prilagoeno Evropi (primjeri, redoslijed, teme,
itd.), (ii) odmah se poinje sa otvorenim gospodarstvom to je presudni razlog izbora (zbog

vanosti za Hrvatsku), (iii) moderna obrada novijih rezultata makroekonomske analize i

suvremenih tema, (iv) daleko bolje se nadovezuje na gradivo poela (Samuelson), (v) mislim
da se radi o odlinom udbeniku i najboljem koji je sada na tritu, (vi) prologodinja
iskustva s tim udbenikom bila su izuzetno dobra, (vii) jer je intelektualno izazovan, (viii) jer
je na Fakultetu standardno koritenje prijevoda drugog izdanja iz 2000 (mada postoji etvrto
iz 2006) i nimalo manje vano (ix) zbog uvanja prava na raznolikost (jer su OPRS,
obavijetenost, prilagodljivost, raznolikost i sloboda preduvjeti uspjeha a TUVZ, odnosno
teror, uniformnost, vazalstvo i zadojenost put u abokreinu) . Jedina prednost Blancharda je
to je na hrvatskom no i ona blijedi ako se zna da (a) uite engleski ve 9 godina, 8 u koli te
jednu na fakultetu, (b) nastavnici engleskog imaju konzultacije i voljni su pomoi, (c) jezina
razina udbenika je ispod one koju ste do sada savladali, (d) dosada studenti nakon cendranja
su se primili knjige i nisu imali problema i (e) svi hoete u Europu a u vaoj generaciji
standard je koritenje barem dva strana jezika.
Alternativni udbenici. Na neki nain svi standardni udbenici makroekonomike obrauju
iste teme te se mogu koristiti a njih na tritu ima veoma mnogo. Na fakultetu se najvie
koristi Blanchard Olivier (200x): Makroekonomija, MATE, Zagreb to je prijevod drugog
izdanja iz 2000, na Evropskom tritu ve postoji i koristi se etvrto iz 2006. Na fakultetu se
koristi i Babi Mate (200x): Makroekonomija, MATE, Zagreb. Prije nekoliko godina je u
Beogradu objavljen srpski prijevod udbenika iz popisa literature Burda Majkl i Viplo arls
(2004): Makroekonomija: evropski udbenik, CLDS, Beograd, izvornik Burda Michael i
Wyplosz Charles (2001): Macroeconomics: A European text, tree izdanje, Oxford University
Press. Studenti se mogu sluiti i tim udbenicima ili bilo kojom drugim standardnim
udbenikom makroekonike uz preporuku da uoe razlike i naue ih (recimo redovitim
pohaanjem predavanja). Uenjem iz tih udbenika mogue je poloiti ispit ali sumnjam da e
bilo koje od tri izdanja udbenika Olivier-a Blanchard-a biti dostatno za visoku ocjenu na
ispitu (jer Blanchard obrauje probleme na nioj razini, po mom miljenju neprimjereno
niskoj nakon standardnog kolegija uvoda, neke primjene i modele izostavlja, recimo
oekivanja, endogeni rast, hysterezu, politiki ciklus, realni ciklus itd. jedino gdje je
Blanchard zanimljiviji je u dijelovima opisa trita rada i kratkoronih utjecaja tehnikog
napretka). Osim toga zbog drugaijeg redoslijeda oni koji se odlue za Blancharda e se teko
moi pripremati za kolokvije (Grtner cijelu analizu provodi u otvorenom gospodarstvu a
Blanchard uvodi otvorenost pred kraj).

Polaganje ispita
Dva naina polaganja. Statut i nedosljedna/polovina primjena Bolonje znai da kandidati
mogu polagati na dva naina. Kandidati koji polau kod Ive Biania i eljka Bogdana mogu
polagati ispit na dva naina. Prvi je putem redovitog ispitnog roka na kojemu se polae
gradivo cijelog udbenika, a drugi kolokvijima, gdje je ispitno gradivo podijeljeno u dijelove
te je samim time jednostavnije za nauiti i poloiti. Dolasci na nastavu i pisanje eseja tokom
semestra jednako se boduju bez obzira na odabrani reim polaganja.
Kriteriji. Kriteriji su postavljeni tako da budu slini onima koji postoje za isti kolegij na
drugorazrednim Evropskim sveuilitima. Ekonomski fakultet u Zagrebu jo nije na toj razini
ali to je ostvariv cilj kojemu bi trebalo teiti pa prema njemu treba i postaviti kriterije. Taj
kriteriji podrazumijeva da je za prosjenu ocjenu potrebno uz redoviti rad tokom semestra i
etiri tjedna koncentriranog uenja za ispit (u sluaju kolokvija uz redoviti rad potrebno je
desetak dana). Skreem panju na potrebu redovitog rada tokom semestra (na to e poticati i

