You are on page 1of 4

Ivo Biani

ISPIT IZ MAKROEKONOMIKE KOJI SE


ODRAVA U SRIJEDU 13/5/2009 S POETKOM U
16 SATI U DVORANI 1
DIO UPUTA ZA KOLEGIJ MAKROEKONOMIKA 0809
KOJI SE ODNOSI NA POLAGANJE ISPITA
Polaganje ispita
Kriteriji. Kriteriji su postavljeni tako da budu slini onima koji postoje za isti kolegij na drugorazrednim
Evropskim sveuilitima. Ekonomski fakultet u Zagrebu jo nije na toj razini ali to je ostvariv cilj kojemu bi
trebalo teiti pa prema njemu treba i postaviti kriterije. Taj kriteriji podrazumijeva da je za prosjenu ocjenu
potrebno uz redoviti rad tokom semestra i etiri tjedna koncentriranog uenja za ispit (u sluaju kolokvija uz
redoviti rad potrebno je desetak dana). Skreem panju na potrebu redovitog rada tokom semestra (na to e
poticati i nagraivati kolokviji i eseji), oni koji se prepuste kampanjskom uenju lako mogue da e imati
problema tokom uenja i morati uloiti daleko vei trud. Razina strunosti na kolegiju je odreena na temelju
osobnog iskustva (koje proizlazi iz dugogodinjeg rada na CEU, jednom od najboljih Evropskih
poslijediplomskih studija te povremenim predavanjima na fakultetima u Evropi i Americi), razgovora sa
nastavnicima slinih kolegija na drugim ekonomskim fakultetima u Evropi, Aziji i Americi i, vjerujem
najvanije, iz razgovora sa nekim nedavno diplomiranim studentima iz Zagreba koji su uspjeno zavrili
prvorazredne Evropske poslijediplomske studije i neki predavali na dodiplomskoj razini (to su Danijela Medak,
Vladimir Maodu, Nikola Bokan, Mladen Fruk i Ivan Krznar, Maja Bukovak, naalost ali predvidivo niti jedan
vie nema veze sa Ekonomskim fakultetom).
Ocjenjivanje. Ocjena se odreuje na temelju pravila odreenih nastavnim programom (ureuje aktivnosti koje
se ocjenjuju i pondere svake aktivnosti ali ne i bodove koji su ovdje kalibrirani prema dolascima na nastavu) i
nije mogue na nju utjecati. Ukupni broj bodova u ovom kolegiju je 600 i dobiva se zbrajanjem bodova za svaku
aktivnost koja se boduje.
OCJENE
dovoljan (2)
dobar (3)
vrlo dobar (4)
odlian (5)

BROJ BODOVA
320-379 (raspon 60 bodova)
380-449 (raspon 60 bodova)
450-519 (raspon 60 bodova)
520-600 (raspon 80 bodova)

Primjedbe na ocjenjivanje. Studenti koji nisu zadovoljni ocjenom imaju dvije mogunosti koje nisu
meusobno iskljuive. Prva je da trae obrazloenje nastavnika i uvid u pismeni
ispit te ukoliko smatraju da ocjena nije opravdana zatrae usmeni ispit. Drugi je da mogu, prema lanku 46
Statuta Fakulteta, traiti ponovno polaganje pred povjerenstvom koje imenuje Dekan. Molbu ponovnog
polaganja moraju dati u roku od 24 sati nakon priopenja ocjene a Dekan je duan u roku od 24 sata nakon
primljenog zahtjeva zakazati ponavljanje ispita pred povjerenstvom.
Polaganje ispita na redovnim ispitnim rokovima
Osnovne osobine ispita. Ispitna pitanja sastavlja Ivo Biani. Ispit iz Makroekonomike se sastoji od dva dijela.
Prvi je "klasini" odnosno "closed book" ispit, a drugi iziskuje dulje odgovore ali se pie kao "open book" (dakle
mogue je koristiti svu literaturu koju kandidat sa sobom ponese).
U prvom, "closed book" dijelu ispita, pitanja su podijeljena u 9 grupa, po 3 iz gradiva pokrivenog svakim
kolokvijem. U svakoj grupi su dva pitanja i kandidat odgovara na jedno po svom izboru. Svaki odgovor vrijedi
najvie 45 bodova pa je ovdje mogue skupiti najvie 405 bodova. U sluaju da kandidat ponudi vie odgovora
ocjenjuje se samo jedan.

