Hipertenzija

Hipertenzija (HTN), povieni krvni pritisak, ili

arterijska hipertenzija (ponegdje se naziva i
hipertonija), je hronina bolest.
Hipertenzijom se smatra stanje kod kojega su
vrijednosti krvnog pritiska trajno na razini od/iznad
140/90mmHg.
Normalne vrijednosti sistolikog (gornjeg, tzv.
sranog) krvnog pritiska u mirovanju nalaze se u
rasponu od 100140mmHg dok se vrijednosti
dijastolikog (donjeg) krvnog pritiska kreu u
rasponu od 6090mmHg.

 Pojam

hipertenzija u se najee koristi kada se

govori o arterijskoj hipertenziji, iako
hipertenzija moe oznaavati i npr. :

povienje

krvnog pritiska u plunom krvotoku,

tada se takvo stanje naziva pluna hipertenzija
ili
u sistemu portalnog krvotoka, to se naziva
portalna hipertenzija.

Podjela hipertenzije
Hipertenzija se dijeli na:
primarnu, esencijalnu hipertenziju i
sekundarnu hipertenziju.
U "primarnu hipertenziju" spada oko 9095%
sluajeva, to znai da je do povienja krvnog pritiska
dolo bez jasnog uzroka.
Preostalih 510% sluajeva, koji nastaju kao posljedica
bolesti bubrega, arterija, srca ili endokrinog sustava
smatra se sekundarnom hipertenzijom.

Hipertenzija je glavni uzronik za razvoj:

modanog udara,
infarkta miokarda (sranog udara),
zatajenja srca,
aneurizme arterije (npr. Aneurizme aorte),
arterioloskleroze i
nekih oblika oteenja bubrega.

Klasifikacija
Odrasli
U

osoba ivotne dobi 18 godine ili vie,

hipertenzijom se smatraju vrijednosti sistolikog i/ili
dijastolikog pritiska koje su trajno vee od
prihvaenih normalnih vrijednosti.

Ukoliko

se provede 24-satno trajno mjerenje (tzv.

holterom), normalnim se smatraju neto nie
vrijednosti (135mmHg za sistoliki, 85mmHg za
dijastoliki tlak.

Klasifikacija

Sistoliki
pritisak
mmHg

Dijastoliki
pritisak
mmHg

90 - 119

60 - 79

Prehipertenzija

120 - 139

80 - 89

Hipertenzija
stadija 1

140 -159

90 - 99

Hipertenzija
stadija 2

160

100

Izolirana
sistolika
hipertenzija

140

90

Normalne
vrijednosti

Ukoliko se lijeenjem lijekovima ne uspije smanjiti vrijednosti krvnog

pritiska do onih normalnih, hipertenzija se klasificira kao "rezistentna

Novoroenad i dojenad
Hipertenzija

u novoroenadi je rijetkost, i otkriva

se u oko 0.2 do 3% novoroene djece.

Hipertenzija

je uestalija u visoko rizine

novoroenadi.

Djeca i adolescenti
U

djece i adolescenata je hipertenzija prilino

esta (29%, ovisno o dobi, spolu i etnikoj
pripadnosti), te je povezana s dugoronim
povienim rizikom od zdravstvenih poremeaja.

dananje vrijeme se preporuuje izmjeriti krvni

pritisak djeci u dobi iznad tri godine pri svakoj
rutinskoj zdravstvenoj kontroli ili pregledu.

Prije

postavljanja dijagnoze hipertenzije u djeteta,

potrebno je nalaz potvrditi viestrukim
kontrolama.

Simptomi i znakovi
Hipertenzija

se rijetko oituje simptomima, te se

obino otkriva prilikom sistematskih pregleda, ili
kad bolesnik zatrai pomo zbog neke druge
zdravstvene tegobe.

Neki

ljudi s povienim krvnim pritiskom opisuju

glavobolju (osobito u podruju zatiljka, i u jutarnjim
satima), kao i omaglicu, vrtoglavicu, tinitus (zujanje
ili um u uima), promjene vida ili sinkopu
(iznenadnu nesvjesticu).

