Materijali I 2 Parcijalni

1. ta su krive hlaenja,kako se dobivaju i emu slue ?

Krive hlaenja grafiki predstavljaju zavisnost temperature od vremena pri hlaenju metala.
Dobijaju se kroz postupak termijske analize.Slue za konstruisanje ravnotenih dijagrama.
2. ta je termijska analiza? Kako i zato se provodi?
Termijska analiza je praenje promjene temperature neke legure od tenog stanja do sobne u
vremenu. Provodi se mjerenjem temperature s odreenim vremenskim korakom ,npr. Svakim 1520 sec izmjerimo koja je temperatura i pratimo kako se ona smanjuje do sobne.
Provodi se da bi dobili krive hlaenja.
3. Kako se konstruiu ravnoteni dijagrami stanja i emu slue ?
Konstruiu se na osnovu krivih hlaenja,a slue za opisivanje stanja legura. Moemo oitavati
temperature poetka/zavretka topljenja ,prisutne faze,njihov hemijski sastav i koliinsko uee
faza.
4. ta su to ravnoteni dijagrami stanja,emu slue i ta nam omoguavaju ?
Ravnotezni dijagrami stanja nam govore o stanju legura na razliitim temperaturama i razliitim
hemijskim sastavom. Sluze za praenje legure.
Omoguavaju nam uvid na prisutne faze,koliinsko uee,karakteristine temperature
poetka/zavretka topljenja,kristalizacije.
5. ta je mehanika smjesa,vrsti rastvor,hemijski spoj?
Mehanika smjesa je smjesa dvije razliite vrste kristala pri emu svaki kristal zadrzava svoj tip
reetke i svoje osobine.
vrsti rastvor je kristali koji su atomi jedne komponente rastvoreni u kristalnoj resetci druge
komponente,pri cemu tip resetke ostaje nepromijenjen,od one osnovne komponente u leguri
Hemijski spoj predstavljaju kristali koji imaju izrazena individualna svojstva pri emu tip kristalne
reetke je neki novi,sloeni.
6. ta je eutektika reakcija? Od ega se sastoji eutektikum ako su komponente meusobno
potpuno nerastvorive u vrstom stanju ?
To je reakcija gdje na konstantoj temperaturi tena faza prelazi u mehaniku smjesu prilikom
hlaenja. Eutektikum se sastoji od istih kristala A i B.
7. ta je sutinska razlika izmeu kristala A i alfa ,odnosno B i beta. Nacrtati i objasniti?
Razlika izmedju A i alfa ta to su kristali A sainjeni samo od atoma komponente A,dok kristali alfa
u svom sastavu imau rastvorene atome neke druge komponente.Isto vai i za B i beta.

8. Nacrtati krivu hlaenja legure eutektikog sastava i krivu hlaenja jednog istog metala.

9. Isto kao 8
10. Nacrtati ravnotene dijagrame potpune rastvorljivosti,djelimine rastvorljivosti i potpune
nerastvorljivosti dva metala. Upisati faze i strukture.

11. Nacrtati ravnoteni dijagram potpune nerastvorljivosti sa eutektikom reakcijom. Upisati faze
i strukture.

12. Nacrtati ravnoteni dijagram metala A i B koji su meusobno potpuno rastvorljivi u tenoj ili
vrsoj fazi. Upisati sve faze.

13. Nacrtati ravnoteni dijagram metala A i B koji su djelomino rastvorljivi jedan u drugom i pri
koncentraciji 50% A i 50%B imaju eutektiu reakciju.

14. ////////
15. Nacrtati ravnoteni dijagram metala A i B koji su potpuno nerastvoljivi i pri koncentraciji
50%A i 50%B imaju eutekticku rreakciju.

16. ///////
17. Nacrtati ravnoteni dijagram metala A i B koji su meusobno djelomino rastvoljivi: na sobnoj
temperaturi 5%,na eutektikoj temperaturi 20%,a pri koncentraciji 50:50 grade eutektikum.
Taka topljenja metala A je 400 stepeni,a metala B na 350 stepeni,a eutektika temperatura
iznosti 250 stpepeni.

18. Nacrtati ravnoteni dijagram metala A i B pri sljedeim uslovima: A se rastvara u B pri
eutektikoj temperaturi 20% i pri sobnoj 5% B se ne rastvara u A. Eutektikum nastaje pri
koncentraciji 50:50.

19. Nacrtati supstitucijski vrsti rastvor i metala A i B, te nacrtati ravnoteni dijagram sistema A-B
ako oni grade neprekidan niz supstitucijskih vrstih rastvora.

