Uvod U Menadžment Troškova

UVOD U
MENADMENT TROKOVA
Pojam menadmenta trokova

Dio ukupnog procesa upravljanja poslovnim uspjehom
poduzea
Razvilo se kao znanost koja prouava metode pripreme i
koritenja informacija za potrebe donoenja upravljakih
odluka u poslovnoj praksi
Obuhvaa sve postupke kojima se u poslovnom postupku
procjenjuje odnos izmeu trokova i koristi
Slide 2
Svrha upravljanja trokovima
Poduzimanje aktivnosti za osiguranje trajno profitabilnog

poslovanja
Temeljno naelo: razliiti trokovi za razliite namjene
Ne sniavanje, nego kontrola trokova
Slide 3
Raunovodstvo kao izvor informacija

Glavni izvor informacija za MT je raunovodstvo
trokova, koje priprema informacije prioritetno za
potrebe menadmenta na osnovi kojih se pripremaju i
donose poslovne odluke
Dok raunovodstvo trokova obuhvaa, uglavnom,
samo proizvodne trokove, MT obuhvaa trokove u
cjelini poslovnih aktivnosti poduzea
Slide 4
Informacije za upravljanje trokovima

Za donoenje poslovnih odluka menadmentu su potrebne
razliite informacije:
Kvalitativne i kvantitativne
Stvarne i procijenjene
Prole (povijesne), tekue i budue
Slide 5
Izvori informacija
1. Raunovodstvo obuhvaa sustav financijskih
informacija (financijska izvjea,
knjigovodstvene isprave, poslovne knjige)
2. Statistika (opa, granska)
3. Operativne evidencije
4. Procjene predstavljaju informacije koje se
uglavnom odnose na budua kretanja
Slide 6
Raunovodstveni informacijski sustav

(RIS)
Raunovodstvo je zaokrueni, samostalni informacijski sustav,
koji pribavlja financijske informacije o poslovanju poduzea
Financijsko raunovodstvo, priprema financijska izvjea
sukladno pozitivnim zakonskim propisima
Menadersko raunovodstvo, priprema financijska izvjea
posebne namjene (nema propisani oblik iskazivanja informacija)
Raunovodstvo trokova, koje se bavi iskljuivo trokovima i to
preteito proizvodnje i usluga (povezivanje financijskog i
upravljakog raunovodstva)
Slide 7
Elementi raunovodstvenog informacijskog

sustava
Financijsko raunovodstvo
Menadersko raunovodstvo
Povijesni podaci:
Tekui i budui podaci:
-prikupljanje
-prikupljanje
-obrada
-obrada
Izvjea:
Izvjea:
- strogo propisana
-slobodno
- ope namjene
-ue
oblikovana
namjene
Raunovodstvo trokova
Slide 8
Pojam trokova
Troak je izraz i mjera ekonomske rtve, odnosno
vrijednosni (novani) izraz ulaganja temeljnih
elemenata proizvodnje, koji nastaju radi stvaranja
novih uinaka i stjecanja dobiti (tekua ulaganja
uvijek izraena u novcu)
Rashodi su iri ekonomski pojam od troka, a
obuhvaaju sva smanjenja vrijednosti imovine
poduzea neovisno o svrsi
Ulaganja su, takoer, iri pojam od trokova, a
mogu biti trajna (investicije) ili tekua (trokovi)
Slide 9
Sastavnice troka
1. Koliina potroenih elemenata proizvodnje (utroak)
2. Nabavne cijene potroenih elemenata proizvodnje
Troak = utroak cijena

Troak = koliina resursa nabavna cijena resursa
Slide 10
Vrste trokova prema djelatnosti

Trokovi proizvodnih poduzea (troak zaliha,
nedovrene proizvodnje i gotovih proizvoda)
Trokovi uslunih poduzea (nemaju zalihe, ali
imaju znaajne trokove ljudskog rada)
Trokovi trgovakih poduzea (trokovi
manipulacije robom, troak nabave robe i dr.)
Slide 11
Vrste trokova prema porijeklu i sustavu

Elementarni trokovi prema njihovom porijeklu su:
1. Materijalni trokovi (materijal izrade, energija, sitan inventar,
ambalaa, alati i sl.)
2. Trokovi stalnih sredstava (amortizacija, tehniko odravanje i
sl.)
3. Trokovi rada (plae, honorari)
Troak materijala
Tm = qm * cm
Troak stalnog
sredstva
Ts = qs * cs
Troak rada
Tr = qr * cr
Slide 12
Trokovi prema sloenosti

Jednostavni, koji se sastoje samo od jedne vrste
troka (materijal, energija, kamata, amortizacija i
sl.)
Sloeni, koji se sastoje od dva ili vie elementarnih
vrsta trokova (pojedini opi trokovi, trokovi
pojedinih radnih postupaka)
Slide 13
Trokovi proizvodnje
Trokovi izravnog materijala (materijala za
izradu)
Trokovi izravnog rada radnika (plaa izrade)
Opi trokovi proizvodnje (trokovi reijskog
materijala, trokovi reijskog rada, amortizacija,
porezi, naknade i sl.), a ne odnose se niti na
jedan pojedinani proizvod
Slide 14
Trokovi proizvoda
Nastaju u procesu proizvodnje
Nakon dovrenja proizvodnje uraunavaju se u cijenu
kotanja
Rasporeuju se na sve proizvedene proizvode
U bilanci se prikazuju kao zaliha gotovih proizvoda sve
do trenutka prodaje kada postaju dio ukupnih rashoda
poduzea
Obuhvaaju izravni materijal, izravni rad i OTI
Slide 15
Trokovi razdoblja
Obuhvaaju sve redovite rashode poduzea koji nisu
izravno u funkciji stvaranja proizvoda
Ne rasporeuju se na pojedine proizvode niti ine dio
vrijednosti zaliha gotovih proizvoda
Iznos trokova razdoblja mora se u cijelosti pokriti iz
prihoda neovisno o udjelu prodanih proizvoda u
ukupnoj proizvodnji ili zalihama gotovih proizvoda
toga razdoblja
Trokovi uprave i prodaje (marketinga)
Slide 16
Reagiranje trokova na promjene opsega

proizvodnje
Prema nainu reagiranja trokova na promjene
opsega proizvodnje u kratkom roku razlikuju se:
1. Stalni (fiksni) trokovi koji ne ovise o promjeni
opsega proizvodnje
2. Promjenjivi (varijabilni) trokovi koji se
mijenjaju s promjenom opsega proizvodnje
Slide 17
Koeficijent reagibilnosti trokova

Stupanj reagiranja trokova na promjenu opsega
proizvodnje mjeri se koeficijentom reagibilnosti
(elastinosti) trokova, a izraava se kao:
T (u %)
Kr =
postotak promjene trokova

=
Q (u %)
postotak promjene opsega proizvodnje
Slide 18
Ponaanje ukupnih trokova u uvjetima

promjene opsega proizvodnje
Struktura ukupnih trokova: T = Tf + Tv
Varijabilni trokovi (Tv) se mijenjaju s promjenom opsega
proizvodnje (Q), to jest Tv = f (Q)
Ukupni trokovi obuhvaaju:
fiksne (neogranieno-stalne)
varijabilne (proporcionalno-promjenljive)
mijeane (kombinirane)
Slide 19
Stalni (fiksni) trokovi

Pod fiksnim trokovima podrazumijevaju se neogranienostalni trokovi
Ukupni godinji fiksni trokovi ne mijenjaju se s
promjenom opsega proizvodnje (trokovi kapaciteta)
Mijenjaju se s promjenom duine razdoblja za koje se
utvruju (vremenski trokovi)
Slide 20
Primjeri stalnih (fiksnih) trokova

amortizacija (vremenska)
kamate na kredite za investicije
najamnine
premije osiguranja
plae zaposlenih u upravi
trokovi smjetaja opreme i sl.
Slide 21
Ponaanje fiksnih trokova kod promjene opsega

proizvodnje
Ukupni fiksni trokovi se kod promjene opsega
proizvodnje ne mijenjaju, ali se mijenjaju
prosjeni fiksni trokovi
Poveanjem opsega proizvodnje smanjuju se fiksni
trokovi po jedinici proizvoda (prosjeni)
Prosjeni fiksni troak izraunava se po formuli:
tf = Tf / Q
Slide 22
Kretanje fiksnih trokova

Koliina uinaka
(tone)
10
20
30
40
50
60
70
80
Neogranieno - stalni trokovi

Ukupni
Prosjeni
240
24,0
240
12,0
240
8,0
240
6,0
240
4,8
240
4,0
240
3,4
240
3,0
Slide 23
Grafiki prikaz fiksnih trokova
Slide 24
Fiksni trokovi prema mogunosti utjecaja

poduzea na trokove
1. Obvezni trokovi (trokovi kapaciteta) ne ovise o
stupnju iskoritenosti kapaciteta, nego o njegovoj
veliini (najamnine, kamate, poreze na imovinu,
amortizacija), te se u kratkom roku ne mogu izbjei
2. Dragovoljni trokovi (programirani trokovi) se u
odreenom roku mogu izbjei, odnosno planirati, a
neophodni su za odravanje tekue razine proizvodnog
kapaciteta u kratkom roku (trokovi istraivanja trita,
trokovi ekonomske propagande i sl.), te predstavljaju
oblik ulaganja u budunost poduzea
Slide 25
Promjenljivi (varijabilni) trokovi

Pod varijabilnim trokovima smatraju se proporcionalnovarijabilni trokovi
U ukupnom iznosu se mijenjaju razmjerno s promjenom
opsega proizvodnje
Prosjeni varijabilni trokovi po jedinici proizvoda uvijek
su jednaki neovisno o promjeni opsega proizvodnje
Koeficijent reagibilnosti proporcionalno varijabilnih
trokova uvijek je jednak 1
Formula proporcionalno varijabilnih trokova: Tp = tp Q
Slide 26
Kretanje varijabilnih trokova

Koliina uinaka
Proporcionalni trokovi
(tone)
100
200
Prosjeni
20
20
Ukupni
200
400
300
400
500
600
700
800
20
20
20
20
20
20
600
800
1.000
1.200
1.400
1.600
Slide 27
Grafiki prikaz prosjenog i ukupnog

proporcionalno varijabilnog troka
Slide 28
Mijeani trokovi
Trokovi koji imaju nelinearno kretanje
Razmjerno-stalni trokovi
Neproporcionalno promjenljivi trokovi
Slide 29
Razmjerno-stalni (ogranieno fiksni)

trokovi
Kretanje unutar zone i iznad toga
Skokoviti trokovi
Intervalno-fiksni trokovi
Koeficijent reagibilnosti razliit unutar zone i izvan zone
pripravnosti
Slide 30
Grafiki prikaz ukupnih razmjernostalnih trokova
Slide 31
Grafiki prikaz prosjenih razmjernostalnih trokova
Slide 32
Neproporcionalno-promjenljivi
trokovi
1. Degresivni trokovi (Tdg), njihov rast prati rast opsega
proizvodnje, ali sporije (ispodproporcionalni). Kr < 1.
2. Progresivni trokovi (Tpg) u ukupnom se iznosu
poveavaju bre nego to raste opseg proizvodnje
(iznadproporcionalni). Kr > 1.
3. Regresivni trokovi (Trg) pokazuju smanjivanje trokova
s poveanjem opsega proizvodnje, kako u ukupnom
iznosu tako i po jedinici uinka. Kr < 0.
Slide 33
Grafiki prikaz ukupnih neproporcionalnih

trokova
Ukupni trokovi
Progresivno
kretanje
Degresivno
kretanje
Proporcionalno
kretanje
Opseg proizvodnje
Slide 34
Kretanje prosjenih neproporcionalnih trokova

grafiki prikaz
Prosjeni trokovi
Pad
Rast
min.
Opseg proizvodnje
Slide 35
Aproksimacija trokova
Postupak priblinog utvrivanja i ralanjivanja mijeanih trokova
na fiksne i varijabilne
Vane su spoznaje o oblicima kretanja navedenih trokova, a ne
njihov toan iznos
Razvrstavaju se u dvije skupine trokova:
neogranieno-fiksni trokovi
proporcionalno-varijabilni trokovi
Razmjerno-stalni trokovi se aproksimiraju u relevantnom rasponu
opsega proizvodnje na iste dvije skupine ovisno o irini raspona
pojedinih zona u kojima se kreu
Slide 36
Aproksimacija ukupnih razmjerno-stalnih

trokova kao stalnih
Slide 37
Aproksimacija ukupnih razmjerno-stalnih

trokova kao proporcionalnih
Slide 38
Aproksimacija neproporcionalno-promjenljivih
trokova
Neproporcionalni trokovi se aproksimiraju kao ukupni
proporcionalni trokovi (pri niskom i visokom
iskoritenju kapaciteta dobiva se veliki otklon)
Svrha je aproksimacije dobiti linearno kretanje ukupnih
trokova koje olakava analizu u okviru relevantnog
raspona opsega proizvodnje
Trokovi se mogu procijeniti i na temelju formule
ukupnog troka: T = Tf + tv Q
Slide 39
Procjenjivanje ukupnih trokova

Ako je formula ukupnog troka
T = 2 Q + 100.000, tada je:
Opseg
proizvodnje
Izraunavanje ukupnog
troka (T)
Izraunavanje prosjenog
troka (t)
8.000 kg
T = 2 8.000 + 100.000 =
116.000 kn
t = 116.000 / 8.000 = 14,5

kn/kg
20.000 kg
T = 2 20.000 + 100.000 =
140.000 kn
t = 140.000 / 20.000 = 7,0

kn/kg
Slide 40
Aproksimacija neproporcionalno-varijabilnih
trokova grafiki prikaz
Slide 41
Iskoriteni i neiskoriteni fiksni trokovi
Tf = Tis + Tni.
tfmax = Tf / Qmax
Izraunavanje:
Iskoriteni trokovi Tis = Qis Tf / Qmax = Qis tfmax
Neiskoriteni trokovi Tni = Qni Tf / Qmax ili
Tni = (Qmax Qis) tfmax
Slide 42
Grafiki prikaz iskoritenih i neiskoritenih

fiksnih trokova
Slide 43
Granini trokovi (GT)

Nastaju pri promjeni opsega proizvodnje, a izraunavaju se
kao kvocijent razlike dodatnih trokova i razlike dodatne
proizvodnje (dodatni trokovi svake nove jedinice
poveanja proizvodnje)
Sadre uglavnom samo varijabilne trokove (fiksni trokovi
se ne mijenjaju s promjenom opsega proizvodnje)
U odreenim uvjetima moe doi do promjene razmjernostalnih trokova, te mogu biti sadrani u GT
Slide 44
Utvrivanje graninog troka

Elementi za utvrivanje GT:
- iznos dopunskih trokova
- koliina dodatne proizvodnje
Td
T2 T1
T
400.000 300.000
tg =
=
=
; tg =
= 500 kn/t
Qd
Q2 Q1
Q
400 - 300
Bitna obiljeja GT: - rije je o prosjenom troku
- u sebi sadri porast varijabilnih trokova
Slide 45
Nain kretanja graninih trokova

Kretanje graninih trokova moe biti:
1. Ravnomjerno kada svaka nova jedinica zahtjeva jednak iznos
trokova (sadre proporcionalne varijabilne trokove)
2. Opadajue kada se svaka nova jedinica proizvoda moe ostvariti
s manjim iznosom trokova (sadre degresivne varijabilne
trokove)
3. Rastue kada se svaka nova jedinica moe proizvesti s veim
iznosom trokova (sadre progresivne varijabilne trokove)
U praksi se rijetko javlja jedan od navedenih istih oblika kretanja
trokova (najee dolazi do njihova kombiniranja)
Slide 46
Kretanje graninih trokova

Ravnomjerno kretanje
Td1 / Qd1 = Td2 / Qd2 = ... = Tdn / Qdn
Opadajue kretanje
Td1 / Qd1 > Td2 / Qd2 > ... > Tdn / Qdn
Rastue kretanje
Td1 / Qd1 < Td2 / Qd2 < ... < Tdn / Qdn
Slide 47
Odnos prosjenih i graninih trokova

Na niskoj razini opsega proizvodnje prosjeni ukupni i
prosjeni varijabilni, kao i granini troak su visoki,
zatim padaju na najniu razinu, a na visokoj razini
opsega proizvodnje ponovno su visoki
Sijeku se samo u toki minimalnih prosjenih varijabilnih
trokova. Isto vrijedni i za odnos izmeu graninih i
prosjenih ukupnih trokova proizvodnje.
Slide 48
Grafiki prikaz odnosa prosjenih i

graninih trokova
Slide 49
Marginalna analiza
Predmet marginalne analize su granine veliine (granini
prinos, granini prihod, granini troak, granini dobitak i
dr.), koje predstavljaju podlogu za donoenje poslovnih
odluka
Vana informacija za odluivanje o cijenama proizvoda i
odreivanje optimalne proizvodnje
Optimalni opseg proizvodnje je na razini: GT = GP
Slide 50
Puni i djelomini trokovi

