Baza pojmova

Predmet : Osnovi komunikacija

Student: Semir Avdi

Broj indeksa: 79/09
Grupa: A4

Profesor: Dr Milorad Banjanin, red. prof.

Asistent: Mr Aleksandar Stjepanovi, v. asistent

Baza pojmova :
1. Akcija jednopotezno djelovanje ili jednopotezna aktivnost;
2. Akcijsko istraivanje fleksibilan proces u kome se smjenjuju akcija (promjena, poboljanje) i
istraivanje (razumjevanje, znanje);
3.Amplituda razlika izmeu maksimalne i minimalne visine talasa;
4. Objekat svaki entitet koji ima jedinstveni identitet tokom svog ivotnog vjeka;
5. Sistem kompleksna matrica elemenata u interakciji;
6. Sistem 2 skladna cjelina sastavljena od vie ureaja koji skladno funkcioniu u cilju vrenja neke
radnje;
7. Interakcija skup poruka koje odreuju neko ponaanje, odnosno koje se razmjenjuju u
komunikaciji;
8. Interakcija 2 instanca komunikacije;
9. Raunar elektronski sistem za informaciono procesuiranje;
10.Komunikacija proces povezivanja, razmjene i djeljenja informacija;
11. Informacija rezultat obrade, manipulacije i organiziranja podataka na nain koji dodaje znanje
primatelju;
12. Frekvencija broj oscilacija u jedinici vremena;
13. Bit jedinica za informaciju koja odgovara binarnoj odluci, a moe imati dva stanja: da/ne,
ukljueno/iskljueno i sl. ;
14. Medij bilo ta sposobno da prenese ili emituje marketinku poruku jednom ili vie primalaca;
15. Opseg Duina zatvorene krivulje;
16. Signal informacija koja prolazi odreenim medijem;
17. Kod sustav znakova pomou kojega sudionici komunikacije komuniciraju;
18. Interfejs sredstvo preko kojeg komuniciraju korisnik i raunar ili raunar i neki ureaj;
19. Hardver fiziki, opipljivi dio raunara;
20. Softver raunarski program napisan tako da je njegov sadraj lagano promjeniti;
2

21. Podatak simboliki i formaliziran prikaz injenica, pojmova i instrukcija, pogodan za

komuniciranje, interpretaciju i obradu uz pomo ljudi ili strojeva;
22. Prijemnik kolekcija elektronskih komponenata i kola ija je uloga da prime poruku prenesenu
preko nekog medija i izdvoje koristan signal informacije iz nje;
23. Konjugacija spremanje;
24. Dimenzija minimalan broj realnih parametara potrebnih da se jednoznano opie poloaj take u
datom prostoru;
25. Simbol svaki fenomen kojemu je drutveno ili kulturalno pripisano neko znaenje;
26. Simbol 2 objekat, slika ili neka druga prezentacija ideje, koncepta ili abstrakcije;
27. Talas prenoenje energije du osciliranja, tako to take na toj osi poinju da osciluju i izlaze iz
svog ravnotenog poloaja (prenosei susjednim takama, na toj osi, energiju da zaponu
oscilovanje);
28. Oscilator elektrino kolo koje stvara izlazni signal odreene frekvencije;
29. Odailja elektronska naprava koja proizvodi i, uz pomo antene, odailje signal u obliku
elektromagnetnog zraenja za radio, televiziju i druge vrste telekomunikacija;
30. Telekomunikacije naini obavljanja komunikacije na daljinu pomou elektromehanikih metoda
(telefon, internet, telefaks);
31. Ininjerstvo primjenjivanje nauke u potrebe ovjeanstva;
32. Istraivanje aktivan, ustrajan i sustavan proces prouavanja sa ciljem otkrivanja, tumaenja i
pojanjavanja injenica;
33. Elektronika podruje raunarstva i elektrotehnike koje prouava i koristi sustave iji se rad
temelji na kontroli protoka elektrona i drugih nositelja elektrinog naboja u djelovima od kojih su
izgraeni;
34. Dioda nelinearni poluprovodniki elektrini element sa dva prikljuka, koji posjeduje
ispravljaka svojstva;
35. Elektrini provodnik materijal koji prua mali elektrini otpor prolazu slobodnih elektrona;
36. Elektron negativno naelektrisana subatomska estica;
37. Atom osnovna graevna jedinica tvari;