20. Nacrtati ravnoteni dijagram stanja elemenata A i B koji su meusobno djelomino rastvoljivi:
na sobnoj tempearturi 10% (A u B,B u A),a na eutektikkoj temperaturi 20% (A u B i B u A).
Eutektika koncentracija je 50%A:50%B, eutektika temperatura 400 stepeni.

21. Nacrtati krivu hlaenja legure koja sadri ____%C.

22. Opisati transformacije tokom hlaenja i unijeti sve karakteristine temperature.

23. Na nekoj temperaturi koje faze ima,hemijski sastav prisutne strukture i koliko je uee
pojedinih struktura u ukupnom sadraju legure?

24. Kakvu strukturu ima legura na sobnoj temperaturi i kliko je uee prisutnih faza ? (preko
poluge)

25. Dati definicije prisutnih struktura na sobnoj temepraturi.

Alfa-ferit je vrsti rastvor uhljika u zeljezu,sa umetnutim (insgtersticijski) atomima u zapreminski
centriranoj kubnoj kristalnoj resetci alfa-zeljeza. Maximalna rastvorljivost ugljika je 0,022% na
temperaturi 727C. Mekan je,niske crvstoce,dobra plasticnost i dobra provodljivost elektricne i
toplotne energije.
Cementit je hemijski spoj zeljeza i ugljika,formula Fe3C, sa konstantnim sadrzajem ugljika od
6,67%.Vrlo je tvrd i krt, slaba elektricna provodljivost,slaba magneticnost.
Perlit je eutektoidna mehanicka smjesa alfa-ferita i cementita sa const. Sadrzajem ugljika od 0,8%.
Ledeburit je eutekticka mehanicka smjesa austenita i cementita (727C-1148C),odnosno perlita i
cementita (<727C)

26. Na osnovu priloenog Fe-Fe3C dijagrama nabrojati i dati definicije za sve vrste rastvore:
-eutektoide
-eutektikume
-hemijske spojeve
Alfa-ferit----ima gore
-Austenit cvrsti rastvor uhljika u PCK kubnoj resetki -zeljeza sa maximalnom rastvorljivosti ugljika
2,14% na eutektikoj temperaturi (1148) Izuzetno je tvrd,srednje cvrstoce,nemagnetica, i plastican.
-Ferit- Cvrsti rastvor ugljika u ZCK resetki -zeljeza sa max rastvorljivoscu od 0,1% ugljika pri
peritektickoj temperaturi (1493)
Perlit-Eutektoid, je mehanika smjesa -ferita i cementita sa konstantim sadrzajem ugljika od 0,8%
Ledeburit- Eutektikum---ima gore
Cementit Hemijski spoj karbid eljezo sa konstantim sadrajem ugljika od 6,67%

27. Nabrojati i dati jednaine invarijatnih reakcija koje imamo u ravnotenom dijagramu:

Eutektika- na temperaturi 1148C,tena faza prelazi u ledeburit,koji se sastoji od -austenita i

cementita.
Eutektoidna na temperaturi 727C ,-austenit (0,8%C) formira dvije faze: -ferit i
cementit,novonastala struktura je perlit.
28. Nabrojati i definisati vrste rastvore koji egzistiraju u Fe-Fe 3C dijagramu?
-ferit,-austenit,-ferit (definicije su gore)
29. Nabrojati transformacije koje su mogue unutar vrste faze.
Transformacije koje su mogue jesu perlitna,bejnitna,martenzitna.
30. ta je cementit? Navesti osobine
Ima gore.
31. ta je eutektoid u Fe-Fe3C dijagramu? Kada nastaje i od ega se sastoji?
Eutoktoid je perlit,nastaje eutektoidnom reakcijom ,sastoji se od -ferita i cementita.
32. U Fe-Fe3C dijagramu nabrojati i definisati:
-cvrste rastvore
-eutektoide
-Eutektikume
-te navesti sadrzaj ugljika u svakoj od navedenih struktura

33. Kako sadraj perlita utie na vrstou ,a kako nailavost elika?

to je vei sadraj perlita vea vrstoa ,a ilavost manja.
(-ferita: manja vrstoa,a bolja plastinost i ilavost)
34. Koliki je sadraj ugljika u sljedecim strukturama:
(ima prije)
35. ta je to eutektika reakcija u Fe-Fe3C dijagramu. Pod kojim uslovima nastaje i sta je njen
rezultat?
Eutektika reakcija je direktan prelaz tene u vrstu fazu na temperaturi 1148C. Rezultat eutektike
reakcije je ledeburit (-austenit i cementit)
36. ta je to eutektoidna reakcija u Fe-Fe3C dijagramu. Pod kojim uslovima nastaje i ta je njen
rezultat?
Eutektoidna reakcija je raspad jedne vrste faze u mjeavinu druge dvije vrste faze,rezultat
eutektoidne reakcije pri sadraju ugljika od 0,8%C je perlit (-ferit+cementit)
37. ta je eutektoidna i eutektika reakcija ?
Odgovor gore dat.