Prema nainu obrauna trokovi mogu biti:
1. Puni, koji sadre u sebi sve trokove proizvoda i sve trokove
razdoblja. Klasini obraun trokova temeljio se na punim
trokovima. Puni trokovi su se uraunavali u vrijednost zaliha i
cijene kotanja proizvoda i usluga.
2. Djelomini, obuhvaaju trokove proizvoda i varijabilne
trokove. Puni troak je najee vei od ukupnog varijabilnog
troka i ukupnog troka proizvoda
Slide 51
Trokovi proizvoda i trokovi razdoblja
Vrste
trokova
Trokovi proizvoda Trokovi razdoblja
Promj.
Stalni
Promj.
Stalni
Puni
DA
DA
DA
DA
Proizvoda
DA
DA
NE
NE
Promjenljiv
i
DA
NE
DA
NE
Slide 52
Prosjeni trokovi po razliitim metodama

obrauna
Elementi trokova
Varij. proizvodni troak
Trokovi po jedinici
proizvoda
200
200
200
Varij. tr. upr. i prodaje
20
Ukupni varij. troak
220
Fiksni proizv. troak

Ukupni proizv. troak
Fiksni tr. upr. i prodaje
Puni trokovi
20
60
60
260
40
320
Slide 53
Obraun trokova proizvodnje

Slui kao podlogu za izradu financijskih izvjea o poslovanju.
Radi se vie faza od kojih svaka predstavlja poseban obraun:
1. Obraun trokova materijala: Tm = Mp + Mn - Mk = vrijednost
materijala na poetku + vrijednost nabavljenog materijala
vrijednost materijala na kraju
2. Obraun trokova tekue proizvodnje: Pt = Tm + Tr + To =
troak materijala + troak rada + opi troak
3. Obraun trokova dovrene proizvodnje: Gt = Pp + Pt - Pk =
proizvodnja na poetku+tekua proizvodnja-proizvodnja na kraju
4. Obraun trokova prodanih proizvoda: Rt = Gp + Gt - Gk =
zalihe na poetku + vrijednost dovrene proizvodnje zalihe na
kraju
Slide 54
Raun dobiti i gubitka

U postupku izrade rauna dobiti i gubitka potrebno je
izraunati tri oblika financijskog rezultata:
1. Bruto dobitak: Db = R - Rt
2. Poslovni dobitak: Dp = Db - Tum
3. Neto dobitak: Dn = Dp Dpd
Slide 55
Primjer rauna dobiti i gubitka

Red. br.
Stavke
Iznos
1.
Ostvarena vrijednost prodaje
3.060.000 kn
2.
Odobreni popusti (2%)
3.
Prihod od prodaje (red. 1 red 2)
2.998.800 kn
4.
Trokovi prodanih proizvoda
1.908.000 kn
5.
Bruto dobitak (red 3 red 4)
1.090.000 kn
6.
Trokovi uprave i prodaje
7.
Poslovni dobitak (dobitak prije poreza; red 5 red 6)
8.
Porez na dobitak (25 %)
250.000 kn
9.
Neto dobitak (dobitak nakon poreza; red 7 red 8)
750.000 kn
61.200 kn
90.000 kn
1.000.000 kn
Slide 56
Koritenje informacija raunovodstva trokova

Raunovodstvo trokova je glavni izvor informacija
(financijske i kvantitativne) koje se koriste u financijskom
i upravljakom raunovodstvu
U raunovodstvu trokova se evidentiraju i obrauju
raunovodstvene informacije ije je teite na trokovima
proizvoda (MI, PI i OTI).
Raunovodstvene informacije se uglavnom koriste za
potrebe odluivanja
Slide 57
Funkcionalna podruja u raunovodstvu trokova

1. Knjigovodstvo trokova (knjigovodstvo proizvodnje ili
pogonsko knjigovodstvo)
2. Obraun trokova
3. Planiranje trokova
4. Nadzor (kontrola) trokova
5. Analiza trokova
Slide 58
Knjigovodstvene isprave o trokovima

1.
2.
3.
4.
5.
6.
Primka
Izdatnica
Radni list
Obraun opih trokova
Obraunska kalkulacija
Obraun prodaje
Slide 59
Podruja primjene informacija o trokovima
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Odreivanje prodajnih cijena

Procjena vrijednosti zaliha
Utvrivanje financijskog rezultata
Vrednovanje izvrenog rada
Priprema kratkoronih odluka
Planiranje budueg poslovanja
Slide 60
TROKOVI U FUNKCIJI
POSLOVNOG ODLUIVANJA
Primjena trokova u odluivanju

Informacije o trokovima namijenjene su korisnicima u
poduzeu koji donose poslovne odluke
Kategorije poslovnih odluka:
1. Odluke kod kojih nema ogranienih resursa (ne ovise o
drugim mogunostima, meusobno neovisne odluke)
2. Odluke kod kojih postoje ogranieni resursi (u uvjetima
nestaice resursa (na primjer, neke vrste materijala)
3. Meusobno iskljuive odluke (prihvaanje jedne
mogunosti iskljuuje druge, ili-ili)
Izrada osnivake bilance
Postupak odluivanja
Svrha: izbor najpovoljnijeg naina poslovnog djelovanja
poduzea u budunosti
Informacije o trokovima:
Budue bitne za odluku zato to su njezina posljedica
Prole
nebitne za budue odluke
mogu pomoi samo kao iskustvo
Vrste trokova prema primjeni u odluivanju
1. Relevantni trokovi
2. Irelevantni trokovi
Relevantni trokovi
Imaju utjecaj na donoenje konane odluke:
Razliiti po pojedinim alternativama
Opozivi trokovi koji nastaju s buduom
odlukom (iznimno mogu biti i fiksni):
Budui dodatni trokovi koji e nastati kao posljedica
donoenja odluke
Oportunitetni trokovi koji se odnose na koritenje
resursa koji moe biti upotrijebljen i za neku drugu
namjenu
Irelevantni trokovi
Nemaju utjecaja na donoenje konane odluke:
Jednaki za sve alternative odluke (ne utjeu na uinak
budue odluke)
Neopozivi trokovi, to jest ranije nastali trokovi koji se
ne mogu ukloniti buduim radnjama
Povijesni trokovi uglavnom su neopozivi
Nenovani trokovi su obino neopozivi (na primjer,
amortizacija starog stroja za kupnju novog stroja)
Pojedinane odluke za ije donoenje

raunovodstvo trokova priprema podatke
prihvatiti ili odbaciti mogunost dodatne proizvodnje
proizvoditi manualnim ili strojnim radom
izabrati najpovoljniji proizvodni program
organizirati novu smjenu ili raditi prekovremeno
zadrati ili napustiti proizvod odnosno proizvodni odjel
koji ostvaruje gubitak
popraviti ili prodati materijal, odnosno sredstvo ili
proizvod
proizvoditi poluproizvod u vlastitoj reiji ili kupovati od
dobavljaa
Odluka o dodatnoj proizvodnji (1)

Temelji se na utjecaju na dobit poduzea, u uvjetima vika (slobodnih)
kapaciteta, bez poveanja fiksnih trokova
Problem dodatne proizvodnje moe biti u tome to prodajne cijene mogu
biti ispod cijene kotanja (cijene proizvodnje)
U tom sluaju granini trokovi se koriste pri ocjenjivanju prihvatljivosti
odreene trine cijene kao donja granica prodajne cijene
Dodatnu proizvodnju, ne treba teretiti fiksnim trokovima, budui da su ve
pokriveni ostvarenom proizvodnjom
Doprinos za pokrie moe biti pogodan kriterij za odluku u uvjetima u
kojima nema ogranienih resursa i kada su proizvodi meusobno
neovisni (prihvatljiv je svaki proizvod koji ima pozitivni dzp)
Diferencijalni trokovi kao kriterij za odluku o

dodatnoj proizvodnji
Doprinos za pokrie ne moe u svakoj prilici biti kriterij za donoenje odluka o
dodanoj proizvodnji, jer ne postoji apsolutna linearnost fiksnih i
varijabilnih trokova
Poznato je da se i fiksni trokovi mogu mijenjati (proirenje kapaciteta). U
takvom sluaju, kada su fiksni trokovi povezani s alternativom, postaju
relevantni trokovi
Opravdanost dodatne proizvodnje moe se utvrditi graninim trokovima
(ako je prodajna cijena vea od graninog troka, dodatna proizvodnja je
prihvatljiva u okviru raspoloivih kapaciteta)
Umjesto graninog troka mogu se koristiti diferencijalni trokovi koji
predstavljaju razliku trokova ponuenih alternativa
Odluka o eliminiranju (naputanju) proizvoda (2)

Moe se donijeti na temelju graninih trokova ili na
temelju dueg postupka na temelju analize ukupnog
dobitka
Postupak se moe temeljiti i na izraunavanju doprinosa
za pokrie za svaki proizvod: proizvodi koji ostvaruju
pozitivni dzp trebaju ostati u proizvodnom programu,
dok proizvode s negativnim dzp treba eliminirati
Fiksni trokovi se rasporeuju primjenom odreenog
kriterija za raspodjelu irelevantni su
10
Odluka o zatvaranju nerentabilnog odjela (3)
Poduzee koje je u ekspanziji povremeno mora preispitati stupanj

rentabilnosti pojedinih proizvodnih odjela ili pogona
Odluka o eventualnom zatvaranju nerentabilnih pogona donosi se na
slinim naelima kao i odluka o eliminiranju proizvoda
Aktualni fiksni trokovi, zajedniki za sve odjele (trokovi uprave i
prodaje), mogu se rasporediti na osnovi kriterija za raspodjelu neizbjeivi su i stoga irelevantni
Kada je rije o izravnim fiksnim trokovima takvi su trokovi opozivi i
stoga relevantni
Proizvodni odjel koji ostvaruje ukupni prihod vei od ukupnih izravnih
trokova treba zadrati i obrnuto
11
Odluka o izboru proizvodnog programa (4)

Izbor optimalnog proizvodnog programa moe se vriti u uvjetima
ogranienih resursa (na primjer, mogunost prodaje moe biti
vea od mogunosti proizvodnje)
U postupku analize potrebno je najprije utvrditi koji resurs
ograniava proizvodnju (radna snaga, materijal, energenti i sl.) njegovo potpuno koritenje doprinosi maksimalizaciji dobitka
Kao kriterij za izbor proizvoda koristi se (prosjeni) doprinos za
pokrie po jedinici ogranienog imbenika (izraz je uinkovitosti
koritenja ogranienog resursa i rentabilnosti svake opcije odluke)
U uvjetima jednog ogranienja poduzee bira optimalnu kombinaciju
u okviru postojeeg ogranienja koja maksimalizira dzp, a time i
ukupni dobitak
12
Postupak izbora optimalnog

programa
1.
2.
3.
4.
Odreivanje prosjenog dzp-a svake opcije odluke i eliminiranje

opcija s negativnim doprinosom za pokrie
Izraunavanje prosjenog dzp-a po jedinici ogranienog resursa
za svaku od preostalih opcija odluke
Rangiranje opcija odluke po kriteriju prosjenog dzp-a po jedinici
ogranienog resursa
Izrada optimalnog plana proizvodnje u okviru ukupne
raspoloive koliine ogranienog resursa
13
Primjer meusobno
iskljuivih odluka
Izgradnja mosta ili broda za

prijevoz dobara preko rijeke.
14
Odluka proizvoditi ili kupovati (5)

Posebnu kategoriju poslovnih odluka ine meusobno iskljuive odluke
(prihvaanje jedne mogunosti iskljuuje sve druge)
Ako poduzee odlui proizvoditi neto u vlastitoj reiji otpada opcija kupnje
dijelova za taj proizvod, te je potrebno preispitati prednosti i nedostatke
svake opcije
Meusobno iskljuive odluke mogu obuhvatiti probleme u uvjetima
ogranienih resursa i probleme u kojima nema ogranienih resursa
(utvrditi stupanj opravdanosti donoenja odluke o ulaganja u jednu ili
drugu opciju)
Odluka se moe donijeti za svaki dio posebno na temelju diferencijalne
analize, to jest razlike relevantnih trokova (diferencijalnih trokova)
izmeu alternativa - opi fiksni trokovi su neizbjeivi i stoga irelevantni
15
Donoenje odluke o proizvodnji dijelova u

uvjetima ogranienih resursa
Kada poduzee nema slobodne kapacitete ili ima ograniene resurse tada
odluka o dodatnoj proizvodnji zahtijeva:
ulaganje u dodatne kapacitete ili
smanjivanje postojee proizvodnje
U tom sluaju za odluku je pored trokova, koji izravno nastaju dodatnom
proizvodnjom, potrebno uzeti u obzir i troak povezan s izgradnjom
dodatnih kapaciteta ili oportunitetni troak povezan s izgubljenim dzpom od kojeg poduzee odustaje kada dio proizvodnje zamjenjuje
dodatnom proizvodnjom
Ako poduzee prihvati mogunost proizvodnje u vlastitoj reiji mora
raunati s dodatnim varijabilnim trokovima, kao i dodatnim fiksnim
trokovima koje uvjetuje proirenje kapaciteta
16
Kritina toka kao kriterij izbora alternative

Kriterij za izbor alternative kupiti-proizvesti moe biti kritina toka,
to jest prag korisnosti koji nastaje kao kvocijent razlike ukupnih
fiksnih trokova i prosjenih varijabilnih trokova dviju alternativa
Izraunava se po obrascu:
Tfpz - Tfkp
pz = vlastita proizvodnja
Qk =
kp = kupnja
tvkp - tvpz
Ako je potrebna koliina proizvoda manja od praga prihvatljivija je

alternativa kupnje i obrnuto
17
Kritina toka - primjer

Nabavna cijena (kupnja)
52 kn
MI (3 kg/kom 7 kn/kom)
21 kn/kom
PI (2 s/kom 7,5 kn(sat )
15 kn/kom
OTI ( 2 s/kom 2,5 kn/sat )
5 kn/kom
tvpz
41 kn/kom
Tfpz
11.000 kn
Qk = (11.000 0)/(52 41) = 1.000 kom
Pri potronji 1.100 kom proizvoda vlastita proizvodnja kota:
Prosjeni fiksni troak
tfpz = 11.000 kn / 1.100 kom = 10 kn/kom
Prosjeni varijabilni troak tvpz =
41 kn/kom
Prosjeni ukupni troak tpz =
51 kn/kom
18
Donoenje odluke pri ogranienim resursima

izravnog rada
U ovom sluaju potrebno je uzeti u obzir oportunitetne
trokove naputanja ili smanjivanja postojee proizvodnje u
obliku prosjenog doprinosa za pokrie po jedinici
ogranienog resursa, to jest sati izravnog rada
Dobiveni iznos prosjenog doprinosa za pokrie je
oportunitetni troak koritenja izravnog rada u proizvodnji
odreenog proizvoda
Stoga e zamjena tog proizvoda dodatnom proizvodnjom u
poduzeu biti isplativa ako donosi doprinos za pokrie po
satu izravnog rada vei od prethodno utvrenog koji naputa
19
Izbor manualnog ili strojnog rada (6)

Izbor manualnog ili strojnog rada predstavlja iskljuivu odluku
Razlika manualnog i strojnog rada je u zastupljenosti trokova:
kod manualnog rada vei su varijabilni trokovi (uinkovitija za
manji opseg proizvodnje)
kod strojnog rada vei su fiksni trokovi (uinkovitija za vei opseg
proizvodnje)
Pod pretpostavkom jednakih prihoda do odreene razine prednost
ima manualni rad, a iznad toga strojni
Razina opsega proizvodnje na kojoj oba postupka imaju jednake
trokove je prag korisnosti ili kritina toka (kvocijent razlike
ukupnih fiksnih trokova i razlike prosjenih varijabilnih trokova)
20
Prag korisnosti kao kriterij odluke o izboru

manualnog ili strojnog rada
Prag korisnosti izraunava se na temelju fiksnih i varijabilnih trokova
oba proizvodna postupka po obrascu:
Tfst Tfma
Qk =
tvma tvst
Qk = prag korisnosti
Tfst = fiksni trokovi strojnog rada
Tfma = fiksni trokovi manualnog rada
tvma = prosjeni varijabilni trokovi manualnog rada
tvst = prosjeni varijabilni trokovi strojnog rada
21
Grafiki prikaz
praga korisnosti
Trokovi (T)
800
Tma
600
Tst
400
200
Tfst
Tfma
10
20
30
40
Opseg proizvodnje (Q)
22
Odluka o prekovremenom radu ili novoj smjeni

