Sveuilite u Zadru

Odjel za ekonomiju
Poslovna ligistika

Pitanja i odgovori za kolokvij iz kolegija POSLOVNA LOGISTIKA

Pitanja:
1 Koje su temeljne zakonitosti poslovne logistike? ............................................................................ 4
2 Obrazloite odnos ponude i potranje prometne usluge u robnom prometu. ............................... 4
3 Obrazloite odnos ponude i potranje prometne usluge u putnikom prometu. .......................... 4
4 Objasnite teoretski i aplikativno sintagmu supstitucija prijevoza komunikacijama .................... 5
5 Nabrojite naturalne i financijske pokazatelje u poslovanju logistike tvrtke. ................................ 5
6 Objasnite etimologiju pojma logistikaglede tehnolokih posebnosti prometnih grana. ............. 6
7 to je optimizacija logistikog lanca? .............................................................................................. 6
8 Koji fiksni i varijabilni trokovi optereuju prijevoznu uslugu? ....................................................... 7
9 Objasnite subordinaciju u logistici meunarodnog otpremnitva. ................................................. 8
10
Objasnite angloameriko tumaenje odnosa prijevoza i poslovne logistike ........................ 9
11
Objasnite interdisciplinarnost tehnologije prometa. .................................................................. 9
12
Objasnite transdisciplinarnost tehnologije prometa. ............................................................... 10
13
Koja je koleracija prometa kao tercijarne kategorije u odnosu na druge djelatnosti? ............. 10
14
Specificirajte povijesne epohe u razvitku prometne djelatnosti s ekonomskog gledita. ........ 12
15
Navedite praktine primjere mikro i makrologistike................................................................. 12
16
Koja je uloga, funkcije, struktura i kriteriji za izgradnju RTC-a (robnotransportnih centara)?.. 13
17
to je interprodukcija u kontekstu prometne tehnologije? ...................................................... 14
18
Objasnite konkurentnost i komplementarnost prometnih usluga. .......................................... 14
19
Koja je ideja vodilja desk to desk procedure u logistikim lancima? ..................................... 15
20
to je obuhvaa menadment logistikih procesa u multimodalnom transportu? .................. 16
21
Definirajte i obrazloite tehnoloke procese u tzv. povratnoj logistici. ................................... 16
22
Objasnite sustav pravodobne proizvodnje u kontekstu poslovne logistike. ............................. 17
23
to je mreno planiranje i transportna matrica? ...................................................................... 17
24
Objasnite dijagramom diferencijalne tarife u prijevozu roba. .................................................. 18
25
Kako se izraunava transportni rad u putnikom i robnom prijevozu? .................................... 18
26
Usporedite prosjene trokove transporta u svim granama prometa. ..................................... 18
27
Objasnite linijske i ugovorne prijevozne tarife u svim granama prometa. ............................... 19
28
Objasnite trinu konkurenciju i subvencioniranje trokova u svim granama prometa. .......... 19
29
Specificirajte i objasnite imbenike koji utjeu na veliinu prijevozne potranje. .................... 20
30
Obrazloite kvantitativne metode u dimenzioniranju prometne potranje. ............................ 21
31
Objasnite strukturu tehnologije prometa (opu i posebnu). .................................................... 21
32
Koji su imbenici sustavnog logistikog pristupa u prouavanju tehnologije prijevoza? .......... 22
33
Koji su osnovni ciljevi poslovanja logistikih sustava? .............................................................. 22
34
Objasnite cost benefit analizu kod donoenja stratekih odluka u prometnom planiranju. .... 22
35
Objasnite sinergiju i nelojalnostu poslovnoj politici logistikog poduzea. ....................... 23
36
Koji ekonomski imbenici djeluju na stvaranje potranje za logistikim uslugama? ................ 23
37
Prikaite hipotetsku mreu linija elja u logistikim lancima. ................................................... 23
38
Prikaite neki od prostornih modela distribucije supstrata u logistikim lancima.................... 23
39
Objasnite korelaciju izmeu prometnog planiranja i poslovne logistike. ................................. 24
40
Koja su obiljeja meunarodnog otpremnitvo u klasifikaciji djelatnosti? ............................... 24
41
Obrazloite sustavni pristup u analizi otpremnitva s motrita organizacije FIATA. ................. 25
42
Obrazloite pravno reguliranje meunarodnog otpremnitva(izvori prava). ........................... 26
43
Koje su osnovne znaajke ugovora o otpremnitvu (prava i obveze otpremnika iz ugovora)? 27
44
Simulirajte sudjelovanje u pregovorima i struno savjetovanje u sklapanju pediterskog
ugovora.................................................................................................................................................. 27
45
Objasnite tehnologiju instradacije u otpremnitvu. .................................................................. 28
46
Koji su poslovni procesi u pomorskoj agenciji? ......................................................................... 28
47
Obrazloite zakljuivanje ugovora o otpremnitvu. .................................................................. 28

48
Objasnite prihvat robe radi otpreme, dopreme i provoza. ....................................................... 29
49
Obrazloite ispostavljanje i pribavljanje prijevoznih isprava. ................................................... 29
50
Obrazloite obavljanje poslova u svezi carinjenja robe............................................................. 32
51
Obrazloite osiguranje robe kao segmenta poslovne logistike. ................................................ 33
52
Objasnite postupak zakljuivanja ugovora o pakiranju i signiranju robe. ................................. 33
53
Obrazloite zastupanje nalogodavca u regresnom postupku. .................................................. 33
54
to obuhvaaju i koja je misija sajamskih poslova u poslovnoj logistici? .................................. 34
55
Objasnite konsignacijske poslove i skladitenje robe. .............................................................. 34
56
Objasnite tehnologiju i organizaciju zbirnog prometa. ............................................................. 34
57
Objasnite strukturu i tumaenje termina INCOTERMS-a. ......................................................... 34
58
Obrazloite transformaciju klasinog peditera u logistikog operatora. ................................. 35
59
Objasnite menadment tzv. opskrbnog lanca. .......................................................................... 36
60
Koje su komponente poslovne logistike ija harmonizacija rezultira integralnom logistikom
uslugom? ............................................................................................................................................... 36

Koje su temeljne zakonitosti poslovne logistike?

