Mel Gibson

Izvor: Wikipedia
Ovaj lanak je o glumcu. Za koarkau, v. Mel Gibson (koarka).

Mel Gibson

Gibson na premijeri filma Air America 1990.

Roen/a

Mel Columcille Gerard Gibson

3. januar 1956. (dob: 60)
Peekskill, New York
SAD

Zanimanje

glumac, reiser, producent, scenarist

Period aktivnosti 1976Suprug/a/e/zi

Robyn Moore (1980-present)

[pokai]Osvojene nagrade
Mel Columcille Gerard Gibson (Peekskill, 3. sijenja 1956.), ameriko-australski redatelj,
glumac i producent. Nakon to se afirmirao kao glumac u serijalima Pobjenjeli
Max i Smrtonosno oruje, Gibson je reirao Oscarom nagraeni film Hrabro srce. Reijom
tog filma je postao esti glumac koji je postao redatelj i dobio Oscara za reiju. 2004. je
reirao biblijski spektakl Pasija koji govori o Isusovim zadnjim satima ivota.

Sadraj/
[sakrij/]

1Rani ivot

2Filmska karijera
o

2.1Pobjenjeli Max

2.2Bounty

2.3Smrtonosno oruje

2.4Hamlet

2.5Hrabro srce

2.6Pasija

2.7Apocalypto

3Obitelj i privatni ivot

4Izabrana filmografija

5Vanjske veze

Rani ivot[uredi - ]
Gibson je roen u Peekskillu, drava New York kao esto od ukupno jedanaestoro djece.
Njegova majka, Ann Reilly, roena je u SAD-u, u obitelji irskih imigranata. Otac, Hutton
Gibson, bio je sin amerikog biznismena i australske operne pjevaice. Gibsonov mlai brat,
Donal, je takoer glumac.
Nakon to je Gibsonov otac osvojio nagradu u televizijskom kvizu Jeopardy! (Izazov), 1968.
godine, iz protesta premaVijetnamskom ratu, obitelj se seli u Australiju. Otac je, naime,
strahovao da bi mu najstariji sin mogao biti mobiliziran, a bio je i uvjerenja da su promjene u
amerikom drutvu nemoralne.

Filmska karijera[uredi - ]
Gibson je diplomirao 1977. u Sydneyju. Glumaku karijeru zapoeo je u Australiji pojavljujui
se u televizijskim serijama kao to su Sullivanovi, Cop Shop iPunishment. Gibsonov prvi film
bio je Summer City.

Pobjenjeli Max[uredi - ]
Glavni lanak: Pobjenjeli Max
Gibson umalo nije dobio ulogu koja ga je proslavila. Njegov agent sredio mu je audiciju
za Pobjenjelog Maxa, ali no prije se potukao s trojicom mukaraca to je zavrilo
nateenim nosom, slomljenom vilicom i raznim drugim ozljedama. Na audiciji se pojavio
kao "crno-plava bundeva" (prema vlastitim rijeima). Uope se nije nadao da e dobiti
ulogu, nego je tamo otiao kako bi pravio drutvo prijatelju. Meutim, casting agent mu je
rekao da doe za dva tjedna. Kad se vratio, umalo ga nisu prepoznali jer su mu ozljede
gotovo u cijelosti zacijelile, pa je dobio ulogu.
Film je bio neovisno financiran, a navodno mu je budet bio oko 300 tisua australskih
dolara - od kojih je 15 tisua otilo Gibsonu. Film je postigao nevjerojatan uspjeh,
zaradivi 100 milijuna dolara irom svijeta.
Kad je film objavljen u Americi, svi glasovi, ukljuujui oni Gibsonova lika, su presnimljeni
na ameriki naglasak na zahtjev distributera, American International Picturesa, koji se
bojao da publika nee prihvatiti glumce koji govore australskim naglaskom.

Bounty[uredi - ]
1984. je nastupio kao Fletcher Christian u filmu Bounty. Gibson i Anthony Hopkins se
navodno nisu podnosili tijekom snimanja. Hopkins je u to vrijeme bio apstinent, dok se
Gibson borio s alkoholizmom. Gibson je esto provodio veeri u lokalnim saloonima
mijeao viski s pivom. U jednoj tunjavi mu je porezano lice pa je se morao mijenjati
raspored snimanja dok je on bio prevezen u bolnicu.

Smrtonosno oruje[uredi - ]
Glavni lanak: Smrtonosno oruje

Sa serijalom Smrtonosno oruje, Gibson je zaao u komercijalnije vode. Glumio je

Martina Riggsa, detektiva iz Los Angelesa, emotivno nestabilnog vijetnamskog
veterana koji ne moe preboliti smrt ene, poznatog po nasilju. U filmovima mu je
partner bio stariji i rezerviraniji Roger Murtaugh (Danny Glover). Snimljena su tri
nastavka.