(7)
Odluka o izboru opcije prekovremeni rad ili nova smjena temelji se na
rezultatu izrauna kritine toke:
Ukupni fiksni trokovi nove smjene, Tfns = 420.000 kn
Za prekovremeni rad, tvpr
= 200.000 kn/t
Za novu smjenu, tvns
= 60.000 kn/t
Tfns Tf pr
420.000 - 0
Q=
=
= 3 tone
tvpr tvns
200.000 60.000
U opsegu proizvodnje do razine kritine toke vie je opravdan

prekovremeni rad, a ako taj opseg poraste iznad razine kritine toke vie
je opravdano uvoenje nove smjene
23
Provjera isplativosti metode proizvodnje
Koliina
(Q, tona)
1
2
3
4
Fiksni trokovi
Tf ns Tf pr
420.000 0
420.000 0
420.000 0
420.000 0
Varijabilni trokovi Ukupni trokovi Razlika

Tvns
Tvpr
Tns
Tpr
Tns - Tpr
60.000 200.000 480.000 200.000 280.000
120.000 400.000 540.000 400.000 140.000
180.000 600.000 600.000 600.000
0
240.000 800.000 660.000 800.000 -140.000
ns = nova smjena
pr = prekovremeni rad
24
Grafiki prikaz kritine toke

Iznos u 000 kn
800
600
Tpr
Tns
400
Tfns
ns = nova smjena
pr = prekovremeni rad
200
0
2
3
Koliina uinaka
4
25
Odluka prodati ili

popraviti stroj (8)
Odluka o popravku stroja mora se temeljiti na odreenim
relevantnim trokovima
Na primjer, poduzee ima stroj neamortizirane
knjigovodstvene vrijednosti 200.000 kn, koji moe
doraditi za iznos od 40.000 kn, a zatim prodati za
100.000 ili samo prodati, bez dorade, za procijenjeni
iznos od 20.000 kn
Isplati li se vie stroj doraditi ili odmah prodati?
26
Priprema podataka za odluku prodati ili

popraviti stroj
Elementi
Popraviti
Prodati
Razlika
Budui (relevantni) prihodi
100.000
20.000
80.000
Budui (relevantni) rashodi
40.000
40.000
Budui (relevantni) bruto

dobitak
60.000
20.000
40.000
200.000
200.000
(140.000)
(180.000)
40.000
Neamortizirana vrijednost
Budui neto dobitak
(gubitak)
27
Odluka o zamjeni resursa (9)

Osnova za zamjenu resursa (na primjer, starog stroja) su
relevantni trokovi
Ako je rije o razlici fiksnih i varijabilnih trokova kod pojedinih
alternativa na razliitim razinama opsega proizvodnje kao
kriterij moe se koristiti i kritina toka
Takoer se moe primijeniti diferencijalna analiza da se utvrdi
stupanj opravdanosti zamjene resursa
Isplati se zamjena ako je uteda koja se postigne zamjenom
umanjena za nabavnu cijenu novog resursa i uveana za
mogui prihod od prodaje starog resursa pozitivna
Najprije treba razdvojiti relevantne od irelevantnih trokova
28
Odluka o doradi ili prodaji proizvoda (10)

Temelji se na relevantnim trokovima i prihodima, a na odluku
moe utjecati oportunitetni troak
Na zalihi je 2.000 kom proizvoda po troku proizvodnje od
20.000 kn
Dvije su opcije:
proizvodi se mogu prodati po 7,5 kn po kom ako se izvri
dorada uz troak od 4 kn po kom
proizvodi se mogu prodati bez dorade po 2 kn po kom
29
Priprema podataka za odluku o

doradi ili prodaji proizvoda
Elementi
Prihodi
Prerada
Prodaja
Razlika
15.000
4.000
11.000
Trokovi
8.000
8.000
Bruto financij.
rezultat
Troak
proizvoda
7.000
4.000
3.000
20.000
20.000
13.000
16.000
3.000
Neto gubitak
30
Diferencijalna analiza za odluku o preradi

Na odluku o preradi moe utjecati oportunitetni troak u
obliku karta (na primjer, kart iznosi 2,5 % od ukupne
koliine proizvoda ili od 2.000 kom, a to iznosi 50 kom)
Elementi
Iznos
Dodatni prihod (7,5 kn/kom 2,0 kn/kom) 2.000 kom

Dodatni troak (4 kn/kom 2.000 kom 0 kn)
Oportunitetni troak (2 kn/kom 50 kom karta)

Bruto dobitak
11.000
8.000
100
2.900
31
OBRAUN PO VRSTAMA
TROKOVA
Obraun po vrstama trokova
Proizvodnja i trokovi
Proizvodnja je stvaranje uinaka, a trokovi su u
funkciji proizvodnje
Uinci mogu biti:
Materijalni i nematerijalni
Interni i eksterni
Vrste obrauna trokova
1. prema vrstama trokova

2. prema mjestima trokova
3. prema nositeljima trokova
Problemi koje rjeava raunovodstvo

trokova
Klasifikacija trokova po vrstama (prirodna podjela)

Utvrivanje stvarnog iznosa trokova (dvije sastavnice trokova)
Odvajanje trokova proizvoda od trokova razdoblja
Odvajanje trokova po vremenskim razdobljima
Procjena trokova materijala

Tono utvrivanje trokova materijala moe biti:
nemogue ili
neracionalno
Vrste materijala
Izravni (osnovni i pomoni materijali) koji se
utvruju normativima potronje po uincima
Reijski (ne ulazi u proizvod) koji se utvruju
normativima po mjestima ili vremenu potronje
Metode obrauna koliine potroenog

materijala
1. Metoda skontracije,
2. Metoda inventarizacije i
3. Retrogradna metoda
Metode obrauna trokova materijala
1. prosjena ponderirana nabavna cijena

2. prvi ulaz - prvi izlaz (FIFO)
3. posljednji ulaz - prvi izlaz (LIFO)
4. cijena naredne nabavke (NIFO)
5. stalna obraunska (planska) cijena
Stalna obraunska cijena

Prednost: planska cijena koja omoguuje
praenje koliinskih promjena u potronji i
zalihama materijala
Nedostatak: zahtijeva praenje odstupanja
izmeu stvarne i planske cijene
Metoda skontracije
Metoda permanentnog inventara
Metoda potpune evidencije koliine potroenog
materijala
Evidencija poetnog stanja zaliha, tekuih
nabavki, izdavanja i konanog stanja zaliha
10
Izraunavanje trokova metodom

skontracije
Formula za izraunavanje:
Mk = Mp + Mn - Mt
11
Prednosti i nedostaci metode

skontracije
Prednosti: daje precizne podatke o koliini
potroenog materijala, omoguuje
razgranienje trokova i drugih izdataka, te
omoguuje neprekidnu kontrolu zaliha
Nedostaci: opsena evidencija (razmjerno
skupa)
12
Metoda inventarizacije
Metoda nepotpune evidencije materijala
Formula za izraunavanje:
Mt = Mp + Mn - Mk
13
Prednosti i nedostaci metode

inventarizacije
Prednosti: razmjerno jednostavna i uvjetuje
manje trokove evidencije
Nedostaci: daje manje podataka za kontrolu
zaliha, ne prate se neopravdana smanjenja
zaliha, ne mogu se odvojiti trokovi materijala
od drugih izdataka, nije aurna
14
Retrogradna metoda
Metoda naknadnog utvrivanja potronje
materijala na temelju koliine ostvarenih
uinaka (latinski retro = unazad, unatrake)
Potroena koliina materijala se procjenjuje
pomou normativa materijala, primjenom
formule:
Mt = Nm Qp
15
Prednosti i nedostaci retrogradne

metode
Prednosti: jednostavnost i mali trokovi
evidencije
Nedostaci: trokovi materijala su planske
veliine, ne prate se gubici na materijalu, ne
mogu se odvojiti trokovi materijala od drugih
izdataka, koliina proizvoda iz jednake koliine
materijala je promjenljiva (nepreciznost)
16
Primjer primjene metode

inventarizacije
Materijal za izradu
Opis
M-1 (m)
M-2 (kg)
Poetno stanje zaliha materijala 1.1.

(Mp)
100
250
Nabavljena koliina materijala (Mn)
500
300
Raspoloiva koliina materijala (Mr)
600
550
Konano stanje zaliha materijala

31.12. (Mk)
150
250
Potroena koliina materijala (Mt)
450
300
17
Primjer primjene retrogradne metode

Proizvodi
Oznak
a
Materijal M-1 (m) Materijal M-2 (kg)
Jed. mj. Koliina
Normativ
Potronja Normativ
Potronja
P-1
kom
150
300
150
P-2
kg
50
200
100
500
250
Ukupno prema normativima
18
Usporedba rezultata primjene dviju

metoda
Potroena koliina
materijala
Materijal
M-1 (m)
Materijal
M-1 (kg)
Retrogradna metoda
500
250
Metoda inventarizacije
450
300
50
- 50
Razlike
19
Obraun vrijednosti nabavljenog

materijala
Nabavna vrijednost je zbroj:
kupovne vrijednosti materijala
ovisnih trokova nabave i
opih trokova nabave
NV = FV + OVT + OTN
20
Utvrivanje kupovne vrijednosti

bez poreza koji koriste kao pretporez, u
poduzeima koja su obveznici PDV-a na svoju
prodaju
s porezom koji plaaju pri kupnji, u
poduzeima koja nisu obveznici PDV-a na
svoju prodaju
21
Raspodjela zajednikih ovisnih

trokova nabave
Stopa (postotak) opih trokova nabave:
Sz = (godinja procjena iznosa opih trokova /
godinja procjena kupovne vrijednosti) 100
Koeficijent zajednikih ovisnih trokova
nabave:
Kz = (zajedniki trokovi nabave / zbroj neto
kupovnih vrijednosti)
22
Izraunavanje neto kupovne vrijednosti

Neto
Vrste
Neto KV s
Koliina kupovna
materijala
PDV-om
cijena
Iznos PDV
Neto KV
(KV/122)
(bez PDV-a)
22
M-1
80 kg
54,90
kn/kg
4.392 kn
792,00 kn
3.600,00 kn
M-2
100 kg
29,28
kn/kg
2.928 kn
528,00 kn
2.400,00 kn
1.320,00 kn
6.000,00 kn
Ukupno
7.320 kn
Neto KV = kupovna vrijednost nakon oduzimanja svih popusta.

23
Sz = Zajedniki
OVT / Zbroj NKV =
1.500 / (3.600+2.400)
Elementi
cijene
Neto KV
Obraun trokova nabave
Materijal M-1
Za 80 kg
Materijal M-2
Za 1 kg
Za 100 kg
Za 1 kg
3.600
45,00
2.400
24,00
Zajed. OVT
(Sz = 25 %)
900
11,25
600
6,00
Carina
800
10,00
500
5,00
Trokovi
manipulacije
320
4,00
Nabavna vrij.
5.620
Nabavna cij.
3.500
70,25
35,00
24
Metoda prosjene ponderirane

nabavne cijene
Pogodna za poduzea:
sa stabilnim cijenama
s manje vrsta materijala
Utvruje se prije svakog izdavanja kao kvocijent

ukupne vrijednosti materijala na zalihi (Vmz) i
ukupne koliine materijala na zalihi (Kmz):
pcm = Vmz : Kmz
Vrijednost potroenog materijala (troak):
Vmp = Kmp x pcm
25
Obraun po metodi prosjene

ponderirane nabavne cijene
Koliina (kg)
Dan
Opis
Stanje
01.01. PS
06.01. Nab.
40
28.01. Utr.
04.02. Nab.
Vrijednost (kn)
5
15
Cijena
10
2,00
50
4,00
45
3,60
60
2,40
Saldo
20
160
180
18
36
162
198
11.02. Utr.
20
40
3,30
66
132
20.02. Utr.
30
10
3,30
99
33
26
Metoda prva ulazna - prva izlazna cijena

(FIFO)
Evidencija se vri po cijenama:
Prema redoslijedu prispijea materijala u skladite
Prve se potroene koliine materijala
obraunavaju po prvim nabavnim cijenama
Krajnje se zalihe obraunavaju po cijenama
posljednje poiljke
27
Obraun po metodi FIFO

Dan
Koliina (kg)
Opis
U
Stanje
01.01. PS
06.01. Nab.
04.02. Nab.
11.02. Utr.
20.02. Utr.
Saldo
10
2,00
50
4,00
45
2,00
60
2,40
55
2,00
10
196
15
40
4,00
60
136
25
15
4,00
100
36
10
2,40
12
24
40
28.01. Utr.
Cijena
Vrijednost (kn)
5
15
20
160
180
10
36
170
206
28
Metoda posljednja ulazna - prva izlazna

cijena (LIFO)
Evidencija se vri po cijenama:
Obrnuto u odnosu na redoslijed primanja
materijala u skladite
Prve se potroene koliine materijala
obraunavaju po posljednjim (novim) nabavnim
cijenama
Krajnje se zalihe obraunavaju po (starim)
cijenama ranijih poiljki
29
Obraun po metodi LIFO

Dan
Koliina (kg)
Opis
U
Stanje
01.01. PS
06.01. Nab.
04.02. Nab.
11.02. Utr.
20.02. Utr.
Saldo
10
2,00
50
4,00
45
4,00
60
2,40
15
45
2,40
36
160
40
4,00
20
140
30
10
4,00
120
20
40
28.01. Utr.
Cijena
Vrijednost (kn)
5
15
20
160
180
20
36
160
196
30
Metoda cijene ponovne nabavke (NIFO)

Koristi se kada dobavljai unaprijed
odreuju cijene (kataloke cijene):
Ulaz se evidentira po stvarnim nabavnim
cijenama materijala
Izlaz se evidentira po unaprijed poznatim
cijenama budue nabavke
Metoda dnevne cijene (objavljene na dan

izdavanja)
31
Obraun po metodi NIFO

Koliina (kg)
Dan
Opis
Stanje
01.01. PS
06.01. Nab.
40
28.01. Utr.
04.02. Nab.
Vrijednost (kn)
5
15
Cijena
10
2,00
50
4,00
45
2,40
2,40
60
2,40
Saldo
20
160
180
12
36
168
204
11.02. Utr.
20
40
3,00
3,00
60
144
20.02. Utr.
30
10
3,00
3,00
90
54
32
Usporedba rezultata razliitih metoda

obrauna
Koritena
metoda
Ukupni trokovi
Vrijednost
materijala
krajnjih zaliha
PPNC
183
33
FIFO
192
24
LIFO
196
20
NIFO
162
54
33
Pojam i funkcije amortizacije

Amortiziraju se stalna sredstva koja imaju ogranien
vijek koritenja i koja se uporabom troe
Amortizacija ima vie znaenja:
troak proizvodnje,
ispravak (otpis) vrijednosti,
izvor financiranja zamjene.
Stvarno troenje i politika amortizacije
Procjena amortizacije obuhvaa utvrivanje:
osnovice za amortizaciju
vijeka koritenja ili uinka stalnog sredstva
amortizacijske kvote
34
Utvrivanje osnovice za
amortizaciju
Utvrivanje amortizacijske osnovice dvaju strojeva
Opis
Stroj "A"
Kupovna (fakturna) vrijednost
Stroj "B"
26.000
75.000
Carinske pristojbe
6.000
Trokovi prijevoza
12.000
20.000
3.000
44.000
98.000
4.000
2.000
40.000
96.000
Trokovi montae
Nabavna (poetna) vrijednost (V0 )
Krajnja (likvidacijska) vrijednost (Vn)
Osnovica za amortizaciju (V0 - Vn)
35
imbenici visine amortizacije

Visina godinjeg iznosa amortizacije ovisi o:
poetnoj vrijednosti (V0)
krajnjoj vrijednosti (Vn)
duini ekonomskog vijeka i
obujmu koritenja.
imbenici troenja stalnog sredstva:

1) vanjski (tehniki, tehnoloki, prirodni, trini)
2) unutarnji (nain koritenja, radni uvjeti, odravanje, smjetaj i
rukovanje)
36
Oblici troenja stalnih sredstava:

1. fiziko troenje (tehniki i prirodni imbenici)
2. ekonomsko troenje (tehnoloki i trini
imbenici)
Metode izraunavanja amortizacije:
a) vremenske i
b) funkcionalne
37
Vremenska amortizacija
Metode prema nainu rasporeda osnovice:
linearna (ravnomjerna, konstantna),
degresivna i
progresivna.
Linearna metoda
V0 Vn
a
.
n
a1 = a2 = a3 = ... = an
38
Proces akumuliranja sredstava amortizacije