Logistika kao znanost predstavlja skup multidisciplinarnih i interdisciplinarnih znanja koja

izuavaju i primjenjuju zakonitosti planiranja, organiziranja, upravljanja, kontroliranja tokova
materijala, ljudi, energije i informacija u sustavima. Nastoji iznai metode optimizacije tih
tokova s ciljem ostvarivanja ekonomskog efekta. Dananji svijet je globaliziran i ovisan o
sigurnosti i pravodobnosti opskrbe, koja mu osigurava kvalitetna organizacija logistike. Danas
je trend u proizvodnji ekonomska efikasnost i preseljenje proizvodnje na podruja s niim
trokovima, u emu vanu ulogu ima logistika. Logistika kao poslovna funkcija obuhvaa sve
djelatnosti potrebne za kompleksnu pripremu i realizaciju prostorne i vremenske
transformacije dobara, usluga i znanja. Nastoji uporabom ljudskih resursa i sredstava u
sustavima staviti na raspolaganje tritu traena dobra usluga u pravo vrijeme i na pravom
mjestu u traenoj koliini, kvaliteti i cijeni s tonim informacijama vezanim uz ta dobra
uslugu. Naglasak je na minimalnim trokovima i optimizaciji kako bi se postigao
odgovarajui ekonomski uinak.
Logistika je planiranje, organizacija, upravljanje,
izvravanje i kontrola prometnih operacija. Logistika je postala industrija koja doivljava
snaan rast posljednjih godina. Logistika predstavlja skup aktivnosti koje omoguuju
dostupnost traenih proizvoda i usluga u traenoj koliini, korisnicima kupcima u pravo
vrijeme.
Logistika je integralni dio naega svakodnevnog ivota. Danas logistika ima veu ulogu i
utjecaj nego veina drugih ljudskih aktivnosti. Od 1960-tih godina termin logistika
upotrebljava se u polju poslovanja kao metode znaajne za fiziku organizaciju tvrtke,
specijalno na tok materijala prije, za vrijeme i poslije proizvodnje. Logistika ukljuuje ono to
danas poznajemo kao upravljanje lancima opskrbe. Logistika ukljuuje takoer i uslune
aktivnosti a ne samo fiziku proizvodnju.
2

Obrazloite odnos ponude i potranje prometne usluge u robnom prometu.

Trgovina u svim zemljama predstavlja posebnu granu nacionalne privrede. U okviru

drutvene podjele rada ona se bavi prometom roba te zbog toga esto dolazi do
poistovjeivanja trgovine i robnog prometa to nije tono. Trgovina nije jedini nositelj robnog
prometa nego su to proizvoai, a mogu se u svojstvu nositelja pojaviti i organizirani
potroai. Proizvoai se bave prometom neposredno dok se trgovina prometom bavi kao
posrednik. Ona posreduje u procesu razmjene izmeu proizvodnje kao poetne i potronje kao
zavrne faze drutvene reprodukcije. Odvajanjem akta kupnje od akta prodaje prostorno,
vremenski i personalno, specijalizacijom proizvodnje i diversifikacijom potronje posrednika
funkcija trgovine postaje neophodna. Zadatak trgovine je da svojim posredovanjem u prometu
organizira redovitu razmjenu izmeu proizvodnje i potronje. Svojom aktivnou treba
osigurati ponudu robe u koliinama i asortimanu koji trite trai, u vrijeme kada se trai te po
cijenama i ostalim uvjetima koje su kupci spremni prihvatiti.
3

Obrazloite odnos ponude i potranje prometne usluge u putnikom prometu.

Potranja je potreba putnika da poduzme putovanje od mjesta na kojem se nalazi (izvorite),

do mjesta na koje eli stii (odredite). Potranja za prijevozom je mjera zahtjeva (potreba) za
prijevozom. Dimenzija potranje ovisi o sloenoj funkciji koju ine cijena prijevoza i iznos
prijevozne ponude. Visoka tarifa e ograniiti potranju, dok e uestala prijevozna ponuda
generirati poveanu potranju. Volja putnika za plaanjem visoke cijene prijevoza ovisi e o

svrsi putovanja. Primjerice putovanje na posao i sa svrhom rekreacije nee jednako podnositi
cijenu prijevoza. Potranja takoer ovisi o mogunostima supstitucije prijevoza. Ekonomskim
rjenikom reeno, potranja moe biti mjerena elasticitetom. To znai: ako je pad postotka
potranje vei od postotka poveanja cijene prijevoza, tada se kae da je potranja elastina,
odnosno ako je pad prijevozne potranje manji od postotka poveanja cijene prijevoza, kae
se da je potranja neelastina ( to je tipina karakteristika za prijevoz na posao). Teorija
elasticiteta je vana za prijevoznika i njegovu politiku cijena prijevoza: To u konanici znai:
ako je potranja neelastina u odnosu na povienje cijene prijevoza, prihod e rasti,no ako je
potranja elastina u odnosu na cijenu prijevoza tada e prihod prijevoznika padati.
Primjerice, prijevoznik moe podii cijenu prijevoza u vrnim periodima (neelastina
potranja) pa imati maksimalan prihod no izlae se opasnosti da se na dugi rok putnici odlue
i pronau alternativni nain putovanja. Stoga, kada je potranja zadovoljavajua i sukladna
prijevoznoj ponudi, producirat e prihod i profit. No u ruralnim i slabije naseljenim
podrujima, ili kad je potranja manja ili minimalna (no, subota, nedjelja), prihod nee
pokrivati troak, ve suprotno, ako je ponuda prilagoena privlaenju i poveanju
atraktivnosti za putnika, biti ostvareni gubitci.
4

Objasnite teoretski i aplikativno sintagmu supstitucija prijevoza

komunikacijama

U sintagmi supstitucija prijevoza komunikacijama krije se fenomen budueg meuodnosa u

prometnom megasustavu. Naime, reduciranje fizikog premjetanja transportnog sustava, a u
nekim sluajevima i potpuna eliminacija, rezultat je masovne primjene sofisticiranih
tehnolokih rjeenja na podruju elektronske razmjene podataka.
5

Nabrojite naturalne i financijske pokazatelje u poslovanju logistike tvrtke.

NATURALNI POKAZATELJI:
a) koliina proizvedenih uinaka
b) koliina potroenog materijala
c) broj sati rada (runog, strojnog)
d) itd.
FINANCIJSKI POKAZATELJI:
1. Pokazatelji likvidnosti:
a) koeficijent trenutane likvidnosti
b) koeficijent ubrzane likvidnosti
c) koeficijent tekue likvidnosti
d) koeficijent financijske stabilnosti
2. Pokazatelji zaduenosti:
a) koeficijent zaduenosti
b) koeficijent vlastitog financiranja
c) koeficijent financiranja
d) pokrie trokova kamata
e) faktor zaduenosti
3. Altmanov pokazatelj financijskog poloaja
a) broj dionica
b) trina cijena dionica
c) trina kapitalizacija

Objasnite etimologiju pojma logistikaglede tehnolokih posebnosti

prometnih grana.