39. Internet velika raunarska mrea i sistem za jednostavnu i efektivnu komunikaciju sa tekstom,
slikom i zvukom;
40. Infrastruktura tehnika struktura ili sistem koji podrava drutvo, kao npr. ceste, vodovod,
elektrina mrea itd. ;
41. Putanja linija po kojoj se tjelo kree;
42. Internet pretraiva program koji omoguava traenje informacija na internetu;
43. Video niz tehnikih postupaka kojima se ostvaruje snimanje, zapis, obrada, prijenos i prikaz
pokretnih slika;
44. Tehnika postupak ili sposobnost proizvodnje industrijskih, zanatlijskih i umjetnikih proizvoda
uz praktinu upotrebu prirodnih nauka;
45. Algoritam konaan slijed dobro definiranih naredbi za ostvarenje zadatka;
46. Programiranje vjetina pomou koje korisnik stvara i izvrava algoritme koristei odreene
programske jezike kako bi napravio raunarski program;
47. Digitalni displej izlazni elektriki ureaj za prikaz ili priblinu prezentaciju informacije;
48. Statistika grana primjenjene matematike koja se bavi analizom podataka;
49. Baza podataka organizirana zbirka podataka;
50. Periodino kretanje kretanje koje se poslije izvjesnog vremena ponavlja;
51. Simetrija preslikavanje figura u geometriji;
52. Jednaina matematiki izraz koji govori da su dvije strani identine odnosno ekvivalentne;
53. Impuls jedinina vrijednost signala;
54. um svaka smetnja koja se u elektrinom kolu ili liniji komunikacije superponira na korisni
signal;
55. Linija veze sredina kroz koju se signal prenosi od predajnika do prijemnika;
56. Period veliina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodine promjene;
57. Transformator statiki elektrotehniki aparat koji, pomou elektromagnetne indukcije, pretvara
jedan sistem naizmjeninih struja u jedan ili vie sistema naizmjeninih struja iste uestanosti a
razliitih napona i struja;

59. Konvolucija meusobna povezanost izmeu dvije pojave predstavljene vrijednostima dvaju
promjenjivih;
60. Teorija apstraktno, uopteno znanje o nekom problemu koje je rezultat traganja za istinom;
61. Entropija termodinamika veliina koja opisuje stupanj nereda;
62. Modulacija postupak u kome se modifikuje neka karakteristina veliina jednog periodinog
signala u funkciji karakteristinih veliina nekog drugog signala;
63. Tehnologija upotreba i znanje alata, tehnika, zanatstva, sistema ili metoda organizacije;
64. Satelit tjelo koje orbitira oko drugog tjela;
65. Orbita put koje jedno tijelo ini oko drugog tijela dok je pod uticajem neke sile;
66. Navigacija nauka i vjetina voenja broda, aviona i drugih objekata s jedne na drugu taku na
zemlji, te svemirske letjelice kroz svemir;
67. Logistika djelatnost koja se bavi savladavanjem prostora i vremena uz najmanje trokove;
68. Sinapsa mjesto komunikacije izmeu dva neurona;
69. Multimedija mediji koji kombiniraju vie medija, da bi se stvorila jedna cjelina;
70. Prihod poveanje neto vrijednosti koje nastaje kao rezultat financijskih transakcija;
71. Profit Razlika izmeu prihoda i trokova;
72. Skladite Prostor za uskladitenje (uvanje) robe;
73. Elektrini kapacitet sposobnost tjela da na sebe primi elektrini naboj;
74. Matrica tabela koja se sastoji od apstraktnih objekata koji se mogu sabirati i mnoiti;
75. Triangulacija odreivanje poloaja glavnih taaka pri geodetskom mjerenju pomou trokuta kod
kojeg su poznati duina jedne stranice i njegova sva tri ugla;
76. Geodezija nauka koja se bavi mjerenjem i kartirajem zemljine povrine i promatranjem njenog
gravitacijskog polja i geodinamikih pojava;
77. Sfera skup taaka u prostoru jednako udaljenih od neke take (sredita sfere);
78. Protokol dogovoreni postupak kojeg treba slijediti u odreenoj situaciji;
79. Sinteza spajanje jednostavnijih misli u sloene;