nagraivati kolokviji i eseji), oni koji se prepuste kampanjskom uenju lako mogue da e
imati problema tokom uenja i morati uloiti daleko vei trud. Razina strunosti na kolegiju je
odreena na temelju osobnog iskustva (koje proizlazi iz dugogodinjeg rada na CEU, jednom
od najboljih Evropskih poslijediplomskih studija te povremenim predavanjima na fakultetima
u Evropi i Americi), razgovora sa nastavnicima slinih kolegija na drugim ekonomskim
fakultetima u Evropi, Aziji i Americi i, vjerujem najvanije, iz razgovora sa nekim nedavno
diplomiranim studentima iz Zagreba koji su uspjeno zavrili prvorazredne Evropske
poslijediplomske studije i neki predavali na dodiplomskoj razini (to su Danijela Medak,
Vladimir Maodu, Nikola Bokan, Mladen Fruk i Ivan Krznar, Maja Bukovak, naalost ali
predvidivo niti jedan vie nema veze sa Ekonomskim fakultetom).
Ocjenjivanje. Ocjena se odreuje na temelju pravila odreenih nastavnim programom
(ureuje aktivnosti koje se ocjenjuju i pondere svake aktivnosti ali ne i bodove koji su ovdje
kalibrirani prema dolascima na nastavu) i nije mogue na nju utjecati. Ukupni broj bodova u
ovom kolegiju je 600 i dobiva se zbrajanjem bodova za svaku aktivnost koja se boduje.
OCJENE
dovoljan (2)
dobar (3)
vrlo dobar (4)
odlian (5)

BROJ BODOVA
320-379 (raspon 60 bodova)
380-449 (raspon 60 bodova)
450-519 (raspon 60 bodova)
520-600 (raspon 80 bodova)

Primjedbe na ocjenjivanje. Studenti koji nisu zadovoljni ocjenom imaju dvije mogunosti
koje nisu meusobno iskljuive. Prva je da trae obrazloenje nastavnika i uvid u pismeni
ispit te ukoliko smatraju da ocjena nije opravdana zatrae usmeni ispit. Drugi je da mogu,
prema lanku 46 Statuta Fakulteta, traiti ponovno polaganje pred povjerenstvom koje
imenuje Dekan. Molbu ponovnog polaganja moraju dati u roku od 24 sati nakon priopenja
ocjene a Dekan je duan u roku od 24 sata nakon primljenog zahtjeva zakazati ponavljanje
ispita pred povjerenstvom.

Polaganje ispita na redovnim ispitnim rokovima

Osnovne osobine ispita. Ispitna pitanja sastavlja Ivo Biani. Ispit iz Makroekonomike se
sastoji od dva dijela. Prvi je "klasini" odnosno "closed book" ispit, a drugi iziskuje dulje
odgovore ali se pie kao "open book" (dakle mogue je koristiti svu literaturu koju kandidat sa
sobom ponese).
U prvom, "closed book" dijelu ispita, pitanja su podijeljena u 9 grupa, po 3 iz gradiva
pokrivenog svakim kolokvijem. U svakoj grupi su dva pitanja i kandidat odgovara na jedno
po svom izboru. Svaki odgovor vrijedi najvie 45 bodova pa je ovdje mogue skupiti najvie
405 bodova. U sluaju da kandidat ponudi vie odgovora ocjenjuje se samo jedan.
U drugom, "open book" dijelu ispita, ponuene su 3 grupe pitanja. Svaki odgovor vrijedni
najvie 35 bodova pa je ovdje mogue skupiti najvie 105 bodova. U sluaju da kandidat
ponudi vie odgovora ocjenjuje se samo jedan.
Da bi kandidat poloio ispit mora ostvariti barem 15 bodova u svakoj grupi pitanja u oba
dijela ispita. Na ukupni broj bodova iz ispita dodaje se broj i bodova za dolaske i esejske
domae zadae.
Kriteriji su postavljeni tako da se ispit sa lakoom moe proi nakon etiri tjedna normalnog
uenja. Predroka nema.