Pojam logistike je vieznaan, interdisciplinaran, a javlja se u mnogim

znanostima. Logistika kao pojam najvie se povezuje s aktivnostima potrebnim da se na
uinkovit nain izvri dobava proizvoda, poluproizvoda, sirovina, opreme i ostalog
reprodukcijskog materijala, te ostalih potrebnih sredstava od isporuitelja do krajnjeg
korisnika. Zadatak tehnologije prometa je pronai kako na najpogodniji nain meusobno
povezati djelatnu snagu, prijevozna i skladina sredstva s predmetom prometa u sklopu
efikasno organiziranog prometnotehnolokog procesa.
Promet se dijeli na tri osnovne grane, a to su kopneni (cestovni i eljezniki), zrani i vodni
(rijeni i pomorski) promet. S aspekta prometa logistika obuhvaa planiranje,
organizaciju, upravljanje, izvravanje i kontrolu prometnih operacija. Glavni cilj
logistike prijevoza je minimizirati vrijeme i trokove prijevoza u svim fazama nabave,
proizvodnje, otpreme i zbrinjavanja otpada. U trendu rasta volumena prometa, logistika ima
vanu ulogu u iznalaenju rjeenja koja e zadovoljiti interesne skupine.
Znaajke cestovnog prometa:
brzi razvitak potranje za transportnim uslugama koje ne zahtijevaju velika poetna
investicijska ulaganja,
fleksibilnost organizacije osigurava najbre uinke, s obzirom na tehniko-tehnoloke,
eksploatacijske i ekonomske znaajke, fleksibilnost organizacije osigurava najbre
uinke,
elastina svojstva i sposobnost penetracije mree cestovnih prometnica,
mrea cestovnih prometnica je znatno razvijenija od eljeznice,
ceste nisu osnovna sredstva gospodarskih subjekata koji obavljajuprijevoz, poduzea
koja ih grade, poduzea koja ih odravaju,
cestama se pored poduzea koja obavljaju prijevoz koriste i drugi neposredni korisnici,
tj. fizike osobe u zadovoljenju svojih potreba,
postojanje posebne organizacije gospodarenja cestovnom infrastrukturom u okviru
sustava cestovnog prometa.
Znaajke eljeznikog prometa:
pogodnost eljeznice za razvitak primarne proizvodnje i preradu sirovina daleko od
mjesta njihove eksploatacije,
prikladnost eljeznice za lokaciju velikoserijske i druge industrije na relativno velikim
udaljenostima od potroakih sredita,
epohalno,glavni nositelj industrijalizacije i gospodarskog prosperiteta,
revitalizacija i uvoenje tzv. eljeznica velikih brzina,
supstitucija zranom prometu na srednjim udaljenostima 300 do 500 km
ekoloke prednosti.
7

to je optimizacija logistikog lanca?

Logistiki lanac oznaava skup meusobno interesno povezanih logistikih i nelogistikih

subjekata udruenih s ciljem ostvarivanja zajednikoga poslovnoga pothvata. Aktivnosti
logistikoga lanca zapoinju narudbom kupca, a zavravaju kada zadovoljni kupac plati za
isporuenu mu robu ispostavljeni raun.
Jedno od najznaajnijih pitanja svakoga logistikoga lanca jest dizajniranje optimalnog oblika
i strukture logistikog lanca. Logistiki lanci obuhvaaju sve sudionike i procese koji su
izravno ili neizravno ukljueni u ispunjavanje zahtjeva kupaca. Osim proizvoaa i
dobavljaa logistiki lanac ukljuuje i transport, skladitenje, veleprodavatelje,

maloprodavatelje i same kupce. Svi oni predstavljaju integralni dio logistikoga lanca.
Optimalizacija proizvodnje unutar logistikoga lanca za 21. stoljee svodi se na problem
odreivanja optimalne koliine proizvodnje u vremenu, uz uvjet da trokovi nabave, trokovi
proizvodnje, trokovi skladitenja gotovih proizvoda, transportni trokovi i trokovi
nezadovoljene potranje budu minimalni, a da pri tom budu zadovoljena sva ogranienja
relevantna za proces proizvodnje unutar logistikog lanca. Optimalizaciju uporabe
raspoloivih resursa unutar logistikog lanca mogue je ostvariti odgovarajuim planiranjem,
upravljanjem i donoenjem efikasnih odluka.
Problem optimalizacija svodi se na iznalaenje optimalne strategije, koja po definiciji daje
maksimum funkciji cilja. Suvremeni logistiki principi optimizacije transportnog lanca sadre
sveobuhvatnu i jednovremenu optimizaciju svih dijelova transportnog lanca od poiljatelja do
primatelja. Pri tome se postavljaju vrlo strogi zahtjevi za tehnoloko-organizacijsku
povezanost svih sudionika u realizaciji transportnog lanca, sa ciljem da se ostvari optimum
koji e rezultirati ukupnim pozitivnim efektima.
Optimizacijom transportnih lanaca mogue je ostvariti niz prednosti. To su:
vremensko ubrzanje protoka materijala rezultira smanjenjem mase vezanog kapitala i
ubrzanjem cjelokupnog procesa reprodukcije;
racionalizacija transporta, koja se ostvaruje podjelom rada
smanjenje ukupnih trokova distribucije;
bolje iskoritenje kapaciteta transportnih sredstava i osoblja u transportu;
utede u trokovima za pakovanje, smanjenje transportnih oteenja, gubitaka i krae
robe
8

Koji fiksni i varijabilni trokovi optereuju prijevoznu uslugu?

Kako bi pruili prijevoznu ponudu, prijevoznici trebaju nabaviti vozila i gorivo, platiti
odravanje, vozae i ostali potreban broj zaposlenika. Postoje i kapitalni trokovi odravanja
sustava te takoer fiksni i varijabilni trokovi.
Fiksni trokovi imaju veliki a nerijetko i presudan utjecaj na cijenu prijevozne usluge.
Drava, svojim regulativnim mjerama moe znatno utjecati na podizanje ili slabljenje
konkurentnosti svojih prijevoznika (poticaji, porezi, davanja za upanijske ceste , zone rizika i
sl.). Prikaz fiksnih trokova temelji se na matematikom izraunu najznaajnijih fiksnih
trokova i za manje zastupljene fiksne trokove izrauni se rade u postocima ili po kilometru
iz knjigovodstvenih pokazatelja u prijevoznim poduzeima.
Fiksni trokovi poslovanja:
- vremenska amortizacija vozila,
- takse,
- trokovi infrastrukture (prijevozni put, linije),
- kamate na kredite i porezi,
- registracija i tehniki pregledi, drugi trokovi plativi kod registracije vozila,
- osiguranja (osnovno, kasko, odgovornost vozaa i dr.),
- leasing (operativni ukljuuje troak odravanja vozila)
- plae i dnevnice radnika (na odravanju prijevoznih sredstava i infrastrukture,
pripremnom i zavrnom dijelu tehnologije prijevoznog procesa),
- troak meunarodnih dozvola,
- knjigovodstvene usluge,
- reijski trokovi (struja, voda, grijanje, uredska oprema, telefon, pota, komunalne
usluge, reijski djelatnici, otpis potraivanja i dr.)

Varijabilni trokovi su trokovi koji nastaju bilo kakvim kretanjem vozila, te ovise o
prijeenoj udaljenosti vozila.
Varijabilni trokovi poslovanja:
- gorivo, mazivo i ostali potroni materijal
- pneumatici (auto-gume),
- odravanje (redovno i izvanredno),
- tehnika amortizacija,
- troak posade i ostalog osoblja koji neposredno sudjeluju u prijevoznom procesu.
Navedeni trokovi uglavnom ovise o neposrednim izvriteljima u prijevoznom procesu, a
prije svega radu vozaa i radnika na odravanju.
9

Objasnite subordinaciju u logistici meunarodnog otpremnitva.