80. Dubioza neto to je neizvjesno, nesigurno, sumnjivo, to je predmet dvoumljenja;

81. Kontemplacija produeni period svjesne misli o nekoj odreenoj temi;
82. Antiteza stilska figura koja se zasniva na suprotnosti;
83. Globalizacija dinamini ekonomski, politiki i kulturni proces koji je omoguen brzim razvojem
na poljima transporta i komunikacija, a koji je esto voen eljom velikih korporacija za osvajanjem
novih trita;
84. Objektivnost neovisan opis injenica ili stvarnosti, nepromjenjen od strane posmatraa ili osobe
koja ga opisuje;
85. Empiriki dokazi sve ono to se moe, posredno ili neposredno, vidjeti, uti, opipati, okusiti ili
omirisati;
86. Racionalizam pozicija u teoriji saznanja prema kojoj u procesu saznanja presudnu ulogu i znaaj
ima razum;
87. Konflikt sukob dvije ili vie subjekata;
88. Lapsus nesvjesna greka u govoru ili pismu;
89. ip minijaturna ploica od keramike na koju su fotopostupkom nanijete elektrine komponente i
kontakti i koja predstavlja elektrino kolo koje moe da obavlja potrebnu funkciju u integralnom kolu;
90. Logiki sklopovi osnovne jedinice od kojih se prave raunari;
91. Habanje skidanje materijala sa povrine vrstog tijela, izazvano mehanikim uzrocima;
92. Softverska krtost poveane tekoe koje se javljaju kada se popravlja stari softver koji je
naizgled pouzdan, ali je nestabilan kada se suoi sa neuobiajenim podacima ili ako se uvedu neke
manje promjene;
93. Procesor elektronika komponenta napravljena od minijaturnih tranzistora na jednom ipu;
94. Sabirnica - podskup unutar raunara ili neke druge elektronike opreme koja kroz jedan
dogovoreni standard omoguava usmjeravanje podataka i upravljakih signala izmeu integralnih
krugova kao na primjer CPU i memorije, ostalih ureaja koje sainjavaju raunalo pod skupova unutar
raunala, ili izmedu meuspojnica koje dozvoljavaju spajanje raunala s vanjskim svijetom;
95. Dizajn primjenjena umjetnost;
96. Interijer ureenost unutranjeg prostora;

97. Eksterijer spoljanji prostor;

98. Rotacija rotiranje (okretanje) tijela oko svoje ose;
99. Memorisati zapamtiti;
100. Laser optika naprava koja emituje koherentni sno fotona;
101. Koherentan koji se dri zajedno (povezan, spojen);
102. Arhiv kolekcija spisa i dokumenata;
103. Oblik uoblienost vidljivih djelova;
104. Fusnota biljeka ili napomena stavljena na dno stranice teksta;
105. Privilegija izuzetno povoljan poloaj to ga neki pojedinac ili drutvena grupa uiva u odnosu
na ostatak drutva;
106. Kredit novani duniko-povjereniki odnos u kojem povjerenik kredita (obino banka) ustupa
pravo koritenja odreenog iznosa novanih sredstava duniku;
107. Kamata cijena koju plaa posuiva onome koji mu pozajmljuje novac;
108. Apstraktan koji postoji samo kao pojam;
109. Manipulacija rukovanje ili baratanje predmetima ili robom;
110. Manipulacija 2 postupak podinjavanja pojedinca;
111. Mobing zlostavljanje na radnom mjestu;
112. Percepcija proces kojim mozak organizira podatke dospjele iz raznih ula i interpretira ih
tvorei smislenu cjelinu;
113. Imaginacija stvarateljska snaga predoavanja;
114. Kompresija saimanje ili sabijanje;
115. Fleksibilnost savitljivost, istegljivost;
116. Tim mala skupina ljudi komplementarnih znanja i vjetina koji su predani zajednikim
poslovnim ciljevima i zajednikom pristupu;
117. Surogat zamjena za neki proizvod;