10.000.000 400.000
a
1.200.000 kn god. ili 100.000 kn mjes.
8
39
Degresivna amortizacija
(a1 > a2 > a3 > ... > an).
Aritmetika degresivna metoda

a1 = a2 + d = a3 + 2d + ... + an + (n-1) d.
a1 = a + (D / 2)
a = godinji iznos amortizacije utvren linearnom metodom
D = zbroj svih iznosa d koji se javljaju u vijeku koritenja, to jest D
= d (n - 1)
ak = a1 - (k-1) d.
an = a (D / 2)
40
Digitalna metoda
d = iznos amortizacije posljednje godine vijeka
koritenja (an = d)
an = (V0 - Vn) / (1 + 2 + 3 + ... + n) ili an = 2 (V0 Vn) / n (n + 1)
ak = an (n - k + 1)
41
Usporedba metoda linearne, degresivne i

progresivne amortizacije
a) Linearna
metoda
Godina
b) Degresivna
metoda
c) Progresivna
metoda
Godinja
amortizac.
Neamort.
vrijedn.
Godinja
amortizac.
Neamort.
vrijednost
Godinja
amortizac.
Neamort.
vrijednost
1.
2.
3.
4.
5.
6.
14.000 kn
14.000 kn
14.000 kn
14.000 kn
14.000 kn
14.000 kn
70.000 kn
56.000 kn
42.000 kn
28.000 kn
14.000 kn
0 kn
24.000 kn
20.000 kn
16.000 kn
12.000 kn
8.000 kn
4.000 kn
60.000 kn
40.000 kn
24.000 kn
12.000 kn
4.000 kn
0 kn
4.000 kn
8.000 kn
12.000 kn
16.000 kn
20.000 kn
24.000 kn
80.000 kn
72.000 kn
60.000 kn
44.000 kn
24.000 kn
0 kn
Ukupno
84.000 kn
84.000 kn
84.000 kn
42
Geometrijska degresivna amortizacija

q = kvocijent dvaju susjednih lanova, uvijek je
jednak
a1 = a2q = a32q = ... = an(n-1)q
n
n-1
a1 = (V0 - Vn) [(q - 1) / (q - 1)] q
n
an = (V0 - Vn) (q - 1) / (q - 1)
n-k
ak = an q
43
Progresivna metoda amortizacije

a1 < a2 < a3 < ... < an
aritmetika
geometrijska
44
Usporedba metoda degresivne i

progresivne amortizacije
a) Aritmetika
degresivna metoda
Godina
b) Geometrijska
degresivna metoda
c) Geometrijska
progresivna metoda
Godinja
amortizac.
Neamort.
vrijednost
Godinja
amortizac.
Neamort.
vrijednost
Godinja
amortizac.
Neamort.
vrijednost
1.
2.
3.
4.
5.
6.
19.000 kn
17.000 kn
15.000 kn
13.000 kn
11.000 kn
9.000 kn
65.000 kn
48.000 kn
33.000 kn
20.000 kn
9.000 kn
0 kn
21.050 kn
17.541 kn
14.618 kn
12.181 kn
10.151 kn
8.459 kn
62.950 kn
45.409 kn
30.791 kn
18.610 kn
8.459 kn
0 kn
8.459 kn
10.151 kn
12.181 kn
14.618 kn
17.541 kn
21.050 kn
75.541 kn
65.390 kn
53.209 kn
38.591 kn
21.050 kn
0 kn
Ukupno
84.000 kn
84.000 kn
84.000 kn
45
Funkcionalna amortizacija
Postupak izraunavanja u dvije faze:
1) izraunavanje iznosa amortizacije po jedinici koliine uinka ili po
satu rada
V0 Vn
aq
.
Q
2) izraunavanje godinjeg iznosa amortizacije
ak aq qk .
Prednost: prati intenzitet koritenja stalnog sredstva
Nedostatak: ne uzima u obzir utjecaj prirodnih, trinih i tehnolokih
imbenika
V0 Vn 75.000 3.000
aq
20 kn/sat.
Q
3.600
46
Izraunavanje godinjih iznosa amortizacije

funkcionalnom metodom
Godine
(k)
Ostvareni sati
(qk)
Amortizacija
na sat (aq )
Godinja
amortizacija (ak)
Neamortizirana
vrijednost
350
20
7.000
65.000
400
20
8.000
57.000
550
20
11.000
46.000
500
20
10.000
36.000
450
20
9.000
27.000
600
20
12.000
15.000
450
20
9.000
6.000
300
20
6.000
3.600
20
72.000
Ukupno
47
Znaenje i primjena stope amortizacije
Stopa amortizacije = 100 / vijek upotrebe

Vijek upotrebe = 100 / stopa amortizacije
Stopa amortizacije = 100/20 godina = 5 % god.

Vijek upotrebe = 100/ 5 % godinje = 20 godina
48
Procjena i izbor stope amortizacije

prema uzroku starenja
Oblici
starenja i
stope am.
Fiziko
starenje
Stroj A
Godine
Stroj B
Stope
Godine
Stope
10
10,0 %
12,5 %
Ekonomsko
starenje
20,0 %
10
10,0 %
Procijenjena
nia stopa
(5)
20,0 %
(8)
12,5 %
Propisana
gornja stopa
(6,5)
15,5 %
(6,5)
15,5 %
Primijenjena
stopa
(6,5)
15,5 %
(8)
12,5 %
49
Pregled vanijih stopa amortizacije stalnih sredstava

Redni
broj
1
1.
2.
3.
Opis dugotrajne imovine
Vijek
upotrebe
(godine)
Godinja
amortizacijska
stopa (%)
Ureeni prostori i graevine

a) mostovi na cestama i putevima, eljezni i betonski
b) mostovi na cestama i putevima, drveni
c) zelenilo
d) bunari
e) vodni kanali zidani, kamen i beton
f) vodni kanali drveni, od prua ili iblja
g) vodospremnici
33
15
10
20
20
10
20
3,03
6,67
10,00
5,00
5,00
10,00
5,00
Energetska i pogonska postrojenja

a) parna (kotlovi, za pripremanje pitke vode itd.)
b) elektrina velika (ispravljai, generatori itd.)
c) benzinski motori
d) diesel i elektromotori
e) parni strojevi i parne turbine
f) proizvodna postrojenja
15
20
5
8
15
15
6,67
5,00
20,00
12,50
6,67
6,67
Prijevozna sredstva i cestovna vozila

a) elevatori, tekue i prijenosne trake
b) osobna i kombi vozila
c) teretna vozila (kamioni) i tegljai
d) traktori i tegljai s gusjenicama
e) prikolice za teretna vozila
f) razni tipovi nadogradnje za teretna vozila
7
4
4
4
6
5
14,29
25,00
25,00
25,00
16,67
20,00
50
Najvie (maksimalne) porezno doputene stope amortizacije

Ubrzana amortizacija
Izraunavanje godinjeg iznosa amortizacije linearnom

metodom
Opis
Iznos
Nabavna vrijednost ureaja za pakiranje voa
96.000 kn
Krajnja vrijednost (procijenjeni ostatak vrijednosti )
16.000 kn
Osnovica za amortizaciju (iznos koji treba amortizirati)
80.000 kn
Stopa godinje amortizacije
25 %
Godinji iznos amortizacije (80.000 25) / 100

20.000 kn
51
Kretanje iznosa amortizacije i neamortizirane vrijednosti po

godinama vijeka koritenja
God.
Izraun
stope amortiz.
Izraun
godinje amortizac.
Godinja
amortizacija
Akumulirana
amortizacija
0.
Sadanja
vrijednost
0 kn
80.000 kn
1.
10 * 4 = 40
40 / 100 * 80.000 kn
32.000 kn
32.000 kn
48.000 kn
2.
10 * 3 = 30
30 / 100 * 80.000 kn
24.000 kn
56.000 kn
24.000 kn
3.
10 * 2 = 20
20 / 100 * 80.000 kn
16.000 kn
72.000 kn
8.000 kn
4.
10 * 1 = 10
10 / 100 * 80.000 kn
8.000 kn
80.000 kn
0 kn
Uk.
100
80.000 kn
52
Pojam, vrste i trokovi tehnikog

odravanja
Odravanje je skup tehnikih postupaka kojima je svrha:
provjera ispravnosti stalnih sredstava
odravanje u ispravnom (radnom) stanju
osiguranje pouzdanosti rada
dovoenje neispravnih stalnih sredstava u radno stanje
Vrste tehnikog odravanja:

1) korektivno
2) preventivno
3) tekue
4) investicijsko
53
Odreivanje optimalne razine kvalitete odravanja

Struktura trokova tehnikog odravanja:
izravni (direktni) materijalni trokovi
trokovi izravnog rada
opi trokovi organizacije odravanja
Organizacija izvoenja poslova odravanja
54
Vremenski raspored trokova

investicijskog odravanja
Dvije vrste izdataka na ime odravanja:
trokovi (tekua ulaganja) i
investicije (trajna ulaganja)
55
Nain rasporeivanja trokova investicijskog

odravanja:
V0 Tu Vn
.
n
1) Pomou procijenjenih trokova

2) Pomou stvarnih trokova
Raspored planiranih trokova odravanja s amortizacijom

Osnovica za izraunavanje trokova
Godinji iznosi trokova
Godina
Neamort.
vrijednost
Trokovi
odrav.
Ukupno
osnovica
Amortiz.
kvota
Troak
odrav.
Ukupni
trokovi
1.
72.000
7.200
79.200
14.400
1.440
15.840
2.
57.600
5.760
63.360
14.400
1.440
15.840
3.
43.200
4.320
47.520
14.400
1.440
15.840
4.
28.800
2.880
31.680
14.400
1.440
15.840
5.
14.400
1.440
15.840
14.400
1.440
15.840
Ukupno
72.000
7.200
79.200
56
Raspored stvarnih trokova odravanja zajedno s amortizacijom

Osnovica za izraunavanje trokova
Godinji iznosi trokova
Godina
Neamort.
vrijednost
Trokovi
odrav.
Ukupno
osnovica
Amortiz.
kvota
Troak
odrav.
Ukupni
trokovi
1.
72.000,00
72.000,00
20.062,80
20.062,80
2.
51.937,20
17.312,40
16.719,00
16.719,00
3.
35.218,20
7.200,00
42.418,20
13.932,60
2.400,00
16.332,60
4.
21.285,60
4.800,00
26.085,60
11.610,30
2.400,00
14.010,30
5.
9.675,30
2.400,00
12.075,30
9.675,30
2.400,00
12.075,30
Ukupno
72.000,00
7.200,00
79.200,00
57
Kombinirana amortizacija
Kombiniranje vremenskih metoda
Kombiniranje vremenske i funkcionalne
metode
58
Primjer kombiniranja degresivne i

linearne vremenske amortizacije
Godina
Osnovica
Kvota
Kumulativ
Neamortiz.
96000
48000
48000
48000
48000
24000
72000
24000
24000
12000
84000
12000
24000
12000
96000
Ukupno
96000
59
Kombiniranje vremenske i
funkcionalne amortizacije
Prag amortizacije je prosjeni godinji

uinak (Q / n), koji se moe razlikovati od
stvarnog godinjeg uinka (Qi)
Q / n = 480.000 kom / 4 godine =
120.000 kom godinje
Ako je
Tada se koristi metoda
Qi > Q / n
Funkcionalna
Qi < Q / n
Vremenska linearna
Qi = Q / n
Funkcionalna ili vremenska linearna

60
Kombiniranje funkcionalne i linearne

vremenske amortizacije
Godina
Uinak
(Qi)
Godinja amortizacija
Funkcionalna
Vremenska
Kombinir. Korigirana
amortiz. amortizac.
72.000
14.400
24.000
24.000
24.000
120.000
24.000
24.000
24.000
24.000
144.000
28.800
24.000
28.800
28.800
144.000
28.800
24.000
28.800
19.200
Ukupno
480.000
96.000
96.000
105.600
96.000
61
Predraun amortizacije
Sadri podatke za izraunavanje amortizacije
stalnih sredstava u tri dijela i njihov zbroj:
Poetno stanje
Predviena smanjenja
Predviena poveanja
Ukupno
62
Shema predrauna amortizacije

Red. Inv.
broj broj
Skupine
stalnih
sredstava
1.
Poetno
stanje
2.
Predviena
smanjenja
3.
Predviena
poveanja
4.
Ukupno
Osnovica
Vrijeme
za
Za
Ukupno
obraun
obraun
Amortizacija
%
Kvota
63
Pojam i metode
revalorizacije
Razlozi korigiranja vrijednosti:

pad nabavnih cijena stalnih sredstava
rast nabavnih cijena stalnih sredstava
Prema uestalosti:
Stalna
Povremena
Prema nainu provedbe:
a) metodom pojedinane procjene
b) pomou koeficijenata
64
Izraunavanje godinje
uvjetima revalorizacije
amortizacije
Godine
Revalorizirana
osnovica za
amortizaciju
Godinja
stopa
amortiz.
Godinji
iznosi
amortizac.
Revalorizir.
amortizacija
preth. godina
Kumulativ
amortizir.
vrijednosti
1.
44.000
25 %
11.000
11.000
2.
48.400
25 %
12.100
12.100
24.200
3.
53.240
25 %
13.310
26.620
39.930
4.
58.564
25 %
14.641
43.923
58.564
Ukupno
100 %
51.051
65
Procjene trokova rada

plae
nadnice
porezi
doprinosi
Tr qr cr ,
Planiranje trokova rada
Koliina rada = opseg planiranih uinaka / norma rada za 8 sati =
= 300 pari cipela / 3 para dnevno = 100 dana za 1 radnika
Neto plaa = 100 dana 60 kn / dan = 6.000 kn
Vrste rada:
Izravni (neposredni) rad
Reijski (posredni, zajedniki) rad
66
Rekapitulacija isplatne liste

Red.
br.
1.
Bruto
iznos
Porez i
doprinosi
(40%)
Neto
iznos
Obustave
(ustege)
Iznos
za isplatu
a) izravni rad
12.000
4.800
7.200
1.200
6.000
b) reijski rad
14.000
5.600
8.400
800
7.600
Opis
Plae:
2.
Dodaci
6.000
2.400
3.600
600
3.000
3.
Naknade
8.000
3.200
4.800
400
4.400
4.
Ukupno
40.000
16.000
24.000
3.000
21.000
Bruto plaa sadri:

plae za izvreni rad
dodatke na plau
naknade plaa
Ili bruto plaa sadri:

neto plae, dodat. i naknade
porez na plae
doprinose na plae
67
Preraunavanje stopa poreza i

doprinosa
Na bruto plau stopa je nia (na
primjer, 20 % = 25 100 / 100 + 25)
Na neto plau stopa je via (na primjer,
25 % = 20 100 / 100 - 20)
Bruto plaa iznosi 40.000 kn
Porez i doprinosi 20 % = 8.000 kn
Neto plaa iznosi 32.000 kn
Porez i doprinosi 25 % = 8.000 kn
68
Struktura trokova rada u sijenju

Red.
broj
1.
2.
3.
Vrsta troka
Izravni troak (u radnom
vremenu)
Opi troak (prekovremeni
rad)
Postupak
izraunavanja
Iznos troka
173 sata 40
kn/sat
6.920 kn
173 sata - (22

dana 7,5 sati)
160 kn
40 0,50
Ukupni troak rada (zarada)

7.080 kn
69
Struktura trokova rada u veljai

Red.
broj
1.
2.
Vrsta troka
Izravni troak (u radnom
vremenu)
Opi troak (prekovremeni
rad)
3.
Opi troak (neostvareni rad

zbog kvara stroja)
4.
Ukupni troak rada (zarada)
Postupak
izraunavanja
Iznos troka
(173 - 5) sati
40 kn/sat
6.720 kn
173 sata - (22

dana 7,5 sati)
160 kn
40 0,50
5 sati 40
200 kn
kn/sat
7.080 kn
70
Kriteriji za raspored opih trokova

Koliinski
Vrijednosni
koliine proizvedenih uinaka
vrijednosti prodanih proizvoda
ekvivalentne koliine uinaka
vrijednosti potroenog materijala
koliine potroenog materijala
plae izrade (trokovi izravnog rada)
sati rada izrade
ukupni primarni trokovi
sati strojnog rada
ukupni izravni trokovi
zasijana povrina, broj stabala ili

trsova
izravni trokovi koritenja

mehanizacije
broj uvjetnih grla stoke
trokovi stone hrane
71
a) Koeficijent prijenosa
b) Stopa prijenosa
ukupni iznos opeg troka
ukupni iznos opeg troka
ukupni iznos koliinskog kriterija
ukupni iznos vrijednosnog

kriterija
100
Izraunavanje koeficijenta i stope prijenosa:

