SVEUILITE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ INFORMACIJSKIH ZNANOSTI

Marko Mati

Marin Getaldi u riznici svjetskog znanja

Esej

Mentor: Silvana Mari

Mostar, 2014.
SADRAJ
Uvod ...................................................................................................................

1.
2.
3.
4.

Rani ivot i put u Europu ... ..............................................................

4
Daljnji ivot u Dubrovniku i smrt............................................................... 6
Getaldiev rad ........................................................................................ 7
DE RESOLUTIONE ET COMPOSITIONE MATHEMATICA ........... 9

Zakljuak ............................................................................................................

11

Literatura ............................................................................................................

12

UVOD
Ovaj esej govori o velikome znanstveniku 17.stoljea. Rije je o matematiaru,
astronomu i astrofiziaru Marinu Getaldiu, u svome ivotu proao je cijelu Europu, te
2

studirao na najveim svjetskim sveuilitima, a na neke je bio pozvan ak da bude

profesor i da prenosi svoje ogromno znanje. Biva prijatelj sa najveim umom toga
vremena Galileom Galileiem, te s njim ostaje u bliskim vezama do samog kraja ivota.
Dravnika sluba ga nije zaobila, s njom ui i ivi neko vrijeme. Pie mnogobrojna
djela o matematici, prouavanjem Getaldia ovjek dobiva dojam da je uz svoje keri
on najvie volio matematiku, te da nikada ni u svoje najtee vrijeme nije odustao od nje.
Prolaskom kroz Europu usavrava svoja znanja koja kasnije biljei i dokazuje. Veliku
ulogu u njegovom ivotu igrali su i antiki znanstvenici, odnosno matematiari koje je
sam dokazivao i nadoknaivao njihove teorije. Vano je napomenuti da tek krajem 16.
stoljea europski ovjek dolazi do saznanja o antikim znanstvenicima, to u europskim
krugovima znanja daje jedan bum u svim znanstvenim disciplinama.

1. RANI IVOT I PUT U EUROPU

Grad Dubrovnik, jedno od najveih gradova Europe u srednjem vijeku. Mjesto

roenja nekih od najveih znanstvenika toga vremena. Meu velikim imenima nalazi se
i ime jednog od najveeg matematiara toga doba, Marina Getaldia (lat. Marinus
Getaldus). Datum njegova roenja uzima se 2.listopada 1568.god1. Osmerolana
plemika obitelj, otac mu je bio nie plemstvo to se moe iitati odlaskom njegove
sestre Nike u samostan, u srednjemu vijeku ukoliko obitelj nije imala dovoljno novca ili
zemlje za miraz, enska djeca bi se najee slala u samostane da postanu asne sestre.
Poloaj svoje obitelji Marin je morao popravit, jedini nain, zbog stanja u kojem se
nalaze bio je da ui kolu. Posao kojim se Dubrovnik u to vrijeme bavi bila je trgovina
to e na Marina odigrati vanu ulogu u njegovu znanstvenom radu2.

Sl.1. Grad Dubrovnik.

Svoje rano kolovanje Marin odrauje u rodnome Dubrovniku, kod franjevaca 3.
Gdje odmah pokazuje smisla za matematiku. Gimnazija koju Marin pohaa u to vrijeme
bila je na dobrome glasu u tadanjoj Europi. Profesori koji su Marinu predavali
matematiku u gimnaziji odigrat e glavnu ulogu u njegovom daljnjem radu kao
znanstvenika. To su bila dvojica Dubrovakih plemia Ivan Hristoforov i Viktor
Bazalji4. Godina zavretka gimnazije uzima se 1588. nakon ega Marin kao punoljetni
patricij stupa u Veliko vijee. U tom krugu dolazi u doticaj sa mnogim velikim imenima
1 hr.wikipedia.com
2 www.kole.hr
3 hr.wikipedia.com
4