Djelatnosti meunarodnog peditera - pod poslovima meunarodne pedicije razumijevaju se

gospodarske usluge vanjskotrgovinskog prometa, odnosno poslovi: otpreme robe iz vlastite u
strane zemlje (izvozna pedicija), dopreme robe iz stranih u vlastitu zemlju (uvozna pedicija)
i provoza robe izmeu stranih preko vlastite zemlje (provozna ili tranzitna pedicija) koje
obavljaju meunarodni pediteri te obavljanje drugih propisanih ili uobiajenih specijalnih
(sporednih) poslova i radnji u vezi s otpremom, dopremom ili provozom (tranzitom) robe.
Djelatnosti morskih luka - luka je sloeni, dinamiki i stohastiki (pod)sustav cjelokupnoga
gospodarskog sustava jedne pomorske zemlje s odgovarajuim kapacitetima (lukom
infrastrukturom, suprastrukturom i ljudskim potencijalom), u kojem se sueljavaju (izravno ili
neizravno) sve grane prometa i koji omoguava proizvodnju lukih usluga (ukrcaj, iskrcaj i
prekrcaj predmeta prijevoza) te obaljanje mnogobrojnih logistikih usluga, a lociran je uz
more u kojem se povezuju funkcije, poslovi, interesi svih aktivnih sudionika prometnoga
sustava (nacionalnog ili meunarodnog) u jedinstveni racionalni integralni proces. Djelatnosti
lukih slagaa - slagai su specijalizirane pravne i fizike osobe koje najee u svoje ime i za
raun nalogodavatelja profesionalno obavljaju: iskrcaj tereta s broda u kamione ili na obalu,
ukrcaj tereta u brod, odnosno plovilo u luci iz kopnenih prijevoznih sredstava, lukih skladita
ili terminala i slaganje tereta u brodu i prekrcaj terta iz jednog broda u drugi brod. Sukladno
svome statusu slagai imaju sve obveze, prava i odgovornosti. Djelatnosti skladita i
terminala - sve poslove u skladitima obavljaju ili organiziraju skladitari, odnosno
specijalizirana trgovaka drutva. Obavljaju djeltnosti uskladitavanja tereta koji se iskrcava s
brodova ili istovaruje iz kopnenih vozila ili koji e se ukrcavati u brodove ili utovariti u
kopnena vozila. Djelatnosti carinskih skladita - u carinsko skladite smjeta se uvozno
neocarinjena roba sve do okonanja carinjenja i predaje vlasniku, kao i domaa ocarinjena
roba namijenjana izvozu do trenutka preaje robe prvom prijevozniku te roba u tranzitu.
Djelatnosti slobodnih zona - u slobodnim zonama se obavljaju mnogobrojne gosopodarske
djelatnosti, primjerice: proizvodnja robe, oplemenjivanje robe (tj. obrada, dorada, prerada),
trgovina na veliko (nije doputena trgovina na malo), posredovanje u trgovini, bankarski
poslovi, osiguravateljni poslovi itd. Djelatnosti robnotransportnih centara - robnotransportni
centri su kvalitetno povezani transportnom i prometnom infrastrukturom s industrijskim
centrima, prometnim voritima, morskim lukama, raniranim kolodvorima, ali i
robnodistribucijskim, robnotrgovinskim centrima i logistikim centrima u svojem
gravitacijskom podruju. Djelatnosti logistikih centara - suvremeni logistiki centri su
transportnim i prometnim infrastrukturnim objektima (tj. prometnicama, koridorima,
rutama...) dobro povezani sa svim aktivnim sudionicima logistikih makro, mikro sustava i
inih gravitacijskih podruja. U tim centrima djeluju financijske, carinske, veterinarske,
fitosanitarne, sanitarne institucije i one moraju imati svoju funkcionalnu infrastrukturu i drugu
opremu. Djelatnosti pomorskih agenata - pomorski agenti obavljaju osonovne poslove koji se

mogu sistematizirati u tri skupine: zastupanje, posredovanje i pomaganje u ime, po nalogu i za

raun nalogodavatelja. Djelatnosti izvritelja ugovorne kontrole - njihovi osnovni poslovi su:
kontrola kvalitete (kakvoe) robe, kontrola kvantitete (koliine) robe i kvalitativno i
kvantitativno preuzimanje robe. Djelatnosti osiguravajuih drutvava - za aktivne sudionike u
transportnim i prometnim sustavima posebno je vano transportno kasko i kargo osiguranje
koje moe biti nacionalno i meunarodno. Djelatnosti tijela dravne uprave - u funkcioniranju
transportnih i prometnih sustava, posebno onih s elementima inozemstva, imaju posebnu
vanost brojna tijela dravne uprave, kao to su: carinska sluba, veterinarski inspektorat,
sanitarni inspektorat, fitosanitarni inspektorat i trini inspektorat. Ostale logistike djelatnosti
- uz prethodno sponeute logistike djelatnosti, imaju posebno vanu ulogu id ruge logistie
djelatnosti, kao to su djelatnosti lukih kapetanija, granine policije, financijskih institucija...
10 Objasnite angloameriko tumaenje odnosa prijevoza i poslovne logistike
Postoje dva stajalita u tumaenja sadraja tehnike i tehnologije: eurokontinentalno shvaanje
i angloameriko shvaanje. Kod angloamerikog poimanja proiruje se pojam tehnologije, a
tehnika se koristi samo za odreivanje pojedinanog postupka u okviru odreene tehnologije.
Za analizu strukture elemenata tehnologije prijevoza treba razmatrati: svaki podsustav
tehnologije u funkciji cjeline, svaku komponentu u funkciji podsustava, svaki element u
funkciji komponente.
Zadatak tehnologije prijevoza je pronai kako na najpogodniji nain meusobno povezati
djelatnu snagu, prijevozna i skladina sredstva s predmetom prometa u sklopu efikasno
organiziranog prometnotehnolokog procesa. Zadatak poslovne logistike je menaderskim
metodama postii optimalne ekonomske uinke.
Znaajke tehnologije prijevoza su: mogunost optimiranja entropije koritenja vanjskih
izvora ili djelovanjem okruenja (materija, energije, informacija); vea ili manja
neusklaenost pojedinih komponenata; postojanje brojnih interakcija unutar sustava kao i
izmeu elemenata; dimenzioniranje sustava masovnog usluivanja.
Angloameriki pristup logistici se temelji na orjentaciji na tok. U angloamerikom sustavu se
smatra da je logistika je onaj dio procesa lanca opskrbe koji planira, uvodi i kontrolira
uspjean, uinkovit tok i zalihe proizvoda, usluga i informacija od toke izvora do toke
potronje, da bi se ispunili zahtjevi kupaca.
11 Objasnite interdisciplinarnost tehnologije prometa.
Interdisciplinarnost je vrsta akademske suradnje u kojem strunjaci razliitih akademskih
disciplina rade prema zajednikim ciljevima. Interdisciplinarni programi obino se razvijaju iz
uvjerenja kad tradicionalne discipline pojedinano nisu u mogunosti rijeiti odreene kljune
probleme. Brojni znanstvenici vjeruju da je najhitnije probleme ovjeanstva moe se rijeiti
kroz interdisciplinarne pristupe. Interdisciplinarne skupine stvaraju strunjaci koji su obueni
u razliitim podrujima i rade na istom projektu. Interdisciplinarnost prometa podrazumijeva
odreenu koliinu znanja i vjetina u podruju prometno tehnolokih, organizacijskih,
ekonomskih, pravnih i drugih disciplina primjenom brojnih i sloenih metoda uz podrku
adekvatne prometne strukture i suprastrukture.
Tehnologija se moe definirati kao interdisciplinarna znanost koja prouava i primjenjuje
zakonitosti postupaka, procesa, metoda i transformacija u tehnikoj znanstvenoj oblasti.
Tehnologija se takoer moe definirati i kao znanost iji su predmet istraivanja tehnologijski
sustavi i izgradnja tih sustava. Tehnologijski su sustavi u biti interakcijske cjeline tehnikih
sredstava, prirodnih bogatstava (materijali, energija, prirodna sredina - prostor), ljudskih