VANA NAPOMENA 1: U pravilu nema usmenog ispita no nastavnik zadravaju pravo da

ukoliko smatraju potrebnim i uz obrazloenje navedeno na rezultatima ispita pozove
kandidata na usmeni ispit.
VANA NAPOMENA 2: Polaganjem ispita bez aktivnog sudjelovanja u nastavi (dolasci +
esejske domae zadae) mogue je skupiti najvie 510 bodova. Oito oni kandidati koji ele
ocjenu odlian morati e aktivnije sudjelovati u nastavi.
VANA NAPOMENA 3: Svaki student ima pravo traiti obrazloenje bodovanja svog ispita.
Obzirom na broj studenata i opseg posla greke su lako mogue i jedini nain da se isprave je
da studenti koji smatraju da nisu pravedno ocijenjeni trae objanjenje. Nastavnici su ga duni
dati.
Bodovanje aktivnosti ispita
I. "Closed book"
II. "Open book"
2. Esejske domae zadae
3. Dolasci na nastavu
UKUPNO 1.+2.+3.
1.

Pismeni ispit

9 pitanja * 45 405 bodova

3 pitanja * 35 105 bodova
2 esejske zadae * 30 bodova
20 termina * 1.5 bod

510 bodova
60 bodova
30 bodova
600 BODOVA

Polaganje ispita putem kolokvija

Osnovne osobine. Umjesto ispita kandidati mogu kolegij poloiti putem 3 kolokvija (broj
kolokvija je odreen nastavim programom). Datumi odravanja kolokvija dani su u rasporedu
(vidjeti "Datumi za pamtiti"). Ukoliko kandidat ne poloi jedan od kolokvija mora polagati
pismeni ispit u cijelosti.
Svaki od 3 kolokvija iz Makroekonomike sastoji od nekoliko skupina "klasinih" odnosno
"closed book" pitanja. Pitanja su podijeljena u 6 grupa u prvom i drugom kolokviju odnosno u
5 u treem. U svakoj grupi su po dva pitanja i kandidat odgovara na jedno po svom izboru.
Svaki odgovor vrijedni najvie 30 bodova pa je putem kolokvija mogue skupiti najvie 510
bodova (u prvom i drugom kolokviju najvie po 180, a u treem 150 bodova). U sluaju da
kandidat ponudi vie odgovora ocjenjuje se samo jedan.
Da bi kandidat poloio kolokvij mora postii barem 15 bodova u svakoj grupi pitanja. Na
ukupni broj bodova iz kolokvija dodaje se i broj bodova za dolaske i esejske domae zadae.
Kriteriji na kolokviju su tako postavljeni da je za prolaznu ocjenu potrebno tjedan dana
normalnog uenja.
VANA NAPOMENA 1 - Naknadno pisanje kolokvija: Ukoliko uslijed bolesti ili iz nekog
drugog opravdanog razloga student nee biti u mogunosti pristupiti jednom od tri kolokvija
moi e to uiniti u prvom roku redovitog zimskog ispitnog roka (u veljai 2008.). Ukoliko
student ne poloi jedan kolokvij (ali ako poloi druga dva) ili eli popraviti ocjenu (jer je
jedna kolokvij slabo napisao) moe naknadno polagati jedan kolokvij u prvom roku redovitog
zimskog ispitnog roka.
VANA NAPOMENA 2 - Popravljanje ocjene: Ukoliko kandidat eli popraviti ocjenu moe
pisati tzv. "Upgrade" esej. Pisanje "upgrade" eseja biti e omogueno kandidatima kojima

nedostaje manji broj bodova (najvie 15) do vie ocjene. Pie se samo jedan "upgrade" i to u
isto vrijeme kao i ponovljeni kolokvij.
VANA NAPOMENA 3: Neka od pitanja postavljenih na kolokviju, ne sva, zahtijevat e
povezivanje vie razliitih dijelova obraenog gradiva, a dobiveni broj bodova ovisiti e, kako
o znanju, tako i o sposobnosti sinteze nauenog i razmiljanja "outside the box".
Prednosti polaganja putem kolokvija:
mogue je postii isti broj bodova (510) odgovarajui na manje sloena "closed book"
pitanja u odnosu na ispit
vei je izbor "closed book" pitanja, te tako postoji i vea vjerojatnost dobivanja bolje
ocjene
nema "open book" pitanja
gradivo je razbijeno na dijelove pa ima manje uenja "u komadu"
aktivnost na nastavi (dolasci+eseji) nuan je uvjet ocjene odlian, to ide u prilog odabiru
polaganja putem kolokvija, budui da se samim sudjelovanjem na nastavi dosta naui, a
izlaskom na kolokvij naueno odmah i primjeni
mogunost "popravljanja" ocjene dodatnim radom odnosno "upgrade" esejom
mogue je iz opravdanog razloga propustiti i naknadno pisati jedan kolokvij
Bodovanje aktivnosti kolokvija
I. kolokvij
1. Kolokviji II. kolokvij
III. kolokvij
2. Esejske domae zadae
3. Dolasci na nastavu
UKUPNO 1.+2.+3.