1a) koeficijent prijenosa
1b) stopa prijenosa
20.000 kn (opi troak)
100 sati + 300 sati
Odjel A
Odjel B
20.000 kn (opi troak)

= 50 kn/sat
100 = 16 (%)
35.000 kn + 90.000 kn
Odjel A
Odjel B
72
Raspored opih trokova na proizvodne

odjele
Odjel
Koeficijent prijenosa
Stopa prijenosa
100 sati 50 kn/sat =

5.000 kn
35.000 kn 16/100 =
5.600 kn

15.000 kn
90.000 kn 16/100 =
14.400 kn

Ukupno
20.000 kn
125.000 kn 16/100 =
20.000 kn
73
Kalkulativne stope opih trokova (Sk)

Unaprijed odreene stope opih trokova za
narednu godinu
Sk = Procijenjeni iznos opih trokova /
Procijenjeni iznos kriterija
Na primjer: Sk = procijenjeni iznos opih
trokova naredne godine / procijenjeni sati
rada izravnih radnika naredne godine
74
Normalne stope opih trokova (Sn)

Unaprijed odreene stope opih trokova za
3 do 5 narednih godina
Sn = Procijenjeni iznos opih trokova /
Procijenjeni iznos kriterija
Na primjer: Sk = procijenjeni iznos opih
trokova za vie godina / procijenjeni sati
rada izravnih radnika za vie godina
75
Primjer izrauna opih

trokova
Izraunavanje unaprijed odreene stope
(koeficijenta) prijenosa OT:
Sn = procijenjeni godinji iznos OT / procijenjeni
godinji sati rada izrade = 32.000 kn / 1.600 sati =
20 kn / sat
Proizvodi
A
B
C
Ukupno
Utro. sati
Koef. OT
40
30
20
90
20 kn / sat
20 kn / sat
20 kn / sat
20 kn / sat
Iznos OT
800 kn
600 kn
400 kn
1.800 kn
76
Specifikacija trokova za
100 kom proizvoda A
Vrste trokova
Izraun trokova
Iznos trokova
Izravni materijal
100 kom 10 kg/kom

8 kn / kg
8.000 kn
Izravni rad
100 kom 0,4

sata/kom 5 kn/sat
100 kom 0,4
sata/kom 20 kn/sat
200 kn
Opi trokovi izrade
Ukupni trokovi
(za 100 kom)
Prosjeni troak
(za 1 kom)
800 kn
9.000 kn
90 kn
77
Izraunavanje odstupanja obraunatih

od stvarnih OT
Troak
Obraunati
troak
Proizvod A
Proizvod B
Proizvod C
9.000
6.600
5.500
Stvarni
troak
10.000
6.600
4.000
Razlika
(odstupanje)
- 1.000
+ 1.500
78
OBRAUN PO NOSITELJIMA
TROKOVA
Obrauni trokova
po vrstama
po mjestima
po nositeljima (uincima)
linijama proizvoda
proizvodima
uslugama
Pojam kalkulacije
Kalkulacija = raunski postupak kojim se
utvruju sve vrste cijena
Lat. calculus = kameni
Ostali rezultati kalkulacije: trina vrijednost

proizvodnje, trokovi, financijski rezultat,
stupanj proizvodnosti rada, koeficijent
ekonominosti, stopa rentabilnosti, i sl.
Procjene i tonost kalkulacije

Model kalkulacije:
Tr Ts Tm Tu To
t
Q
t prosjeni, jedinini troak (cijena kotanja)
Tr troak rada
Ts troak sredstava za rad
Tm troak materijala
Tu troak usluga
To ostali trokoavi
Q opseg proizvodnje (koliina proizvoda)
Vrste kalkulacija: nabavnih cijena, prodajnih cijena i

cijena kotanja
4
VRSTE KALKULACIJA
PREMA VREMENU
prethodne i
planske
naknadne i
obraunske
PREMA PODRUJU
mikroekonomske
makroekonomske
PREMA SADRAJU
koritenja
kapaciteta
analitike
sintetike
investicijske
Vrste kalkulacija cijene kotanja
Kalkulacije su podloga za donoenje poslovnih odluka o:

opsegu, strukturi i intenzitetu proizvodnje,
optimalnom vijeku i obujmu koritenja tehnikih sredstava,
veliini i isplativosti trajnih ulaganja (investicija).
5
ELEMENTI I METODE KALKULACIJE

Cijena kotanja = zbroj trokova proizvodnje / koliina
proizvoda odnosno usluga
Elementi kalkulacije pune cijene kotanja:
1. Materijal za izradu
2. Plae izrade
3. Amortizacija
4. Opi trokovi izrade
5. Opi trokovi uprave
6. Opi trokovi prodaje
6
Metode kalkulacije:
Djelidbena (divizijska)
Dodatna (adicijska)
ista (jednostavna)
skupna (sumarna) dodatna
djelidbena
ralanjena (sloena)
ralanjena (diferencirana)
djelidbena
dodatna
viefazna djelidbena
srodnih proizvoda
vezanih proizvoda
Kombinirane (mjeovite) kalkulacije
7
ISTA DJELIDBENA KALKULACIJA

U homogenoj proizvodnji (jedna vrsta proizvoda istog
oblika, dimenzija i kvalitete)
T
t
Q
Zbroj svih trokova
Opseg proizvodnje
Primjer iste djelidbene kalkulacije

Elementi
kalkulacije
Jedinica Koliina
Cijena
mjere
(kg)
(kn)
Materij.za izradu
900
Plae izrade
sat
Amortizacija
Izravne usluge
Trokovi
Struktura
Ukup.
Prosj.
1800
180
180
10
1800
kom
10
60
kom
10
54
(%)
Trokovi
Plan
Razlike
30
1600
200
180
30
2200
400
600
60
10
600
540
54
620
80
OT izrade
(ukupno)
420
42
380
40
OT uprave
(ukupno)
300
30
310
10
OT prodaje
(ukupno)
540
54
380
160
100
6090
90
Ukupno
Cijena kotanja
6000
600
RALANJENA (SLOENA) DJELIDBENA

KALKULACIJA
Trokovi se mogu ralaniti na skupine:
trokovi proizvoda i trokovi razdoblja,
stalni i promjenljivi trokovi,
izvorni i izvedeni trokovi i sl.
Obraun po trokovima proizvoda obuhvaa dvije vrste trokova:
trokovi proizvoda (izravni i opi trokovi izrade)
koji terete ukupno proizvedene koliine proizvoda
trokovi razdoblja (opi trokovi uprave i prodaje)
koji terete koliinu prodanih proizvoda
10
Ralanjena djelidbena kalkulacija

Redni
Elementi
Ukupni
broj
kalkulacije
trokovi
1.
3.
Pojedinano
Skupno
Trokovi proizvoda
Materijal za izradu
400
Plae izrade
600
Opi trokovi izrade
200
Ukupno (za 100 kom)

2.
Prosjeni trokovi
1200
12
Trokovi razdoblja
Opi trokovi uprave
300
Opi trokovi prodaje
200
Ukupno (za 50 kom)
500
Puna cijena kotanja
10
22
11
Viefazna djelidbena kalkulacija

U faznoj proizvodnji sa zalihama poluproizvoda (u meuskladitima)
Usporedba viefazne i obine djelidbene kalkulacije
Red.
broj
1.
Elementi
kalkulacije
I. faza
100 kom
II. faza
80 kom
ista djel.
kalkulacija
Izvorni trokovi
Materijal za izradu
1000
600
200
1800
Plae izrade
800
700
600
2100
Opi trokovi izrade
200
300
200
700
800
800
Opi trokovi uprave

2.
III. faza
60 kom
Izvedeni trokovi
Poluproizvod (prijenos)
3.
Ukupni trokovi
4.
Cijene kotanja
1600
2400
2000
3200
4200
5400
20
40
70
90
Izvorni (primarni) trokovi: nastali prvi puta i evidentirani u odreenoj fazi

Izvedeni (sekundarni) trokovi: nastali prijenosom trokova iz jedne faze u
drugu
12
KALKULACIJA SRODNIH PROIZVODA

Srodni proizvodi: iz istih sirovina, razlikuju se po
dimenzijama, obliku ili kakvoi
Ukupni trokovi se rasporeuju na pojedine proizvode
pomou ekvivalentnih brojeva
Kalkulacija srodnih proizvoda = kalkulacija pomou
ekvivalentnih brojeva
Ekvivalentni brojevi = obraunske veliine (izraz
tehniki uvjetovanih odnosa srodnih proizvoda)
13
Temelj za odreivanje ekvivalentnih

brojeva
koliinski odnos srodnih proizvoda izraenih
jedinicama mjere (kg, m, debljina lima i sl.)
kvalitativna svojstva srodnih proizvoda (mo
vezivanja kod cementa, kalorije ugljena itd.)
normativ utroka radnog vremena izravnih radnika ili
strojeva
normativ utroka izravnog materijala
normativ izravnih trokova
prodajna cijena srodnih proizvoda
14
Primjer kalkulacije srodnih proizvoda

Proizvodi Ekvivalentni
(limovi)
brojevi
Koliine
(m2)
Ekvivalentne
jedinice
Trokovi
Ukupni
Prosjeni
1 mm
0,5
50
25
500
10
2 mm
1,0
40
40
800
20
4 mm
2,0
25
50
1.000
40
115
2.300
Ukupno
Dva naina izraunavanja cijene kotanja:

1.dijeljenjem ukupnih trokova sa stvarnim (ne ekvivalentnim)
koliinama ili
2.mnoenjem cijene kotanja ekvivalentne jedinice s
ekvivalentnim brojevima
15
KALKULACIJA VEZANIH PROIZVODA

Vezani proizvodi = meusobno razliiti po tehnikim obiljejima i
namjeni
(iz istog tehnolokog postupka i iz istih sirovina, te imaju zajednike
trokove)
Proizvodi su: glavni i sporedni (nusproizvodi)
Metode kalkulacije vezanih proizvoda:
metoda razlike (metoda oduzimanja ili metoda ostatka vrijednosti),
metoda raspodjele (metoda dijeljenja) i
kombinirana metoda.
Procjena vrijednosti sporednih proizvoda
Omjerni brojevi utvruju se na temelju stvarnog stanja
16
Kombinirana kalkulacija vezanih proizvoda

a) Metoda razlike (oduzimanja)
Red. broj
Elementi
Iznos
1.
Ukupni troak proizvodnje
2.
Vrijednost sporednog proizvoda D
3.
Trokovi glavnih proizvoda
129.600
600
129.000
b) Metoda raspodjele (dijeljenja)

Proizvodi
Omjerni
brojevi
Koliine
(u kg)
Uvjetne
jedinice
Ukupni
Prosjeni
0,9
200
180
36.000
180
1,0
300
300
60.000
200
1,1
150
165
33.000
220
645
129.000
Ukupno
Trokovi
17
Retrogradna kalkulacija (200 tona pr. B)

Red.
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Elementi
cijene kotanja
Materijal
Energija
Amortizacija
Plae izrade
Opi trok. izrade
Trokovi prerade
Prodajna vr. pr. B
Vrij. utro. pr. A
C.k. spor. pr. A
Trokovi
Ukupno
Po toni
2.800
14,00
7.800
39,00
3.850
19,25
7.400
37,00
6.800
34,00
28.650
143,25
64.800
324,00
36.150
180,75
18
(600 tona)
60,25
SKUPNA DODATNA KALKULACIJA

Osigurati podatke o iznosima nastalih izravnih (direktnih) trokova
Primijeniti jedinstveni kriterij za rasporeivanje opih trokova
Skupna dodatna kalkulacija (s dva alternativna kriterija)
Red.
broj
Elementi
kalkulacije
Kriterij plae izrade

(stopa opih trokova
60 %)
Kriterij materijal za
izradu (stopa opih
trokova 50 %)
Ukupno
Ukupno
1.
Materijal za izradu
3600
2000
1600
3600
2000
1600
2.
Plae izrade
3000
1000
2000
3000
1000
2000
3.
Opi trokovi
1800
1000
800
1800
600
1200
4.
Ukupni trokovi
8400
4000
4400
8400
3600
4800
5.
Koliina (kom)
100
80
100
80
6.
Cijena kot. (po kom)
40
55
36
60
7.
Prodajna cij.(po kom)
38
58
38
58
8.
Financ.rez. (po kom)
-2
-2
19
RALANJENA DODATNA KALKULACIJA

Koristi se vie kljueva za rasporeivanje opih trokova
Opi trokovi su podijeljeni u vie skupina trokova
Diferencirane ili elektivne kalkulacije
Dodatna kalkulacija ralanjena po skupinama trokova
Red.
broj
Elementi
kalkulacije
Kriterij za
rasporeivanje OT
Ukupni
trokovi
Proizvodi
A
1.
Materijal za izradu
4000
2400
1600
2.
Plae izrade
1000
600
400
3.
Opi troak izrade (10%)
Izravni troak
500
300
200
4.
Opi troak nabave (5%)
Materijal za izradu
200
120
80
5.
Opi troak uprave (30%)
Plae izrade
300
180
120
6.
Ukupni trokovi
6000
3600
2400
7.
Koliina (kg)
180
160
8.
Cijena kotanja (po kg)
20
15
Kombinirano ralanjene dodatne kalkulacije
20
Obraun trokova proizvodnje

Utvrivanje ukupnih trokova proizvodnje:
trokovi dovrene proizvodnje i
trokovi nedovrene proizvodnje
UP = DP + NP
Struktura po prirodnim vrstama
21
Faze obrauna trokova proizvodnje

Priprema obraunskih kalkulacija uinaka
Sastavljanje zbrojnih obraunskih kalkulacija
(sadre trokove dovrene i nedovrene
proizvodnje po mjestima i uincima)
Izrada rekapitulacije obrauna proizvodnje za
poduzee
22
Sadraj rekapitulacije obrauna

proizvodnje za odjele i poduzee
ukupna proizvodnja koja je jednaka zbroju
nedovrene proizvodnje na poetku i tekue
proizvodnje (NPp + TP)
trokovi krajnje nedovrene proizvodnje (NPk) na
temelju popisa nedovrenih radnih naloga ili
procjene koja se zasniva na normativima materijala i
subjektivnoj procjeni nedovrenosti proizvodnje i
trokovi dovrene proizvodnje (DP = UP - NPk).
23
Primjer rekapitulacije obrauna

proizvodnje
RB
Elementi
1.
MI
2.
PI
3.
OTI
4.
OTUP
5.
Ukupno
Nedovrena
proizvodnja
- poetak
Tekua
Ukupna
Nedovrena
proizvodnja proizvodnja proizvodnja
- kraj
Dovrena
proizvodnja
24
Kraj
Obraun po nositeljima trokova
25
OBRAUN PO MJESTIMA
TROKOVA
Sadraj
Sadraj obrauna po mjestima trokova
Izvorni i izvedeni trokovi
Ciljevi obrauna po mjestima
Kriteriji oblikovanja i vrste mjesta trokova
Postupak obrauna po mjestima trokova (OLT,
POL)
Vrste mjesta trokova
Ukrieni (ukrteni) trokovi
Metode rjeavanja ukrienih trokova
2
Oblici obrauna trokova

po vrstama trokova
po mjestima trokova
po nositeljima trokova (uincima)
Pojam obrauna po mjestima trokova

Mjesta trokova = dijelovi poduzea koji svojom
aktivnou prouzrokuju trokove
slube, sektori, odjeli
Obraun koji slijedi iza obrauna po vrstama, a
prethodi obraunu po nositeljima
Centri odgovornosti
o Dijelovi poduzea, odnosno skupine ljudi ili
strojeva, za koje se mogu utvrditi i
kontrolirati trokovi, prihodi ili trajna
ulaganja
o Ovlasti za donoenje odluka i nastanak
poslovnih promjena prenose se na
odreenu (odgovornu) osobu
Vrste centara odgovornosti

centri trokova
centri prihoda
centri profita i
investicijski centri
Izvorni i izvedeni trokovi

Izvorni (primarni) trokovi nastaju troenjem
elemenata proizvodnje i prvi puta se evidentiraju u
odreenoj fazi proizvodnje, odnosno na nekom
mjestu trokova
Izvedeni (sekundarni) trokovi se uraunavaju u

cijenu proizvoda odreenog mjesta trokova, premda
su ve ranije bili obraunati kao privremeni trokovi
na nekom prethodnom mjestu trokova u faznoj
proizvodnji (nastaju prijenosom trokova s jednog
mjesta trokova na drugo)
7
Primjer izvornih i izvedenih trokova