potencijala (vjetina, znanja) i drutvenih sadraja (motivacijskih, regulacijskih i drugih

simbolikih sadraja).
Tehnologija prometa kao znanost je interdisciplinarna znanost koja izuava zakonitosti
metoda, postupaka, odnosno procesa proizvodnje prometne usluge. Ona izuava zakonitosti
eksploatacije i preventivnog odravanja prometne infrastrukture i suprastrukture, a ne
zakonitosti njihova projektiranja, konstruiranja, izrade, izgradnje i investicijskog odravanja,
to je relevantno obiljeje prometne tehnike kao znanosti. Tehnologija prometa i transport
kao samostalno znanstveno polje bavi se relevantnim postupcima i naelima transportnog
procesa za odgovarajue svladavanje prostornih i vremenskih razlika u prijevozu ljudi i roba,
te prijenosu vijesti. Zadatak je tehnologije prometa da pronae i utvrdi kako na
najsvrsishodniji nain meusobno povezati radnu snagu, prijevozna, prekrcajna i skladina
sredstva s predmetom transporta u sklopu tehnologijski djelotvorno organiziranog
transportnog procesa, sa to manjim drutvenim izdacima.
12 Objasnite transdisciplinarnost tehnologije prometa.
Transdisciplinarnost se moe definirati kao neto to istovremeno utjee na znanstvene
discipline, povezuje znanstvene discipline i nadilazi znanstvene discipline.
Transdisciplinarnost tehnologije prometa podrazumijeva povezanost tehnologije prometa sa
drugim disciplinama poput organizacijskih, ekonomskih, pravnih disciplina i ire. Tehnologija
prometa izlazi iz okvira njenih disciplinarnih granica, svoje probleme definira nezavisno od
disciplina i rjeava ih nadilazei disciplinarne podjele.
13 Koja je koleracija prometa kao tercijarne kategorije u odnosu na druge
djelatnosti?
Primarni sektor obuhvaa sve one aktivnosti kojih se predmet rada nalazi na zemlji ili pod
zemljom, tj. obuhvaa ekstraaktivne grane proizvodnje - poljoprivredu, umarstvo, ribarstvo,
rudarstvo i vaenje. I, pored opadanja znaenja primarnog sektora u bruto domaem
proizvodu razvijenih zemalja, on i dalje snano odreuje gospodarski razvitak velikoga broja
zemalja u razvoju i zemalja u tranziciji. Uloga transporta u razvoju primarnog sektora je
velika i vana. Brodovi za prijevoz rasutog tereta, kontejnerski brodovi, tankeri, koarice,
obini kontejneri i kontejneri za specijalne namjene, eljeznika vuna i vuena vozila,
kamioni, kamionski sanduci, prikolice i poluprikolice, traktori, kombi vozila, zrakoplovi,
helikopterisamo su neka od transportnih sredstava koja su omoguila i omoguuju,
proizvodnju i distrubuciju primarnih proizvoda, stvarajui i razvijajui svjetsko trite za
proizvodima primarnoga sektora, podupirui time njihovu masovnu proizvodnju i industrijsku
preradu. Gotovo sve vrste transporta s vie ili manje udjela omoguuju proizvodnju, a potom
preradu i realizaciju outputa primarnoga sektora. Dalje, dobro razvijen transportni sustav
omoguuje irenje moderne tehnike i tehnologije kao inputa u primarnom sektoru, ime se
stvaraju osnove za njegovo povezivanje s ostalim tritima, ali i bitno restrukturiranje
primarnoga sektora sa sve manjim angairanjem radne snage, uz sve razvijeniju tehnoloku
osnovu i sve veu ulogu intelektualnog kapitala, suprotstavljajui se na takav nain sve vie
djelovanju zakona opadajuih prinosa
Sekundarni sektor obuhvaa sve preraivake djelatnosti, pa se esto naziva i preraivakim
sektorom, a ine ga preraivaka industrija, opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom,
graevinarstvo.
Zadaa transporta u sekundarnome sektoru ogleda se u efikasnijem i efektivnijem povezivanju
proizvodnje i potronje, na nain da se jo vie povea uinkovitost industrijskog razvitka,
poveu i u gospodarskom razvitku ujednae pojedine regije uz dalje poveanje kvalitete

ivljenja i prijeko potrebnu zatitu okolia, istodobno oslobaajui sve vei broj radno
aktivnog stanovnitva za potrebe uslunog sektora.
Tercijarni sektor ine sve one djelatnosti koje se bave pruanjem tzv. Klasinih ili
tradicionalnih gospodarskih usluga (trgovina na veliko i malo, hoteli i restorani, prijevoz
skladitenje i veze), a koje su neposredno vezane uz privreivanje, odnosno omoguuju i
olakavaju podjelu rada. Zadaa transporta, odnosno transportnih usluga kao strateki vanih
usluga u tercijarnom sektoru saeto reeno u kreiranju je i isporuci kvalitete ivljenja.
Putniki brodovi i RO-RO brodovi za prijevoz automobila opremljeni restoranima i barovima,
hidrogliseri, taksi-prijevoz, luksuzni turistiki autobusi, gradski prijevoz, putniki vlakovi
velikih brzina, podzemne eljeznice, poslovni zrakoplovi i sl. potvruju iznesenu tvrdnju. Iz
ovoga nedvojbeno proizilazi da, primjerice, turizam ne moe razvijati drava koja nema
razvijene cestovne prometnice, eljeznike pruge, zrakoplovne i pomorske luke, javni gradski
transport, taksi-transport, po potrebi iare i druge odgovarajue vrste transporta s prateim
sadrajima. Na takav nain transport poveava blagostanje pojedinaca, povezujui ih
meusobno i inei im dostupnima mnoge materijalne, duhovne i kulturne vrijednosti.
Kvartarni sektor obuhvaa djelatnosti koje proizvode znanje ili razvijaju kvalitetu ljudskog
imbenika (obrazovanje, zdravstvena zatita i socijalna skrb, i ostale drutvene, socijalne i
osobne uslune djelatnosti). Zadaa kvartarnog sektora, konkretno usluga koje prua, istie
znaenje kreiranja usluga sa svrhom promijeniti i unaprijediti na neki nain primatelja usluge.
Razvijen transportni sustav postao je osnovni imbenik drutvene infrastrukture koju ine
usluge kvartarnog sektora. Brodovi bolnice, vozila hitne pomoi, helikopteri, koordiniranje
rada slubi na terenu, bibliobusi, kolski autobusi, konzultiranje i kirurki zahvati na daljinu,
neki su od argumenata u prilog iznesenoj tvrdnji. Zadaa transporta ogleda se u podupiranju i
sukladno s time poveavanju efikasnosti i efektivnosti rada kvartarnih djelatnosti, poevi od
transportiranja otpada iz gradova i tvornica do odlagalita za otpad, preko omoguivanja
hitnih medicinskih intervencija i pomoi unesreenima na nedostupnim terenima i dopremi
medicinske i ine pomoi podrujima zahvaenima elementarnim nepogodama do telemedicine
i organiziranja satelitskih seminara, tele-konferencija i drugih oblika obrazovanja. Zadaa je
transporta u kvartarnom sektoru i povezivanje razliitih ljudi i socijalnih skupina, uz
poveanje mobilnosti i mogunost komuniciranja sukladno s potrebama svakoga pojedinca
Dalje, omoguujui mobilnost intelektualnog kapitala, a time i njegovo efikasno i efektivno
uglavnienje, znaenje transporta za kvalitativni pomak u kvartarnom sektoru poprima jo
vee znaenje.
*** DEFINICIJA: Transport je specijalizirana djelatnost koja prometnom suprastrukturom i
prometnom infrastrukturom omoguuje proizvodnju transpornih usluga. Prevozei robu (teret,
materijalna dobra, stvari, tvari) ljude i energiju s jednog mjesta na drugo, transport
organizirano svladava prostorne i vremenske udaljenosti, omoguujui pritom irenje trita i
poveavanje kvalitete ivljenja
Tercijarna logistika kao logistika tercijarnog gospodarskog sektora najsofisticiranija je i
najvanija logistika, a to proizlazi iz karakteristika tercijarnog sektora kao uslunog
sektora koji unapreuje uvjete poslovanja u svim gospodarskim sektorima. Sukladno
tome, tercijarna logistika kljuna je za primjeren rast i razvoj primarnologistikih,
sekundarnologistikih, tercijarnologistikih, kvartarnologistikih
i kvintarnologistikih
sustava.
Logistika djelatnosti koje ine tercijarni sektor obiljeena je specifinostima
koje proizvode, kao to su trgovinska, prometna i transportna logistika te su
ostvarivanje proizvodnje bilo koje djelatnosti bilo kojega sektora, a time i
proizvoda koji omoguuju proizvodnju unutar tih sektora. Logistiki