6 pitanja * 30 180 bodova

6 pitanja * 30 180 bodova
5 pitanja * 30 150 bodova
2 esejske zadae * 30 bodova
20 termina * 1.5 bod

510 bodova
60 bodova
30 bodova
600 BODOVA

Eseji
Eseji imaju ulogu statutarnih domaih zadaa koje nose 10% od ukupne ocjene (svaki po 5%
odnosno 30 bodova). Dakle putem esejskih zadaa e se moi postii najvie 60 bodova (od
600). Pisanje domaih zadaa nije obavezno (no imajte na umu da bez bodova iz domaih
zadaa skoro nemogue dobiti dobru ocjenu). Eseje treba predati najkasnije do roka
odreenog rasporedom i to u pismenom obliku, isprintane, u fontu 12 sa 1.5 proredom. Sa
grafikonima, slikama i tablicama eseji ne smiju biti dulji od 7 stranica.

"Upgrade" eseji
"Upgrade" esej slijedi strukturu esejskih domaih zadaa ali se pie kao "open book".
"Upgrade" esejske teme e pokrivati gradivo u cijelosti.

Raspored predavanja
Kolegij se sastoji od tri tematske cjeline:

1. Osnovnog kratkoronog makro modela ope ravnotee

(Grtner, poglavlja 1-5)
Keynesov kri, IS-LM-FE i Mundell-Flemingov model
2. Osnovnog modela srednjeg roka, ciklusi i uvod u ekonometriju
(Grtner poglavlja: 6-8 i 16 te dodatak)
AD-AS model i SAS.-DAD model
3. Osnovni model dugog roka i njegova razrada te naknadni izbor teme
(Grtner poglavlja: 9-10 i izbor teme)
Solow-Swannov model i njegova primjena te endogeni model rasta

DATUMI ZA PAMTITI
20/10/2008,
PONEDJELJAK

13-16,
dv.23

3/11/2007,
PONEDJELJAK
1/12/2008,
PONEDJELJAK

KOLOKVIJ 1: KRATKORONA
RAVNOTEA
(GRNTER: POGLAVLJA 1-5)
ROK PREDAJE PRVOG ESEJA

13-16,
dv.23

KOLOKVIJ 2: ANALIZA SREDNJEG ROKA

(GRNTER POGLAVLJA 6-8, 16
DODATAK
ROK PREDAJE DRUGOG ESEJA

15/12/2008,
PONEDJELJAK
PRVI REDOVITI ISPITNI
ROK
TJEDAN NAKON
TREEG KOLOKVIJA

KOLOKVIJ 3:DUGI ROK I IZBOR

(GRNTER POGLAVLJA 9-10 I IZBOR)
NADOKNADA KOLOKVIJA & UPGRADE

RASPORED PREDAVANJA IZ MAKROEKONOMIKE

AKADEMSKA GODINA 2008-2009
TJEDAN 1
V1
PREDAVANJE
V3
V2

Ponedjeljak
8/9, 8-11 sati
Ponedjeljak
8/9, 13-16 sati
Utorak
9/9, 12-15 sati
Petak
12/9, 13-16 sati

Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 23
eljko Bogdan
dvorana 1

Ponedjeljak
15/9, 8-11 sati
Ponedjeljak
15/9, 13-16 sati

Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 6

Nema nastave
Drutveni rauni i temeljne
makroekonomske kategorije
Makroekonomske osnove
(Grtner, poglavlje 1)
Makroekonomske osnove
(Grtner, poglavlje 1)

TJEDAN 2
V1
PREDAVANJE

Makroekonomske osnove
(Grtner, poglavlje 1)
Keynezijanski kri, stabilna
ravnotea i multiplikativni efekt