(prerada mesa)
Vrste
trokova
Trokovi
klanja
Trokovi prerade
Ukupni
trokovi
Izvorni
Izvedeni
160.000
80.000
240.000
Plae
izrade
70.000
90.000
160.000
Opi trokovi
izrade
20.000
40.000
60.000
Interni uinak
(svjee meso)
250.000
250.000 210.000
250.000
460.000
Materijal za
izradu
Cijena
kotanja
Ciljevi obrauna po mjestima trokova

Toniji obraun trokova po nositeljima
trokova (precizniji raspored opih trokova)
Kontrolu trokova po mjestima trokova
(praenje ekonominosti i poduzimanje mjera)
Kriteriji oblikovanja mjesta trokova

1. prostorne jedinice (gradilita, prodajna
mjesta, radionice, pogoni i sl.)
2. organizacijske jedinice (sektori, odsjeci,
referade, odjeli itd.)
3. poslovne funkcije (proizvodnja, nabava,
prodaja, uprava i sl.) i
4. obraunsko-tehniki elementi (radni nalozi,
narudbe itd.)
10
Zahtjevi pri izboru mjesta trokova

Meusobno su suprotstavljeni:
o to vei broj mjesta trokova radi tonosti
utvrivanja i mogunosti kontrole trokova
o to manji broj radi ekonominosti i aurnosti
obrauna trokova
Optimalni broj mjesta trokova je kompromis

izmeu tih zahtjeva
11
Pravila oblikovanja mjesta trokova

Odrediti optimalni broj mjesta trokova
Osigurati utvrivanje odgovornosti
Omoguiti utvrivanje trokova po
mjestima u trenutku nastanka
12
Vrste mjesta trokova

Prema vrsti uinaka koje mjesto stvara
Proizvodna (koliinski izraeni uinci)
Neproizvodna (usluge, vrijednosno izraene)
Proizvodna mjesta se dijele prema funkciji koju

vre u poduzeu
Glavna (temeljna djelatnost, konani uinci)
Sporedna (racionalnost poslovanja, konani uinci)
Pomona (opa i posebna, usluge drugim mjestima,
privremeni uinci)
13
Faze obrauna trokova po mjestima

trokova
Prijenos izvornih (primarnih) trokova po
pojedinim mjestima
Rasporeivanje trokova s jednog mjesta na
druga mjesta, ime nastaju izvedeni
(sekundarni) trokovi
Izraunavanje stopa odnosno koeficijenata opih
trokova za njihov raspored na pojedine nositelje
trokova
14
Tehnika obrauna po mjestima

trokova
o Knjigovodstvenim putem (pomou
analitikih rauna mjesta trokova)
o Tablinim putem POL-a = OLT-a
(pomou Pogonskog Obraunskog Lista =
Obraunski List Trokova)
15
Obraunski list trokova

Opis
Iznos
PMT
GMT
SMT
NMT
1. dio: prijenos izvornih opih trokova na mjesta trokova
2. dio: prevaljivanje izvedenih opih trokova (PMT)
3. dio: izraunavanje ukupnih opih trokova i njihovih stopa ili

koeficijenata po pojedinim mjestima trokova (osim PMT)
16
Obiljeja OLT-a
Sadri samo ope trokove
Tablica s dva ulaza:
u redovima su vrste trokova
u stupcima su mjesta trokova
Moe imati i opi dio u kojem se navode

kriteriji za raspored opih trokova na
mjesta trokova
17
Pomona mjesta trokova

Obavljaju usluge, interne uinke, drugim
mjestima trokova
Koliine isporuenih uinaka slue kao
kriterij za raspored trokova PMT, ako su
mjerljive
Stopa (Si) ili koeficijent (Ki) internog
uinka = ukupni troak pomonog mjesta
troka / ukupni iznos izabranog kriterija
18
Raspored trokova pomonih mjesta

trokova
Tij = Ki qij
ili
Tij = Si qij / 100
Tij = iznos trokova koji se rasporeuje sa

i-tog na j-to mjesto trokova
qij = koliina internih uinaka isporuena
sa i-tog na j-to mjesto trokova
19
Primjer rasporeda trokova pomonog

mjesta trokova
Ukupni izvorni trokovi PMT1 = 100 kn
Rasporediti na MT2 povrine 30 m i MT3
povrine 20 m prema povrini u m
Ki = 100 kn / (30 m + 20 m) = 2 kn / m
T12 = 2 30 = 60 kn
T13 = 2 20 = 40 kn
Tpmt1 (zbroj) = 100 kn
20
Vrste pomonih mjesta trokova

Neovisna (ne primaju uinke od drugih PM)
Jednostrano ovisna (primaju uinke od nekog
PM, ali ih tom pomonom mjestu ne isporuuju)
Obostrano (uzajamno) ovisna (primaju uinke
od nekog PM i tom istom pomonom mjestu
isporuuju svoje uinke)
Ukrieni (ukrteni, povratni) trokovi nastaju
samo na obostrano ovisnim pomonim mjestima
trokova
21
Metode rasporeivanja ukrienih

trokova
Metoda iskljuenja pomonih mjesta
trokova (izravna metoda)
Metoda djelominog obrauna (posredna
metoda)
Metoda povratnog obrauna
Matematika metoda (metoda obrauna
ukrienih trokova pomou linearnih
jednadbi)
22
Primjer ukrienih trokova i kriterija

za njihov raspored
Opis
Iznos
PMT A
PMT B
GMT
NMT
Kotlovnica
PMT A
(para u t)
(500)
100
350
50
Radionica
PMT B
(radni sati)
75
(200)
100
25
200
100
500
150
Svega
izvorni opi
trokovi
(950)
23
Metoda iskljuenja pomonih mjesta

trokova
PMTA Kotlovnica
KA = 200 kn / (500 tona
- 100 tona) = 0,5
kn/tona
GMT 0,5 kn/tona 350
tona = 175 kn
NMT 0,5 kn/tona 50
tona = 25 kn
PMTB Radionica
KB = 100 kn / (200 sati 75 sati) = 0,8 kn/sat
GMT 0,8 kn/sat 100
sati = 80 kn
NMT 0,8 kn/sat 25
sati = 20 kn
K = Koeficijent internog uinka

24
POL - metoda iskljuenja pomonih

mjesta trokova
Opis
Izvorni opi
trokovi
Iznos
950
PMT A
200
PMT B
100
Kotlovnica
PMT A
Radionica
PMT B
Ukupni opi
trokovi
950
(200)
(100)
GMT
NMT
500
150
175
25
80
20
755
195
25
Metode djelominog obrauna

Raspored ukrienih trokova na PMT samo
udesno
Redoslijed PMT utjee na tonost
rasporeda ukrienih trokova
Dvije metode:
Silazna (skalarna, stupnjevana)
Prijenosna (obraun s prijenosom na upravu)
26
Silazna djelomina metoda

PMTA Kotlovnica
KA = 200 kn / (500 tona)
= 0,4 kn/tona
PMTB 0,4 kn/tona 100
tona = 40 kn
GMT 0,4 kn/tona 350
tona = 140 kn
NMT 0,4 kn/tona 50
tona = 20 kn
PMTB Radionica
KB = (100 + 40 kn) / (200
sati 75 sati) = 1,12
kn/sat
GMT 1,12 kn/sat 100
sati = 112 kn
NMT 1,12 kn/sat 25
sati = 28 kn
27
POL - silazna djelomina metoda

Opis
Izvorni opi
trokovi
Iznos
PMT A
950
Kotlovnica
PMT A
Radionica
PMT B
Ukupni opi
trokovi
950
200
(200)
PMT B
GMT
NMT
100
500
150
40
140
20
112
28
752
198
(140)
28
Prijenosna djelomina metoda

PMTA Kotlovnica
KA = 200 kn / 500 tona =
0,4 kn/tona
tona = 40 kn
GMT 0,4 kn/tona 350
tona = 140 kn
NMT 0,4 kn/tona 50
tona = 20 kn
PMTB Radionica
KB = (100 + 40 kn) / 200
sati = 0,7 kn/sat
GMT 0,7 kn/sat 100
sati = 70 kn
NMT 0,7 kn/sat (25 +
75) sati = 70 kn
29
POL - prijenosna djelomina metoda

Opis
Izvorni opi
trokovi
Iznos
PMT A
950
Kotlovnica
PMT A
Radionica
PMT B
Ukupni opi
trokovi
950
200
(200)
PMT B
GMT
NMT
100
500
150
40
140
20
70
70
710
240
(140)
30
Metode povratnog obrauna

Raspored ukrienih trokova na sva MT u
dvije faze (prvo ulijevo, zatim udesno)
Dvije metode:
Povratni obraun po planskim trokovima
Povratni obraun po stvarnim trokovima
31
Metoda povratnog obrauna po

planskim trokovima
1. faza
Planska cijena jednog
sata rada u radionici
(PMTB) je 1 kn
PMTB 75 sati 1
kn/sat = 75 kn (sa
PMTB na PMTA)
32

planskim trokovima
2. faza
PMTA Kotlovnica
KA = (200 + 75 kn) / 500
tona = 0,55 kn/tona
tona = 55 kn
GMT 0,55 kn/tona 350
tona = 192,5 kn
NMT 0,55 kn/tona 50
tona = 27,5 kn
PMTB Radionica
KB = (25 + 55 kn) /
(200 75 sati) = 0,64
kn/sat
GMT 0,64 kn/sat
100 sati = 64 kn
NMT 0,64 kn/sat 25
sati = 16 kn
33
POL povratni obraun po planskim

trokovima
Opis
Iznos
PMT A
PMT B
GMT
NMT
950
950
200
75
275
100
(75)
25
500,0
500,0
150,0
150,0
55
192,5
64,0
756,5
27,5
16,0
193,5
1. Faza
Izvorni OT
Radionica
Ukupni OT
2. Faza
Kotlovnica
Radionica
Ukupni OT
950
(275)
(80)
34

stvarnim trokovima
1. faza
PMTB 100 kn / 200 sati
= 0,5 kn / sat
PMTB 0,5 kn / sat 75

sati = 37,5 kn (sa
PMTB na PMTA)
35

stvarnim trokovima
2. faza
PMTA Kotlovnica
KA = (200 + 37,5 kn) / 500
tona = 0,475 kn/tona
PMTB 0,475 kn/tona
100 tona = 47,5 kn
GMT 0,475 kn/tona 350
tona = 166,25 kn
NMT 0,475 kn/tona 50
tona = 23,75 kn
PMTB Radionica
KB = (100 37,5 + 47,5
kn) / (200 75 sati) =
0,88 kn/sat
GMT 0,88 kn/sat
100 sati = 88 kn
NMT 0,88 kn/sat 25
sati = 22 kn
36
POL povratni obraun po stvarnim

trokovima
Opis
Iznos
PMT A
PMT B
GMT
NMT
950
-
200
37,5
100
(37,5)
500,00
-
150,00
-
950
950
237,5
62,5
47,5
(237,5)
(110)
500,00
166,25
88,00
754,25
150,00
23,75
22,00
195,75
1. Faza
Izvorni OT
Radionica
2. Faza
Ukupni OT
Kotlovnica
Radionica
Ukupni OT
37
Matematika metoda
Za svako PMT postavlja se jedna jednadba
Stopa (cijena) internog uinka je nepoznanica
Koliko je PMT toliko je i jednadbi i nepoznanica
Stopa (cijena) internog uinka sadri u sebi
izvorni (primarni) i izvedeni (sekundarni) troak
38
Pretpostavke za primjenu matematike

metode
Na svakom PMT:
Ukupni iznos trokova = izvorni
(primarni) + izvedeni (sekundarni)
trokovi
Ukupni iznos trokova = ukupna koliina
internog uinka cijena internog uinka
Izvorni trokovi + izvedeni trokovi =
koliina cijena internog uinka
39
Primjer - matematika metoda

Dva PMT: kotlovnica i radionica
Izraunavaju se cijene internog uinka
(nepoznanice):
a = cijena 1 tone pare, za kotlovnicu (PMTA)
b = cijena 1 sata rada, za radionicu (PMTB)
40
Postavljanje jednadbi
PMT A 200 + 75 b = 500 a
PMT B 100 + 100 a = 200 b
200 + 75 b = 500 a
100 - 200 b = - 100 a /5
200 + 75 b = 500 a
500 1.000 b = - 500 a
700 - 925 b = 0
925 b = 700
b = 0,7567567
200 + 75 0.7567567 = 500 a

a = 0,5125
Stvarne cijene (stope)
internog uinka:
a = 0,512500 kn / tona
b = 0,756756 kn / sat
41
Raspored ukrienih trokova

Kotlovnice (PMTA)
na:
Radionicu (PMTB)
100 tona 0,5125 = 51 kn
Pogon (GMT)
350 tona 0,5125 = 179 kn
Upravu (NMT)
50 tona 0,5125 = 26 kn
Ukupno:
256 kn
Radionice (PMTB) na:

Kotlovnicu (PMTA)
75 sati 0,7567 = 56 kn
Pogon (GMT)
100 sati 0,7567 = 76 kn
Upravu (NMT)
25 sati 0,7567 = 19 kn
Ukupno:
151 kn
42
POL - matematika metoda

Opis
Izvorni opi
trokovi
Iznos
PMT A
PMT B
GMT
NMT
950
200
100
500
150
Kotlovnica
PMT A
(256)
51
179
26
Radionica
PMT B
56
(151)
76
19
950
(256)
(151)
755
195
Ukupni opi
trokovi
43
METODE DJELOMINOG
OBRAUNA TROKOVA
Pojam djelominog obrauna trokova

Cijena kotanja ne ukljuuje ukupne trokove.
Razmatraju se:
obraun na temelju trokova proizvoda (proizvodnje) i
obraun na temelju promjenljivih (varijabilnih) trokova.
Obraun trokova proizvoda je glavni obraun za

praenje poslovanja
Obraun na temelju promjenljivih trokova je
dopunski obraun (informacije za planiranje i
pripremu razliitih poslovnih odluka).
Vrste kalkulacija cijene kotanja prema

sadraju trokova
Kalkulacije trokova proizvoda (cijena kotanja
obuhvaa trokove proizvodnje)
Kalkulacije punih trokova (cijena kotanja obuhvaa
ukupne trokove)
Kalkulacije na temelju varijabilnih trokova (tzv. direct
costing)
OBRAUN NA TEMELJU TROKOVA

PROIZVODA
Obraun po trokovima proizvodnje
Cijena kotanja uinaka:
sadri samo trokove proizvoda (trokovi materijala
za izradu, plae izrade, ostali izravni trokovi i opi
trokovi izrade)
ne sadri izdatke nastale radom uprave i prodaje
(rashode koji se u punom iznosu zaraunavaju na
teret financijskog rezultata tekueg obraunskog
razdoblja)
4
Evidencije trokova
Analitike evidencije:
Po mjestima trokova
Po nositeljima trokova
Proizvodnja u tijeku
Izravni trokovi tijekom razdoblja
Opi trokovi na kraju razdoblja

Ukupni prihod
- trokovi prodanih proizvoda (trokovi
proizvoda)
Bruto financijski rezultat (bruto dobit)
- rashodi uprave i prodaje (trokovi razdoblja i
porez na dobitak)
Neto financijski rezultat (neto dobitak)
Prednosti obrauna po trokovima

proizvoda
Realnije vrjednovanje uinaka (trokovi prodaje
terete samo prodane proizvode)
Fiksni trokovi manje utjeu na kolebanje cijena
kotanja zbog promjena obujma
Manja je vrijednost zaliha (manji rizik pada cijene u
narednom razdoblju)
Elastinija je politika cijena (donja granica cijene je
troak proizvoda)
Manje zalihe angairaju manja obrtna sredstva
Nedostaci obrauna po trokovima

proizvoda
Utjecaj fiksnih trokova na kolebanje cijena
nije potpuno iskljuen (dio OTI)
Opi trokovi sadre i dio varijabilnih trokova
koji se neprecizno obraunava kao vremenski
troak
Trokovi proizvoda
Ukupni trokovi proizvoda = izravni (direktni)
trokovi + opi trokovi izrade
Trokovi proizvoda imaju tri elementa:
materijal za izradu
plae izrade i
opi trokovi izrade
Primarni trokovi
Primarni trokovi = trokovi materijala za
izradu + plae izrade (glavni dio ili ukupni iznos
izravnih trokova)
Dio izravnih trokova (na primjer, amortizacija
direktnih strojeva) moe se pratiti i evidentirati
kao izravni troak ili ukljuiti u ope trokove
izrade
10
Trokovi konverzije
Trokovi konverzije = plae izrade + opi
trokovi izrade
Trokovi kojima se materijal pretvara u gotov
proizvod
Plae izrade su primarni troak i troak
konverzije
11
Struktura trokova proizvoda
Primarni trokovi
Materijal
za izradu
Trokovi konverzije
Plae
izrade
Opi trokovi
izrade
12
Ukupni trokovi poduzea

