Ernest Miller Hemingway: Kome zvono zvoni

BILJEŠKE O PISCU:
Ernest Miller Hemingway ro?en je 1899., kao drugo od šestero djece. 1917. je godine po?
eo raditi kao reporter po?etnik za ''Kansas City Star''. Sljede?e se godine javio kao
dobrovoljac, voza? Hitne pomo?i na talijanskom frontu, gdje je teško ranjen i dvaput
odlikovan za svoje zasluge. 1919. se vratio u Ameriku, a 1921. se oženio. Ve? 1922.
izvještava iz gr?ko-turskog rata, a dvije godine kasnije napušta novinarstvo da bi se
posvetio pisanju.
Prva su dva objavljena romana bila ''Tri pripovijetke i deset pjesama'' i ''U naše doba'', ali
tek mu je satiri?ni roman ''Proljetne bujice'' donio nešto ve?e priznanje. Me?unarodni je
ugled kona?no u?vrstio svojima trima sljede?im knjigama: ''Fiesta'', ''Muškarci bez žena''
i ''Zbogom, oružje''.
Iz Španjolske tijekom gra?anskog rata izvještava kao dopisnik ameri?kih listova. Iskustva
je iz tog rata opisao u knjizi ''Kome zvono zvoni''. Priznanje je njegovog mjesta u
suvremenoj književnosti uslijedilo 1954. kada mu je dodijeljena Nobelova nagrada za
književnost, po izlasku djela ''Starac i more''.
Hemingway je umro 1961. godine.

KNJIŽEVNI ROD: proza
VRSTA DJELA: roman

VRIJEME RADNJE: gra?anski rat

MJESTO RADNJE: Španjolska

ANALIZA JEZIKA I STILA:

- epiteti: ''ružnim, štropotavim igra?kama, zatupasta nosa i nagnutih krila'', ''svježu,
novu, glatku, mladu i lijepu''
- usporedba: kao na svoju odje?u, kao iz daljine
- onomatopeja: fijuk, grmljavina

BILJEŠKE TIJEKOM ?ITANJA:

- Robert Jordan dobiva zadatak raznijeti most kako bi sprije?io fašista da ih napadnu,
pri ?emu ?e mu pomo?i i starac Anselmo tako što ?e ga prvenstveno uputiti gdje da
sakrije dinamit
- došli su kod gerilskog vo?e Pabla, koji ima konje i pomo?i ?e im
- Robert je za ru?kom kod Pabla upoznao Mariju
- o?ito mu se jako svidjela, a i on njoj, pošto stalno zure jedno u drugo 
- Rafael i Anselmo prepri?avaju Robertu što se dogodilo u eksploziji vlaka prije tri
mjeseca i kako su našli Mariju
- nakon što razgovara s Pablovom ženom Pilar, Robert s Anselmom ode pogledati most
kojeg ?e raznijeti
- njih dvojica razgovaraju o ubijanju ljudi i životinja te o njihovom zadatku
- za ve?erom izbije prepirka izme?u Pabla i ostalih što se ti?e mosta jer je Pablo kukavica
i nije za to da se most ruši
- Rafael nagovara Roberta da ubije Pabla jer im smeta, na što je Robert i sam puno puta
pomišljao te sada razmišlja kako da ga makne s puta, ali tako da ga ne ubije on, nego
bilo tko drugi
- Robert i Marija... jaoooooooooo, romantikeeeeeee 
- Robert šalje Anselma i Rafaela da izvide sve u vezi s mostom kako bi se mogao
pripremiti napad
- došao je Fernando i ispri?ao Robertu glasine koje se pri?aju u La Granji o ofenzivi koju
pripremaju
- Pilar pri?a o svom boravku u Valenciji
- Agustin i Pilar razgovaraju o tome treba li Pablu prepustiti vo?enje napada
- Robert, Pilar i Marija idu k drugom gerilskom vo?i El Sordu tražiti pomo? u napadu
- pošto su stali da se odmore, Pilar po?inje pri?ati sve o napadu na vlak
- jadna Marija, zlostavljali su ju nakon što su joj pobili cijelu obitelj...
- Pilar pri?a kako je Pablo pohvatao sve fašiste u gradu, koje su na smrt premlatili na
trgu grada u kojem su živjeli prije rata i koje su kasnije bacali u provaliju, a jednog su ?
ak i spalili
- mladog don Faustina nisu nijednom udarili jer su se ''sažalili'' nad njegovim kukavi?
lukom, no na kraju su ga ipak bacili niz liticu, u provaliju
- Robert se tada prisjetio jednog malog Belgijanca i toga u kakvom je stanju bio kad su
mu prijatelji poginuli
- gledaju?i Mariju, prisjetio se svog sna s Gretom Garbo jer mu se ponekad ?inilo da je
njegov odnos s Marijom predobar da bi bio istinit, ?inio mu se kao neki san, iako je ta
ljubav bila stvarna
- Pilar i Robert pregovaraju sa Sordom
- ovaj Robert malo previše razmišlja, baš je dosadan...
- Pilar mi se baš i ne svi?a, zabada nos u nešto što je se ne ti?e
- Anselmo promišlja o ratu i ubijanju
- Pablo izaziva Roberta, koji ?e ga uskoro ubiti ako ne prestane s tim glupostima
- Robert se prisje?a života u Madridu i prijatelja Karkova, novinara
- zar su ih fašisti pronašli?!
- fašisti?ka je konjica napala Sordovu družinu
- ovaj fašisti?ki zapovjednik nije normalan, misli da su Sordo i njegovi mrtvi, ali nisu...
ubit ?e ga uskoro...
- eto, Sordo ga je ubio...
- svi su mrtvi, granate su ubile Sorda i ostale
- Robert opet razmišlja o smrti, o ratu, o ocu, a ponajviše o preminulom djedu i njihovom
skorom susretu
- Andres, nose?i poruku generalu Golzu, razmišlja o djetinjstvu i bratu Eladiju
- po?inje se spremati napad na fašiste
- neki je ludi visoki ?asnik Marty zadržao Gomeza i Andresa te im uzeo poruku koju nose
Golzu
- hvala Bogu da je Karkov došao i natjerao tog Martyja da pusti Gomeza i Andresa i da
im vrati poruku koju moraju odnijeti
- napokon je Golz dobio poruku
- Robert postavlja dinamit na most
- Fernanda su ranili dok je Robert ''petljao'' oko mosta
- eto, raznijeli su most...
- Anselmo je mrtav!!
- gerilci bježe na konjima
- Robert se ozlijedio!! Lijeva noga mu je slomljena!!!
- Robert se oprašta od Marije jer zna da ?e umrijeti...
- e sad stvarno ne znam jesu li ubili Roberta ili ne... ali slutim da jesu...