proizvoda
temelj za
logistikih
proizvodi

trgovinske i prometne logistike neophodni su u odvijanju gospodarskih aktivnosti u svim

gospodarskim sektorima.
Djelatnosti tercijarnog sektora, posebice transport, promet i trgovina, omoguuju
funkcioniranje primarnog sektora i jednako kao to razvoj djelatnosti tercijarnog
sektora utjee na rast i razvoj primarnih djelatnosti, tako i konkurentan primarni sektor
potie daljnji razvoj djelatnosti uslunog sektora.
Proirenjem trita prostorno i vremenski
logistika omoguuje djelatnostima u
sekundarnom sektoru sniavanje cijena proizvoda i usluga, prvenstveno pomou
tercijarnologistikih proizvoda koji putem logistikih rjeenja temeljenih na primjeni
informacijske i komunikacijske tehnologije racionaliziraju procese proizvodnje proizvoda
sekundarnologistikih sustava.
Potrebe za afirmacijom djelatnosti kvintarnologistikih sustava stvaraju se
zadovoljavanjem drutvenih potreba u okviru primarnih, sekundarnih, tercijarnih i
kvartarnih djelatnosti. Proizvodi tercijarnih logistika u ostvarenju takve misije imaju
znaajnu ulogu. Tako primjerice bez logistike telekomunikacijskih djelatnosti, odnosno
logistike razvijenoga telekomunikacijskoga sustava s modernom telekomunikacijskom
infrastrukturom i kvalitetnim ljudskim potencijalima nije mogue zadovoljiti zahtjeve
otvorenosti i transparentnosti usluga kvintarnoga sektora.
14 Specificirajte povijesne epohe u razvitku prometne djelatnosti s ekonomskog
gledita.
Povijesne epohe u razvitku prometne djelatnosti s ekonomskog gledita su razvoj pomorskog,
eljeznikog, cestovnog, zranog i telekomunikacijskog promet. Tim putem mogue je
optimizirati prometnu logistiku, smanjiti trokove, poveati uinkovitost prijevoza, a time
osigurati i povoljne uvjete za rast privrede. Primjena metode optimizacije prometnih tokova
na konkretnom objektu omoguuje dimenzioniranje sadraja i elemenata objekta koji zavise
od tokova roba i kanala distribucije. Zahtjevi koje postavlja prometna logistika pred razvoj
cestovne infrastrukture i ostalih prateih podruja temelje se na prihvaanju zajednike vizije
razvoja prometnog sustava, prihvaanju i koordinaciji planova razvoja prometne
infrastrukture, kompatibilnosti infrastrukture, kompatibilnosti tehnologija, kontinuitetu
infrastrukture, sukladnom zakonodavstvu i propisima, efikasnom sustavu administriranja pri
prijelazu dravne granice. Takoer vrlo vana znaajka s ekonomskog gledita je i razvoj
autocesta. Koristi koje se od njih mogu ostvariti su veliki protok putnika, turista, robe i
kapitala, otvaranje malih, srednjih i velikih firmi du autocesta, naplata cestarine ime se
omoguuju slini projekti gradnje autocesta, a pored toga skratilo bi se vrijeme putovanja
kroz zemlju. Pored pozitivnog i znaajnog utjecaja transporta na drutvenoekonomski razvoj
drutva i drave, posebno u vremenu globalizacije transport olakava pristup poslovima,
edukaciji i odmaranju te ima kljunu ulogu u ekonomiji jedne drave i svakodnevnom ivotu
njenih stanovnika. Izgradnja i odravanje transportnih sredstava i infrastrukture, predstavlja
znaajan udio u ekonomiji svake drave.
15 Navedite praktine primjere mikro i makrologistike.
Zadatak MIKRO-LOGISTIKE je osigurati prijevoz, skladitenje i isporuku robe i
materijala te odgovarajue komunikacijske veze i informacije unutar poduzea.