118. Plagijat in prisvajanja ili ukljuivanja tueg rada ili proizvoda u svoj vlastiti;
119. Infrazvuk zvuk frekvencije manje od 16 Hz;
120. Ultrazvuk zvuk frekvencije vee od 20 kHz;
121. Radar ureaj za otkrivanje objekata na zemlji, moru i u zraku, pomou radio talasa;
122. Sonar podvodni elektrini lokator;
123. Bonton pravila lijepog ponaanja;
124. Pritisak omjer sile i povrine na koju tasila djeluje;
125. Evidentno oigledno;
126. Koordinantni sistem sistrem kod kojeg se poloaj taaka i drugih objekata prikazuje brojevima
koji se zovu koordinate;
127. Segregacija razdvajanje ljudi na osnovu razliitih kriterija koji se u pravilu kose sa naelima
ljudskih prava;
128. Odluka - izbor izmeu alternativa i moe biti donijeta na osnovu brojnih analitikih i
neanalitikih tehnika;
129. ISDN - (Integrated Services Digital Network) internacionalni standard za digitalne
telekomunikacione mree;
130. DVD - optiki prenosni disk koji koristi tehnologiju optikog zapisa za visokokvalitetno
skladitenje podataka, ukljuujui filmove sa visokim audio i video kvalitetom;
131. CD kompaktni disk koji koristi optiki zapis za snimanje podataka;
132. ADSL - (Asimetric Digital Subscriber Line) asimetrina digitalna pretplatnika linija za brzi
prijenos podataka koja ostvaruje bri prijenos podataka pri preuzimanju (download) nego pri
otpremanju (upload);
133. Prognoza - analiza budueg razvojnog trenda ili budue pozicije posmatranog fenomena, sistema
ili procesa;
134. Sintagma - kombinovanje jedinica iz vie paradigmi u oznaavajuu cjelinu;
135. Paradigma skup osnovnih pretpostavki ili pravila koje uzimamo zdravo za gotovo u cilju
poimanja stvarnosti i njenih fenomena;
136. Implementacija - skriveni dio objekta koji se vezuje za njegovo funkcionisanje;

137. Javnost - grupa ljudi koji imaju grupne zajednike interese;

138. Auditorij naziv za graevinu ili dio graevine (dvorana) namjenjen smjetaju osoba koje su
dole prisustvovati nekoj javnoj manifestaciji;
139. Festival javni dogaaj ili serija sveanosti koja se redovno odrava u nekom gradu ili lokaciji te
je posveena odreenom aspektu iz umjetnosti i ivota;
140. Konglomerat organizacijski oblik koncentracije raznovrsne proizvodnje i kapitala;
141. Imid - sveobuhvatna slika, odsjaj identiteta u javnosti, ono to javnosti misle o organizaciji ili
linosti;
142. Konferencija za tampu - jedan od naina komunikacije organizacije sa medijima i jedno od
esto koritenih vidova odnosa sa javnou;
143. Dijak poluprovodnika elektronska komponenta koja ima namjenu dvosmjerne okidne diode, a
preteno se upotrebljava za generiranje pobudnog impulsa za trijak ili tiristor;
144. Trijak poluprovodniki elektrini element koji ima namjenu upravljive sklopke za
naizmjeninu struju;
145. Tiristor poluprovodniki elektrini element koji ima svojstvo okidake sklopke jer prelazi u
provodno stanje kada se na upravljaku elektrodu dovede impuls struje i to stanje odrava sve dok je
struja tereta dovoljno velika;
146. Anoda - elektroda na nekoj napravi ili elementu kroz koju elektrina struja tee u smjeru prema
napravi ili elementu;
147. Katoda elektroda koja je suprotno polarisana u odnosu na anodu;
148. Elektroda provodljivi materijal uronjen u rastvor elektrolita;
149. Elektrolit materijal koji je elektriki provodan zbog gibanja slobodnih jona;
150. Jon naelektrisani atom ili grupa atoma;
151. Vjerovatnoa nesigurni dogaaj, ansa;
152. Ogranienje brzine dozvoljena brzina koja se ne smije prekoraiti;
153. Dinamika podruje klasine mehanike koje prouava djelovanje sile na kretanje tjela;
154. Mehanika dio fizike koji prouava mehaniko kretanje, uzroke, posljedice i zakone tog tjela;