KARAKTERIZACIJA LIKOVA:
- likovi: Robert Jordan, Marija, Anselmo, Pablo, Pilar, Rafael, Andres, Eladio, Agustin...

ROBERT JORDAN
''Mladi? koji je prou?avao krajolik uze dalekozor iz džepa izblijedjele, flanelske košulje
kaki boje, rup?i?em obrisa le?e pa stade okretati okulare...''
''Mladi?, koji je bio visok i mršav, svijetle kose prošarane suncem i lica preplanulog od
vjetra i sunca, u flanelskoj, na suncu izblijedjeloj košulji, selja?kim hla?ama i cipelama
konopenih potplata, prignu se, provu?e ruku pod kožnatu naramenicu pa zabaci tešku
naprtnja?u na ple?a.''

MARIJA
''Zubi su joj se zabijelili na preplanulom licu, a koža i o?i bile su iste zlataste, zagasite
boje. Imala je istaknute jagodice, vesele o?i i pravilna usta punih usana. Kosa joj je
imala onu zlatnosme?u boju žitnog polja žita sazrelog na suncu, ali bila je sasvim kratko
podrezana po cijeloj glavi, tek nešto duža od dabrova krzna.''
'' Gledao je kako radosno kora?a na suncu, kaki košulje raskop?ane oko vrata.''

ANSELMO
''Bio je to nizak, ?vrst starac, u dugoj selja?koj halji crne boje i sivim, krutim hla?ama, a
na nogama je imao cipele konopenih potplata.''ž