U drugom, "open book" dijelu ispita, ponuene su 3 grupe pitanja. Svaki odgovor vrijedni najvie 35 bodova pa
je ovdje mogue skupiti najvie 105 bodova. U sluaju da kandidat ponudi vie odgovora ocjenjuje se samo
jedan.
Da bi kandidat poloio ispit mora ostvariti barem 15 bodova u svakoj grupi pitanja u oba dijela ispita. Na ukupni
broj bodova iz ispita dodaje se broj i bodova za dolaske i esejske domae zadae.
Kriteriji su postavljeni tako da se ispit sa lakoom moe proi nakon etiri tjedna normalnog uenja. Predroka
nema.
VANA NAPOMENA 1: U pravilu nema usmenog ispita no nastavnik zadravaju pravo da ukoliko smatraju
potrebnim i uz obrazloenje navedeno na rezultatima ispita pozove kandidata na usmeni ispit.
VANA NAPOMENA 2: Polaganjem ispita bez aktivnog sudjelovanja u nastavi (dolasci + esejske domae
zadae) mogue je skupiti najvie 510 bodova. Oito oni kandidati koji ele ocjenu odlian morati e aktivnije
sudjelovati u nastavi.
VANA NAPOMENA 3: Svaki student ima pravo traiti obrazloenje bodovanja svog ispita. Obzirom na broj
studenata i opseg posla greke su lako mogue i jedini nain da se isprave je da studenti koji smatraju da nisu
pravedno ocijenjeni trae objanjenje. Nastavnici su ga duni dati.
Bodovanje aktivnosti ispita
I. "Closed book"
II. "Open book"
2.
Esejske domae zadae
3.
Dolasci na nastavu
UKUPNO 1.+2.+3.
1.

Pismeni ispit

9 pitanja * 45
405 bodova
3 pitanja * 35
105 bodova
2 esejske zadae * 30 bodova
20 termina * 1.5 bod

510 bodova
60 bodova
30 bodova
600 BODOVA

PRVI DIO ISPITA ('KLASINI' 'CLOSED BOOK')


U prvom, "closed book" dijelu ispita, pitanja su podijeljena u 9 grupa, po 3 iz gradiva
pokrivenog svakim kolokvijem. U svakoj grupi su dva pitanja i kandidat odgovara na jedno
po svom izboru. Svaki odgovor vrijedi najvie 45 bodova pa je ovdje mogue skupiti najvie
405 bodova. U sluaju da kandidat ponudi vie odgovora ocjenjuje se samo jedno.
Ispit se pie 135 minuta odnosno od 14 do 16:15 (15 minuta po odgovoru)

MOLE SE KANDIDATI DA ISPRED ODGOVORA NAPIU


REDNI BROJ PITANJA NA KOJE SE ODGOVOR ODNOSI

1. GRUPA: POGLAVLJA 1 I 2
1. Zato se iz identiteta 'dva deficita' (koje neki nazivaju 'tri deficita') ne moe
zakljuiti da e smanjenje dravnog prorauna na nulu imati korisne uinke?
2. Kako se uz ceteris paribus ('uz ostale nepromijenjene uvjete') preptostavku
moraju mijenjati stopa proporcionalnih poreza (t), sklonost potronji (c) i
uvozna sklonost (m) ako se eli poveati multiplikativni efekt i predloite neke
okolnosti u kojima biste htjeli poveati multiplikator.

2: GRUPA: POGLAVLJA 3 I 4
3. Koristei Krivulju potranje za novcem objasnite uinika poveanja
kamatnjaka?

4. Pretpostavite da je gospodarstvo ispod IS krivulje, objasnite koje e ga


promjene dovesti na IS krivulju?