toga vremena, kao velikim panslavistom, humanistom i povijesniarom Mavrom

Orbinijem5. Marin u Dubrovniku obavlja razne dravne poslove, ak je jedno vrijeme
bio kapetan jedne utvrde na Peljecu. Ostaje u Dubrovniku sve do 1597. kada odlazi u
Europu na est godina gdje e se upoznati sa ivotom u Europi i dobiti mnoga vana
ivotna iskustva. Svoje ivotno iskustvo putovanja dijeli sa jo jednim Dubrovaninom,
Marinom Guetem. Ve tada je Getaldi bio vrstan matematiar pa mu u Leuvenu
(Belgija) na sveuilitu nude mjesto profesora, koje Getaldi odbija. Razlog odbijanja
profesorskog mjesta na jednom od najveih sveuilita tada u Europi nikada nije bio
poznat, iako neki znanstvenici koji su istraivali Marinov ivot govore da je to uinio iz
svoje skromnosti6. Svoj put u Europu Marin je zabiljeio u svojoj knjizi Zbornik raznih
problema. U Rimu Getaldi je pomagao svojim prijateljima profesorima, te je neko
vrijeme sluao predavanja astronoma i matematiara Christofora Clavia, o kojemu pie
u svome djelu Neki stavovi o paraboli. Putuje dalje u Pariz, gdje se nee dugo
zadrati, nego se vraa u Italiju, tonije Padovu koja je bila jedna od omiljenih
znanstvenih sredita cijele Europe. U Padovi Getaldi slua predavanja svjetski
poznatog astronoma, astrofiziara, matematiara, mehaniara i filozofa Galilea Galileia.
Sluanje tih predavanja i kretanje u istim krugovima uzrokovalo je upoznavanje i
kasnije prijateljstvo ova dva velika ovjeka. Svjedoci njihova prijateljstva su pisma koja
su ova dva genija izmjenjivala. Nakon Padove i nauenog znanja Getaldi 1601.godine
odlazi u Rim gdje ostaje do 1603. nakon ega iz ne razjanjeni razloga preko Venecije
bjei natrag u rodni Dubrovnik. Za svoga boravka u Rimu Getaldi pie jo dva djela
koja upotpunjavaju i opravdavaju sav njegov boravak u Padovi, djela se nazivanju
Neki stavovi o paraboli i Unaprijeeni Arhimed7.
Naznake o plaanju Getaldievog puta nisu nigdje navedene8.

4 hr.wikipedia.com
5 hr.wikipedia.com
6 www.kole.hr
7 www.kole.hr
8 hr.wikipedia.com
5

Sl.2. Padova
2. DALJNI IVOT U DUBROVNIKU I SMRT
Po svome povratku Marin obavlja razne dravne dunosti, jedna od tih e ga
zamalo stajati glave. Bio je to ponovno posao kapetana na Peljecu, gdje Marin ne
zatien od bolesti dobio malariju, koja je u srednjem vijeku bila jedan od najveih
uzroka smrti u gradovima kao to je bio Dubrovnik 9. U dogledno vrijeme naputa
mjesto kapetana te se ponovno okree matematici i astronomiji. Svoja razmiljanja i
teze predaje u obliku pisma svojim prijateljima i kolegama koje je upoznao na svojim
putovanjima10. Nakon to je ozdravio od teke bolesti Marin ponovno biva zaposlen da
radi za dravu, odnosno Dubrovaku Republiku. Ovaj put u senatu kao poklisar u
Carigradu koji nosi sultanu hara koji se ubirao 11. U istoj godini pie svpoje
najznaajnije djelo Apolonije uskrsli, materijal za ovo djelo pokuao je nai u
Carigradu no bez uspjeha. Po zavrenom poslu poklisara vraa se u Dubrovnik te kao i
njegov prijatelj Galileo Galilei radi na eksperimentima 12. U to vrijeme ga najvie
zanimaju optiki instrumenti, refraktorski teleskop13. Najbolje mjesto za takvo

9 hr.wikipedia.com
10 www.kole.hr
11 hr.wikipedia.com
12 www.kole.hr
6

eksperimentiranje bila je spilja koja se nalazila u blizini Getaldieve vikendice, nazvana

po njemu Betina spilja14.