V3
V2

Utorak
15/9,12-15 sati
Petak
19/9, 13-16 sati

Ivo Biani
dvorana 23
eljko Bogdan
dvorana 1

Ponedjeljak
22/9, 8-11 sati
Ponedjeljak
22/9, 13-16 sati
Utorak
23/9, 12-15 sati
Petak
26/9, 13-16 sati

Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 23
eljko Bogdan
dvorana 1

Poleti i recesije (I) Keyn. kri

(Grtner, poglavlje 2)
Poleti i recesije (I) Keyn. kri
(Grtner, poglavlje 2)

TJEDAN 3
V1
PREDAVANJE
V3
V2

Poleti i recesije (I) Keyn. kri

(Grtner, poglavlje 2)
Trite roba i trite novca i IS-LM
krivulje
Novac, kamatnjak i globalna
privreda (Grtner, poglavlje 3)
Novac, kamatnjak i globalna
privreda (Grtner, poglavlje 3)

TJEDAN 4
V1
PREDAVANJE
V3
V2

Ponedjeljak
29/9, 8-11 sati
Ponedjeljak
29/9, 13-16 sati
Utorak
30/9,12-15 sati
Petak
3/10, 13-16 sati

Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 23
eljko Bogdan
dvorana 1

Novac, kamatnjak i globalno

gospodarstvo (Grtner, poglavlje 3)
Model otvorenog gospodarstva,
teaj i bilanca plaanja
Teaj i bilanca plaanja,
(Grtner, poglavlje 4)
Teaj i bilanca plaanja,
(Grtner, poglavlje 4)

TJEDAN 5
V1
PREDAVANJE
V3
V2

Ponedjeljak
6/10, 8-11 sati
Ponedjeljak
6/10, 13-16 sati
Utorak
7/10,12-15 sati
Petak
10/10,13-16 sati

Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 23
eljko Bogdan
dvorana 1

Teaj i bilanca plaanja,

(Grtner, poglavlje 4)
Makroekonomska ravnotea u
Mundel-Flemingovom modelu
Poleti i recesije (II) narodno
gospodarstvo (Grtner, poglavlje 5)
Poleti i recesije (II) narodno
gospodarstvo (Grtner, poglavlje 5)

TJEDAN 6
V1
PREDAVANJE
V3
V2

Ponedjeljak
13/10,8-11 sati
Ponedjeljak
13/10,13-16 sati
Utorak
14/10,12-15 sati
Petak
17/10,13-16 sati

Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 23
eljko Bogdan
dvorana 1

Ponedjeljak
20/10, 8-11 sati
Ponedjeljak
20/10,13-16 sati
Utorak
21/10,12-15 sati
Petak

Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 23
eljko Bogdan

Poleti i recesije (II) narodno

gospodarstvo (Grtner, poglavlje 5)
Trite rada, proizvodnja i
agregatna ponuda
Repetitorij gradiva prvog kolokvija
(Grtner, poglavlja 1-5)
Repetitorij gradiva prvog kolokvija
(Grtner, poglavlja 1-5)

TJEDAN 7
V1
PREDAVANJE
V3
V2

Repetitorij gradiva prvog kolokvija

(Grtner, poglavlja 1-5)
PRVI KOLOKVIJ:
KRATKORONA RAVOTEA
Ukljuivanje agregatne ponude
(Grtner, poglavlje 6)
Ukljuivanje agregatne ponude

24/10,13-16 sati

dvorana 1

(Grtner, poglavlje 6)

TJEDAN 8
V1
PREDAVANJE
V3
V2

Ponedjeljak
27/10, 8-11 sati
Ponedjeljak
27/10,13-16 sati

Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 6

Utorak
28/10,12-15 sati
Petak
31/10, 13-16 sati

Ivo Biani
dvorana 23
eljko Bogdan
dvorana 1

Ukljuivanje agregatne ponude

(Grtner, poglavlje 6)
Kratkorona makroekonomska
ravnotea malog otvorenog
gospod.
Polet i recesija (III): Agregatna pon.
i potranja (Grtner, poglavlje 7)
Polet i recesija (III): Agregatna pon.
i potranja (Grtner, poglavlje 7)

TJEDAN 9
V1
PREDAVANJE
V3
V2

Ponedjeljak
3/11, 8-11 sati
Ponedjeljak
3/11, 13-16 sati
Utorak
4/11, 12-15 sati
Petak
7/11, 13-16 sati

Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 23
eljko Bogdan
dvorana 1

Polet i recesija (III): Agregatna pon.

i potranja (Grtner, poglavlje 7)
Srednji rok: dinamika analiza,
oekivanja i djelotvornost politike
Polet i recesija (IV): dinamina agr.
pon. i potra. (Grtner, poglavlje 8)
Polet i recesija (IV): dinamina agr.
pon. i potra. (Grtner, poglavlje 8)

TJEDAN 10
V1
PREDAVANJE
V3
V2

Ponedjeljak
10/11, 8-11 sati
Ponedjeljak
10/11, 13-16 sati
Utorak
11/11, 12-15 sati
Petak
14/11, 13-16 sati

Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 23
eljko Bogdan
dvorana 1

Polet i recesija (IV): dinamina agr.

pon. i potra. (Grtner, poglavlje 8)
Gospodarstvo u srednjem roku:
ciklusi i njihovo 'peglanje'
Realni ciklus i novo vienje poleta i
recesija (Grtner, poglavlje 16)
Realni ciklus i novo vienje poleta i
recesija (Grtner, poglavlje 16)

TJEDAN 11
V1
PREDAVANJE
V3
V2

Ponedjeljak
17/11, 8-11 sati
Ponedjeljak
17/11, 13-16 sati
Utorak
18/11, 12-15 sati
Petak
21/11, 13-16 sati

Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 23
eljko Bogdan
dvorana 1

Ponedjeljak
24/11, 8-11 sati
Ponedjeljak
24/11, 13-16 sati
Utorak
25/11, 12-15 sati
Petak
28/11, 13-16 sati

Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 23
eljko Bogdan
dvorana 1

Realni ciklus i novo vienje poleta i

recesija (Grtner, poglavlje 16)
Regresije, jednostavne i sloene i
ocjenjivanje njihove uspjenosti
Osnove ekonometrije
(Grtner, dodatak)
Osnove ekonometrije
(Grtner, dodatak)

TJEDAN 12
V1
PREDAVANJE
V3
V2

TJEDAN 13

Osnove ekonometrije
(Grtner, dodatak)
Promjene dugog roka i osnovni
modela analize dugog roka
Repetitorij gradiva drugog kolokv.
(Grtner, poglav. 6-8, 16 i dodatak)
Repetitorij gradiva drugog kolokv.
(Grtner, poglav. 6-8, 16 i dodatak)

V1
PREDAVANJE
V3
V2

Ponedjeljak
1/12, 8-11 sati
Ponedjeljak
1/12, 13-16 sati
Utorak
2/12, 12-15 sati
Petak
5/12, 13-16 sati

Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 23
eljko Bogdan
dvorana 1

Ponedjeljak
8/12, 8-11 sati
Ponedjeljak
8/12, 13-16 sati
Utorak
9/12, 12-15 sati
Petak
12/12, 13-16 sati

Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 23
eljko Bogdan
dvorana 1

Repetitorij gradiva drugog kolokv.

(Grtner, poglav. 6-8, 16 i dodatak)
DRUGI KOLOKVIJ
ANALIZA SREDNJEG ROKA
Ekonomski rast (I) osnove
(Grtner, poglavlje 9)
Ekonomski rast (I) osnove
(Grtner, poglavlje 9)

TJEDAN 14
V1
PREDAVANJE
V3
V2

Ekonomski rast (I) osnove

(Grtner, poglavlje 9)
Prilagoavanje osnovnog modela
rasta stvarnijem opisu stvarnosti
Ekonomski rast (II) razrada osnova
(Grtner, poglavlje 10)
Ekonomski rast (II) razrada osnova
(Grtner, poglavlje 10)

TJEDAN 15
V1
PREDAVANJE
V3
V2

Ponedjeljak
15/12, 8-11 sati
Ponedjeljak
15/12, 13-16 sati
Utorak
16/12, 12-15 sati
Petak
19/12, 13-16 sati

Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 6
Ivo Biani
dvorana 23
eljko Bogdan
dvorana 1

Ekonomski rast (II) razrada osnova

(Grtner, poglavlje 10)
Tema prema izboru: EU lanstvo,
politiki ciklus, inflacija ili teaj
Tema prema izboru: EU lanstvo,
politiki ciklus, inflacija ili teaj
Tema prema izboru: EU lanstvo,
politiki ciklus, inflacija ili teaj