Professional Documents
Culture Documents
Antoni de Melo Budjenje
Antoni de Melo Budjenje
.D
BUENJE
MILIVOJA IVANKA
socijalni radnik
Naslov originala
AWARENESS
Anthony de Mello
Preveo i priredio
Plavio Rigonat
Copyright za Jugoslaviju
Plavio Rigonat
Scena proizvodnja ove knjige i trgovina istom
najstroe se kanjava. ||;(7 u vezi sa
Cl. 172 krivinog zakona Srbije.)
Da li ste budni?
Veina ljudi je, i neznajui to, uspavana. Raaju se
uspavani, ive uspavani, ene se i udaju uspavani, podiu
decu uspavani, umiru uspavani, da se nikad stvarno ne
probude. Nikada ne uspevaju da shvate lepotu i udesnost
onoga to nazivamo ljudskom egzistencijom.
Svi mistici ovog sveta, koja god da je njihova religija
ili filozofija, slau se u jednom: da je sve dobro, sve je,
dobro. ak i ako caruje haos, sve je dobro. To je, naravn6,
udan paradoks.
Pa ipak, veina ljudi nikada ne uspeva da shvati kako
je sve dobro, jer su utonuli u san. ive u komaru.
Jedan ovek lupa na vrata sobe svoga sina. "arli",
kae, "probudi se!" "Neu da ustanem, tata", odgovori mu
arli. Otac vie: "Ustaj, mora u kolu!" "Neu da idem
u kolu", kae arli. Otac ga pita: "A zato nee?" "Iz
tri razloga," kae arli. "Kao prvo, kola mi je dosadna;
drugo, uenici mi se rugaju; a tree, mrzim kolu." Otac
mu onda uzvrati: "Dobro, sad u ja tebi rei tri razloga
zbog kojih mora da ode u kolu; kao prvo, to je tvoja
dunost; drugo, jer ima etrdeset pet godina; a tree,
jer si direktor."
Probudite se! Probudite se! Odrasli ste. Niste vie
mali da samo spavate. Probudite se! Prestanite da se zabavljate svojim igrakama.
Antoni De Melo
Oekujete li pomo?
Mislite li da u nekom pomoi? Ne! O, ne, ne, ne,
ne i ne! Ne oekujte od mene da-ikome pomognem. Ja
ne oekujem ni da ikome nakodim. Ako vam bude kodilo, za to ste sami odgovorni; ako vam pomogne, i to
je samo vaa zasluga. Zaista je tako!
Verujete li moda da e vam ljudi pomoi? Nije tako.
Verujete li da e vam ljudi pruiti podrku? Uopte nije
tako.
Na jednom kursu grupne terapije, ena koja je bila
upravnik jednog internata, rekla mi je: "Mislim da me
____________________________________________BUENJE
Antoni De Melo
"Kako si mogao da me razoara kad sam toliko verovala u tebe?" kazaete nekom.
Jeste li zaista toliko verovali u tu osobu? Ne, nikada.
Probudite se! Takvo ubeenje samo je rezultat pranja mozga kojem ste od malena podvrgnuti. Nikada ne verujemo
u druge ljude. Ono u ta verujemo samo je sopstveni sud
o odreenoj osobi. Na ta se onda alite? injenica je da
nikome nije pi ljatno da prizna kako mu je prosuivanje
bilo pogreno. Nije ba laskavo priznati tako n- to, i zato
ljudi radije govore: "Kako si mogao da me razoara?"
Vraam se, dakle, na poemu - ljudi u sutini ne ele
da odrastu, ne ele da se promene, ne ele da budu sreni.
Kao to mi je neko jednom rekao: "Ne pokuavaj da ih
uini srenim, samo e nastradati. Ne pokuavaj da naui svinju da peva - samo e straiti vreme, a svinja
e sauno da se nervira."
Jedan ovek ulazi u kafe, sedne i vidi da tip za susednim stolom ima bananu u uvetu - bananu u uvetu! ovek
pomisli: "Moda bi trebalo da mu kaem?... Ma neu
-ta me se to tie." Ali sve to pone da ga proganja. Na
kraju, posle dve-tri aice, obrati se tipu za susednim
stolom: "Pardon... ovaj... znate, imate bananu u uvetu."
A tip mu kae: "Molim?" ovek mu ponovi: "Imate bananu
u uvetu." "Molim, ta ste rekli?" kae mu tip. "IMATE
BANANU U UVETU!" prodere se ovek. "Malo glasnije",
uzvrati mu ovaj. "Imam bananu u uvetu!"
Prema tome, uzaludno je. Okani se, okani, govore
mi. Reci to to ima i ukloni se. Ako im pomogne
-dobro je; ako ne pomogne - nikom nita!
BUENJE
Antoni De Melo
10
BUENJE
O naem ludilu
Da li je psihologija korisnija od duhovnog rada? Nita
nije korisnije od duhovnog rada.
ta moe da uini siroti psiholog? Moe samo da
smanji napetost. I ja se bavim psihoterapijom, ali kada
mi se desi da moram izabrati izmeu psihologije i duhovnog rada, u meni doe do konflikta. Pitam se da li
postoji neko ko shvata o emu govorim. Ja sam to shvatio
tek nakon mnogo godina.
Pokuau da objasnim. Godinama nisam shvatao jednu injenicu, sve dok jednog dana nisam najednom otkrio
kako ljudi moraju dovoljno da pate u jednom odnosu da
bi se konano razoarali u pogledu svih odnosa. Zar to
nije uasno? Ljudi moraju mnogo da pate u jednom odnosu
pre nego to. se probude i kau: "Dosta mi je! Mora da
postoji neki bolji ivot, neki ivot koji nije zasnovan na
zavisnosti od drugih ljudskih bia."
A ta sam ja radio, kao psihoterapeut? Ljudi su dolazili da mi izloe svoje probleme u odnosima, u komunikaciji sa drugima i slino, a ja sam im koliko-toliko
pomagao. Ali priznajem da to uglavnom nita nije vredelo,
jer je samo pomagalo ljudima da i dalje spavaju. Moda
je trebalo da ti ljudi malo vie pate. Moda je trebalo da
dodirnu dno i kau: "Dosta mi je svega." Samo kada nam
je dosta da nam je svega dosta otvara se izlaz.
Veina ljudi odlazi kod psihijatra ili psihologa da bi
sebi olakali ivot, a ne da bi nali izlaz iz situacije u
kojoj se nalaze.
Siroti psiholozi poteno rade svoj posao. Postoje sluajevi gde psihoterapija prua stvarno neophodnu pomo,
jer kad se neko nae na ivici ludila, onda moe da ode
11
Antoni De Melo
BUENJE
Put odricanja
Ni odricanje nije pravo reenje. Svaki put kada se
odreknemo neega, obmanjujemo sebe. ega se odriemo? Svaki put kad se odreknemo neega, ostajemo zauvek
vezani za predmet odricanja. Jedan indijski svetenik je
rekao: "Kad god mi doe neka prostitutka, samo govori
o Bogu. Kae mi: 'Sita sam ivota koji vodim. Treba mi
Bog.' Meutim, kad god mi doe neki svetenik, taj pria
samo o seksu."
Zaista je tako - kad se odreknete neega, ostajete
zauvek vezani za to. Kad se borite protiv neega, zauvek
ste vezani za to. Sve dok se-borimo s neim, dajemo mu
mo. Dajemo mu mo jednaku onoj koju troimo u toj
borbi.
Ovo se odnosi ak i na komunizam, kapitalizam i
sve ostale stvari. Treba, dakle, "prihvatiti" svoje demone
jer im se, borei se protiv njih, daje mo. Zar vam to jo
niko nije rekao? Kad se odreknemo neega, ostajemo vezani za to. Jedini izlaz je u tome da ne dozvolimo da
budemo prevareni. Nemojte se odricati, ve ne dozvolite
da budete prevareni. Pokuajte da shvatite pravu vrednost
neega i nee vam biti potrebno da se odriete - jednostavno, samo e vam ispasti iz ruku.
Naravno, ako ne razumete ovo to vam govorim, ako
ste toliko hipnotizovani da mislite kako ne moete biti
sreni bez neke stvari, ili neke druge, ili tree, onda ste
u klopci. To to pokuavam da uinim za vas nije ono
to vam nudi takozvana duhovnost - da vas natera na
13
Antoni De Melo____________________________________________
rtve, na odricanje od mnogih stvari. To je sasvim uzaludno. I dalje biste ostali uspavani. Ono to treba da vam
pomogne je da shvatite, shvatite, shvatite. Kad biste shvatili, odjednom bi vam ponestala elja za konkretnim objektom od koga zavisi vaa srea. to znai: ako se probudite, nestae vam elja za tim objektom.