Sl.3. Galileo Galilei

Zbog njegova eksperimentiranja sa raznim zrcalima Getaldia ubrzo zli jezici nazivaju
vraem i arobnjakom. Jedan od razloga zato su ga tako nazivali bilo je zbog paljenja
malih brodova svojim zrcalom, a u to vrijeme ovjekovo znanje je bilo plitko, te to je
drugo mogao misliti obini srednjovjekovni ovjek. Nezaposlenost ga tjera da se
ponovno vrati matematici, to i ini, ali nedugo nakon toga vlast ga treba pa biva pred
sam kraj svoga ivota izabran za lana malog vijea15. Smrt ga snalazi u naponu njegove
snage, mnoga njegova istraivanja i djelovanja objavile su njegove keri, etiri godine

13 Teleskopi koji koriste leu za skupljanje svjetlosti.

14 Nadimak Marina Getaldia bio je Gete
15 www.kole.hr
7

nakon njegove smrti. Za Getaldia se spravom kae da je bio aneo po udi i ivotu, a
demon u matematici16.

3. GETALDIEV RAD
Sva Getaldieva ranija djela pisana su koritenjem iskljuivo antikih matematikih
metoda, u duhu kojih je zapoeo svoju matematiku naobrazbu, te predstavljaju
segment njegova razvojnoga puta i oblikovanja. Tijekom prve faze rada, utemeljene na
starogrkoj matematikoj tradiciji, Getaldi je dozrijevao kao produktivni matematiar i
pripremao se za stvaranje svoga glavnog djela De resolutione et compositione
mathematica, koje upravo utemeljuje na metodolokom suprotstavljanju klasinomu
nasljeu i afirmaciji nove algebarske metode nasuprot antikoj tradiciji17. U zbirci
razliitih matematikih problema Variorum problematum collectio(1607) Getaldi
razliitim geometrijskim metodama rjeava probleme etvorice autora: istaknutoga
astronoma i matematiara Johannesa Mllera Regiomontanusa (15. st.) te svojih
suvremenika, uglednih matematiara, rimskih isusovaca Christopha Claviusa i
Christopha Grienbergera, s kojima se dopisivao, i Dubrovanina Jakova Restia 18.
Getaldi u potpunosti uvia koje e dalekosene posljedice imati primjena opih
veliina u matematici i znanosti uope. Naime pokazalo se da je uvoenje opih veliina
oslobodilo matematike rezultate dotadanje njihove forme. Snaga nove metode, koju je
tek trebalo razviti i afirmirati, u emu je velikoga udjela imao upravo Getaldi, dovela
je u razvoju matematike do epohalne promjene.

16 hr.wikipedia.com
17 M. Bori Getaldi, Descartes i analitika geometrija
18 M. Bori Getaldi, Descartes i analitika geometrija
8

Sl.4. Marin Getaldi

Njegov rad na podruju matematike u okvirima antike tradicije sam po sebi dovoljno je
visoke razine i bogat izvornim rjeenjima, kako starogrkih problema tako i u podruju
primjene na fizikalne probleme: parabolina zrcala i odreivanje specifinih teina, da
je ve time sebi priskrbio mjesto meu istaknutim matematiarima na poetku 17.
stoljea19. Meutim neosporno vrhunac svoga rada postie upravo otklonom od isto
geometrijskoga shvaanja problema, u okviru kojega je geometrijskim metodama
(analizom i sintezom) nainio izvanredna ranija djela. No upravo je njegovo odlino
poznavanje antikih metoda i njihovih dosega bilo kljuno da rano uvidi kako Viteova
logistica speciosa nije tek samo jedna od matematikih metoda kasne renesanse, kojom
se matematika znanost postupno obogauje i polako kree putem svoga razvoja.
Getaldi po uzoru na Vitea koristi ope veliine koje se jednako mogu primijeniti i na
brojeve i na geometrijske objekte. Algebra koja operira s tim opim veliinama umjesto
s brojevima ista je i opa algebra. Kao takva ona je jednako primjenjiva i na brojeve i
na geometrijske objekte, za razliku od antike, koja je bila geometrijska, i arapske s
numerikim karakterom20.