Elementi sustava su: skladita, transport, distribucijska mjesta i centri za upravljanje mikrologistikim procesima. Mikro-logistika se razlikuje prema zadacima i ciljevima poduzea u
kojima djeluje. Tako razlikujemo:
Logistiku poduzea (poslovna logistika)
Vojna logistika
Bolnika logistika i sl.
Primjer: Mikro-logistika podrazumijeva poslove poevi od nabavke inputa, priprave i
izvoenje procesa proizvodnje pa sve do opskrbljivanja autputa brojnim logistikim uslugama
do trenutka njihova izdavanja finalnom potroau. Primjer; logistika proizvodnje, logistika
nabave, logistika distribucije, markentika logistika. ili s aspekta djelatnosti tvrtki: logistika
trgovine, industrijska logistika, usluna logistika
MAKRO-LOGISTIKI sustav objedinjuje mikro i meta-logistiki sustav i predstavlja
podsustav gospodarstva jedne zemlje. Obuhvaa ne samo logistike akcije poduzea u zemlji
ve i one iz meunarodne razmjene dobara (suvremena tehnologija).
Primjer: proizvodne logistike, trgovinske, prometne, te se bavi i promatranjem utjecaja
gospodarske, prometne, transportne, urbanistike politike drave na efikasnost i efektivnost
logistikih tvrtki, odnosno efikasnost funkcioniranja makrologistikog sustava.
16 Koja je uloga, funkcije, struktura i kriteriji za izgradnju RTC-a
(robnotransportnih centara)?
U transportnim i logistikim lancima vane karike predstavljaju robno transportni centri.
Robno-transportni centar podrazumijeva ureen i organiziran prostor na kojem se vri prihvat,
priprema, pretovar i otprema raznih vrsta robe.
Primarna uloga RTC-a je da budu mjesto koncentracije i distribucije roba proizvodne,
trgovinske i prometne djelatnosti cijelokupnog podruja koje gravitira dotinom RTC-u, te da
odigra ulogu transmisije u transportu robe na prijevoznom putu od potroaa do proizvoaa.
Primarne funkcije su: obavljanje robnih manipulacija (ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj) prvenstveno
na vlastitoj lokaciji, ali i izvan vlastitih krugova, skladitenje i distribucija domae, carinske i
konsignacijske robe, eksploatacija i plasman sirovina, djelomino iznajmljivanje vlastitog
skladinog prostora treim osobama uz naplatu najamnina, obrada, dorada, razvrstavanje,
pakiranje, prepakiranje, etiketiranje, paletiziranje i kontejnerizacija komandne robe.
Sekundarne funkcije su: javno pakiranje, servisiranje i opskrbljivanje cestovnih teretnih
vozila, prihvat voznog i praenog osoblja, voenje pediterskih, zastupnikih i posrednikih
poslova, te priprema robe i dokumentacije za carinsko posredovanje pri izvozu i tranzitu robe.
Za osnivanje i funkcioniranje robno-transportnog centra nuno je zadovoljiti ove kriterije:
1.) postojei robni tokovi u dovozu, odvozu, izvozu, uvozu i tranzitu u svim oblicima
integriranog transporta s min. godinjim koliinama od 300.000 t pogodnih roba u prometnogospodarskoj regiji,
2) robno-transportni centri moraju imati prometne uvjete i kvalitetne prometnice,
3.) za osnivanje i daljnji razvoj robno- transportnog centra moraju biti zadovoljeni prostorni
uvjeti (minimalna povrina za sadanji i budui razvoj)
4.) gustoa mrea RTC-a, utvruje se na osnovi odnosa izmeu trokova izmeu izgradnje,
eksploatacije i odvozno-dovoznog procesa,
5.) udaljenost izmeu RTC-a treba omoguiti smanjenje transportnih trokova i efikasnije
koritenje prijevoznih, prekrcajnih i skladinih kapaciteta,
6.) RTC treba obavezno registrirati u poseban registar mree centara.

17 to je interprodukcija u kontekstu prometne tehnologije?

Prema korisniku usluga razlikujemo javni promet i promet za vlastite potrebe ili
tzv.interprodukcija. Prijevoz za vlastite potrebe (interprodukcija) organiziraju poduzea i
fizike osobe s prijevoznim sredstvima u svojem vlasnitvu a za potrebe svoje osnovne
djelatnosti.
Npr. poduzee Ledo ima vlastita vozila za prijevoz sladoleda do prodajnih lokacija. S tim
vozilima se u pravilu ne smije obavljati prijevoz za druga poduzea ("za tree osobe") nego
samo prijevoz za vlastite potrebe. Razlozi organiziranja prijevoza za vlastite potrebe su
najee u visoko specijaliziranim zahtjevima za prijevoz nekih specifinih vrsta robe
(sladoled, kruh, svjee mlijeko,mesto, stoka...)
18 Objasnite konkurentnost i komplementarnost prometnih usluga.
Razlike u obiljejima pojedinih vidova prometa uzrokuju njihovu
konkurentnost.

komplementarnost ili

Komplementarnost (nadopunjavanje) se javlja u sluajevima kada kretanje od ishodita do

odredita zahtijeva, ili je optimalno obaviti, koritenjem razliitih vidova prijevoza u vie
etapa.
Komplementarni odnos izmeu pojedinih prometnih grana oznaava njihovo meusobno
nadopunjavanje, integriranje, kombiniranje, a sve s ciljem sniavanja ukupnih prometnih
trokova i poboljanja konkurentnosti nacionalnoga prometnoga sustava. Tako je primjerice
glede horizontalne kooperacije i integracije prometnih tvrtki bitno istaknuti pomalo ironinu
injenicu, da razvojem multimodalnoga transporta cestovni prijevoznici kao najvei
konkurenti eljeznice, postaju korisnici njezinih usluga donosei joj najvei profit, i to
potencijalno na dulji rok.
- Vieetapno kretanje roba i putnika
- Razliite kombinacije podsustava
- od vrata do vrata, intermodalni/multimodalni transport
- Strategijski menadment desk to desk
Konkurentnost se javlja kod putovanja kod kojih postoji mogunost izbora koji se vri na
temelju usporedbe cijene, duljine, broja etapa i kvalitete prijevoza robe ili putnika).
Konkurentni odnosi izmeu prometnih grana javljaju se kao posljedica znaajnijih razlika u
trokovima (cf. grafikon 6), duljine prijevoza, teine tereta, vrste i osobine roba i putnika, ali i
brzine prijevoza, kvalitete prometne usluge, kontinuiteta prijevoza, elastinosti i stupnja
prilagoavanja potrebama korisnika prometnih usluga i stupnja sigurnosti prometa.

Grafikonom 6 predoeno je da je zrani promet trokovno najkonkurentniji za sve koliine

otpremanih roba ispod koliine A, cestovni promet za koliine otpremane robe izmeu A i B
jedinica, dok je eljezniki promet trokovno najkonkurentniji za sve koliine otpremane robe
iznad C jedinica. Navedena zakonitost trokovne konkurentnosti pojedinih prometnih grana
prometa vrijedi za mnoge vrste roba. Dostignuta razina konkurentnosti na suvremenom
prometnom tritu sve vie iskljuuje mogunost bilo koje prometne grane ili bilo kojega
prometnoga poduzea za uspostavom apsolutne monopolske pozicije na bilo kojem segmentu
prometnoga trita. No, takoer se ini primjerenim istaknuti da na konkurentne odnose
izmeu pojedinih vrsta prometa esto djeluju i brojne izvan trine snage (dravne subvencije,
investicije, tarifna politika ).
Konkurentnost jednog oblika prometnih usluga naspram drugih oblika. Ne postoje idealna
rjeenja, vanjski utjecaji, tarifna politika, preferencijalni vanjskotrgovinski ugovori, politike
prilike Odabir prijevoznog podsustava za odreeni transportni pothvat ukljuuje procjenu
svih relevantnih parametara menadment logistikih procesa.
19 Koja je ideja vodilja desk to desk procedure u logistikim lancima?
Logistiki lanac je skup, odnosno niz meusobno i interesno povezanih karika, odnosno
logistikih partnera i logistikih aktivnosti sudionika koji omoguavaju brze, sigurne i
racionalne procese proizvodnje logistikih proizvoda. Osnovni elementi logistikih lanaca su
njihove karik. Svaka karika u logistikom lancu predstavlja jednoga aktivnoga logistikoga
subjekta u procesu proizvodnje logistikih proizvoda, primjerice: dobavljai prodavatelji
pediteri prijevoznici skladitari distributeri kupci potroai. Logistiki lanci mogu
biti: kratki lanci (do 5 karika), dugaki lanci (od 6 do 10 karika), veoma dugaki lanci (od 11
do 20 karika) i megalogistiki lanci 8vie od 21 kariku). Karike u logistikim lancima mogu
biti male karike (npr. manji dobavlja), srednje karike ( npr. maloprodavatelj), velike karike (
npr. veleprodavatelj) i megalogistike karike (npr. robnodistribucijski centar). Karike u
logistikim lancima mogu biti povezane vrsto (kada izmeu logistikih subjekata postoje
postojane i vrste pravne, ekonomske i fer veze i odnosi temeljeni na savezima, partnerskim
odnosima, zajednikim programima, zajednikim interesima) i labavo (kada logistiki