Sluanje i oduavanje
Neke od nas probudi opora stvarnost ivota. Toliko
patimo da se najzad probudimo. Ali ljudi se samo sudaraju
sa ivotom, uvek nanovo. Samo krue u somnabulnom
stanju. Nikada se ne bude. Osim toga, nikad ne pomisle
da je mogu i drugi nain ivota. Nikada ne pomisle da
moda postoji i bolji nain ivota. Sve u svemu, ako neko
jo nije dovoljno izubijan od ivota i ako nije dovoljno
patio, postoji jo jedan metod buenja: sluanje. To ine
znai da treba da prihvatite ovo to vam govorim. Kada
kaem "sluanje", ne mislim na to.
Venijte mi, bez ikakvog je znaaja da li prihvatate
ovo to vam govorim, jer se prihvatanje ili neprihvatanje
odnosi samo na reci, pojmove i teorije, ali sve to. nema
nikakve veze sa istinom. Istina se nikada ne izraava recima. Istina se spoznaje iznenada, i potie iz odreenog
stava. Vi, dakle, moete da se ne sloite sa mnom, pa da
ipak, uprkos tome, spoznate istinu. Ali zato je potreban
otvoren stav, volja da se otkrije neto novo. To je ono
to je vano, a ne da li se i koliko se uopte slaete sa
mnom.
Na kraju krajeva, najvei deo onog to vam govorim
je teorija, a nijedna teorija ne moe adekvatno da obuhvati
stvarnost. Ja, znai, ne mogu da vam govorim o istini,
ve samo o preprekama da se spozna istina. Njih mogu
da opiern, ali samu istinu ne mogu. Niko to ne moe.
14
BUENJE
Antoni De Melo
to govorim mora se podvrgnuti diskusiji. Ali takvoj diskusiji treba prii otvorenog stava, bez predrasuda. Sve
treba podvrgnuti diskusiji.
Setite se divnih Budinih reci: "Monasi i uenici ne
treba da prihvate moje reci iz potovanja, ve treba da
ih procene kao to zlatar ini sa zlatom - see ga, brusi,
vaga, topi."
Kad se tako ponaate, to znai da sluate. Uinili
ste, dakle, jo jedan veliki korak ka buenju. Prvi korak,
kako sam ve rekao, bio je u spremnosti da priznate kako
ne elite da se probudite, da ne elite da budete sreni.
Unutar vas postoje nebrojeni otpori.
Drugi korak je u spremnosti da razumete, da sluate,
da izloite diskusiji itav svoj unutranji sistem ubeenja.
Ne samo religioznih, politikih, socijalnih ili psiholokih
ubeenja, ve svih ubeenja u vama. Da budete spremni
na ponovnu procenu svih ubeenja, kao u Budinoj metafori. Ja u vam pruiti niz mogunosti da to uinite.
BUENJE
Antoni De Melo
BUENJE
Antoni De Melo
Carstvo je ovde
ivot je banket, a tragedija je to veina ljudi umire
od gladi. Ba o tome govorim ovde, u sutini.
Grupa ljudi umirala je od ei na jednom brodiu,
nedaleko od brazilske obale. Pojma nisu imali da je voda
po kojoj plove u stvari slatka, jer se relca na tom mestu
ulivala takvom snagom u more da je dopirala nekoliko
milja ka puini. Mogli su da je piju, ali nisu znali.
Na isti nain, okrueni smo radou, sreom, ljubavlju. Veina ljudi kao da nita ne zna o tome. ta je
razlog? Pretrpeli su pranje mozga. Hipnotizovani su, uspavani.
Zamislite maioniara koji hipnotizuje nekoga kako
bi ga naveo da vidi stvari koje ne postoje i da ne vidi
stvari koje su tu. Sve je u tome. Pokajte se i primite
dobru vest. Pokajte se! Probudite se! Ne oplakujte svoje
grehe. emu plakati nad gresima koji su poinjeni u snu?
Zar biste plakali nad neim to ste uradili pod hipnozom?
Zato biste se poistovevali sa takvom osobom? Probudite se! Probudite se! Promenite svoj stav. Pokuajte da
gledate na stvari s nove take gledita! Jer "carstvo je
ovde"!
Rekao sam vam da se prvo treba probuditi, priznati
da vam buenje ne prija. Meutim, problem je to vie
volite da zadrite i osvojite sve one stvari za koje, putem
hipnoze, verujete da su toliko vane i dragocene za vas,
za va ivot i opstanak.
Posle toga, potrebno je da shvatite. Da shvatite kako
se moda drite pogrenih ideja, i da ba te ideje presudno
utiu na va ivot, inei ga haotinim, a istovremeno
vas odravaju u uspavanom stanju. Ideje koje se odnose
20
_______________________________________
BUENJE
Antoni De Melo
sagledamo stvari kakve jesu, gubimo kontrolu nad ivotom koji ionako jedva drimo na okupu. Da biste mogli
da se probudite, ono to vam je potrebno nije energija,
nije snaga, nije mladost, pa ak ni neka visoka inteligencija. Ono to vam je najpotrebnije je spremnost da nauite
neto novo. Mogunost buenja je u direktnoj proporciji
sa koliinom istine koju ste spremni da hrabro prihvatite.
Do koje ste take spremni na to? Koliko ste spremni da
se voljno odreknete onoga to vam je u ivotu najdrae?
Do koje ste take spremni da mislite na neto novo, neto
to vam nije blisko?
Prva reakcija je strah. Mi se ne plaimo nepoznatog.
Ne moemo se bojati neega to ne poznajemo. Niko se
ne boji nepoznatog. Mi se u sutini bojimo da ne izgubimo
ono to nam je poznato. Eto ega se bojimo.
Dau vam primer - rekao sam da je svaka stvar koju
jnimo zagaena egoizmom. Nije lako uti tako neto.
Ali zamislimo se malo nad tim, pokuajmo da dublje zaemo u to. Ako sve ono to inimo izvire iz linog interesa
- vie ili manje vidljivog - kakvo oseanje budi u vama
misao na vae milosre i vaa dobra dela u tom novom
svedu? ta je s vaim dobrim delima?
Evo vam jedna mala veba. Mislite na neko od dobrih
dela koja ste uinili. A sad, pokuajte da shvatite ta su
zaista bile motivacije vaeg linog interesa, kojih ste bili
vie ili manje svesni. ta je s vaim ponosom? ta je s
vaom tatinom? ta je s onim oseanjem superiornosti
koje ste oseali prema svom susedu, to vam se inio kao
veliki egoista? Sve se to menja, zar ne?
"Dobro", moda ete rei, "moj sused ima manje rafiniran ukus od mene." Vi ste onda najopasniji tip linosti.
Izgleda da je Isus imao manje problema sa tipom kao to
je va sused nego sa takvima kao to ste vi, sa ljudima
koji su ubeeni da su dobri. Drugi kao da mu nisu predstavljali veliki problem - bili su otvoreno egoisti, svesni
da su takvi.
22
BUENJE
Krah iluzija
ini mi se da egoizam izvire iz neke vrste instinkta
za ouvanje linosti, koji je na primarni i najdublji instinkt. Kako se moemo svesno odrei egoizma? To bi,
tako rei, bilo kao odabrati nepostojanje. Kako god bilo,
prestanite da se oseate krivim zato to ste egoisti - svi
smo isti.
Jednom je neko rekao divnu stvar za Isusa, a taj neko
nije bio vernik. Rekao je: "Ono to je najlepe kod Isusa
je to se oseao lagodno meu grenicima, jer je shvatao
da ni najmanje nije bolji od njih."
Mi se razlikujemo od drugih - od kriminalaca, na
primer - samo po onome to radimo ili ne radimo, a ne
po onome to jesmo. Jedina razlika izmeu Isusa i tih
grenika je u tome to je on bio budan, a oni nisu.
Pomislite na ljude koji dobiju na lutriji. Da ne govore
moda: "Ponosan sam to prihvatam ovu nagradu, ne zbog
sebe, ve zbog svoje nacije i svoje zemlje." Zar tako govore
oni to dobiju ne lutriji? Ne - jer oni su imali sree, sree.
I zato su osvojili premiju. Zar se moe biti ponosan na
tako neto? Na isti nain, ako uspete da stignete do prosvetljenja, uiniete to iz linog interesa i biete sreni.
Zar ete da slavite takvu stvar? ta tu ima da se slavi?
Zar ne shvatate koliko je glupo hvaliti se svojim dobrim
delima? Farisej nije bio lo ovek, bio je samo glup. Nikada
se nije zaustavio da razmisli.
23
Antoni De Melo
BUENJE
ta je prosvetljenje?
Jednom me je neko pitao: "Kakvo je prosvetljenje?