O PISCU:
Ro?en je 1899. u North Oak Park u ku?i koju je sagradio njegov djed kao drugo od
šestero djece.
Oak Park bilo je pretežno protestantsko naselje u kojem je živjela viša srednja klasa.
Kasnije ?e Hemingway opisati svoj rodni grad kao grad širokih travnjaka i uskih pogleda
na svijet. Iako samo deset milja udaljen od velikog grada Oak Park je bio u biti
konzervativan grad koji se pokušavao izolirati od liberalnog Chicaga. 
Hemingway se izdigao iznad takvih pogleda na svijet, unato? konzervativnom, religijskom
odgoju. 
U srednjoj školi radio je u srednjoškolskim novinama Trapeze za koje je napisao svoje
prve ?lanke. 
Maturirao je 1917. godine i umjesto da se upiše na fakultet, kao što su njegovi roditelji
o?ekivali, zaposlio se kao reporter u listu Kansas City Star. 
Sljede?e se godine javio kao dobrovoljac, voza? Hitne pomo?i na talijanskom frontu, gdje
je teško ranjen. Hemingway je tada unato? 200 šrapnela koji su mu se zabili u noge
našao snage da drugog ranjenog vojnika ponese na le?ima do prvog mjesta gdje mu je
mogla biti pružena pomo?. Prije nego što je stigao do cilja u noge ga je pogodilo nekoliko
mitraljeskih metaka. 1919. se vratio u Ameriku, a 1921. se oženio.
U ožujku 1937. godine Hemingway je putovao u Španjolsku kako bi izvještavao o gra?
anskom ratu koji je tamo buktio. 
Gra?anski rat doveo je do sukoba u Hemingwayevu domu. Njegova supruga se svrstala
na stranu fašisti?kog režima Franca jer je zastupala izrazita katoli?ka stajališta.
Istovremeno Hemingway je podržavao komunisti?ke lojaliste koji su podržavali
demokratski izabranu vladu. Nakon nekog vremena su se rastali.
1940. trebala mu je biti dodijeljena Pulitzerova nagrada, ali na kraju je odlu?eno da se te
godine ne?e uop?e dodijeliti. 
1954. godine, Hemingway je dobio Nobelovu nagradu za književnost.
Neka od njegovih najzna?ajnijih djela su ''Fiesta'', ''Muškarci bez žena'‘, ''Zbogom,
oružje'‘, ''Kome zvono zvoni'‘, ''Starac i more'‘.
Njegova djela i život imali su zna?ajan utjecaj na ameri?ke pisce njegovog vremena. 
Velik dio njegovih djela klasici su ameri?ke literature, a neka su i ekranizirana. 
Hemingway je svoja djela pisao prema vlastitim iskustvima koja je imao kao ribar, lovac i
zaljubljenik u borbe bikova. 
Njegove pustolovine koje je doživljavao dovodile su ga nekoliko puta u bliske susrete sa
smr?u: u španjolskom gra?anskom ratu kada je u njegovoj sobi eksplodirala bomba; u 2.
svjetskom ratu kada ga je udario taksi i 1954. kada se dva puta avionom srušio u Africi. 
1961. Hemingway se ubio pucaju?i si u glavu.

UVOD: ŠPANJOLSKI GRA?ANSKI RAT

1931. u Španjolskoj je proglašena republika?stari vladaju?i slojevi nezadovoljni?na ?elu s

Francom izvode državni udar

1936. zapo?inje gra?anski rat

Mo?ne države svijeta proglasile su se neutralnima i pasivno gledale španjolsku tragediju.

PU?ISTIMA (falangisti, frankisti) pomažu Italija i Tre?i Reich

REPUBLIKANCIMA pomaže SSSR i me?unarodne brigade sastavljene od dobrovoljaca.

NAZIV:
naziv romana For whom the bell tolls je uzet iz metafizi?ke poeme engleskog pjesnika
John Donnea (16. i 17. st.)

”Nijedan ?ovjek nije Otok, sasvim sam za sebe; 

svaki je ?ovjek dio Kontinenta, dio Zemlje, 
ako More odnese Grudu zemlje, 
Europe je manje, kao da je odnijelo nekakav Rt, 
Posjed tvoga prijatelja ili tvoj vlastiti;
smrt svakog ?ovjeka smanjuje mene jer sam obuhva?en u ?ovje?anstvu; 
i zato nikad ne pitaj kome zvono Zvoni; Tebi zvoni.” 

John Donne 

U filozofiji ovog engleskog pjesnika pronašli su se i mnogi dobrovoljci iz drugih država

koji su spremno išli ratovati u Španjolsku bore?i se za narod koji nije njihov, na strani
republikanaca. 
Neki su branili ideale u koje su vjerovali, demokraciju i ravnopravnost, neki su bili svjesni
da se protiv Francove ideologije i njemu sli?nih ideologija treba ?vrsto boriti, a neki su,
baš poput Donnea, vjerovali da smo svi dio ?ovje?anstva i da se svi trebamo boriti za mir
i blagostanje u svakom kutku Zemlje.