 Prilikom

sistematskog pregleda , na hipertenziju

se moe posumnjati zbog nalaza hipertenzivne
retinopatije otkrivene pregledom onog fundusa.

Izraenost

promjena hipertenzivne retinopatije se

stupnjuje od I do IV.

Oftalmoskopski

nalaz takoer moe ukazivati na

duljinu trajanja hipertenzije u bolesnika

Sekundarna hipertenzija
Neki

dodatni znakovi i simptomi mogu ukazati na

sekundarnu hipertenziju, a koja je posljedica bolesti
nekog organa ili organskog sustava, poput bubrega
ili endokrinog sistema.

Bolesti

titnjae i hipofize (na koju ukazuje

akromegalija) takoer mogu uzrokovati hipertenziju,
uz karakteristine simptome i znakove.

Hipertenzija

koja se pojavljuje u napadima, praena

glavoboljom, palpitacijama, bljedilom i znojenjem
treba pobuditi sumnju na feokromocitom.

Hipertenzivna kriza
Izrazito

povienje krvnog pritiska (jednako ili vee

od sistolikog pritiska vrijednosti 180 ili
dijastolikog pritiska vrijednosti 110, a koje se
ponekad naziva malignom ili ubrzanom
hipertenzijom) smatra se "hipertenzivnom
krizom."

Drugi

simptomi hipertenzivne krize mogu biti

slabljenje vida ili zaduha zbog poputanja srca, ili
opi osjeaj malaksalost zbog zatajenja bubrega.

 "Hipertenzivna

hitnoa", prije nazivana "malignom

hipertenzijom", je stanje kada postoji dokaz neposrednog
oteenja jednog ili vie organa uslijed izrazito povienog
krvnog pritiska.
U ova oteenja spada:
- hipertenzivna encefalopatija, uzrokovana edemom i
disfunkcijom mozga, a obiljeena glavoboljama i
- promjenjenim stanjem svijesti (konfuzijom ili
pospanou).
Drugi znak oteenja ciljnog organa (oka) je edem papile
optikog ivca te krvarenja i eksudat na onoj pozadini.

 Bol

u prsitu moe ukazivati na oteenje sranog

miia (koje moe uznapredovati do infarkta
miokarda) ili ponekad do diskecije aorte.

Ova

promjena predstavlja nakupljanje tekuine u

pluima zbog zatajenja lijeve srane kljetke,
odnosno nemogunosti lijeve kljetke srca da na
odgovarajui nain ispumpava krv iz plua u
arterijski sustav.

Takoer moe doi do naglog pogoranja funkcije

bubrega (akutnog oteenja bubrega) i
mikroangiopatske hemolitike anemije (unitenja
eritrocita unutar malih krvnih ila)

takvim okolnostima nuno je hitno smanjiti

krvni pritisak, kako bi se zaustavilo dodatno
oteenje organa.

hitnim hipertenzivnim stanjima bez znakova

oteenja ciljnih organa, savjetuje se postupno
sniavanje krvnog pritiska u periodu od 24 do 48
sati peroralnom primjenom lijekova.

Trudnoa
Hipertenzija

se pojavljuje u oko 810% trudnoa. Veina trudnica

s hipertenzijom, od prije trudnoe boluje od primarne hipertenzije.

Visoki

krvni prtisak u trudnoi moe biti prvi znak preeklampsije ,

ozbiljnog poremeaja u drugoj polovici trudnoe i u nekoliko
sedmica nakon poroaja.

Za

postavljanje dijagnoze preeklampsije osim povienog krvnog

pritiska treba postojati nalaz bjelanevina u mokrai (proteinurija).

Preeklampsija

se razvija u oko 5% trudnoa i odgovorna je za oko

16% maternalnog mortaliteta u svijetu.

 Uz

preeklampsiju se rizik od smrti djeteta

podvostruuje.

Preeklampsija

je obino bez simptoma i otkriva

se rutinskim probirom.

Kad

se pojave simptomi preeklampsije, najee

su to glavobolja, smetnje vida (esto "bljeskovi"),
povraanje, bol u epigastriju i edem (oticanje).