Kakvo je buenje?" Ispriao sam mu priu o kloaru u
Londonu koji se sprema za poinak. Uspeo je da u smeu
pronae komad suvog hleba. za veeru i stigao na obalu
Temze. Sipi kia, i on se umota u svoj stari, iscepani
kaput. Legne pored reke i samo to nije zaspao, kad se
iznenada pojavi 'rols rojs' sa vozaem. Iz limuzine izae
prelepa devojka koja mu kae: "Siroti ovee, neete valjda
ovde prenoiti?" "Hou", odgovori joj kloar. "Ne mogu
to dozvoliti", kae mu devojka. "Poite u moju kuu da
se naspavate, posle jedne dobre veere." I tako, na njeno
insistiranje, on ue u automobil, voze se van Londona i
stiu do jedne vile okruene ogromnim parkom. Na ulazu
ih doeka majordom, kome devojka kae: "Molim te,
Dejms, odvedi ovog oveka u odeljenje za poslugu i neka
mu prue sve to mu treba." Posle toga, devojka ode u
svoju sobu, svue se i pripremi za spavanje. Iznenada,
priseti se svog gosta, ode u odeljenje za poslugu i opazi
da iz sobe u koju su smestili kloara dopire svetlost. Ona
pokuca, otvori vrata i nae kloara budnog. "ta je, dobri
ovee", upita ga, "zar niste dobro veerali?" "Nikada u
ivotu nisam tako dobro jeo", odgovori joj on. "Da li vam
je toplo?" upita ga devojka. "Da, hvala, krevet je topao i
udoban", odgovori on. Tada mu ona kae: "Moda vam je
potrebno malo drutva? Hoete li da se pomerite i napravite mi malo mesta u krevetu?"
Ona mu prie, on se pomeri i padn^pravo u Temzu.
Ah! Niste oekivali! Prosvetljenje! Probudite se! Kada
budete spremni da zamenite svoje iluzije stvarnou, svoje
25
Anteni De Melo
BUENJE
Samoposmatranje
Jedini nain na koji bi neko mogao da vam pomogne
je da prodiskutuje vae ideje. Ako ste spremni da sluate
i da se o vama diskutuje, neto ete uiniti, ali niko vam
ne moe pomoi.
ta je najvanije od svega? Samoposmatranje. Tu vam
niko ne moe pruiti ruku. Niko vam ne moe dati odgovarajui metod, Niko vam ne moe pokazati odreenu
tehniku. U trenutku kada prihvatimo neku tehniku, postajemo iznova programirani, ali Samoposmatranje - gledanje
samog sebe - veoma je znaajno. To ne znai biti uronjen
u sopstvene probleme, biti obuzet samim sobom. Ne govorim o tome - govorim o samaposmatranju. A ta to znai?
To znai posmatranje svega to je u nama i izvan
nas, do ekstremne take - posmatranje kao da se to deava
nekom drugom. ta to znai? Znai da ono to nam se
deava ne treba doivljavati lino, znai da treba gledati
na stvari kao da nemaju nikakve veze s nama.
Vi patite zbog svoje depresije i svojih strahova samo
zato to se poistoveujete s njima. Govorite: "Depresivan
sam." Ali to je pogreno, vi niste depresivni. Ako hoete
da budete precizni, mogli biste rei: "U ovom trenutku
prolazim kroz fazu depresije." Ali ne moete rei: "Depresivan sam." Vi niste vaa depresija. Sve je to samo
27
Antoni De Melo
BUENJE
Nikakav sud, nikakav komentar, nikakav stav - jednostavno posmatrate, prouavate, gledate, bez ikakve elje
da promenite ono to jeste. Jer, ako hoete da promenite
ono to jeste u ono to bi trebalo da bude, gubi se sposobnost razumevanja.
Dreser pasa pokuava da shvati ivotinju, kako bi je
nauio da izvede odreene radnje. Naunik posmatra ponaanje mrava, bez drugog cilja osim prouavanja ivota
mrava, da bi nauio to vie o njima. Samo to i nita
vie. On ne pokuava da ih naui neto, ili da neto dobije
za uzvrat. Zanimaju ga mravi i eli da naui to vie o
njima. To je njegov motiv. .
Onog dana kada uspete da zauzmete slian stav, prisustvovaete udu. Promeniete se - bez ikakvog napora.
Promena e se pokazati, neete morati da je traite. I
dok ivot svesnosti rasteruje mrak, sve zlo nestaje. Sve
ono to je dobro biva hranjeno. To je iskustvo kroz koje
morate sami da proete.
Ali sve to trai disciplinovan um. A kad govorim o
disciplini, ne govorim o naporu, govorim o drugim stvarima. Jeste li ikad paljivo posmatrali nekog atletiara?
Sport je itav njegov ivot, ali kakav je to disciplinovan
ivot! Posmatrajte reku koja tee prema moni. Ona sama
formira obale oko sebe. Kada unutar vas postoji neto
to se kree u ispravnom smeru, to stvara svoju disciplinu.
Trenutak kad se budimo, kad nas obasja svesnost,
divan je trenutak. To je najlepe iskustvo na svetu, najvanije, najizuzetnije. Ne postoji na svetu nita vanije
od buenja. Nita! Naravno, i to je disciplina na svoj
nain.
Ne postoji nita lepe od injenice da smo svesni.
Vi biste moda vie voleli da ivite u mraku? Moda vie
volite da radite, a da niste svesni svojih radnji; da govorite,
a da niste svesni svojih reci? Zar vie volite da sluate
druge ljude, a da niste svesni onoga to ujete; ili da
gledate oko sebe, bez svesti o onome to vidite? Veliki
29
Antoni De Melo
BUENJE
Antoni De Melo
Veni ivot
ovek sedi u autobusu i na kolenima dri veliki paket
- to je neki teak, duguljast predmet. Voza autobusa ga
pita: "ta vam je to u krilu?" ovek mu odgovori: 'To je
neaktivirana bomba. Iskopao sam je u bati i sada je nosim
u policiju." Voza mu onda kae: "Pa neete je valjda drati
u krilu? Stavite je pod sedite."
Psihologija i druge duhovne nauke premetaju bombu
sa krila pod sedite. Uglavnom ne reavaju probleme. Samo ih zamenjuju drugim problemima. Da li ste ikad razmiljali o tome? Imali ste jedan problem, sada imate
drugi. I uvek e biti tako, sve dok se ne resi problem
koji se zove "ja". Sve do tog trenutka nikud se nee stii.
Veliki mistici i uitelji Istoka rekli bi: "Ko si ti?" Mnogi
misle da je najvanije pitanje na svetu: ko je Isus? Nije
tako. Mnogi misle da je to: postoji li Bog? Nije tako.
Mnogi misle da je najvanije pitanje: postoji li ivot posle
smrti? Nije tako.
Izgleda kao da se niko ne bavi ovim problemom: postoji li ivot pre smrti? Pa ipak, iskustvo mi govori da su
ba ljudi koji ne znaju ta da uine sa ovim ivotom, preokupirani da saznaju ta e raditi u drugom ivotu.
32
BUENJE
Dobar simptom injenice da ste budni je da vas nimalo ne zanima ta e biti u nekom buduem ivotu.
Uopte se ne bavite takvim mislima, to vam je nevano.
Znate li ta je veni ivot? Mislite li da je to ivot
koji beskonano traje? Ali ak e vam i vai teolozi rei
da je to suludo, jer je i sama beskonanost obuhvaena
vremenom. Venost je vreme koje zauvek traje. Veno, u
stvari, znai bezvremeno.
Ljudski um to nije sposoban da shvati. Ljudski um
je sposoban da shvati vreme i da ga negira. Ono to je
bezvremeno iznad je nae moi shvatanja. Pa ipak, mistici
kau da je venost ovde i sada. To je dobra vest, zar ne?
Ovde je i sada.
Ljudima ne prija kada im govorim da zaborave prolost - toliko su ponosni na nju! Ili je se toliko stide. Ali
to je ludilo! Odbacite je! Kada vam kau: "Pokajte se zbog
svoje prolosti", pokuajte da shvatite kako je to samo
religiozni metod koji slui da vas odri u stanju uspavanosti. Probudite se! Eto staje pokajanje, a ne plakanje
nad sopstvenim gresima. Probudite se! Shvatite i prestanite da plaete. Probudite se!
Antoni De Melo
BUENJE
35
Antoni De Melo
BUENJE
Antom De Melo
Negativna oseanja
Kad god oseate odbojnost u dodiru s nekim, ivite
u iluziji. Neto je ozbiljno pogreno u vama. Ne vidite
stvarnost. Neto se u vama mora promeniti. Meutim,
ta uglavnom inimo u odnosu na svoja negativna oseanja? Kaemo: "On je kriv. Mora se promeniti." Ne! Svet
je takav kakav treba da bude. Vi ste taj koji treba da se
promeni.