Hamlet[uredi - ]
Gibson je nainio neobian korak preavi iz akcijskog u klasini anr, glumei
melankolinog danskog princa u Hamletu Franca Zeffirellija. Gibson je nastupio s
iskusnim ekspirijanskim glumcima kao to su Ian Holm, Alan Bates i Paul Scofield.
Suradnju s njima je opisao rijeima "kao da vas bace u ring s Mikeom Tysonom".
Film je naiao na odobravanje kritike i publike, a Gibsona je iz akcijskog junaka
pretvorio u ozbiljnog glumca i filmaa.

Hrabro srce[uredi - ]
Glavni lanak: Hrabro srce
Gibson je izjavio da je odbio scenarij Hrabrog srca, iako su mu ga preporuili
agenti, jer je mislio da je prestar za ulogu. Nakon pomnog razmiljanja, ne samo
da je odluio glumiti, nego i reirati sami film.
Za reiju je 1995. osvojio dva Oscara, za najboljeg redatelja i najbolji film. U
filmu, Gibson se pojavio kao sir William Wallace, kotski borac za slobodu
iz trinaestog stoljea.
U intervjuima je rekao kako je pokuavao snimiti film slian spektaklima kakve je
volio u djetinjstvu, kao to su Spartak Stanleyja Kubricka i Velika zemlja Williama
Wylera. Snimanje je poelo u kotskim planinama. Nakon saznanja da je ta
lokacija jedna od najkiovitijih u Europi, snimanje se preselilo u Republiku Irsku,
gdje su lanovi irske vojske posluili kao statisti u scenama bitki. Sekvenca Bitke
kod Stirlinga u Hrabrom srcu smatra se jednom od najbolje reiranih borbenih
scena u filmskoj povijesti.

Pasija[uredi - ]
Glavni lanci: Pasija (2004) i Pasija
Gibson je 2004. reirao Pasiju, film temeljen na posljednjih dvanaest sati
ivota Isusa Krista prema etiri evanelista i katolikoj predaji. Film je
snimljen naaramejskom, hebrejskom i latinskom jeziku.
Gibson je napisao scenarij s piscem Benedictom Fitzgeraldom, a sam je
financirao film, potroivi izmeu 40 i 50 milijuna dolara vlastitog novca.
Snimanje se odvijalo u Materi, Italija i studijima Cinecitta u Rimu. Prije
snimanja, Gibson je na svom imanju u Kaliforniji sagradio katoliku kapelu.
Kritike su bile podijeljene, od kritiara koji su hvalili film zbog realistinog
prikaza Isusovih posljednjih sati s katolikog stajalita do kritika zbog nasilja,
manipulacije i optubi za antisemitizam.
Kad su ga upitali hoe li njegov film "uznemiriti idove", Gibson je odgovorio,
"Ne bi trebao. Trebao bi samo rei istinu. elim da bude istinit koliko to moe
biti." Optube za antisemitizam dodatno su se rasplamsale nakon novinskih
napisa o Gibsonovu ocu, Huttonu Gibsonu, za kojeg se tvrdilo da
porie holokaust i tvrdi da je veina prie o holokaustu "fikcija".
Gibson je rekao o svojoj odluci da izree scenu u kojoj Kajfa kae "njegova
krv je na nama i na naoj djeci" ubrzo nakon to je Poncije Pilat oprao ruke
od Isusa:
"Nisam htio to izrezati. Moj brat je rekao da sam kukavica ako ne ubacim tu scenu. Ali,
ovjee, da sam je ubacio, napali bi me u mojoj kui. Doli bi me ubiti."
Film je zaradio vie od 611 milijuna dolara u svijetu, a oko 370 milijuna
samo u SAD-a, postavi tako osmi najuspjeniji film u povijesti.
Nominiran je za Oscare za originalni glazbeni broj, fotografiju i minku.

Apocalypto[uredi - ]
Glavni lanak: Apocalypto
Gibsonov sljedei povijesni spektakl, Apocalypto, objavljen je 8.
prosinca 2006. Radnja filma je smjetena u Srednju Ameriku, netom
prije panjolskih osvajanja. Fokusira se na propast civilizacije Maya
koja je svoj zenit dosegnula oko 800 godina poslije Krista. Dijalog je
na jeziku Yucatan Maya. U filmu se pojavljuju glumci iz SAD-a
(indijanci sjeverne Amerike) i Meksika.
Gibson je sam financirao film, dok ga je na odreena trita
distribuirao Disney.