Professional Documents
Culture Documents
M Ispit 130509 Pitanja
M Ispit 130509 Pitanja
BROJ BODOVA
320-379 (raspon 60 bodova)
380-449 (raspon 60 bodova)
450-519 (raspon 60 bodova)
520-600 (raspon 80 bodova)
Primjedbe na ocjenjivanje. Studenti koji nisu zadovoljni ocjenom imaju dvije mogunosti koje nisu
meusobno iskljuive. Prva je da trae obrazloenje nastavnika i uvid u pismeni
ispit te ukoliko smatraju da ocjena nije opravdana zatrae usmeni ispit. Drugi je da mogu, prema lanku 46
Statuta Fakulteta, traiti ponovno polaganje pred povjerenstvom koje imenuje Dekan. Molbu ponovnog
polaganja moraju dati u roku od 24 sati nakon priopenja ocjene a Dekan je duan u roku od 24 sata nakon
primljenog zahtjeva zakazati ponavljanje ispita pred povjerenstvom.
Polaganje ispita na redovnim ispitnim rokovima
Osnovne osobine ispita. Ispitna pitanja sastavlja Ivo Biani. Ispit iz Makroekonomike se sastoji od dva dijela.
Prvi je "klasini" odnosno "closed book" ispit, a drugi iziskuje dulje odgovore ali se pie kao "open book" (dakle
mogue je koristiti svu literaturu koju kandidat sa sobom ponese).
U prvom, "closed book" dijelu ispita, pitanja su podijeljena u 9 grupa, po 3 iz gradiva pokrivenog svakim
kolokvijem. U svakoj grupi su dva pitanja i kandidat odgovara na jedno po svom izboru. Svaki odgovor vrijedi
najvie 45 bodova pa je ovdje mogue skupiti najvie 405 bodova. U sluaju da kandidat ponudi vie odgovora
ocjenjuje se samo jedan.
U drugom, "open book" dijelu ispita, ponuene su 3 grupe pitanja. Svaki odgovor vrijedni najvie 35 bodova pa
je ovdje mogue skupiti najvie 105 bodova. U sluaju da kandidat ponudi vie odgovora ocjenjuje se samo
jedan.
Da bi kandidat poloio ispit mora ostvariti barem 15 bodova u svakoj grupi pitanja u oba dijela ispita. Na ukupni
broj bodova iz ispita dodaje se broj i bodova za dolaske i esejske domae zadae.
Kriteriji su postavljeni tako da se ispit sa lakoom moe proi nakon etiri tjedna normalnog uenja. Predroka
nema.
VANA NAPOMENA 1: U pravilu nema usmenog ispita no nastavnik zadravaju pravo da ukoliko smatraju
potrebnim i uz obrazloenje navedeno na rezultatima ispita pozove kandidata na usmeni ispit.
VANA NAPOMENA 2: Polaganjem ispita bez aktivnog sudjelovanja u nastavi (dolasci + esejske domae
zadae) mogue je skupiti najvie 510 bodova. Oito oni kandidati koji ele ocjenu odlian morati e aktivnije
sudjelovati u nastavi.
VANA NAPOMENA 3: Svaki student ima pravo traiti obrazloenje bodovanja svog ispita. Obzirom na broj
studenata i opseg posla greke su lako mogue i jedini nain da se isprave je da studenti koji smatraju da nisu
pravedno ocijenjeni trae objanjenje. Nastavnici su ga duni dati.
Bodovanje aktivnosti ispita
I. "Closed book"
II. "Open book"
2.
Esejske domae zadae
3.
Dolasci na nastavu
UKUPNO 1.+2.+3.
1.
Pismeni ispit
9 pitanja * 45
405 bodova
3 pitanja * 35
105 bodova
2 esejske zadae * 30 bodova
20 termina * 1.5 bod
510 bodova
60 bodova
30 bodova
600 BODOVA
1. GRUPA: POGLAVLJA 1 I 2
1. Zato se iz identiteta 'dva deficita' (koje neki nazivaju 'tri deficita') ne moe
zakljuiti da e smanjenje dravnog prorauna na nulu imati korisne uinke?
2. Kako se uz ceteris paribus ('uz ostale nepromijenjene uvjete') preptostavku
moraju mijenjati stopa proporcionalnih poreza (t), sklonost potronji (c) i
uvozna sklonost (m) ako se eli poveati multiplikativni efekt i predloite neke
okolnosti u kojima biste htjeli poveati multiplikator.
2: GRUPA: POGLAVLJA 3 I 4
3. Koristei Krivulju potranje za novcem objasnite uinika poveanja
kamatnjaka?
3. GRUPA: POGLAVLJE 5
5. Na koji nain moe fiskalna politika istisnuti pprivatne investicije?
6. U malom otvorenom gposdasrstvu opiite toku koja je desno (iznad) IS i
lijevo (iznad) LM krivulje i kamanjtak je vei od svjetskog te objasnite brzinu i
smjer kretanja gospodarstva.
4. GRUPA: POGLAVLJA 6
7. Zato je Krivulja agregatne ponude rastua i ta njen nagib kae o tehnologiji?
8. U uvjetima maksimizacije profita izvedite Krivulju profita i kako se ta
krivulja seli kada se poveaju nadnice.
5. GRUPA: POGLAVLJA 7 I 8
9. Kako u okvirima DAD-SAS-EAD-LAS modela reagira gospodarstvo ako se u
uvjetima fiksnog teaja povea svjetski kamartnjak?
10. Kako promjena teajnog reima (prijelaz sa fiksnog na fleksibilni) utjee na
promjene specifikacije AS i AD krivulja te na zakljuke na koje model ukazuje
glede ekonomske politike?
6. GRUPA: POGLAVLJA 9 I 10
11. Izvedite funkciju tednje vezane uz 'zlatno pravilo'.
12. Kako nastaje dinamika neefikasnost?
8. GRUPA: POGLAVLJA 14 I 16
15. Dokaite do kakvog intertemporalnog seljenja potronje vodi rasta
kamatnjaka?
16. Kako primjena Ricardijanske ekvivalencije utjee na djelotvornost fiskalne
politike i ocijenite koliko su pretpostavke realne?
Ivo Biani