Pretpostavimo da prisustvujete ekstremnoj nepravdi,
neemu to je oigledno za svaku osudu. Odgovarajua
reakcija je da kaete kako takve stvari ne bi smele da se
deavaju, zar ne? Na neki nain, morali biste da osetite
impuls da ispravite nepravednu situaciju. Na primer, neko
nanosi bol detetu, a vi prisustvujete tom nasilju. ta kaete za ovaj primer? Nadam se da ne mislite da u vam
38
BUENJE
Od iega zavisimo?
Mi nikada ne oseamo patnju kada izgubimo neto
emu smo dali slobodu, to nikada nismo pokuali da
posedujemo. Patnja je simptom injenice da sam uslovio
svoju sreu, povezavi je s nekim ili neim, bar do izvesne
mere. Toliko smo navikli da sluamo suprotne stvari, da
se ovo to govorim ini neljudskim, zar ne?
Ne tvrdim da nae uslovljeno "ja" uvek zapada u uobiajene eme. To zavisi od naina na koji smo uslovljeni.
Postavlja se pitanje da li je shvatljivo iveti ivot u kome
smo totalno sami i ne zavisimo ni od koga.
39
Antoni De Melo
Svi mi zavisimo od drugih, u mnogim stvarima. Zavisimo od mesara, pekara, fabrikama sveca. Meuzavisnost.
Organizovali smo drutvo na ovaj nain i poveravamo
razliite funkcije razliitim ljudima za dobrobit svakoga,
da bismo bolje i efikasnije iveli - ili se bar nadamo da
je tako. Meutim, ako govorimo o psiholokoj zavisnosti
od druge osobe - emotivnoj zavisnosti od nekoga - ta
to podrazumeva? To znai zavisiti od drugog ljudskog bia
da bi se stiglo do sopstvene sree.
Razmislite o tome. Jer, ako to uinite, sledee to
ete uraditi, svesno ili manje svesno, bie zahtev da druge
osobe doprinesu vaoj srei. Zatim se srie na drugu stranu - suoavamo se sa strahom od gubitka, strahom od
otuenja, strahom da budemo odbaeni, suoavamo se
sa meusobnim sputavanjem i kontrolisanjem.
Savrena ljubav iskljuuje strah. Tamo gde postoji
ljubav ne postoje zahtevi, oekivanja, zavisnost. Ja ne traim da me uinite srenim; moja srea ne zavisi od vas.
Ako morate da me napustite, nee mi biti ao samog
sebe; izuzetno mi prija vae drutvo, ali ja se ne vezujem
za vas. Ja uivam u vaem drutvu na temelju nevezanosti
- na uivam ja u vama, to je neto vee i od vas i od
mene, reto to sam otkrio, neka vrsta simfonije, neka
vrsta orkestra koji svira u vaem prisustvu. Ali, kada odete
od mene, orkestar ne prestaje da svira. To je orkestar
velikog repertoara i nikada ne prestaje da svira.
itava je buenje u tome. Ali mi smo hipnotizovani,
uspavani, pretrpeli smo pranje mozga. ini se uasno
postaviti takvo pitanje, ali moe li se rei da me volite
ako se zakaite za mene i ne dozvoljavate mi da odem?
Ako me ne ostavljate na miru? Moe li se rei da me
volite, ako imate potrebu za mnom, psiholoki ili emotivno, da biste bili sreni?
Jer, takva ljubav je u suprotnosti sa univerzalnim
uenjima svih svetih spisa, svih religija, svih mistika. Kako
40
BUENJE
41
Antoni De Melo
BUENJE
43
Antani De Melo
BUENJE
Antoni De Melo
____________________________________BUENJE
Antoni De Melo
BUENJE
Antoni De Melo
Svesnost
Moete da kontroliete samo one stvari kojih ste svesni; one kojih niste svesni kontroliu vas. Ljudi su uvek
robovi onoga ega nisu svesni. Kada postanemo svesni,
oslobaamo se tih stvari; i dalje su tu, ali vas ne kontroliu, ne uznemiravaju, ne porobljavaju vas. Eto u emu
je razlika.
Svesnost, spoznaja, sve to ovde uinio je da postanemo posmatrai koji uestvuju. Ja vam govorim, istovremeno posmatrajui i vas i sebe. Kad vas sluam,*beskrajno
mi je vanije da sluam sebe, a ne vas. Naravno da je
vano da sluam vas, ali jo je vanije da sluam samog
sebe, inae neu biti u stanju da vas ujem, ili u pogreno
shvatiti to to govorite. Ja vam pristupam polazei od
svog-stanja. Razliito reagujem na vas, polazei od svoje
nesigurnosti, od svoje potrebe da manipuliem vama, od
svoje elje za uspehom, od razdraljivosti i drugih oseanja
kozjih nisam svestan. Zato je apsolutno neophodno da
sluam sebe dok sluam vas.
Nljje potrebno da zamiljamo sebe kako lebdimo u
vazduhu. Da biste imali neku iru predstavu o ovome to
govorim, .zamislite dobrog vozaa koji vozi automobil i
koncentrie se na ono to mu govorite. ak i ako se svaa
sa vama, savreno je svestan saobraajnih znakova. U istom trenutkvj kada se desi neto neuobiajeno, neki udan
zvuk i slino, on ga odmah uje. Rei e vam: "Jesi li
siguran da si zatvorio gepek?" Kako uspeva? Zato to je
svestan, na oprezu je. Njegova panja je koncentrisana
na razgovor, ili ak na svau, ali je njegova svesnost rasprena, prijemiva je na razliite stvari.
Ono na emu insistiramo ovde nije koncentracija,
koja nije vana. Mnoge tehnike meditacije zasnovane su
50
____________________________________BUENJE
^
51
Antoni De Melo
to. su etikete?
Ono to je vano, nije saznanje ko je ili ta je to "ja".
Nikada neete uspeti. Ne postoje reci koje bi ga opisale.
Vano je zaboraviti etikete. Kao to kau japanski uitelji
ena: "Ne traite istinu; manite se prosuivanja." Odbacite
svoje teorije, ne traite istinu. Istina nije neto to treba
traiti. Ako prestanete da budete dogmatini, vrlo brzo
ete shvatiti.
Ovde se deava neto slino. Ako zaboravite svoje
etikete, otkriete to to traite. ta smatram pod etiketama? Svaku etiketu na koju pomislite, osim moda one
"ljudsko bie". Istina, ta etiketa ne kae mnogo, ali kada
kaete: "Ja sam uspena osoba", to je ludost. Poistoveujemo sebe sa uspehom. Uspeh nije deo naeg "ja". Uspeh
je neto to dolazi i prolazi; danas je tu, sutra ga ve
moda nee biti. To nije "ja". Isto je kada se kae: "Ja sam
propao ovek, ja sam advokat, ja sam biznismen." Znate
li ta e vam se desti ako se poistovetite sa tim stvarima?
Potpuno ete se zalepiti za njih, stalno ete se bojati da
e ieznuti, i otud potie vaa patnja.
Ba sam na to mislio kada sam vam ranije rekao:
"Ako patite, vi ste uspavani." Hoete li jedan oigledan
znak injenice da ste uspavani? Evo ga: vi patite. Patnja
je simptom udaljavanja od stvarnosti. Patnja vam se prua
da biste otvorili oi prema stvarnosti, da biste shvatili da
u nekom delu vaeg bia vlada lanost. Ba kao to se
fiziki bol oseti zato da biste shvatili kako negde u telu
postoji neka bolest ili povreda. Patnja ukazuje da negde
postoji neto lano. Patnja se javlja kada se sukobimo sa
stvarnou, kada se vaa lanost sukobi se istinom - tada
se javlja patnja. U suprotnom, nema patnje.
52
BUENJE
O uspe/tu u ivotu
Ovo to u vam rei uinie vam se moda pompezno,
ali istina je. Minuti koji slede mogli bi biti najvaniji u
vaem ivotu. Ako biste uspeli da dokuite ono to e
sada uslediti, mogli biste da dosegnete tajnu buenja.
Bili biste zauvek sreni. Nikada vie ne biste bili nesreni.
Nita ne bi vie imalo mo da vam nanese bol. Zaista
vam kaem: nita. To je kao da u vazduh prelijete crnu
. farbu - vazduh ostaje netaknut. Nemogue je obojiti vazduh u crno. ta god da se desi, ostajemo netaknuti,
ostajemo spokojni.
Postoje ljudska bia koja su dosegla ovaj cilj, dosegla
su ono to definiem "ljudsko bie". To je neto sasvim
drukije od apsurdnosti postojanja u vidu marionete koju
tegle u svim pravcima, od osobe koja doputa da joj dogaaji ili drugi ljudi govore ta treba da doivi. I tako
neko doivljava ono to mu govore drugi i to definie
kao svoju ranjivost. Ah! On je samo marioneta. Hoete
li da budete marioneta? Pritisne se dugme i idete gore
- svia vam se? Ali ako odbijete da se poistovetite sa ma
kojom etiketom, vei deo vaih briga e jednostavno nestati.