155. Zakon normativni akt drave koji po tano odreenom postupku donosi zakonodavni organ,
najee skuptina (parlament);
156. Maina skup dijelova povezanih u jednu logiku cjelinu s ciljem izvoenja odreene operacije;
157. Refleksija odnos svjetlosti koja pada na neku povrinu u odnosu na dio svjetlosti koji se odbijareflektira od te povrine;
158. Analogija logika metoda. Oblik posrednog zakljuka kod kojeg se polazi od posebnog ili
pojedinanog i zakljuuje na posebnom ili pojedinanom po slinosti;
159. Paralelna obrada postupak kod kojega se vie instrukcija obrauje istovremeno;
160. Mikron milioniti dio metra;
161. Koherentan povezan, spojen, koji se dri zajedno;
162. Sinergija - integrie pojedinane napore u zajedniku akciju iji su efekti znaajno vei od
prostog zbira pojedinanih efekata;
163. Panja - stanje jasnoe ili pojaane osjetljivosti koja funkcionie izvan nae perceptualne baze;
164. IP adresa jedinstvena brojana oznaka raunara na internetu;
165. Semantika aspekt znaenja koji je izraen u jeziku, kodu ili nekom drugom obliku
predstavljanja;
166. Inkubacija - faza u kojoj pojedinac ili grupa svjesno ne razmiljaju o problemu;
167. Kognitivno uenje - uenje kroz rjeavanje problema;
168. Problem - razlika izmeu potrebnog i posjedujueg znanja;
169. Rjeavanje problema - proces podizanja nivoa posjedujueg na nivo potrebnog znanja kroz
proces uenja;
170. Ubjeivanje - proces koji oznaava namjerno, ciljno nametanje miljenja, stavova, vjerovanja i
vrijednosti;
171. Kombinatorika grana matematike koja se bavi prebrojavanjem elemenata konanih skupova i
prebrojavanjem broja naina da se ti elementi poredaju;
172. Peticija zahtjev za nekom promjenom koji je potkrepljen sakupljenim potpisima
zainteresovanih osoba;

10

173. Binarni sistem brojevni sistem sa bazom 2. To znai da u tom brojevnom sistemu za
oznaavanje brojeva koristimo 2 broja, i to: 0 i 1;
174. Algebra niz razliitih, no meusobno povezanih, pojmova u matematici;
175. Konvencionalan koji se zasniva na konvenciji, koji odgovara sporazumu, sporazumni,
ugovorni;
176. Vokabular rijenik, sveska u koju se piu rijei nekog tueg jezika i njihova znaenja radi
lakeg uenja napamet;
177. Apatian neosjetljiv, ravnoduan;
178. Tipian koji pripada jednom tipu;
179. Kontakt dodir, spoj;
180. Optika nauka o svjetlosti i svjetlosnim pojavama uopte;
181. Ispravlja elektriki sklop koji slui za pretvaranje naizmjenine struje u istosmjernu;
182. Parametar konstantna veliina u nekoj matematikoj funkciji, mjera centralne tendencije,
korelacije i varijabilnosti;
183. Korelacija meusobna povezanost izmeu razliitih pojava predstavljenih vrijednostima dvaju
varijabli;
184. Varijabla jedinica date informacije u raunarskom programu koja moe promjeniti vrijednost u
toku izvravanja programa;
185. Polaritet pravac dvaju slobodnih magneta prema magnetnim polovima Zemlje; u irem smislu :
posjedovanje dva pola ili dva potpuno suprotna mjesta sa suprotnim svojstvima;
186. Okruenje kompleks spoljanjih faktora koji djeluju na sistem i odreuju njegov kurs i oblik
postojanja;
187. Inflacija poveanje opteg nivoa cijena u odnosu na vrijednost novca;
188. Struktura sustav elemenata i njihovog aktivnog meusobnog odnosa te prepoznavanje,
promatranje, i stabilnost uzoraka;
189. Uzorak izabani dio statistikog skupa koji treba da predstavlja reprezent populacije koja je
obuhvaena istraivanjem;
190. Reprezentativan koji predstavlja, zamjenjuje, zastupa;