Trokovi proizvoda + trokovi razdoblja
Trokovi proizvoda terete proizvedene koliine
proizvoda
Trokovi razdoblja terete prodane koliine
proizvoda
13
OBRAUN NA TEMELJU VARIJABILNIH

TROKOVA
Slui za:
Poslovno odluivanje
Utvrivanje prijelomne toke
Planiranje i analizu uspjenosti dijelova poduzea
14
Raspored fiksnih i varijabilnih trokova
15
Pretpostavka o linearnom kretanju

trokova
16
Prednosti obrauna po varijabilnim

trokovima
Uspjenije planiranje opsega i asortimana
proizvodnje (bruto financijski rezultat mijenja se
proporcionalno s promjenom koliine prodanih (ne
proizvedenih) proizvoda, te samo obujam prodaje
utjee na financijski rezultat
Fleksibilna politika cijena koja osigurava pokrivanje i
fiksnih i varijabilnih trokova (nakon pokrivanja
fiksnih trokova proizvodi se dalje mogu prodavati po
cijenama na razini graninih trokova)
17
Struktura cijene kotanja u obraunu

po VT
1. Materijal za izradu (MI)
2. Plae izrade (PI)
3. Ostali izravni trokovi proporcionalnog karaktera (na
primjer, funkcionalna amortizacija, usluge i dr.)
4. Opi trokovi izrade (OTIp), proporcionalni dio
5. Opi trokovi prodaje (OTPp), proporcionalni dio
6. Zbroj svih varijabilnih trokova je ukupni troak
odreenog proizvoda (T = Tv),
7. Prosjeni troak je cijena kotanja (Tv / Q = tv)
18
Razdvajanje fiksnih i varijabilnih

trokova
U knjigovodstvu:
U analizi i planiranju:
trokovi po prirodnim
vrstama
trokovima po nainu reagiranja

na promjene opsega
proizvodnje
19
Razlozi razdvajanja trokova

primjena suvremenih metoda obrauna
trokova
priprema podataka za donoenje kratkoronih
odluka
utvrivanje ukupnih trokova za potrebe
planiranja
20
PRETPOSTAVKE RAZDVAJANJA TROKOVA

Obraun trokova poduzea
klasini (po punim trokovima)
po trokovima proizvodnje
po varijabilnim trokovima
Pretpostavka: ukupni trokovi imaju linearni tijek

Linearna funkcija (jednadba pravca) trokova:
T Tf tv Q
21
POSTUPAK RAZDVAJANJA TROKOVA

Tri vrste trokova:
proporcionalno promjenljivi trokovi
neogranieno stalni (apsolutno fiksni) trokovi
mijeani trokovi
Postupak s mijeanim (kombiniranim) trokovima:
uzimaju se u cjelini ili kao proporcionalni ili kao stalni
trokovi
razdvajaju se na stalnu (fiksnu) i proporcionalno
promjenljivu sastavnicu
22
METODE RAZDVAJANJA TROKOVA

Analitika metoda razdvajanja trokova
Statistike metode razdvajanja trokova
1) metoda procjene,
2) metoda grafike interpolacije,
3) metoda raunske interpolacije,
4) metoda varijatora i
5) metoda najmanjih kvadrata.
Potrebna je prosudba strunjaka
Primjena raunala olakava, ubrzava i pojeftinjuje primjenu sloenijih
metoda
Metode razdvajanja nisu meusobno iskljuive
23
ANALITIKA METODA RAZDVAJANJA TROKOVA

Polazite za procjene buduih trokova nisu empirijski
podaci
Analitika se metoda iskljuivo oslanja na logiku analizu
Podrobna analiza koliinske potronje pojedinih resursa
Podloge: tehniki prorauni, recepture, laboratorijska

istraivanja, pokusna proizvodnja i sl.
Analitika metoda = inenjerska (tehnika) metoda
24
ANALITIKA METODA RAZDVAJANJA TROKOVA

Zadatak: ustanoviti optimalnu potronju resursa na
razliitim stupnjevima iskoritenja kapaciteta
Rezultati razdvajanja su toniji to su trokovi vie
ralanjeni
Utvruje normative ili standarde potronje pojedinih

resursa
Neophodna je tzv. inenjerska analiza utroaka, a potom
i procjena nabavnih cijena
25
Zahtjevi za primjenu statistikih

metoda (1)
1. Uvaavanje posebnosti poduzea (proizvodnog
postupka, strukture trokova, normativa rada,
organizacije rada, naina obrauna i evidencije
trokova).
2. Koritenje sreenih podataka u tom smislu da je
odvojen utjecaj cijena, kvalitete proizvodnih
imbenika i odreenih tehnikih uvjeta.
26
Zahtjevi za primjenu statistikih

metoda (2)
3. Promatranje trokova po mjestima i po vrstama, to
pridonosi preciznosti odvajanja fiksne i varijabilne
sastavnice trokova.
4. Izraavati stupanj iskoritenja kapaciteta ekvivalentnim
jedinicama (za srodne proizvode), radnim satima (za
raznovrsne proizvode) i uobiajenim jedinicama (za
istovrsne proizvode).
5. Uzimati u obzir vremensko kolebanje trokova, jer se
trokovi mijenjaju ne samo zbog opsega proizvodnje, nego i
zbog drugih utjecaja tijekom vremena (koristiti podatke za
vie razdoblja u prolosti).
27
METODA PROCJENE
Metoda procjene = knjigovodstvena metoda =
iskustvena metoda
Gruba procjena trokove svrstava ili u neogranieno
stalne ili u proporcionalno promjenljive prema
subjektivnoj ocjeni
Najmanje precizna ali najjednostavnija metoda
28
Postupak procjene
Aproksimacija:
stalni trokovi su trokovi reijskog materijala, plae
reijskog osoblja, vremenski obraunata amortizacija,
najamnine, kamate, osiguranje i sl.
promjenljivi su trokovi materijala za izradu, plaa
izrade, funkcionalno obraunate amortizacije,
energije, ambalae i dr.
Procjene se mogu vriti po vrstama trokova
29
Primjer razdvajanja trokova metodom procjene

Trokovi proizvodnje 1.600 jedinica proizvoda
Red.
broj
Vrste
trokova
Ukupni
trokovi
kn
Stalni
trokovi
kn
Promjenljivi
trokovi
kn
1.
Materijal za izradu 20.000
100
2.
Materijal za
ienje
5.000
100
4.000
80
1.000
20
3.
Elektrina energija
4.000
100
1.000
25
3.000
75
4.
Amortizacija
3.000
100
3.000
100
5.
Plae i nadnice
8.000
100
4.800
60
3.200
40
6.
Ukupno
32 27.200
68
40.000
100 12.800
0 20.000
100
30
Formula ukupnih trokova na temelju

metode procjene
Prosjeni promjenljivi trokovi = 27.200 / 1.600

= 17 kn/jed.
Ukupni stalni trokovi = 12.800 kn
T = 12.800 + 17 Q
Ukupni trokovi planirane proizvodnje 2.000
jedinica proizvoda:
T = 12.800 + 17 2.000 = 46.800 kn
31
METODA GRAFIKE INTERPOLACIJE

Prostoruno izvlaenje linije trenda u dijagramu
rasipanja
Toka srednjeg iznosa trokova za prosjeni
stupanj iskoritenja kapaciteta:
Q
Q
;
n
T
.
n
32
Podaci za razdvajanje trokova

metodom grafike interpolacije
Razdoblje
Proizvodnja
Troak
1.
10 tona
120.000 kn
2.
20 tona
150.000 kn
3.
40 tona
170.000 kn
4.
80 tona
250.000 kn
5.
100 tona
310.000 kn
6.
110 tona
320.000 kn
360 tona
1,320.000 kn
60 tona
220.000 kn
Ukupno
Prosjeno
33
Razdvajanje trokova metodom grafike interpolacije
Oitavamo iznos ukupnih stalnih trokova

Oitavamo iznos ukupnih promjenljivih trokova
Izraunavamo iznos prosjenih promjenljivih trokova
34
METODA RAUNSKE INTERPOLACIJE

Metoda raunske interpolacije = Metoda jednadbe pravca kroz
dvije toke
Prosjeni promjenljivi troak:
Ukupni stalni troak:
T2 T1
tv
Q 2 Q1
Tf T1 tv Q1
320 120
tv
2 kn/jed.
110 10
Tf 120 2 10 100 kn
Jednadba ukupnog troka: T = 100.000 + 2.000 * Q
35
Procjene buduih trokova unutar promatranog

raspona (postupak interpolacije)
Procjene buduih trokova izvan promatranog raspona
(postupak ekstrapolacije)
Raspon za najvii i najnii stupanj iskoritenja
kapaciteta
Podaci za dvije uzastopne razine opsega proizvodnje

(tzv. metoda graninog troka)
Izbor podataka utjee na tonost procjene
36
METODA VARIJATORA
Varijator: % promjene troka kada se iskoritenje
kapaciteta promijeni za 10 %
Reagiranje trokova se izraava u rasponima:
od 0 do 100 (postotak)
od 0 do 10 (varijator)
od 0 do 1 (koeficijent reagibilnosti)
Varijator 10 = proporcionalni troak
Varijator 0 = neogranieno stalni troak
Varijator izmeu 0 i 10 = degresivni troak
Varijator vei od 10 = progresivni troak (u praksi planiranja
se ne predvia)
37
Izraunavanje varijatora
Procjene varijatora vrijede za odreene razine opsega proizvodnje
(T2 T1 ) Q1
v1
10.
(Q 2 Q1 ) T1
Preraunavanje varijatora na drugi opseg proizvodnje:
10 Q 2 v1
v2
.
10 Q1 v1 Q1 Q 2
10 Tv
v
.
T
38
Koritenje koeficijenata reagibilnosti
Koeficijent reagibilnosti (promjenljivosti):

u cjelini stalnog troka = 0
u cjelini promjenljivog troka = 1
Koeficijent stalnog troka (udio stalnog troka u
ukupnim trokovima)
Koeficijent stalnog troka + koeficijent reagibilnosti
=1
39
Primjer razdvajanja trokova pomou

koeficijenata reagibilnosti
Trokovi proizvodnje 1.600 jedinica proizvoda
Red.
broj
Vrste
trokova
Ukupni Koeficij. Koeficij.

Razdvajanje
trokovi reagibiln. stal.trok. ukupnih trokova
(T)
1.
Materijal za izradu
2.
(kr)
(1 kr)
Promjnj.
Stalni
20.000
1,00
0,00
20.000
Materijal za
ienje
5.000
0,20
0,80
1.000
4.000
3.
Elektrina energija
4.000
0,75
0,25
3.000
1.000
4.
Amortizacija
3.000
0,00
1,00
3.000
5.
Plae i nadnice
8.000
0,40
0,60
3.200
4.800
6.
Ukupno
40.000
0,68
0,32
27.200 12.800
40
Metoda najmanjih kvadrata

Najtonija metoda razdvajanja trokova
Metoda najmanjih kvadrata = metoda pravca regresije = metoda
linearnog trenda
Stalni dio ukupnog troka:
Tf
2
T
Q
Q Q T
n Q Q
Promjenljivi (prosjeni proporcionalni) troak:

tv
n Q T Q T
n Q Q
2
Tv T Tf
41
Podaci za razdvajanje trokova metodom najmanjih kvadrata

Razdoblje
Proizvodnja (Q)
Trokovi (T)
1.
26
540
14.040
676
2.
28
580
16.240
784
3.
30
600
18.000
900
4.
36
720
25.920
1.296
5.
38
740
28.120
1.444
6.
40
800
32.000
1.600
7.
36
760
27.360
1.296
8.
30
640
19.200
900
9.
40
760
30.400
1.600
10.
36
680
24.480
1.296
11.
32
600
19.200
1.024
12.
28
580
16.240
784
400
8.000
271.200
13.600
Ukupno
Q*T
Q2
42
Izraunavanje trokova metodom najmanjih

kvadrata
Izraunavanje ukupnog stalnog troka:
Tf
2
T
Q
Q Q T
n Q 2 Q
8.000 13.600 400 271.200

100 kn
2
12 13.600 400
Izraunavanje ukupnog proporcionalno promjenljivog

troka:
Tv T Tf 580 100 480 kn
Izraunavanje prosjenog proporcionalno promjenljivog
troka:
tv
n Q T Q T
n Q 2 Q
12 271.200 400 8.000

17 kn/jed.
2
12 13.600 400
43
Formula ukupnih trokova

(metoda najmanjih kvadrata)
Formula za ukupne trokove poduzea:
T = 100 + 17 Q
Izraunavanje ukupnog troka za opseg proizvodnje od
30 jedinica:
T = 100 + 17 30 = 610 kn
44

Bruto (doprinos za pokrie)
Poslovni dobitak (prije poreza)
Neto (isti) dobitak (nakon poreza)
45
Doprinos za pokrie
Bruto financijski rezultat

Iz doprinosa za pokrie podmirit e se:
ukupni stalni (fiksni) trokovi i
neto financijski rezultat.
46
Poslovni dobitak
n
D=
Q
i 1
* (c i - tvi ) - Tf
47
Vrste obrauna financijskog rezultata po VT
Sumarni ne razdvaja ope i izravne stalne trokove po

dijelovima poduzea
Skalarni (stupnjevani) razdvaja ope i izravne stalne
trokove dijelova poduzea
48
Izraunavanje doprinosa za pokrie i stope dzp

Dzp C Tv .
dzp c t v .
Dzp
dzp
Sdzp
100
100.
C
c
49
Obraun financijskog rezultata u

obraunu po VT
Skupni (sumarni)
Skalarni (stupnjevani)
50
Skalarni obraun financijskog rezultata

RB Elementi
Ukupno
Penica
Kukuruz
Jabuke
Groe
1.
Proizvedene koliine (kg)
25.000
60.000
84.000
75.000
2.
Prodajne cijene (kn/kg)
1,20
1,00
2,50
4,00
3.
Vrijednost prodanih proizvoda
600.000
30.000
60.000
210.000
300.000
4.
Varijabilni trokovi (Tv)
300.000
24.000
27.000
105.000
144.000
5.
Doprinos za pokrie (Dzp) I
300.000
6.000
33.000
105.000
156.000
6.
Stopa Dzp I
50,00 %
20,00 %
55,00 %
50,00 %
52,00 %
7.
Fiksni trokovi proizvoda
120.000
1.500
4.500
63.000
51.000
8.
Doprinos za pokrie (Dzp) II
180.000
4.500
28.500
42.000
105.000
9.
Stopa Dzp II
30,00 %
15,00 %
47,50 %
20,00 %
35,00 %
10.
Fiksni trokovi proizv. grane
34.500
15.000
19.500
11.
Doprinos za pokrie (Dzp)

III
145.500
18.000
127.500
12.
Stopa Dzp III
24,25 %
20,00 %
25,00 %
13.
Fiksni trokovi tvrtke
49.500
14.
Poslovni dobitak
96.000
15.
Stopa poslovnog dobitka
16,00 %
51
Vrste stalnih trokova u skalarnom obraunu
izravni stalni trokovi pojedinih linija proizvodnje

stalni trokovi grana proizvodnje
stalni trokovi zajedniki za cijelo poduzee
52
Oblici rauna dobiti i gubitka

Klasini raun dobiti i gubitka (obraun po
punim ili proizvodnim trokovima)
Kontribucijski raun dobiti i gubitka (obraun
po varijabilnim trokovima; utvrivanje
doprinosa za pokrie)
53
Klasini raun dobiti i gubitka

(po trokovima proizvoda)
Neto vrijednost prodaje
900.000
100 %
360.000
40 %
540.000
60 %
250.000
28 %
290.000
3254 %
Trokovi prodanih proizvoda:

Materijal za izradu
100.000
Plae izrade
160.000
OTI varijabilni
55.000
OTI - fiksni
45.000
Bruto dobitak
Trokovi razdoblja - godinji:
OT uprave
150.000
OT prodaje - varijabilni
18.000
OT prodaje - fiksni
82.000
Poslovni dobitak
Kontribucijski raun dobiti i gubitka

(po varijabilnim trokovima)
Neto vrijednost prodaje
900.000
100 %
315.000
35 %
585.000
65 %
18.000
2%
567.000
63 %
277.000
31 %
290.000
3255 %
Trokovi prodanih proizvoda:

Materijal za izradu
100.000
Plae izrade
160.000
OTI varijabilni
55.000
Varij. proizvodni dobitak (Dzp I)