Kasnije emo govoriti o strahu od bolesti i smrti, ali
ljudi su veinom zabrinuti za svoju karijeru. Jedan beznaajni poslovni ovek od 55 godina pije pivo u kafani
i kae: "Pogledajte moje kolske drugove - oni su stvarno
us
peli!" Kakav idiot! ta podrazumeva pod tim "uspeli"?
Vide svoje ime u novinama. Znai li vam to da su uspeli?
Jedan je predsednik nekog drutva; drugi je proizveden
2a
vrhovnog sudiju; neki trei je postao ovo ili ono. Majmuni, svi su oni majmuni.
53
Anteni De Melo
Ko odluuje ta znai biti uspean? Ovo idiotsko drutvo! Glavna briga drutva je da zadri samo sebe u stanju
nepokretnosti, da se nita ne menja! to pre ovo shvatimo,
tim bolje po nas. Bolesni su, svi od reda. Poremeeni su,
ludi. Neko postane direktor ludnice i veoma je ponosan,
iako to nita ne znai. Biti predsednik nekog drutva nema
nikakve veze sa uspehom u ivotu.
ivot moe biti uspean samo kad se probudimo!
Tada ni od koga ne treba traiti izvinjenje, nita nikome
ne treba objanjavati, potpuno vam je nevano ta ljudi
misle ili govore o vama. Nemate vie briga - sreni ste.
Eto ta je, po meni, uspeh u ivotu. Imati lep posao, ili
biti slavan, ili imati sjajnu reputaciju, nema ama ba nikakve veze sa sreom ili uspehom. Nikakve! Potpuno je
irelevantno.
Neki takozvani uspean ovek ima u stvari samo jednu brigu - ta o njemu misle njegova deca, ta o njemu
misle njegovi susedi, ta o njemu misli njegova ena.
Trebalo bi da postane slavan. Nae drutvo i naa kultura
danononono nam to svrdlaju u glavu.
Ti ljudi su uspeli! ta su uspeli? Uspeli su da naprave
budale od sebe, jer su upotrebili svu svoju snagu i energiju
da postignu neto to nema nikakvu vrednost. Preplaeni
su i zbunjeni, lutkice kao i svi ostali. Pogledajte ih dok
etaju po pozornici. Pogledajte kako se uznemire kad opaze neku mrljicu na koulji. Zar to nazivate uspehom?
Kontrolisani su, izmanipulisani. To su nesrena, jadna
stvorenja. ivot im ne priinjava nikakvo zadovoljstvo,
jer ne umeju da ive. Neprestano su napeti i zabrinuti.
Zar to nazivate ljudskim? Znate li zato se sve to dogaa?
Iz samo jednog razloga: poistovetili su se s nekom etiketom. Poistovetili su svoje "ja" sa novcem, poslom, zanimanjem. U tome je njihova greka.
Jedan advokat dobije raun od vodoinstalatera i kae:
"Ej, pa ti me kota dvesta dolara na sat! Toliko ni ja,
54
BUENJE
Antoni De Melo
____________________________________BUENJE
A*
Antoni De Melo
BUENJE
Antoni De Melo
O problemu zla
Kada se probudimo, kada shvatimo, kada spoznamo,
svet postaje bolji. Meutim, problem zla nas uvek uznemirava. Ima jedna pria o deaku i krokodilu, koja to ilustruje. Deak seta pored reka i nailazi na enku krokodila,
ulovljenu u mrei. Krokodil mu se obrati: "Molim te, smiluj mi se, oslobodi me. Znam da sam runa, ali nisam
60
BUENJE
61
Somnabulizam
Svete knjige se uvek vraaju ovim injenicama, ali
sve dok se ne probudite, nikada neete shvatiti ni jednu
re iz njih. Uspavani ljudi su itali svete knjige i raspeli
Mesiju na osnovu tih svetih knjiga. Treba biti budan da
bi se one shvatile. Kad se najzad probudimo, one konano
dobijaju smisao.
Isto se deava sa stvarnou. U svakom sluaju, nikada ne moete recima izraziti sve u vama i oko vas.
Moida biste voleli da uinite neto, ali i u tom sluaju
lovek treba da "bode siguran da se ne uputa u akciju
samo da bi se oslobodio svojih negativnih oseanja. Mnogi
ljudi stupaju u akciju samo da bi uinili stvari jo gorim.
Njihova akcija ne izvire iz ljubavi, ve iz negativnih oseanja, iz oseanja krivice, gneva, mrnje, iz oseanja nepravde, i ko zna ega jo.
Pre nego to se upustite u akciju, potrebno je da
budete sigurni ta je vae "bie". Pre nego to uinite
neto, morate biti sigurni ko ste. Meutim, kada se uspavane osobe upuste u akciju, jednostavno zamenjuju jednu okrutnost drugom, jednu nepravdu drugom, i tako
dalje.
Majster Ekhart kae: "Nee vas spasiti (ili probuditi
- upotrebite re koja vam odgovara) vae akcije, ve vae
bie. Sudie vam se ne za ono to ste uinili, ve za ono
to jeste." Kakvo vam dobro ini to ete nahraniti gladne,
napojiti edne ili posetiti robijae u zatvoru? Prisetite se
ta je rekao Sv. Pavle: "Ako bih pustio da moje telo bude
62
BUENJE
Antoni De Melo
BUENJE
Antoni De Melo
BUENJE
Antoni De Melo
Buenje
_______________________________________
BUENJE
Antoni De Melo
BUENJE
Antoni De Melo
BUENJE
Antoni De Melo
BUENJE
Antoni De Melo
BUENJE
ta je najvrednije u nama?
Preimo na jednu drugu ideju - o linoj vrednosti.
To je vrlo kompleksno pitanje. Lina vrednost ne znai
vrednost sebe, naeg lanog "ja". Otkud potie vrednost
sebe? Da li moda potie iz uspeha u poslu? Da li potie
iz posedovanja gomile novca? Da li potie od sposobnosti
77
Antom De Melo
BUENJE
Antoni De Me/o
Nemojte se jednostavno odricati predmeta svojih lja shvatite ih, sagledajte ih u njihovom istinskom svetlu.l
Sagledajte kolika je njihova stvarna vrednost. Jer, ako se l
zadrimo na tome da potisnemo svoju elju, nastojei dal
se odreknemo predmeta elje, najverovatnije emo ostati!
vezani za nju. U suprotnom, ako je posmatramo i sa-j
gledamo koliko je ona uopte vredna, ako shvatimo daj
nam samo utire put ka nesrei, razoaranju i depresiji, 1
tek tada se elja preobraava u to to nazivam "ono emu]
dajem prednost".
Kada se ivi sa onim emu dajemo prednost, ne do- j
pustivi da sopstvena srea zavisi od toga, tek tada smo
zaista probueni. Kreemo se ka stanju budnosti. Budnost, srea - nazovite to kako vam odgovara - je stanje j
odsustva iluzija, stanje u kome se stvari ne gledaju kroz
prizmu onoga to smo i kako smo, ve kakve one jesu, u.
onoj meri u kojoj je to mogue jednom ljudskom biu.
Odbacite iluzije, sagledajte svet oko sebe i konano ete'
videti stvarnost, iveete.
Svaki put kad smo nesreni, neto je pridodato stvar-]
nosti. Taj prirepak nas ini nesrenim. Ponavljani: vi ste
odgovorni za to, vi ste neto dodali, negativna reakcija
unutar vas. Preko svoje reakcije, vi neto dodajete. I ako
razmotrite to to ste dodali, videete da je to uvek neka
iluzija, neka_potreba, neko oekivanje, neki zahtev. Uvek.
Iluzije se sve vie umnoavaju. Ali kada jednom krenete
u pravom smeru, sami ete to uoiti.
Uzmimo, na primer, estu iluziju, greku u miljenju,
da ete se, ako promenite svet oko sebe, i vi promeniti.
Ne moemo se promeniti ako samo menjamo spoljanji
svet. Ako naete novi posao, ili novog branog druga, ili
novu kuu, ili novog duhovnog uitelja, sve to ne znai
da ete se vi promeniti. To je kao kada biste hteli da
promenite svoj rukopis tako to ete promeniti penkalo.
Ili da promenite svoj nain razmiljanja tako to ete pro-meniti eir.