LIKOVI:

ROBERT JORDAN
Jedan od takvih bio je i glavni junak ovoga romana, mladi ameri?ki profesor Robert
Jordan. On je uz sve ove motive gajio i posebno jaku ljubav prema Španjolskoj. 
Na po?etku svesrdno podržava ideologiju komunista, ali gubi neke od ideala tokom rata
gdje ima prilike svjedo?iti strašnim zlo?inima na objema suprotstavljenim stranama. 
''Mladi?, koji je bio visok i mršav, svijetle kose prošarane suncem i lica preplanulog od
vjetra i sunca, u flanelskoj, na suncu izblijedjeloj košulji, selja?kim hla?ama i cipelama
konopenih potplata, prignu se, provu?e ruku pod kožnatu naramenicu pa zabaci tešku
naprtnja?u na ple?a.'' 

MARIA
Ona je mlada djevojka koja je proživjela strahote u rukama fašista (uzastopna silovanja,
mu?enja i poniženja). Ranjiva je, puna straha, krhka, ali kroz vezu s Jordanom uspijeva
zadobiti samopouzdanje.
''Zubi su joj se zabijelili na preplanulom licu, a koža i o?i bile su iste zlataste, zagasite
boje. Imala je istaknute jagodice, vesele o?i i pravilna usta punih usana. Kosa joj je
imala onu zlatnosme?u boju žitnog polja žita sazrelog na suncu, ali bila je sasvim kratko
podrezana po cijeloj glavi, tek nešto duža od dabrova krzna.'' 

PABLO
Vo?a gerilske skupine u koju dolazi Jordan, uništen ?ovjek, ostario, pun straha za svoj
život, pijanica, ali ipak opasan i ponosan. No, ipak nije u potpunosti negativan lik,
njegova hrabrost i autoritet na kraju ipak dolaze do izražaja. 

PILAR
Pilar je Pablova ljubavnica, vrlo snažna i autoritativna žena. Ubrzo nakon Jordanovog
dolaska preuzima kontrolu nad grupom. 
Najdominantniji lik u romanu. Istovremeno plemenita i beskrupulozna, potpuno
objektivna i realna, s ?vrsto zacrtanim prioritetima. Nikako se ne uklapa u generalizirani
lik žene. Ne posjeduje fizi?ku ljepotu, ali njezin karakter op?injava i podre?uje joj sve oko
nje.

ANSELMO
Stari gerilski ratnik koji je vrlo odan, moralan i pun suosje?anja. On predstavlja moralne
ideale koje Pablo i Jordan ?esto zanemaruju. 
''Bio je to nizak, ?vrst starac, u dugoj selja?koj halji crne boje i sivim, krutim hla?ama, a
na nogama je imao cipele konopenih potplata.'' 

SADRŽAJ
Kome zvono zvoni Hemingwayev je najbolji roman, straš?u prožeto prisje?anje na ponos
i tragediju gra?anskog rata koji je rascijepio Španjolsku. 
Visoko u borovim šumama španjolske Sierre, gerilska družina sprema se di?i u zrak most
od vitalne važnosti. Robert Jordan, mladi ameri?ki dobrovoljac, poslan je da izvrši
zadatak miniranja. Tamo, u tim planinama, on upoznaje opasne, burne odnose koji
vladaju me?u ratnim drugovima. 
On je ameri?ki profesor ?ija misija je da digne u zrak most u blizini španjolske pokrajine
Segovie, zbog republikanske ofenzive u tom podru?ju. Problem je u tome što napad na
most mora biti to?no tempiran u skladu s ofenzivom. 
Kroz pri?u, pratimo Jordana dok se probija no?u kroz neprijateljske linije u pratnji
Anselma da bi došao do gerilske grupe u planinama Segovie. 
Me?u ostalim pripadnicima gerilske skupine upoznaje i Mariu i zaljubljuje se na prvi
pogled, a i ona u njega. No, ta rastu?a ljubav ga oslabljuje kao vojnika, jer sada ima
zbog ?ega živjeti, za razliku od prije, te po?inje strahovati za svoju budu?nost. No,
snagom volje uspijeva potisnuti svoje strahove. 
Tokom idu?ih dana, po?inje detaljno planirati eksploziju mosta. Sve više dolazi do
izražaja sukob izme?u Roberta i Pabla oko mosta i samog vodstva grupe. 
Pablo zadnje ve?eri bježi sa dijelom dinamita i tehnikom za aktiviranje eksploziva, te
skoro upropaštava cijelu misiju.
No ipak se sutra ujutro vra?a sa poja?anjem, tako pove?avaju?i njihovu šansu za
uspjehom, ali žice i kutiju za eksploziv je u ljutnji bacio u rijeku, pa im tako ostaje samo
dinamit, koji moraju aktivirati ru?nom bombom, na puno teži i opasniji na?in. 
Jordan uspijeva uništiti most, ali Anselmo i još nekoliko ljudi iz grupe umire u akciji, a
Jordan je u bijegu ranjen, slomljena mu je noga.
Kako zna da ne može bježati u takvom stanju, govori ostalima da odu bez njega.
Umjesto samoubojstva, on bira pomo?i ostalima, žele?i usporiti fašiste ubojstvom njihova
?asnika, u ?emu i uspijeva.
Roman završava u trenutku kad se ?asnik uspinje uz brdo, a Jordan ga je naciljao. 
Ne znamo jesu li ubili Roberta, ali po mu?noj atmosferi možemo naslutiti da jesu.