 Preeklampsija

ponekad moe napredovati

do po ivot opasnog stanja - eklampsije.

Eklampsija

je hipertenzivna hitnoa i ima

nekoliko ozbiljnih komplikacija. To su
gubitak vida, edem mozga, toniko-kloniki
grevi ili konvulzije , zatajenje bubrega,
pluni edem i diseminarna intravaskularna
koagulacija DIK (poremeaj zgruavanja
krvi)

Dojenad i djeca
U

dojenadi i male djece s hipertenzijom moe biti

povezano sporije napredovanje, konvulzije,
razdraljivost, letargija te oteano disanje

starije dojenadi i djece, hipertenzija moe

uzrokovati glavobolju, neobjanjivu razdraljivost,
zamor, slabije napredovanje, zamagljenje vida,
epistaksu (krvarenje iz nosa) i Bellovu paralizu
perifernog ivca.

Komplikacije
U

svjetskim razmjerima, hipertenzija je najvaniji inilac

rizika od prijevremene smrti koji se moe prevenirati.

Ona

poveava opasnost od ishemijske bolesti modanog

udara, periferne vaskularne bolesti i drugih bolesti
krvoilnog sustava, ukljuujui zatajenje srca, aneurizmu
aorte, generaliziranu aterosklerozu i plunu emboliu.

Hipertenzija

takoer predstavlja inilac rizika za razvoj

kognitivnog oteenja (spoznajnog oteenja) demencije i
kroninog oteenja bubrega.

Ostale komplikacije su:

Hipertenzivna retinopatija
Hipertenzivna nefropatija

Dijagram koji prikazuje glavne komplikacije trajno povienog krvnog pritiska

Uzroci
Primarna hipertenzija
Primarna

(esencijalna) hipertenzija je najuestaliji oblik

hipertenzije, i ini 9095% svih sluajeva hipertenzije.

skoro svim suvremenim drutvenim zajednicama,

vrijednosti krvnog pritiska se povisuju sa starenjem, uz
znakovitu opasnost od razvoja hipertenzije u kasnijoj
ivotnoj dobi.

Hipertenzija

nastaje uslijed sloenog meudjelovanja

genskih i okolinih imbenika.
- Otkriveni su brojni geni s malenim uinkom na krvni
pritisak kao i neki geni s velikim uinkom na
pritisak,
koji su rijetkost.

- Na krvni pritisak utiu i neki drugi faktori npr.

Faktori povezani s nainom ivota koji sniavaju
krvni pritisak su:
- smanjeni unos soli hranom,
- prehrana bogatija voem i namirnicama s
niskim udjelom masti,
- tjelovjeba (smanjivanje tjelesne teine ) i
- smanjena konzumacija alkohola.

 Mogua

uloga drugih inioca, poput stresa,

konzumacije kofeina, i manjka vitamina D nije tako
jasna.

Smatra

se da razvoju hipertenzije doprinosi i

inzulinska rezistencija, koja je esta uz gojaznost, i
koja je sastavnica metabolikog sindroma (X
sindroma).

Meutim,

mehanizmi koji povezuju te rane inioce

rizika s hipertenzijom u odrasloj dobi jo uvijek
nisu jasni

Sekundarna hipertenzija
Sekundarna hipertenzija nastaje uslijed poznatog uzroka.
Najei uzrok sekundarne hipertenzije su bubrene bolesti.
Hipertenziju mogu uzrokovati i bolesti endokrinog sistema npr.:
- Cushingova sindroma,
- hipertireoze,
- hipotireoze,
- hiperpituitarizma,
- Connova sindroma ili hiperaldosteronizma,
- hiperparatiroidizma i
- feokromocitoma.
Drugi

uzroci sekundarne hipertenzije su gojaznost, apneja u

snu, trudnoa, koarktacija aorte.

Patofiziologija
U

veine osoba s utvrenom esencijalnom

(primarnom) hipertenzijom, visoki je pritisak
uzrokovan poveanim otporom protoku krvi
(ukupni periferni otpor), uz normalni rad srca.