80
BUENJE
Antoni De Melo
BUENJE
Antoni De Melo
84
BUENJE
Antoni De Melo
BUENJE
Antoni De Melo
Pojmovi i stvarnost
Verovali ili ne, svaki pojam koji bi trebalo da nam
pomogne da stupimo u dodir sa stvarnou, okonava se
stvaranjem nove prepreke tom dodiru, jer pre ili posle
zaboravljamo da reci nisu stvari. Pojam ne odgovara stvarnosti - to su dve razliite stvari.
Zato sam vam ranije rekao da je poslednja barijera
koja nas spreava da dopremo do Boga ba sama re "Bog"
88
BUENJE
Antoni De Melo
BUENJE
91
Antoni De Melo
ta je Bog?
Neko je rekao: "Bog ne umire onog dana kad prestanemo da verujemo u njegovo postojanje. Naprotiv, mi
smo ti koji umiremo onog dana kad na ivot prestane
da bude obasjan trajnim sjajem zauenosti koja se svakodnevno obnavlja, a iji nam je izvor nepojmljiv."
Ne moemo se prepirati oko jedne reci, jer "Bog" je
samo re, pojam. Nikada se ne prepiremo oko stvarnosti
92
BUENJE
Antoni De Melo
Eto dokle dopire ljudska spoznaja o Bogu - do saznanja da ne znamo. Naa velika tragedija je to mislimo
da neto znamo. Mislimo da znamo - to je naa tragedija.
Zato nikada ne otkrivamo. Toma Akvinski je rekao i ovo:
"Ni sve sile i napor ljudskog uma ne mogu objasniti sutinu obine muve."
BUENJE
Antoni De Melo
96
BUENJE
Filtrirana stvarnost
Osvrnuu se na jo neto povezano s naom percepcijom stvarnosti. Izneu to u vidu analogije. Predsednik
Amerike mora da odrava kontakt sa svojim graanima.
Papa u Rimu mora da odrava odnos sa itavom crkvom.
Naravno, njima stiu milioni poruka, ali oigledno je da
oni ne mogu sve da ih prime, a jo manje da lino na
njih odgovore. Okrueni su, dakle, ljudima od poverenja
koji rediguju poruke, kontroliu ih, filtriraju. Na kraju,
neto stigne i na pisai sto predsednika ili pape. To je
ba ono to se nama dogaa. Preko svake pore i elije u
naem telu, preko svih naih ula, u dodiru smo sa stvarnou, ali samo filtriramo stvari. Ko izvodi ovu operaciju?
Naa uslovljenost? Naa kultura? Naa programiranost?
Nain na koji smo naueni da gledamo i da ivimo svoja
iskustva?
ak i na jeziik moe biti filter. Sve se do te mere
filtrira da ponekad ne vidimo stvari koje su nam pred
nosom. Dovoljno je pogledati nekog paranoika - neprestano se osea ugroen neim to ne postoji, stalno tumai
stvarnost terminima odreenih iskustava iz prolosti ili
nekih stanja koja je proiveo.
Ali, postoji jo jedan demon koji je odgovoran za ovu
autocenzuru. Zove se prianjanje, elja, enja. Koren patnje je enja. enja iskrivljuje i unitava percepciju. Strahovi i elje nas proganjaju.
Semjuel Donsbn je rekao: "Svest o tome da e biti
obeen za nedelju dana udesno usredsreuje oveji um."
Sve ostalo se brie i koncentrie se samo na strah, elju
ili enju.
Kada smo bili mladi, drogirani smo na raznorazne
naine. Vaspitavani smo da oseamo potrebu za drugima.
Radi ega? Da bismo bili prihvaeni, uvaeni, potovani,
97
Antoni De Melo
BUENJE
Antoni De Melo
Jedini nain da se promenimo je da preobrazimo sopstveni nain shvatanja stvari oko sebe. Ali ta znai shvatiti? Kako se treba ponaati? Pogledajte koliko smo robovi
raznih ciljeva; oajniki nastojimo da reorganizujemo svet
da bismo zadrali svoje ciljeve, jer ih svet neprestano
ugroava.
Pribojavam se da me neka devojka nee vie voleti
- mogla bi da izabere nekog drugog umesto mene. Moram
da se trudim da budem to zanimljiviji da bih je drao
vezanu za sebe. Neko me je ubedio, pranjem mozga, da
mi je potrebna njena ljubav.
Ali u stvarnosti nije tako, nije mi potrebna niija
ljubav - potrebno mi je samo da stupim u dodir sa stvarnou. Potrebno mi je da izaem iz ovog zatvora u kome
se nalazim, iz ove programiranosti, iz ove uslovljenosti,
iz ovih lanih ubeenja, iz ovih fantazija. Potrebno mi je
da se bacim u stvarnost. Stvarnost je divna, prekrasna je.
Veni ivot je sada. Okrueni smo njime kao riba u
okeanu, ali toga nismo svesni. Previe smo obuzeti nekim
100
BUENJE
Antoni De Melo
BUENJE
ta je prava ljubav?
Zaljubljeno srce ostaje meko i osetljivo. Ali, kada po
svaku cenu hoemo da pribavimo neku odreenu stvar,
postajemo nemilosrdni, tvrdi, bezoseajni. Kako se mogu
voleti drugi ljudi, kada su nam potrebni? Mogu samo biti
iskorieni. Ako si mi potreban da bih bio srean, moram
da te koristim, da manipuliem tobom, da pronaem naine i sisteme da te osvojim. Ne mogu te ostaviti slobodnim. Moemo stvarno voleti druge tek poto smo se
oslobodili zavisnosti od njih. Kada se potreba za drugima
ugasi, ovek se nae usred pustinje. U poetku doivljavate uasno oseanje naputenosti, ali ako to istrpite
neko vreme, iznenada ete otkriti da to u sutini nije
naputenost. To je samo usamljenost. Sami smo, i pustinja
poinje da cveta. I tako, najzad, otkriete ta je ljubav,
ta je Bog, ta je stvarnost.
Meutim, odricanje od droge moe u poetku biti
teko, osim ukoliko smo obdareni velikom sposobnou
razumevanja, ili ako smo dovoljno patili. Patnja je odlina
stvar - samo u ovom sluaju patnja nam moe pomoi.
Patnja se moe upotrebiti da bismo prestali da patimo.
Veina ljudi, meutim, jednostavno nastavlja da pati. To
103
Antoni De Melo
BUENJE
je bio slobodan, i samim tim nije mogao da nanese nikakvo zlo. Ali, poto vi moete da nanesete zlo, niste
slobodni.
Skriveni programi
Mark Tven se odlino izrazio kada je napisao: "Bilo
je toliko hladno da smo preiveli samo zahvaljujui tome
to termometar nije bio dva santimetra dui." Mi zaista
umiremo zamrznuti zbog reci. Nije vana hladnoa napolju, ve termometar. Nije vana stvarnost, ve ono to
govorimo sami sebi u pogledu stvarnosti.
Jedan duhovni uitelj pokuavao je da objasni grupi
ljudi nain na koji ljudska bia reaguju na reci, da se ljudi
hrane recima umesto realnou.
Jedan od tih ljudi je ustao i protestovao, rekavi: "Ne
slaem se sa miljenjem da reci imaju toliki efekat na
nas." Uitelj mu je odgovorio: "Sedi, kruvin sine." ovek
je pobesneo i rekao: Ti sebe smatra prosvetljenim, smatra sebe uiteljem, a trebalo bi da se stidi." Uitelj je
na to odgovorio: "Oprosti mi, malo sam se zaneo. Nisam
hteo." ovek se smirio, a onda je uitelj rekao: "Dovoljne
su bile dve reci da izazovu oluju u tebi, a samo jo nekoliko
reci da te smire." Reci, reci, reci - kako mogu da nas
zarobe kada se ne upotrebljavaju pravilno!
Postoji razlika izmeu saznanja i svesnosti, izmeu
informacije i svesnosti. Rekao sam vam da se ne moe
naneti zlo svesnou. Meutim, moe se naneti zlo saznanjem ili informacijom, kada se zna neto to je zlo.
"Oe, oprosti im, jer oni ne znaju ta ine." Ja bih
to ovako preveo: "Nisu svcsni ta ine." Da su ti ljudi bili
svesni injenice da na krst raspinju naeg Spasitelja, nikada
to ne bi uinili. Ili: "Doi e dan kada e proganjati vas,
105
Antom De Melo
BUENJE
da uinite, jer ete biti suvie zauzeti injenicom da stupate u dodir sa stvarnou. Korak po korak, pustite da
se dogaa ta god se dogaa. Prava promena pokazae
se u trenutku koji ne odreuje va ego, ve stvarnost.
Svesnost dozvoljava stvarnosti da vas promeni.