11

191. Skica nabrzo izraen (neizveden potpuno) crte, nacrt, osnova; glavni potezi neega (npr. slike,
kipa itd.);
192. Postulat zahtjev koji se logiki ne moe dokazati, ali koji je nuan za razumjevanje izvjesnih
injenica;
193. Logika nauka o oblicima pravilne misli i metoda saznanja;
194. Standard vrsta propisa kojom se utvruju neke brojne vrijednosti, dimenzije, naini ispitivanja
itd. ;
195. Integralno kolo mikronski ureaj koji se sastoji iz vie spojenih tranzistora;
196. Koncept tenja odravanja odreene pozicije, znaenje rijei u odreenom kontekstu;
197. Kontekst veza misli u govoru;
198. Aplikacija raunarski program dizajniran za pomo korisnicima da bi izvravali jedan ili vie
odreenih zadataka;
199. Apelacija priziv viem sudu; pozivanje; nazivanje;
200. Premijera prva izvedba;
201. Fluktuacija u financijskom smislu to je kolebanje i mijenjanje gospodarskih pojava, odnosa i
procesa;
202. Delegacija povjeravanje ovlasti i/ili odreenog zadatka nekoj osobi ili grupi osoba;
203. Blog publikacija na internetu koja sadri prvenstveno periodine lanke u obrnutom
vremenskom slijedu;
204. Internet forum posebna web aplikacija ili skripta koja omoguava korisnicima raspravu o
odreenim temama;
205. Debata organiziran nain izmjene miljenja;
206. tampanje proces reproduciranja teksta i slika, najee koritenjem tampaa;
207. Demonstracija predstavljanje ili izlaganje neega;
208. Topografija geografski pojam koji se bavi opisivanjem i prouavanjem Zemljinih povrinskih
elemenata, fizikogeografskih karakteristika, kao to su visina i nagib;
209. Radijan mjerna jedinica za ugao;

12

210. Konstanta nepromjenjiva fizika veliina koja moe biti utvrena definicijom, mjerenjem ili
dogovorom;
211. Fiktivno ono to je izmiljeno, zamiljeno, nestvarno;
212. Referentno tijelo tijelo u odnosu na koje odreujemo kretanje drugih tijela;
213. Relativitet uslovljenost, srazmjernost;
214. Dualizam dvojnost, dvojstvo;
215. Monolitno jezgro sistemska arhitektura u kojoj itav operativni sistem radi kao cjelina u
jednom adresnom prostoru, i kao takav nadgleda sve procese u sistemu;
216. Bilateralno obostrano (npr. bilateralni dogovor-obostrani dogovor);
217. Multilateralno viestrano;
218. Ingeniozan inventivan, kreativan, matovit;
219. Afirmacija pozitivan iskaz koji opisuje stanje koje elimo da postignemo;
220. Negacija odricanje, odrena rije;
221. Ad hoc latinski izraz koji znai zbog ovog ili zbog ove svrhe; rjeenje za neki specifini
problem koji se ne generalizira, te koji se ne smije primjenjiati u druge svrhe;
222. Generalizacija postupak prelaska sa optih na jo optije pojmove;
223. Racionalizacija uproavanje;
224. Osciloskop ureaj koji slui za prikazivanje promjene elektrinog napona u nekom
vremenskom periodu;
225. Elektriki napon mjerna veliina kojom se iskazuje ukupno djelovanje elektrinog polja na
nekom putu; razlika potencijala;
226. Tastatura skup tipki (tastera) koji su organizovani u jednu cjelinu i njihova svrha je da
omoguavaju slanje signala nekom stroju ili aparatu;
227. Raunarski mi ulazna jedinica na raunaru koja pretvara pokret ruke u dvije dimenzije u
pokret pokazivaa na zaslonu raunara;
228. Apscisa horizontala u svim svojim pojavnim oblicima;