Postoje

i dokazi da je u nekih mlaih osoba s

prehipertenzijom ili graninom hipertenzijom
rad srca pojaan, uz ubrzani rad srca i normalni
periferni otpor. Takvo se stanje naziva
hiperkinetskom graninom hipertenzijom.

kasnijoj ivotnoj dobi, kako se sposobnost rada

srca smanjuje, a periferni otpor raste, dolazi do
razvoja tipine esencijalne hipertenzija.

Hipertenzija

je takoer povezana sa smanjenom

elastinou perifernih vena, to moe poveati
koliinu krvi koja se vraa u srce i poveati
optereenje srca, dovodei u konanici do
dijastolike disfunkcije.

Nije

razjanjeno da li aktivna konstrikcija krvnih

ila ima neku ulogu u ve razvijenoj esencijalnoj
hipertenziji

Dijagram koji objanjava inioce koji utiu na arterijski krvni prit

Dijagnoza
Za

potvrdu hipertenzije, uobiajeni je kriterij

nalaz povienog krvnog pritiska prilikom tri
mjerenja sfingomanometrom u razmacima od po
mjesec dana.

Poetna

medicinska obrada hipertenzivnih

bolesnika obuhvaa potpunu anamnezu i tjelesni
pregled.

Dostupnost

neprekidnog 24-satnog mjerenja

holterom i tlakomjerom za kuanstva.

Tipine pretrage pri hipertenziji

Organski
sustav
Bubrezi

Pretrage
Sediment mokrae,
proteinurija, serumska
razina duikovih spojeva

Endokrin Serumska razina natrija,

i sustav
kalija, kalcija, tiroid
stimulirajueg hormona

Ostalo

Metaboli
ke

oralni test
tolerancije
glukoze (OGTT),
ukupni
kolesterol, HDL i
LDL, trigliceridi

Hematokrit,
elektrokardiogram i
rendgen plua

Izvori: Harrison's principles of internal medicine

Prevencija
Mnogi ljudi boluju od hipertenzije, ali toga nisu
svjesni sve dok ona ne postane znakovita.
Za sniavanje krvnog pritiska, a prije poetka
lijeenja lijekovima preporuuju se promjene u
nainu ivota i to:
Odravanje normalne tjelesne mase

Smanjenje unosa natrija hranom na <100mmol/ dan

(<6 g natrijeva klorida ili <2.4 g natrija dnevno).

Ogranienje

konzumacije alkohola na najvie 3

jedinice/dan za mukarce i 2 jedinice/dan za ene.

 Bavljenje

redovitom aerobnom tjelovjebom

poput brzog hodanja (30 min dnevno, veinu dana u
sedmici).

Prehranu

bogatu voem i povrem (na pr.

barem pet obroka dnevno)

Lijeenje
Promjene naina ivota
Prvi nain lijeenja hipertenzije jednak je
preporuenim preventivnim mjerama o
promjenama naina ivota i obuhvaaju:
- promjene prehrambenih navika
- tjelovjebu i
- smanjenje tjelesne mase.
Dokazano je da sve ove promjene znakovito
smanjuju krvni pritisak u osoba s hipertenzijom

Lijekovi

Za

lijeenje hipertenzije trenutno postoji nekoliko

skupina lijekova koji se nazivaju antihipertenzivi.

Prilikom

propisivanja lijeka u obzir se uzima:

- individualni rizik od kardiovaskularnih bolesti
(ukljuujui infarkt miokarda i modani udar) i
- vrijednosti krvnog pritiska.

 Snienje
-

krvnog pritiska za 5mmHg moe

smanjiti opasnost:
od modanog udara za 34%,
a opasnost od ishemijske bolesti srca za 21%

Snienje
-

krvnog pritiska moe takoer umanjiti

vjerojatnost:
razvoja demencije,
poputanja srca i
smrti uslijed kardiovaskularnih bolesti.

Cilj lijeenja treba biti smanjenje:

- krvnog pritiska ispod 140/90mmHg
-

(u veine

bolesnika),
a za bolesnike s dijabetesom i oteenjem
bubrega na jo nie vrijednost.

HVALA NA PANJI