U svesnosti se menjamo, ali treba proive to iskustvo. Za sada, vi mi verujete na re. Moda ak imate
u vidu neki plan da postanete svesni. Va ego, sa svojom
sposobnou, nastoji da vas pogura ka svesnosti. Pripazite! Suoiete se sa otporima, bie problema. Kada ovek
brine da uvek bude svestan, onda se moe uoiti ta lagana
zabrinutost. Hoemo da budemo budni, da otkrijemo da
li smo zaista budni ili nismo. Ali to je deo asketizma, a
ne svesnosti. udno zvui, u jednoj kulturi, u kojoj smo
trenirani da postignemo neke ciljeve, ali u stvarnosti nema
cilja koji treba postii, jer smo ve stigli.
Japanci su lepo izrazili ovu ideju: "Onog dana kada
prestane da putuje, tada si stigao."
Ovakav bi trebalo da bude va stav: "Hou da budem
svestan, hou da stupim u dodir sa svim to postoji i da
dopustim da se desi ta god da se desi; ako sam budan,
dobro je; ako sam uspavan, i to je dobro."
U trenutku kada se svesnost postavi kao cilj i pokuava da se dostigne, re je, u stvari, u velianju vaeg
ega, u unapreivanju vaeg lanog "ja". ovek hoe da
doivi onaj lepi oseaj da je uspeo. Kada stvarno budete
"uspeli", to neete znati. Vaa leva ruka nee znati ta
radi vaa desna ruka. "Gospode, kada smo to uinili? Nismo bili svesni." Milosre nikada nije tako lepo kao kada
je ovek nesvestan da ini milosre. "Hoe da kae da
sam ti pomogao? Ja sam se u sutini lepo zabavljao, samo
sam igrao svoj ples. Ako sam ti pomogao, odlino. estitam ti, ali ja nisam nimalo zasluan za to."
Kada se stigne do te take da smo svesni, biemo
sve manje obuzeti etiketama kao to su "budan" ili "uspavan". Jedna od tekoa koje se ovde javljaju je to elim
107
Antoni De Melo
108
BUENJE
ta je smisao ivota?
U Indiji, mnogi mukarci odrastaju vaspitani da su
ene stoka. "Oenio sam se", kau. "Ona je moje vlasnitvo."
Da li su ti ljudi za osudu? Pripremite se za iznenaenje - nisu. Na isti nain na koji mnogi Amerikanci
nisu za osudu zbog naina na koji gledaju na Ruse. Jednostavno, njihove naoare, ili njihovo opaanje obojeni
su odreenom bojom, i ta boja je filter kroz koji oni
gledaju svet. ta je potrebno da bi postali realni, da postanu svesni kako gledaju svet kroz obojene naoare? Nema spasa pre nego to uvide ovu osnovnu predrasudu.
Ako gledamo na svet kroz filter neke ideologije, nema
nam spasa. Ne postoji stvarnost koja se moe prilagoditi
ideologiji. ivot je uvek prevazilazi. Eto zato su ljudi
uvek u potrazi za smislom sopstvenog ivota.
Ali ivot nema smisao - ne moe imati smisao, jer
je smisao samo formula; smisao je neto to naem umu
izgleda razumno. Svaki put kada se stvarnost rationalizuje, sudaramo se sa neim to unitava racionalnost koju
smo izgradili. Smisao se pronalazi samo kada se prevazie
smisao.
ivot ima smisla samo kada se doivljava kao tajna
koja nema smisla za pojmovni um.
Ne kaem da kult nema znaaja, ali tvrdim da je
sumnja beskrajno vanija od kulta. Ljudi su na sve strane
u potrazi za objektima koje bi oboavali, ali ne nalazim
ljude koji su dovoljno budni u svom linom stavu i ubeenjima. Kako bismo bili sreni kada bi teroristi manje
oboavali svoju ideologiju i kada bi postavljali vie pitanja!
Istovremeno, ne elimo da primenimo isto rezonovanje
na same sebe - mislimo da smo ispravni, da su teroristi
109
Antoni De Melo
110
BUENJE
Smrt "sebe"
Moemo li biti kompletan ovek, a da ne preivimo
neku tragediju? Jedina tragedija koja postoji na ovom svetu je neznanje - sve zlo izvire odatle. Jedina tragedija na
svetu je nedostatak svesnosti. Iz toga izvire strah, a iz
straha sve ostalo, ali smrt u sutini nije tragedija. udesno
je umreti, uasno je samo za osobe koje nikada nisu shvatile ivot. Samo tada se strahuje od ivota, strahuje se
od smrti. Samo mrtve osobe strahuju od smrti. Oni koji
su ivi, meutim, nimalo ne strepe od smrti.
Jedan ameriki autor je dobro izrazio ovu ideju. Napisao je da je buenje smrt vere u nepravdu i tragediju.
Kraj sveta za jednu gusenicu je leptir. Smrt je vaskrsnue.
Ne govorimo o vaskrsnuu koje e se doiveti, ve o onom
koje se odvija sada i ovde. Ako ste umirali u prolosti,
ako umirete svakog minuta, tada ste puni ivota, jer samo
je ovek pun ivota istovremeno pun smrti. Neprekidno
umiremo u odnosu na razne stvari. Neprestano svlaimo
sve sa sebe da bismo bili u punoj meri ivi, da bismo
vaskrsli u svakom trenutku.
Mistici, sveci i njima slini uloili su velike napore
da probude ljude. Jer, ako se ne probude, nastavie da
trpe zanemarljiva zla kao to su glad, ratovi i nasilje.
Najvee zlo predstavljaju uspavani ljudi, ljudi koji nita
ne znaju.
Nemojte traiti od sveta da se promeni, promenite
se prvo vi. Tada ete biti u stanju da sagledate svet onakav
kakav je, onda ete promeniti ta god vam se ini da bi
trebalo promeniti. Uklonite povez sa oiju. Ako to ne
uinite, izgubili ste pravo da promenite bilo koga i bilo
ta. Sve dok ne budete svesni samih sebe, vi nemate pravo
da se upliete u svet i druge ljude.
111
Antoni De Melo
Opasnost pokuaja da promenimo druge ljude ili stvari oko sebe kada nismo svesni, u tome je to se se onda
stvari mogu menjati kako nama odgovara, kako odgovara
naem ponosu ili dogmatskim ubeenjima ili samo da bi
se ublaila sopstvena negativna oseanja. Ja imam negativna oseanja i zato je bolje da se promeni, da bih se
ja osetio bolje. Ne - prvo se suoite sa svojim negativnim
oseanjima, tako da, kad krenete da promenite druge, ne
poete od mrnje, ve od ljubavi.
Moe nam se uiniti udnim da je mogue biti prilino neumoljiv prema drugima, pa ipak prepun ljubavi,
Hirurg moe biti neumoljiv prema nekom pacijentu, a da
to ipak ini s ljubavlju. Ljubav moe ponekad biti zaista
neumoljiva.
Intuicija i razumevanje
ta ppdrazumeva promena sebe? Rekao sam to sa
mnogo reci, govorio i ponavljao, ali sada u to ralaniti.
Promena sebe, pre svega, podrazumeva intuiciju. Ne
napor, ne nastojanje da se kultiviu svoje navike, ne stvaranje nekog ideala. Ideali mogu da nanesu ogromne tete.
Sve vreme se koncentriemo na to kakve bi stvari trebalo
da budu, umesto na to to one stvarno jesu. Tako se aktuelnoj stvarnosti namee ono to bi ona trebalo da bude,
mada pre toga uopte nismo shvatili Staje ta ista stvarnost.
Jo jedan zadatak je pred vama - razumevanje. Da li
zaista mislite da e vas neki posao uiniti srenim? Poli
ste od pretpostavke da e vas uiniti srenim. Zato hoete
da uradite neto? Zato to hoete da budete sreni. Ako
vam to donese neki status ili presti, biete sreni. Ali
da li je tako? Tu je potrebno razumevanje.
Uzmimo da ste poli u neko udaljeno mesto. Automobil se pokvari nasred puta. Zasuemo rukave i guramo
112
BUENJE
Antoni De Melo
Ljubav je neizreciva
Pala mi je na pamet jedna Platonova misao: "Od slobodnog oveka ne moe se napraviti rob, jer je slobodan
ovek slobodan ak i u zatvoru." To odgovara izreci iz
Jevanelja: "Ako te neko natera da pree jednu milju, ti
prei sa njim dve." Misliete da ste od mene nainili roba
ako mi natovarite neki teret na lea, ali nije tako. Sloboda
se ne nalazi u spoljanjim okolnostima. Sloboda se nalazi
u srcu. Kada jednom dostignete mudrost, ko e ikada
moi da vas porobi? U Jevanelju se kae: "Oprostivi se
sa gomilom, popeo se na planinu sam, da se se moli.