19 M. Bori Getaldi, Descartes i analitika geometrija

20 M. Bori Getaldi, Descartes i analitika geometrija
9

4. DE RESOLUTIONE ET COMPOSITIONE MATHEMATICA

Getaldi, shvativi smisao i vanost koju u svojoj openitosti donosi Viteova metoda,
glavno je djelo upravo osmislio kao njezin prvi cjeloviti i opseni prirunik. To je
metodika zbirka problema i teorema rjeavanih primjenom nove algebarske metode na
raznorodnoj grai. Analizom djela De resolutione et compositione mathematica
pokazuje se da je glavni doprinos djela upravo u samom razvoju algebarske metode,
premda djelo sadri brojne nove izvorne matematike rezultate, to se naroito vidi u
primjerima problema koje ponavlja iz starijih djela antike tradicije, gdje obrauje
vlastite geometrijske probleme iz ranijih djela te probleme i teoreme Euklida, Apolonija
iz Perge, Vitea, Regiomontanusa i drugih. Raunanje s opim veliinama omoguilo
mu je novu interpretaciju dotadanjih matematikih rezultata 21. Getaldi preinauje
zapise rezultata za geometrijski rjeavane probleme i provodi algebarsku analizu u
sklopu ope algebre. Moe se zapaziti kako se Getaldi, afirmirajui novu algebarsku
metodu na raznorodnoj grai, istovremeno pokazuje i kao vjeran prenositelj i tuma
radicionalnoga ristupa. Meutim kljuna razlika u odnosu na dotadanji matematiki
pristup, utemeljen na divljenju svemu antikom i pokuajima da se pojedini pojmovi i
postupci postojee matematike preobuku u antiko ruho, javlja se u novom poimanju
matematikoga objekta, odnosno koncepciji opega broja, ije voenje vodi do
korjenite reforme ne samo algebre nego i matematike u cjelini. Kao i kod drugih
matematiara na prijelazu iz 16. u 17. stoljee, i Getaldiev se opus dobrim dijelom
osniva na djelima grkih matematiara, meu kojima se istiu Euklid, Pap (Pappos,
Pappus) i Diofant, a pod utjecajem je i Eudoksove teorije razmjera te Arhimedove
primjene logistike metodologije, odnosno aritmetike interpretacije geometrije.
Oslanjajui se na antiku matematiku tradiciju, potaknut Viteovom algebarskom
metodom, Getaldi integrira meusobno razliite tendencije starogrke matematike,
stroge geometrijske metode i logistike, koja je podrazumijevala rutinu obinoga
matematikog rauna i doputala aproksimativan pristup. Slijedei dosljedno Viteovu
metodu, dubrovanin u ve poznate metode analize i sinteze uvodi ope veliine te tako

21 M. Bori Getaldi, Descartes i analitika geometrija

10

u De resolutione et compositione mathematica kroz primjenu metode postie i promjenu

koncepcije matematikoga objekta u svome posljednjem djelu22.

ZAKLJUAK
Srednji vijek je bio okovan neznanjem i dogmatskim uenjem, svjetsku zahvalu
jednom od najveih znanstvenika 17.stoljea nitko nikada nije uruio ovome
znanstveniku Hrvatskoga imena. Marin Getaldi majstor ili kako ga njegovi prijatelji i
znanstvenici zvae Demon matematike otvorio je oi mnogim astronomima,
matematiarima i mehaniarima toga vremena. Ovaj esej je samo malo prikazivanje
velikog, kao prvo domoljuba a tek onda znanstvenika. Ljubav prema svojoj Republici
nikada nije skrivao, naprotiv, ponosio se njome te je nosio u svome srcu dok je putovao
Europom. U vrijeme humanizma i opeg razvitka znanosti samo nam dragost ispunja
srce kada znamo da je zbog Hrvata matematika, te ostale znanosti kojima se bavio
Marin Getaldi bila na vrhuncu upravo zbog njega. Za njegovom preranom smru alio
je cijeli znanstveni svijet toga vremena, ali unato tome moramo dati do znanja da je
zbog njegovi dviju keri koje su objavile njegove radove posthumno znanstveni krugovi
dobili su mnogo.

22 M. Bori Getaldi, Descartes i analitika geometrija

11

LITERATURA
1. hr.wikipedia.com (Marin Getaldi) dan pristupa stranici 27.10.2014
2. www.kole.hr (Marin Getaldi, na najvei matematiar)
3. M. Bori Getaldi, Descartes i analitika geometrija, Zavod za filozofiju znanosti
HAZU, Zagreb

12