BAZE PODATAKA TEORIJA

- podatak je injenica koju se moe spoznati opaanjem i sam po sebi nema

znaenje
- kad se podatku pridjeli znaenje on postaje informacija
- baza podataka je skup podatka organiziranih tako da u njemu mogue brzo
pronai, izdvojiti, razvrstati, dodati, obrisati itd. eljene podatke
- tablica je temeljni objekt baze podataka (sastoji se od redaka i stupaca)
- jedan redak tablice naziva se zapis on sadri podatke o svojstvima nekog od
lanova baze
- jedan stupac tablice naziva se polje svako polje sadri srodne podatke
- plona baza baza podataka koja se sastoji od samo jedne tablice
- relacijske baze podataka podatci su podjeljeni na vie tablica to omoguava
bolju organizaciju i lake rukovanje sloenijim bazama, ti su podatci povezani
preko polja koja sadre identine podatke
- tablice se najee povezuju preko polja koje se naziva primarni klju
- primarni klju je polje koje sadri vrijednosti jedinstvene za svaki od zapisa u
tablici
- SUBP (sustav za upravljanje bazom podataka, eng. DBMS) baza podataka i
program za rukovanje podacima u bazi
- sustavi za upravljanje bazom podataka su: Access, MySQL, Clipper, Oracle,
Paradox, itd.
- u Accessu se moe stvoriti: tablice, obrasce, upite i izvjetaje
- obrasci grafiko suelje izmeu korisnika i baze (prikladni za unos, pregled i
ureivanje sadraja)
- upiti omoguavaju unos i prikaz podataka iz jedne ili vie tablica
- izvjetaj obrasci pripremljeni za printanje
- modeli baze podataka: 1. hijerahijski model podataka
2. mreni model podataka
3. relacijski model podataka
- meusobno se razlikuju u brzini pristupa podacima, stupnju redundancije itd.
- relacijski model zasnovao je F. Codd brzo je zamjenio hijerarhijski i mreni
- hijerarhijski i mreni model vrlo su slini (hijerarhijski model se moe smatrati
specijalnom vrstom mrenog)
- u ovim modelima pojedini zapisi sadre sve atribute i veze, pristup podacima je
brz i efikasan ali je teko doi do veza koje nisu eksplicitno naznaene u
predvienoj shemi
- relacijski model se sasvim razlikuje od prethodna dva veze se implicitno
pojavljuju kroz zajednike atribute u tablicama, te je lako uspostaviti nove
- relacijski model temelji se na modelu ENTITET VEZA (entitiy relationship, ER)
- entitet je stvar, objekt, od znaaja, realan ili imaginaran za koji je potrebno
poznavati i uvati odreene informacije
- entiteti se mogu povezivati u veze
- veza je povezivanje dvaju ili vie entiteta u novi entitet broj entiteta u vezi
predstavlja stupanj veze
- izmeu entiteta postoje tri vrste veza:
1. veza 1:1 jedan primjerak prvog entiteta moe biti u vezi s najvie jednim
primjerkom drugog i obrnuto
2. veza 1:N jedan primjerak entiteta moe biti u vezi sa vie a drugi u vezi s
najvie jednim
3. veza M:N jedan primjerak moe bit iu vezi s vie entiteta i drugi isto

- tip veze otkrijemo promatranjem s koliko se veza moemo povezati neki zapis A,
a zatim s koliko veza moemo povezati neki zapis B

- veze moemo ovisno o tipu veze realizirati:

1. uklapanjem veze u drugi entitet
2. umetanjem primarnog kljua jednog entiteta meu svojstva drugog entiteta
gdje to postaje
strani klju
3. stvaranjem posebne tablice (entiteta) umjesto veze
- za veze 1:1 mogua su sva 3 naina al najoptimalniji je uklapanjem
- za veze 1:N mogue je ili umetanjem primarnog kljua ili novom tablicom
optimalnije je umetanje
- za veze M:N realizira se novom tablicom
- E-R dijagrami: pravokutnik (veza), dvostruka elipsa (primarni klju), elipsa
(atribut), romb (veza i tip veze na crte)
- veze meu entitetitma ovisno o broju entiteta koje povezuju mogu biti: unarna,
binarna, ternarna, podtip binarne
- proces daljnjeg dotjerivanja sheme dobivene iz ER modela naziva se
normalizacija
- 1. NF svi entiteti moraju imati jedinstveni dentifikator (klju) koji se moe
sastojati od jednog ili vie atributa. Svako polje u tablici mora sadravati samo
jednu vrijednost
- relacija je u 1. NF (normalna forma) akko nema ponavljanja atributa ili skupova
atributa
- 2. NF svi atributi koji nisu dio kljua moraju u potpunosti ovisiti o njemu
- relacija je u 2. NF akko je u 1. NF i vrijedi da je svaki ne-kljuni atribut u
potpunosti funkcijski ovisan o cijelome kljuu
- 3. NF svi atributi koji nisu dio kljua nesmiju biti meusobno ovisni
- relacija je u 3. NF akko je u 2. NF i ne sadri tranzitivne funkcijske zavisnosti
- postoje je jo i 4. i 5. NF jer ove 3 ne jame otpornost na ba sve anomalije
- strani klju polje koje jednoznano odreuje zapis iz jedne druge tablice to je
primarni klju te druge tablice preko njih ostvarujemo veze meu tablicama