114
BUENJE
Gubljenje kontrole
Ako hoete da shvatite ta se podrazumeva pod kontrolom, pomislite na neko dete kome je podmetnuta droga. Kada droga prome organizam deteta, ono postane
zavisno - itavo njegovo bie trai novu drogu. Stanje
bez droge je toliko nepodnoljivo da mu se ini da je
bolje umreti.
Razmislite o ovome - telo se naviklo na drogu. Ba
takav je tretman kome ste podvrgnuti u svom drutvu
od trenutka vaeg roenja. Nije vam dato da uivate u
solidnom i hranljivom obroku ivota - u radu, igri, zabavi,
smehu, drutvu prijatelja, umnim i ulnim zadovoljstvima.
Ubrizgana vam je droga koja se zove odobravanje, potovanje i panja.
115
Antoni De Melo
BUENJE
podsticaj. ivot sa drugim ljudima u ovom stanju podrazumeva beskrajnu napetost. "Pakao su drugi", rekao je
Sartr.
Kada se naemo u stanju zavisnosti, moramo uvek
biti na visini - ne smemo se opustiti, jer treba odgovoriti
na oekivanja drugih. iveti sa drugima tada znai iveti
u stalnoj napetosti. iveti bez njih podrazumeva agoniju
naputenosti, jer oseamo da nam nedostaju. Izgubili ste
sposobnost da vidite ljude onakve kakvi su, i da im precizno uzvratite, jer je vae vienje pomueno potrebom
za drogom. Tada vidite druge ljude samo u onoj meri u
kojoj vam mogu pomoi da doete do droge, ili kao prepreku do nje.
Svesno ili nesvesno, veito gledate na druge ljude iz
te perspektive. Da li u od njih dobiti ono to elim? Da
li e mi uskratiti ono to elim? A ukoliko ne mogu da
mi pomognu niti da me spree da doem do droge, onda
me uopte ne interesuju. Ovo je uasan zakljuak, ali
pitam se da li ovde postoji i jedna jedina osoba na koju
se on ne moe primeniti.
Sluanje ivota
Vi, dakle, imate potrebu za svesnou i hranom. Potrebna vam je zdrava i solidna hrana. Nauite da uivate
u dobroj hrani. Dobro jelo, dobro vino, dobra voda. Okusite ih. Ostavite se razmiljanja i vratite se sebi. Vratite
se zadovoljstvima ula i zadovoljstvima uma. Lepo je itati, kada uivamo u dobroj knjizi, ili u nekom zanimljivom razgovoru, ili razmiljanju. To je udesno.
Meutim, ljudi su poludeli i postaju sve ovisniji, jer
ne umeju da uivaju u tolikim divnim stvarima koje im
ivot nudi. Zato trae sve nova i nova veslaka sredstva
koja e ih dalje stimulisati.
117
Antoni De Melo
BUENJE
Kraj analize
Hteo bih da shvatite razliku analize i spoznaje; razliku
izmeu informacije s jedne i razumevanja s druge strane.
Informacija nije razumevanje, analiza nije spoznaja,
znanje nije svesnost.
Uzmimo da uem u ovu prostoriju sa zmijom oko
ruke i kaem vam: "Vidite li zmiju koja mi stee ruku?
Ba sam pogledao u enciklopediji, pre nego to sam poao
ovamo, i pronaao sam da je ova zmija poznata kao Raselova otrovnica. Kad bi me ujela, umro bih nakon pola
minuta. Da li biste bili ljubazni da mi predloite kako da
se oslobodim ovog stvora to mi stee ruku?" Ko jo tako
govori? Imam informaciju, ali nemam svesnost.
Hi uzmimo da se unitavam alkoholom. "Opiite mi,
molim vas, kako da se oslobodim ove rune navike." ovek
*ji bi izgovorio takvu reenicu pokazuje da nema nikakvu
119
Antoni De Melo
BUENJE
121
Antoni De Melo
svet, onda ste mrtvi, potpuno ste mrtvi. ivot vas je jednostavno pregazio.
Vi samo sedite u svom malom zatvoru, preplaeni.
Izgubiete svog Boga, svoju religiju, svoje prijatelje, sve
ivo. ivot je zaista samo za one koji rizikuju. To je ono
to je govorio Isus. Da li ste spremni da sve stavite na
kocku? Znate li kada ete biti spremni na to? Kada to
otkrijete, tada ete znati da ono to ljudi definiu kao
ivot, nije istinski ivot.
Ljudi pogreno misle da iveti znai odravati ivot
u telu. Zato treba da zavolite misao o smrti, zavolite je.
Vraajte se na nju, to ee. Mislite o udesnosti tog
tela, tog kostura, tih kostiju koje se krune sve dok ne
ostane samo aica praha. Od tog trenutka, doiveete
takvo olakanje, takvo olakanje! Neki od vas verovatno
ne znaju o emu sada govorim - suvie se plaite da
mislite o tome. Ali zaista je ogromno olakanje kada ovek
moe da gleda na ivot iz te perspektive.
Da vam olakam, obiite neko groblje. To je zaista
divno iskustvo, koje proiava. Pogledate neko ime i kaete sebi: "Vidi ovoga, iveo je pre mnogo godina; mora
da je patio od istih problema kao i ja, mora da je proiveo
mnoge neprospavane noi." Kakva ludost - mi ivimo tako
kratko. Jedan italijanski pesnik je napisao: "Svako stoji sam
na srcu zemlje, obasjan zrakom sunca, i odmah je vee." To je
samo zrak sunca, a mi ga traimo. Traimo ga svojim
nemirom, svojim brigama, svojim gnevom, svojom glupou.
Sada, dok se bavite ovom meditacijom, moete samo
dospeti do nekih informacija, ali moete doi i do svesnosti. U trenutku svesnosti, vi postajete novo bie. Bar
za itavo trajanje tog trenutka. Tada ete shvatiti razliku
informacije i svesnosti.
Jedan moj prijatelj astronom objanjavao mi je, pre
nekog vremena, osnovne elemente astronomije. Nisam
122
BUENJE
Zemlja ljubavi
Ako zaista odbacimo svoje iluzije zbog onog to nam
one mogu dati ili uskratiti, biemo budni. Ali ako to ne
uinimo, posledice su uasne i neizbene. Gubimo sposobnost da volimo. Ako hoemo da volimo, treba ponovo
nauiti da vidimo. A ukoliko hoemo da vidimo, treba
nauiti da se odreknemo droge.
Jednostavno je. Odbacite svoju zavisnost. Strgnite sa
sebe navlake drutva koje su guile vae bie. Morate ih
odbaciti.
Spolja, sve se nastavlja kao i pre, ali vi sada postojite
u
svetu, neete vie biti od sveta. U svome srcu biete
najzad slobodni. Vaa zavisnost od droge e se ugasiti.
Nije potrebno da odete u pustinju; usred ste ljudi, i ne123
Antoni De Melo
BUENJE
Antoni De Melo
BUENJE
Antoni De Melo
BUENJE
Antoni De Melo
BUENJE
Antoni De Melo
BUENJE
Sadraj
Da li ste budni?
Oekujete li pomo?
Koliko smo iskreni prema sebi?
O naem ludilu
Put odricanja
Sluanje i oduavanje
Koliko smo egoisti?
Carstvo je ovde
Krah iluzija
ta je prosvetljenje?
Samoposmatranje
Menjate li svet ili sebe?
Veni ivot
Kako otkriti svoje "ja"?
ta je nae pravo "ja"?
Negativna oseanja
Od ega zavisimo?
Kako dostignuti sreu?
ta je koren nasilja?
Kako stupiti u dodir sa stvarnou?
Svesnost
5
6
9
11
13
14
16
20
23
25
27
28
32
33
36
38
39
42
47
48
50
ta su etikete?
O uspehu u ivotu
etiri koraka do mudrosti
O problemu zla
Somnabulizam
Kako menjati sebe?
Buenje
Kakva je promenjena linost?
Na kraju je samo utanje
Kako izgubiti sebe?
ta je najvrednije u nama?
Treba li potiskivati elje?
Kako iveti sada i ovde?
Kada grlimo uspomene
Pojmovi i stvarnost
ta je Bog?
Reci kojih nema
Filtrirana stvarnost
Robovi ciljeva ta je
prava ljubav? Skriveni
programi ta je smisao
ivota? Smrt "sebe"
Intuicija i razumevanje
Ljubav je neizreciva
Gubljenje kontrole
Sluanje ivota Kraj
analize Mrtvi pre
vremena Zemlja ljubavi
52
53
56
60
62
64
68
69
72
75
77
79
82
85
88
92
94
97
100
103
105
109
111
112
114
115
117
119
121
123
Antoni de Melo
BUENJE
Za izdavaa / oprema
Plavio Rigonat
tampa
Caligraph
Beograd
Porudbine sa 40% popusta
na tel. 011/3227-940 i 638-730
*A*fp 99 umu