Varijabilni trokovi prodaje
Doprinos za pokrie (Dzp II)

Fiksni trokovi - godinji:
OT izrade (proizvoda)
45.000
OT prodaje (OTP)
82.000
OT uprave (OTU)
150.000
Poslovni dobitak
Projekcija rasta dobitka na temelju

rasta opsega prodaje
Rast poslovnog dobitka =
= doprinos za pokrie prije poveanja postotak
rasta opsega prodaje / 100
567.000 kn 20/100 = 113.400 kn
56

stope doprinosa za pokrie
= neto vrijednost prodaje prije poveanja postotak
rasta opsega prodaje / 100 stopa doprinosa za
pokrie / 100
Sdzp = 100 Svt ili Kdzp = 1 Kvt
Sdzp = (1 - Tv / C) * 100 = 1 - (333.000 / 900.000)
100 = 0,63 100 = 63 %
900.000 kn 0,20 0,63 = 180.000 0,63 = 113.400 kn
57

prosjenog doprinosa za pokrie
= opseg prodaje prije poveanja postotak rasta
opsega prodaje / 100 prosjeni doprinos za pokrie
dzp = Dzp / Q = 567.000/ 50.000 = 11,34 kn/kom

dzp = c tv = 18 6,66 = 11,34 kn/kom
50.000 kom 0,20 11,34 = 10.000 11,34 = 113.400
kn
58
Razlike u obraunima trokova u

dugom roku
U dugom roku nema razlike u ukupnom
financijskom rezultatu izmeu obrauna po
punim, proizvodnim i varijabilnim trokovima
59
Utjecaj strukture trokova na

uspjenost poslovanja
Struktura trokova: UT = Tf + Tv
Poduzea mogu biti:
Kapitalno intenzivna (vei udio Tf)
Radno intenzivna (vei udio Tv)
60
Razlike u uinkovitosti
Kapitalno intenzivna
poduzea
Radno intenzivna
poduzea
Manji Tv (vei Tf)

Vei Dzp
Vei Tv (manji Tf)

Manji Dzp
Za isti rast opsega

prodaje vei rast Dzp i
dobitka
Za isti rast opsega

prodaje manji rast Dzp i
dobitka
61
Razlike u rizinosti
Kapitalno intenzivna
poduzea
Radno intenzivna
poduzea
Manji Tv (vei Tf)

Vei Dzp
Vei Tv (manji Tf)

Manji Dzp
Za isti pad opsega

prodaje vei pad Dzp i
dobitka
Za isti pad opsega

prodaje manji pad Dzp i
dobitka
62
Usporedba strukture trokova

poduzea A i B
Poduzee A
Elementi
Svota
Neto vrij. prodaje 800.000
Poduzee B
Svota
100 800.000
100
Varijabilni troak
160.000
20 480.000
60
Dopr. za pokrie
640.000
80 320.000
40
Fiksni troak
480.000
60 160.000
20
Poslovni dobitak
160.000
20 160.000
20
63
Usporedba poduzea A i B
Poduzee A (profitabilnije)
Poduzee B (fleksibilnije)
Sdzp = 80 %
Sdzp = 40 %
Svakih 100 jedinica rasta

(pada) vrijednosti prodaje
donosi (odnosi) 80 jedinica
doprinosa za pokrie i
dobitka
Svakih 100 jedinica rasta

(pada) vrijednosti prodaje
donosi (odnosi) 40 jedinica
doprinosa za pokrie i
dobitka
64
Kraj
Obraun po djelominim trokovima
65
STANDARDNI TROKOVI
to je standard?
Baza za usporedbu
Mjera ili kvaliteta koja je uspostavljena od strane
nekog tijela ili autoriteta
Novani izraz koji slui za usporedbu s ostvarenim
trokom
Norma
Studentski standard
ivotni standard
Hrvatski nacionalni obrazovni standard
Runo voe i povre vratilo se u trgovine EU-a
Savijeni krastavci, iskrivljene mrkve, areni

ampinjoni vraaju se na trite Europske
unije jer su iz upotrebe povueni trgovaki
standardi za 26 tipova proizvoda.
Za 10 najpopularnijih proizvoda standardi e i dalje
vrijediti, ali e uz oznaku 'proizvod
namijenjen upotrebi' trgovine moi prodavati
i 'rune' primjerke tih proizvoda.
Standardni trokovi
Ciljni ili normirani trokovi
Utvrivanje
odstupanja
stvarnih
od standardnih
trokova
Standardni trokovi
Pokazuju
kakvi bi trokovi
trebali biti
Realni unaprijed utvreni

trokovi za MI, PI i OTI
4
Zato standardni trokovi?

1. utvrditi kakvi bi trokovi objektivno trebali biti
2. utvrditi odstupanje izmeu standardnih i stvarnih
trokova
3. utvrditi uzroke odstupanja
4. omoguiti poduzimanje mjera za sniavanje
trokova
Vrste standardnih trokova

1. proli troak (na temelju podataka iz proteklih
razdoblja)
2. oekivani troak (koji se oekuje u narednom
razdoblju)
3. idealni troak (najnii teoretski mogui troak)
4. ciljni troak (praktino mogui i dopustivi troak)

Ininjer: Hoemo li
koristiti ciljne ili idealne
trokove?

Manager proizvodnje:
Ciljni trokovi bi trebali
biti postavljeni tako da
ih se moe ostvariti uz
razuman napor?

Manager ljudskih
resursa: Slaem se.
Idealne trokove je
gotovo nemogue
postii i obeshrabruju
veinu zaposlenika?
Standardni trokovi
Iznos troka
Odstupanje od
standarda
poduzimanje potrebnih
mjera
Standard
Izravni rad Opi trokovi proizvodnje

Izravni materijal
Vrsta troka
10
Standardni trokovi
Vrste:
Standardni trokovi materijala izrade
Standardni trokovi rada izrade
Standardni opi trokovi
Standardni trokovi izraavaju se po jedinici uinka
11
Standardna cijena kotanja

Standardna cijena kotanja obuhvaa:
standardne izravne trokove (PI, MI) koji se odnose na

jedinicu proizvoda
standardne ope trokove, koji se dodaju na

standardne izravne trokove pomou odreenog
kriterija/kljua
12
Odstupanja od standardnih
trokova
Odstupanje od standardnog troka je iznos za
koji se stvarno nastali troak razlikuje od
standardnog troka
Iznos troka
Standard
Izravni rad
Ovo odstupanje je nepovoljno zato to

stvarno nastali troak nadmauje
standardni troak
13
Kriteriji izbora odstupanja od

standardnih trokova
1. veliina odstupanja (relativna, apsolutna)
2. uestalost javljanja i trajanje odstupanja
3. predmet / sadraj / uzrok odstupanja
4. karakter / vrsta odstupanja (pozitivno, negativno)

14
Utvrivanje standardnih izravnih trokova

Standardni troak materijala za izradu (tmst)
mst = utroak izravnog materijala
tmst mst * cmst cmst = cijena materijala
Standardni troak rada izrade (trst)

rst = utroak rada
trst rst * crst cr = stavka plae
st
Ukupni standardni troak (tdst)
td st tmst trst
15
Izraunavanje obraunate standardne koliine

obraunata standardna koliina standardna koliina
materijala koja je potrebna za ostvarenu koliinu
uinaka
koristi se za potrebe raunanja odstupanja
Obraunata standardna koliina =

standardni utroak materijala po komadu * stvarna
koliina uinaka
Ukupan standardni troak MI=

obraunata standardna koliina * standardna cijena po
jedinici koliine materijala za izradu
16
Izraunavanje odstupanja za materijal za izradu:
Cjenovno odstupanje za materijal za izradu =

= stvarna koliina * (stand. cijena stvarna cijena)
Koliinsko odstupanje =
= stand. cijena * (obraunata stand. koliina stvarna koliina)
Izraunavanje odstupanja za plae izrade:
Cjenovno odstupanje za plae izrade =

stvaran broj sati rada * (stand. stavka/sat stvarna stavka/sat)
Koliinsko odstupanje za plae izrade =

Stand. stavka/sat * (obraunati stand. broj sati stvarni broj sati)
17
Standardni varijabilni opi trokovi

utvrivanje unaprijed odreene stope varijabilnih
opih trokova u odnosu na izabrani kriterij, temelj
ili klju (plae izrade, sati rada izrade, strojni sati)
obraunati stand. sati = stvarni opseg proizvodnje * sati po komadu
ukupni stand. VOT =
obraunati stand.sati * stand. stopa VOT
Odstupanja za varijabilne ope trokove:

1. odstupanje u potronji (cjenovno) =
stvarni broj sati rada * ( stand. stopa na sat stvarna stopa na sat)
2. odstupanje u efikasnosti (koliinsko odstupanje) =

= stand. stopa na sat * (stand. obraunati sati stvarni sati rada)
18
Primjer
Kako bi se ilustriralo koritenje standardnih
trokova, primjer je poduzee ABC koje se bavi
proizvodnjom posteljine.
Ovo poduzee eli utvrditi svoje standardne

trokove materijala, rada i opih trokova izrade.
19
Utvrivanje standardnog troka

Odluka o koliini/utroku koliina resursa koji se
mora utroiti za standardnu jedinicu proizvoda
Odluka o cijeni iznos koji se treba platiti za utroenu
koliinu resursa
20
Standardna jedinina cijena materijala

Standardna cijena po jedinici materijala treba biti
konana nabavna cijena materijala
Kupovna (fakturna) vrijednost
Ovisni trokovi kupnje (trokovi prijevoza, utovara,
istovara, osiguranja...)
Opi trokovi nabave (trokovi uredskog
materijala, rad nabavne slube...)
21
Standardna jedinina cijena materijala

Standardna cijena jednog metra tkanine potrebne za
proizvodnju posteljine utvruje se na slijedei nain:
Neto kupovna vrijednost

Ovisni trokovi
20,00
2,00
Opi trokovi nabave

Minus popust (na serije od 20.000 m)
Standardna cijena po metru
0,50
(1,00)
21,50
22
Standardna koliina materijala po jedinici

Koliina materijala koje je potrebna za jedinicu
proizvoda
Nuni zahtjevi sastava proizvoda
Otpad, lom, kvar
Neizbjeivi gubitci
23
Standardna koliina materijala po jedinici

Standardna koliina tkanine potrebna za izradu
posteljine rauna se na slijedei nain:
Nuni zahtjevi
Otpad
Neizbjeivi gubitci
Standardna koliina/posteljini
5,0 m
0,9 m
0,1 m
6,0 m
24
Standardni troak materijala

Nakon utvrivanja standardne cijene i koliine,
moe se izraunati standardni troak materijala
(tkanine) za jedinicu dovrenog proizvoda
6,0 m/posteljini x 21,50 kn/m =

129,00 kn
25
Standardna cijena/stopa sata izravnog rada

Standardna cijena rada treba ukljuivati sve trokove
vezane uz izravne radnike:
Cijena rada
Dodaci na plau
Porezi i doprinosi
26
Standardna cijena/stopa sata izravnog rada

Standardna cijena rada uvrena je koritenjem
prosjenih cijena rada:
Prosjena cijena rada po satu

Prosjeni dodaci na plau
Prosjeni porezi i doprinosi
Standardna cijena sata izravnog
rada
30,00
5,00
3,00
38,00
27
Standardni sati izravnog rada po jedinici

proizvoda
Utvreno vrijeme rada po jedinici
Prekidi u radu za npr. ienje
Dodatne stanke u radu
28
Standardni sati izravnog rada po jedinici

proizvoda
Standardni sati potrebni za proizvodnju jednog
paketa posteljine su:
Osnovni sati rada po jedinici
Prekidi u radu zbog kvara i
ienja
Dozvoljeni prekidi u radu (potrebe
radnika)
Standardni sati po posteljini
1,4 h
0,3 h
0,1 h
1,8 h
29
Standardni trokovi izravnog rada

Nakon utvrivanja standardne cijene i standardnih
sati izravnog rada, moe se izraunati standardni
troak rada po jedinici proizvoda
1,8 h po posteljini x 38,00 kn/h =

68,40 kn
30
Standardni opi troak izrade

Utvruju se na temelju unaprijed odreenih stopa ili
koeficijenata najee na temelju sati rada izrade ili
strojnih sati
Pri izraunavanju odstupanja fiksni se trokovi tretiraju
kao varijabilni
Standardna stopa varijabilnih opih trokova =
procijenjeni varijabilni opi trokovi / sati rada izrade
Standardna stopa fiksnih opih trokova =
procijenjeni fiksni opi trokovi / sati rada izrade
31
Standardni opi troak izrade

Poduzee ABC rasporeuje ope trokove
proizvodnje na proizvode na temelju sati
izravnog rada
Stopa rasporeda opih trokova iznosi 15 kn po
radnom satu.
Na temelju ove stope, standardni opi troak za
jedinicu proizvoda je
1,8 h rada x 15 kn/h = 27,00 kn

32
Poduzee ABC
List standardnog troka
Koliina
Cijena
Troak
Izravni materijal
6 mm
6,0
21,50
kn
21,50
129
kn
129,00
Izravni rad
1,8 h
38,00
68,40
OTI
1,8 h
15,00
27,00
Standardni troak po jedinici proizvoda
224,40
33
Osnovni model za analizu odstupanja

Varijabilni trokovi proizvodnje
Cjenovno odstupanje za MI
Koliinsko odstupanje za MI
Cjenovno odstupanje za PI
Koliinsko odstupanje za PI
Odstupanje u potronji za
VOT
Odstupanje u efikasnosti za
VOT
Odstupanje
Odstupanje
Ukupno odstupanje
Odstupanja za fiksne ope trokove

1. Odstupanje u potronji
= planirani fiksni opi trokovi stvarni fiksni
opi trokovi
2. Odstupanje u opsegu
= obraunati fiksni opi trokovi planirani fiksni
opi trokovi
35

Uvod U Menadžment Troškova

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Uvod U Menadžment Troškova

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UVOD U

Pojam menadmenta trokova

Svrha upravljanja trokovima

Poduzimanje aktivnosti za osiguranje trajno profitabilnog

Raunovodstvo kao izvor informacija

Informacije za upravljanje trokovima

Raunovodstveni informacijski sustav

Elementi raunovodstvenog informacijskog

Tekui i budui podaci:

Troak = utroak cijena

Vrste trokova prema djelatnosti

Vrste trokova prema porijeklu i sustavu

Trokovi prema sloenosti

Reagiranje trokova na promjene opsega

Koeficijent reagibilnosti trokova

postotak promjene trokova

postotak promjene opsega proizvodnje

Ponaanje ukupnih trokova u uvjetima

Stalni (fiksni) trokovi

Primjeri stalnih (fiksnih) trokova

Ponaanje fiksnih trokova kod promjene opsega

Kretanje fiksnih trokova

Neogranieno - stalni trokovi

Grafiki prikaz fiksnih trokova

Fiksni trokovi prema mogunosti utjecaja

Promjenljivi (varijabilni) trokovi

Kretanje varijabilnih trokova

Grafiki prikaz prosjenog i ukupnog

Razmjerno-stalni (ogranieno fiksni)

Grafiki prikaz ukupnih razmjernostalnih trokova

Grafiki prikaz prosjenih razmjernostalnih trokova

Grafiki prikaz ukupnih neproporcionalnih

Kretanje prosjenih neproporcionalnih trokova

Aproksimacija ukupnih razmjerno-stalnih

Aproksimacija ukupnih razmjerno-stalnih

Procjenjivanje ukupnih trokova

t = 116.000 / 8.000 = 14,5

t = 140.000 / 20.000 = 7,0

Iskoriteni i neiskoriteni fiksni trokovi

Grafiki prikaz iskoritenih i neiskoritenih

Granini trokovi (GT)

Utvrivanje graninog troka

Nain kretanja graninih trokova

Kretanje graninih trokova

Odnos prosjenih i graninih trokova

Grafiki prikaz odnosa prosjenih i

Puni i djelomini trokovi

Trokovi proizvoda i trokovi razdoblja

Trokovi proizvoda Trokovi razdoblja

Prosjeni trokovi po razliitim metodama

Varij. tr. upr. i prodaje

Ukupni varij. troak

Fiksni proizv. troak

Obraun trokova proizvodnje

Raun dobiti i gubitka

Primjer rauna dobiti i gubitka

Ostvarena vrijednost prodaje

Odobreni popusti (2%)

Prihod od prodaje (red. 1 red 2)

Trokovi prodanih proizvoda

Bruto dobitak (red 3 red 4)

Trokovi uprave i prodaje

Poslovni dobitak (dobitak prije poreza; red 5 red 6)