13

229. Parabola skup svih taaka u ravnini koje su jednako udaljene od zadane take i zadanog
pravca;
230. Hiperbola skup svih taaka ravnine za koje je apsolutna vrijednost razlike udaljenosti od dvije
zadane (fiksne) take te ravnine stalna;
231. Konveksno ispupeno, izboeno;
232. Konkavno udubljeno;
233. Zavisnost podlonost nekoj navici;
234. Dekadencija stanje opadanja kulture;
235. Filantropija ovjekoljublje;
236. Elastinost svojstvo materijala da se nakon prestanka djelovanja sile koja ga deformira vrati u
svoje prvobitno stanje (oblik);
237. Deformacija promjena oblika ili veliine;
238. Abrazija uklanjanje povrine trljanjem ili bruenjem;
239. Balustrada ograda u koje je gornji i donji dio spojen nizom stubova;
240. Donacija darivanje u svrhu potpore nekom cilju;
241. Geometrijski bilo koji oblik ili forma koja ima vie matematiki nego organski dizajn;
242. Iluminacija sveano osvjetljavanje, iznenadno nadahnue;
243. PDF (Portable Document Format) format zapisa dokumenata koji se koristi za zapis
dvodimenzionalnih dokumenata neovisno o ureaju i rezoluciji ispisa;
244. Rezolucija slike koliina detalja koju neka slika sadri;
245. Piksel najmanji elemenat na ekranu ili nekoj bitmap slici koji sadri plavi, crveni i zeleni
podpiksel;
246. Font elektroniki niz podataka u kojem se nalazi skup slovnih znakova i slovnih simbola;
247. Bitmap font sastoji se od serije taaka (piksela) koji prikazuju sliku svakog slovnog znaka,
svakog slovnog karaktera i njegove veliine;
248. Kvadriranje raunska operacija kod koje zadani broj mnoimo sa samim sobom;

14

249. Ornament ukras odnosno dekoracija sazdana od biljnih, ivotinjskih, geometrijskih ili
antropomorfnih motiva;
250. Formalno zvanino;
251. Mobilnost pokretljivost;
252. Mobilni telefon prijenosni elektrini ureaj za komuniciranje na vee ili velike udaljenosti;
253. Modem ureaj koji modulira digitalni signal u oblik pogodan za prijenos preko
komunikacijskog kanala, a nakon prijenosa ga demodulira u izvorni oblik;
254. WLAN (Wireless Local Area Networking) beina lokalna mrea izmeu dva ili vie mrenosposobnih ureaja;
255. LAN (Local Area Network) lokalna raunarska mrea;
256. Osoba dinamiki sistem za informaciono procesuiranje;
257. Linost karakterna organizacija osobe;
258. Znanje jedini resurs koji se ne troi, ali je podloan zastarjevanju;
259. Formula protokol ponaanja;
260. Entropija fizika veliina koja iskazuje mjeru nereda;
261. Gausov signal idealan signal bez uticaja uma;
262. Realni signal signal kod kojeg je uzet uticaj uma;
263. Provajder prualac usluga;
264. Firewall vrsta softvera instalirana na raunaru krajnjeg korisnika, koja kontrolie komunikaciju
prema i sa raunara, dozvoljavajui ili zabranjujui komunikaciju prema sigurnosnom profilu;
265. Sinonim rije koja je po znaenju identina ili vrlo slina nekoj drugoj rijei, ali se od nje
razlikuje po svom obliku;
266. Epitet svaki atribut, odnosno dodatak imenici koji je poblie objanjava i opisuje;
267. Pojam misao o biti (osnovi) onoga o emu mislimo, odnosno, o bitnim karakteristikama onoga
o emu mislimo;
268. Definicija odreivanje jednog pojma po njegovim svojstvima da bude jasan i razgovjetan;