38. Kako sadraj ugljika utie na tvrdou(vrstou) ravnotenih i neravnotenih Fe-C legura(elika)
?
Pri poveanju sadraja ugljika raste tvrdoa,a plastinost se smanjuje.
39. Kako sadraj perlita utie na osobine elika:
-vrstou
-Plastina svojstva
Isto kao pitanje gore.
40. Kakvu strukturu mogu imati elik na sobnoj temperaturi i od ega ona zavisi ?
Ferit,Ferit+Perlit,Perlit,Perlit+Cementit
Zavisi od sadraja ugljika.
(Kod KH dijagrama,ravnotena i neravnotena,zavisi od brzne hlaenja.)
(Kod IR dijagrama zavisi od stepena pothlaenja)
41. Kakvu strukturu moe imati elik na sobnoj temperaturi ( saglasno Fe-Fe 3C dijagramu) i od
ega ona zavisi?
Ima odgovor gore.
42. Kakvu strukturu moe imati elik na sobnoj temperaturi nakon zavrenog kontinualnog
hlaenja? Nabrojati i objasniti od ega to zavisi.
Struktura moe biti ravnotena(perlit,sorbit,beinit) i neravnotena (martenzit).Zavisi od brzine
hlaenja.
43. Kakvu strukturu imaju elici na sobnoj temperaturi ako je sadraj ugljika:
0,5%C -ferit+Perlit
0,8%C- Perlit
1,5%C-Perlit+cementit
44. ta je izotermalna reakcija austenita i od ega zavisi ishod izotermalne reakcije ?
Izotermalna reakcija je razlaganje austenita pri konstantnoj temperaturi.
Ovisi o temperaturi pri kojoj se vri razlaganje i o stepenu pothlaenja.
45. ta je izotermalna transformacija austenita? Kakav moe biti ishod takve transformacije i od
ega on zavisi ?
Odgovor gore. Strukture mogu biti ravnotene i neravnotene.
46. ta je IR dijagram,kako se konstruie i emu slui ?
IR dijagram je dijagram izotermalnog razlaganja austenita,konstruie se na osnovu eksperimentalno
dobijenih krivih izotermalne transformacije austenita. Slue za praenje transformacije austenita.
47. Kada nastaje martenzit u IR dijagramu ?
Kada vrimo pothlaenje s velikom brzinom neprekidno sve do sobne temperature.
48. ta je KH dijagram ? emu slui.

KH dijagram je dijagram koji prati transformacije austenita pri kontinuiranom hlaenju.

Slui za praenje transformacija,tj. Kada austenit pri kojoj temperaturi poinje da se transformie.
49. ta je KH dijagram ,emu slui i kakve informacije o eliku moemo dobiti na osnvu njegovog
KH dijagrama?
Moemo odrediti momenat poetka/zavretka transformacije,vrstou i procentualno uee
prisutnih faza.(ostatak gore)
50. ta je martenzitna transformacija austenita? Kad se dogaa u IR dijagramu,a kad u KH
dijagramu jednog elika ?
Martenzitna transformacija je transformacija austenita u prezasieni vrsti rastvor -ferita.
U IR dijagramu se dobija kada je veliki stepen pothlaenja,a u KH dijagramu se dobiva za sve brzine
vee od donje kritine.

51. ta su to ravnotene,a ta neravnotene strukture? Kada nastaju neravnotene strukture?

Ravnotene strukture su strukture koje nastaju kroz difuziju,a neravnotene kod kojih prilikom
njihovog nastanka nije mogua. U IR dijagramu se dobija kada je veliki stepen pothlaenja,a u KH
dijagramu se dobiva za sve brzine vee od donje kritine.
52. ta je pothlaenje i kako ono utie na konaan ishod izotermalne reakcije ?
Pothlaenje je razlika izmeu temperature austenitizacije i temperature na kojoj se vri izotermalno
razlaganje. Pri manjim stepenima pothlaenja nastaju ravnotene strukture (perlit,sorbit,beinit) ,a za
veliki stepen pothladjenja dobijamo neravnotene strukture (martenzit).
53. ta je martenzit, kakav moe biti i kako se moe dobiti u IR odnosno u KH dijagramu ?
Martenzit je prezasiceni rastvor ugljika u kristalnoj resetci -zeljeza.
(Ostatak pitanja 50)
54. ta je martenzit,kako nastaje i od ega zavisi njegova tvrdoa ?
Martenzit je prezasiceni rastvor ugljika u kristalnoj resetci -zeljeza. U IR dijagramu se dobija kada je
veliki stepen pothlaenja,a u KH dijagramu se dobiva za sve brzine vee od donje kritine.
vrstoa zavisi od brzine hlaenja,to je bra bie vea tvrdoa.
55. ta je beinit i kako nastaje ?
Beinit je mehanicka smjesa djelomino rastvoljivog -ferita i cementita.Nastaje u beinitnoj
transformaciji,moze se dobiti i kontinualnih hlaenjem pri nekim srednjim brzinama.
56. ta je martenzit i kada nastaje?
(47,53,54)
57. ta su to ravnotene strukture, a ta neravnotene strukture ?
(51)
58. ta su to neravnotene strukture i kada one nastaju u KH dijagramu ?