Kroz roman uz glavnu radnju kroz pripovijedanje likova saznajemo i o stravi?nim zlo?
inima koje su proživjeli. Zlo?ine su ?inili i frankisti i komunisti podjednako.

zlo?ini:
KOMUNISTI / REPUBLIKANCI:
Pilar pri?a kako je Pablo pohvatao sve fašiste u gradu, koje su na smrt premlatili na trgu
grada u kojem su živjeli prije rata i koje su kasnije bacali u provaliju, a jednog su ?ak i
spalili.
Rafael nagovara Roberta da ubije Pabla jer im smeta, na što je Robert i sam puno puta
pomišljao te razmišlja kako da ga makne s puta, ali tako da ga ne ubije on, nego bilo tko
drugi.

FAŠISTI / FRANKISTI:
Saznajemo o strahotama koje su ?inili Marii. Uzastopna silovanja, mu?enja i poniženja
(npr. brijanje glave).
Fašisti?ka je konjica napala Sordovu družinu i ve?inu ih ubila, a svega par preostalih
dokraj?ile su avionske granate. 

TEME
Glavna tema je smrt, ona povezuje sve likove, jer su svi na neki na?in iskusili smrt u
ratu, bilo da se radi o ubijenim roditeljima (Maria i Joaquin), ubojstvima od vlastite ruke
(Pablo i Robert) ili strahu za vlastiti život koji ve?ina likova proživljava u odre?enoj mjeri.
Samoubojstvo ili borba do smrti jedine su prihvatljive opcije u slu?aju poraza, nema
izlaza. Sva ta ubijanja, mu?enja, silovanja predstavljaju ratnu zbilju koja stvara u ?
itatelju doživljaj tjeskobe, tragedije i besmislenosti rata. 

Rat je tako?er jedna važna tema, blisko vezana uz smrt. Nema polarizacije dobri-zli, i
komunisti i fašisti na kraju ?ine iste zlo?ine, a i s obje strane ima dobrih i loših ljudi, o
tome Jordan mnogo razmišlja i raspravlja s Anselmom. 

Kroz lik mladoga Jordana govori o tome kako gubitak slobode bilo gdje u svijetu jeste
upozorenje da je tada slobodna ugrožena u cijelom svijetu.

Tu je i ljubav kao paralelna pri?a ratnim zbivanjima, o kratkotrajnoj, ali intenzivnoj vezi
Roberta i Marie. No, unato? svim svojim naporima, Robert Jordan i Maria ne mogu se
oduprijeti sudbini, nesretno se razdvajaju na kraju romana. 

CITATI
''Zavoljela sam te ?im sam te ugledala danas, oduvijek sam te voljela iako te nikad prije
nisam vidjela...'‘

''Gadna je stvar taj rat.'‘

"Kad se svi slažu sa mnom, imam osje?aj da nisam u pravu."

“O moralu znam samo toliko da je moralno ono poslije ?ega se dobro osje?ate, a
nemoralno ono poslije ?ega se osje?ate loše.”

"Ne pomisli nikada da rat nije zlo?in, bezobzira koliko bio potreban ili opravdan." 

INSPIRIRAO JE…
Hemigwayev roman poslužio je kao inspiracija za istoimeni film snimljen 1943. 
Film je osvojio Oscara za najbolju sporednu žensku ulogu i 2 Zlatna Globusa za najboljeg
sporednog glumca i glumicu.
Hemigway je otvoreno rekao kako mu se film nimalo ne svi?a jer je politi?ki kontekst
djela zanemaren.

Osim za film roman je inspirirao i Metallicu. Snimili su istoimenu pjesmu 1985.