3. GRUPA: POGLAVLJE 5
5. Na koji nain moe fiskalna politika istisnuti pprivatne investicije?
6. U malom otvorenom gposdasrstvu opiite toku koja je desno (iznad) IS i
lijevo (iznad) LM krivulje i kamanjtak je vei od svjetskog te objasnite brzinu i
smjer kretanja gospodarstva.

4. GRUPA: POGLAVLJA 6
7. Zato je Krivulja agregatne ponude rastua i ta njen nagib kae o tehnologiji?
8. U uvjetima maksimizacije profita izvedite Krivulju profita i kako se ta
krivulja seli kada se poveaju nadnice.

5. GRUPA: POGLAVLJA 7 I 8
9. Kako u okvirima DAD-SAS-EAD-LAS modela reagira gospodarstvo ako se u
uvjetima fiksnog teaja povea svjetski kamartnjak?
10. Kako promjena teajnog reima (prijelaz sa fiksnog na fleksibilni) utjee na
promjene specifikacije AS i AD krivulja te na zakljuke na koje model ukazuje
glede ekonomske politike?

6. GRUPA: POGLAVLJA 9 I 10
11. Izvedite funkciju tednje vezane uz 'zlatno pravilo'.
12. Kako nastaje dinamika neefikasnost?

7. GRUPA: POGLAVLJE 12 ODJELJCI 10.2, 14.3 i 14.5)


13. Kako djeljuje monetarna ekspanzija u uvjetima monetarne unije na
kamatnjake zemalja lanica unije?
14. Zato je potreban Pakt o stabilnosti i rastu ('Stability and Growh Pact) i
kakav je njegov odnos prema Maastrichtskim kriterijima?

8. GRUPA: POGLAVLJA 14 I 16
15. Dokaite do kakvog intertemporalnog seljenja potronje vodi rasta
kamatnjaka?
16. Kako primjena Ricardijanske ekvivalencije utjee na djelotvornost fiskalne
politike i ocijenite koliko su pretpostavke realne?

9. GRUPA: ANALIZA JEDNADBE: POGLAVLJA 1-10, 12, 14 I 16)


17. Analizirajte jednadbu e=m+(1-)e e1
18. Analizirajte jednadbu Y=AK L 1

Ivo Biani

DRUGI DIO ISPITA ('OPEN BOOK')


U drugom, "open book" dijelu ispita, ponuene su 3 grupe pitanja. Svaki
odgovor vrijedi najvie 35 bodova pa je ovdje mogue skupiti najvie 105
bodova. U sluaju da kandidat ponudi vie odgovora ocjenjuje se samo jedno.
Ovaj dio ispita se pie 60 minuta odnosno od 16:30 do 17:30 (20 minuta po
odgovoru)

MOLE SE KANDIDATI DA ISPRED ODGOVORA NAPIU


REDNI BROJ PITANJA NA KOJE SE ODGOVOR ODNOSI

10 GRUPA: GRADIVO SVA TRI KOLOKVIJA ALI


PRVENTSTVENO PRVOG KOLOKVIJA
19. Solowljev model pretpostavlja apsulutnu konvergenciju koja ne postoji.
Unato toga ekonomisti i dalje koriste taj model, navedite Vae razloge zato!
20. Analizirajte utjecaj smanjenja minimalne nadnice i koje razloge navode
'protivnici' takvog smanjenja!

11. GRUPA: GRADIVO SVA TRI KOLOKVIJA ALI


PRVENTSTVENO DRUGOG KOLOKVIJA
21. U okvirima Mundell-Flemingovog modela i rasta svjetskog kamatnjaka
izgradite antirecesijsku politiku!
22. Kako biste generirali politiku koja poveava ravnotenu duguronu ponudu
(sjecite x-osi i EAS krivulje odnosno LAS krivulje odnosno 'prirodne
nezaposlenosti').

12. GRUPA: GRADIVO SVA TRI KOLOKVIJA ALI


PRVENTSTVENO TREEG KOLOKVIJA
23. Generirajte politiku smanjenja proraunskog defitica objasnite u kojim
uvjetima takva politkka moe biti neophodna?
24. Na koji nain se oekivana deprecijacija moe smatrati samo ispunjavajue
oekivanje ('self-fullfiling')?

You might also like