Neravnotene su one koje nastaju bez difuzije, nastaju pri brzinama veim od gornje kritine.
59. Kakvu strukturu moe imati elik nakon kontinualnog hlaenja i od ega zavisi ?
Struktura moe biti ravnotena,neravnotena i kombinacija ove dvije,zavisi od brzine hlaenja.
60. Zavrsni
61. Zavrsni
62. Zavrsni
63. Zavrsni
64. Zavrsni
65. Zavrsni
66. Zavrsni
67. ta je gornja kritina brzina hlaenja? Izraunati je na osnovu priloenog KH dijagrama.
Gorznja kritina brzina hlaenja je najmanja brzina hlaenja kojom je mogue dobiti 100%
neravnotene strukure.
(Donja kritina brzina hlaenja je

68. ta je to poputanje martenzita i ta se moe dobiti poputanjem martenzita ?

Poputanje martenzita je naknadno zagrijavanje nakon kaljenja da bi se popravila plastinost i
ilavost,a na raun na laganon smanjena vrstoe i tvrdoe.
Poputanjem martenzita nastaje:
-Otputeni(poputeni) martenzit
-Donji beinit
-Otputeni trustit
-Otputeni sorbit
69. ta nastaje poputanjem martenzita i ta je cilj tog postupka ?
-Otputeni(poputeni) martenzit
-Donji beinit
-Otputeni trustit
-Otputeni sorbit
Cilj je poveanje plastinosti i ilavosti,na raun smanjenja vrstoe i tvrdoe.
70. Koje strukture mogu nastati u procesu otputanja martenzita ? Kako temperatura otputanja
utie na mehanike osobine otputenog martenzita?
-Otputeni(poputeni) martenzit
-Donji beinit
-Otputeni trustit
-Otputeni sorbit
to je temperatura poputanja vea plastinost i ilavost e imati vee vrijednosti,a vrstoa i
tvrdoa manje vrijednosti.

71. Kako se moe dobiti sorbitna struktura ?

Sorbitna struktura se moe dobiti izotermalnim razlaganjem austenita perlitnom
transformacijom,mozemo dobiti pri kontinualnom hlaenju takodjer perlitnom transformacijom.
72. Kako se moe dobiti beinitna struktura?
Beinitna struktura se moze dobiti izotermalnim razlaganjem beinitnom transformacijom ili
kontinualnim hlaenjem brzinama manjim od gornje kritine brzine.
73. Nabrojati najvanije metode kojima se moe poveati vrstoa Fe legura.
Najvanije metode su:

Rastvarajue ojaavanje

Ojaavanje granica zrna

Ojaavanje sekundarnim fazama

Ojaavanje dislokacijama

Ojaavanje usljed transformacija

74. Nabrojati metode kojima se moe poveati vrstoa metala. Koja od navedenih metoda se
moe primjeniti za iste metale ?

Rastvarajue ojaavanje

Ojaavanje granica zrna

Ojaavanje sekundarnim fazama

Ojaavanje dislokacijama

Ojaavanje usljed transformacija

Za iste metale se moe primjeniti metoda ojaavanje granicama zrna,ojaavanje dislokacija i

ojaavanje usljed transformacija
75. Objasniti postupak ovravanja hladnom plastinom deformacijom. Kako veliina kristalnog
zrna utie na osobine elika i na koje osobine je taj uticaj naroito izraen ?
Plastinim deformacijom poveavana se broj dislokacija koje meusobno reaguju i obrazuju
nepokretne dislokacije ili grupe dislokacija,koje predstavljaju prepreke za kretanje drugih dislokacija.
to je zrno sitnije imamo bolju vrstou,tvrdou,plastinost i ilavost. Najvei uticaj veliine zrna je na
mehanike osobine elika.