15

269. Instaliranje programa dodavanje programa na raunar sa instalacionog diska, interneta ili
mree;
270. Krekovanje programa pronalaenje odreenih propusta (rupa) u programu i izmjena tog istog
programa;
271. Softverski bag (BUG) greka, kolaps ili neispravnost u radu nekog softvera u raunarskom
sistemu;
272. Bot skraeni naziv za robota;
273. USB (Universal Serial Bus) spoljanji prikljuak za periferne ureaje kao to su: mi,
tastatura, tampa itd. ;
274. Matina ploa glavna printana poluprovodnika ploa koja omoguava komunikaciju izmeu
ostalih hardverskih djelova u raunaru;
275. Multipleksor kombinaciona mrea koja odabire jedan od vie moguih ulaznih signala i
usmjerava ga na jednu izlaznu stezaljku;
276. Demultipleksor digitalno kolo koje omoguava da jedan podatak sa ulaza bude proslijeen na
neki od 2n izlaza;
277. Programski virus maliciozni program koji se iri tako to inficira datoteke i programe;
278. Maliciozni softver zloudni softver;
279. Prevencija skup mjera koje se vre u cilju sprjeavanja bilo kakvih neeljenih pojava;
280. Hiperlink veza koja nas upuuje na neku rugu stranicu ili na neko odreeno mjesto u
dokumentu;
281. WWW (World Wide Web) svjetska mrea;
282. Web server raunar na kojem se nalaze web stranice;
283. Vjetaka inteligencija pojava inteligencije koja je stvorena na vjetaki nain;
284. Fizija nuklearna reakcija cjepanja atoma na dva dijela;
285. Ultraljubiasto zraenje elektromagnetno zraenje s talasnim duinama manjim od onih koje
ima vidljiva svjetlost;
286. Statiki elektricitet vrsta elektrine energije koja za razliku od elektrine struje miruje;
287. Kontrast sinonim za suprotnost odnosno naglaena razliitost;

16

288. Demokratija oblik vlasti u kojem sve odluke neke drave donosi izravno ili neizravno veina
njezinih graana kroz potene izbore;
289. Totalitarizam politiki sistem u kojem je vlast pod kontrolom jedne politike organizacije ili
stranke koja ne prepoznaje granice svoje ovlasti;
290. Klijent-server arhitektura gdje su korisnik (klijent) i server odvojeni ili neravnopravni;
291. Trgovina proces razmjene robe i/ili usluga;
292. Emancipacija nastojanja za dobijanje politikih prava ili ravnopravnosti za esto obespravljenu
skupinu;
293. Tolerancija kolektivna ili pojedinana praksa prihvatanja i saradnje sa osobama razliitih
politikih, vjerskih i drugih pogleda;
294. Politika procesi i naini na koje se donose odluke unutar jedne grupe ljudi;
295. Monitoring redovno posmatranje i biljeenje aktivnosti koje se odvijaju u okviru nekog
projekta ili programa;
296. Planiranje organizacija priprema za budunost;
297. Kadar okvir, izdvojenost iz okoline;
298. Separacija odvajanje;
299. Unifikacija ujedinjavanje, sjedinjavanje, sjedinjenje;
300. Senzor ureaj koji jeri fiziki kvantitet i konvertuje ga u signal kojeg moe oitavati posmatra
ili instrument;
301. Detektor ureaj kojim se otkriva prisutnost odreene materije;
302. Poligraf ureaj koji je konstruisan za istovremeno biljeenje vie podataka koji nastaju
prilikom ispitivanja, u narodu poznat i kao:detektor lai;
303. Aristokratija vrsta vladavine koju ine male privilegovane klase ili manjine sastavljene od
onih najbolje kvalifikovanih za upravljanje;
304. Monarhizam politika ideologija koja zagovara ouvanje ili obnovu monarhije kao drutvenog
ureenja neke drave;
305. Materijalizam filozofski pravac koji materiju smatra osnovom svega;

17

306. Komunizam drutveno ureenje u kojem se sve stvari smatraju zajednikim;

307. Blasfemija bogohuljenje;
308. Ateizam nevjerovanje ili poricanje postojanja boga ili bogova;
309. Provincija podnacionalna jedinica koja u veini drava ili zemalja predstavlja drugostepeni
nivo;
310. Megalomanija patoloko precjenjivanje sebe samog, svojih sposobnosi i mogunosti;

18

19

20