subjekti povremeno stupaju u poslovne odnose bez posebnih zajednikih programa, bez
stratekih saveza, bez dugoronih zajednikih interesa). Karikama u logistikim lancima
koordinira jedan ili vie poduzetnika, odnosno logistikih mega i nia operatora, a to su u
pravilu logistiki pediteri, distributeri, agenti, ako specijalisti za organizaciju i
operacionalizaciju procesa proizvodnje logistikih proizvoda. Izmeu svih karika logistikih
lanaca potrebno je sukladno pozitivnim pravnim pravilima, obiajima, uzancama, opim
uvjetima, primjereno ureivati pravne odnose, a to znai njihove meusobne obveze i prava, a
iz njih proizlaze i njihove odgovornosti. Znanja, aktivnosti, kapacitete, sposobnosti svih
karika u logistikim lancima se moraju tako sinkronizirati i koordinirati da oni omoguavaju
brze, sigurne i racionalne procese proizvodnje logistikih proizvoda. U logistikim lancima u
pravilu sudjeluje relativno mali broj logistikih subjekata (tj. logistikih karika) koji svoje
poslovne odnose ureuju s nekoliko granskih prava. Primjerice: trgovakim pravom, pravom
meunarodne trgovine, prometnim pravom. Temeljna je funkcija logistikih lanaca da oni
omogue proizvodnju, razmjenu, manipuliranje, transport i distribuciju materijalnih dobara,
ivih ivotinja izmeu sirovinskih baza, proizvoaa, trgovaca, potroaa bez obzira na
modalitete logistikih mrea i logistikih sustava.
20 to je obuhvaa menadment logistikih procesa u multimodalnom
transportu?
Multimodalni transport je najee meunarodni transport, moe biti i nacionalni.
Multimodalni transport obuhvaa transport u kojem je prvo vozilo transportno sredstvo za
teret, koje samo postaje teret drugoga transportnog sredstva, a sve je temeljeno na
jedinstvenom ugovoru o prijevozu, odnosno jedne prijevozne isprave.
Upravljanje (menadment) logistikih procesa obuhvaa planiranje ciljeva multimodalnog
transporta. Na temelju zadanih ciljeva organizira se logistiki sustav da bi se upravljalo
ljudskim potencijalima koji tee ostvarivanju postavljenih ciljeva (koritenjem fizikih,
informacijskih i financijskih resursa). Kontroliranje zaokruuje upravljaki proces pruajui
povratne informacije o odstupanju ostvarenih od planskih veliina, odnosno dogaaja.
21 Definirajte i obrazloite tehnoloke procese u tzv. povratnoj logistici.
Povratna logistika kao znanost i povratna logistika kao aktivnost moe se promatrati s
motrita logistike odrivoga razvoja, servisne logistike ili s motrita zasebnoga i samostalnoga
podsustava sloenoga, dinamikoga i stohastikoga logistikoga sustava. Ako se povratna
logistika promatra kao zaseban logistiki podsustav tada pod tim pojmom valja razumijevati
skup pendentnih od dobavljaa unaprijed dizajniranih logistikih procesa i aktivnosti, koje
kupac moe ali ne mora koristiti. Nadalje, bitno je istaknuti da premda dobavlja ostavlja
nezadovoljnom kupcu mogunost povrata proizvoda i premda on unaprijed dizajnira logistiki
proces i logistike aktivnosti, odnosno naine na koji e to nezadovoljni kupac uiniti, on ne
eli da do odvijanja takvih logistikih aktivnosti zaista i doe. Dok se aktivnosti povratne
logistike nalaze u pendentnom stanju (kupac ih je svjestan, ali ne iskazuje za njima aktivnu
potrebu), temeljna zadaa povratne logistike se ogleda u poveanju efektivnosti poslovanja,
no kada kupac iskae potrebu za aktivnostima povratne logistike, tada se temeljna zadaa
povratne logistke ogleda zahtjevu za poveanjem efikasnosti poslovanja. Sukladno tome,
povratna logistika obuhvaa one logistike procese i logistike aktivnosti pomou kojih se
ostvaruje najvei uinak na relaciji konkurentska prednost tvrtke potroaev probitak

22 Objasnite sustav pravodobne proizvodnje u kontekstu poslovne logistike.

Logistika se moe definirati kao ''integrirajua funkcija toka materijala i informacija, iji je
zadatak programiranje, voenje i oblikovanje itavog proizvodnog toka materijala i s njim
povezanog toka informacija i to od nabave preko proizvodnje do otpreme roba''. Logistika
proizvodnje je dio mikrologistike koji se bavi koordinacijom unutarnjih tokova materijala, do
i unutar proizvodnih mjesta. Ciljevi pravodobne proizvodnje u logistiki su opskrba
proizvedenih mjesta s pravim materijalima, u potrebnoj koliini, u pravo vrijeme i uz to nie
trokove. Osnovna misija Informacijsko logistikih sustava je pravodobna opskrba logistikih
menadera i drugih specijaliziranih logistikih strunjaka s kvalitetnim informacijama kako
bi mogli donositi primjerene logistike odluke u svim fazama procesa proizvodnje logistikih
proizvoda i upravljanja svim logistikim potencijalima, resursima, aktivnostima.
23 to je mreno planiranje i transportna matrica?
Metode mrenoga planiranja (MP) nastale su krajem pedesetih godina prologa stoljea u
svrhu lakeg i pouzdanijeg praenja odvijanja projekta, predvianja moguih izvora problema
i koordiniranja aktivnosti u projektu kako bi se izbjeglo kanjenje. Uz pomo metoda MP, sve
aktivnosti potrebne za provoenje projekta nastoji se prikazati u preglednome grafikom
obliku, pazei pritom da se usklade sve vremenske zavisnosti izmeu pojedinih aktivnosti.
Primjenom MP projekt se ralanjuje na pojedine aktivnosti koje imaju zadano vrijeme
trajanja i preduvjete odreene utrokom resursa (kadrovi, oprema, prostor, financijska
sredstva).
Tri su faze u primjeni mrenoga planiranja:
Analiza strukture - Utvrivanje redoslijeda i meusobnih zavisnosti aktivnosti projekta
Analiza vremena - Odreivanje minimalnoga vremena za izvrenje projekta
Analiza trokova - Utvrivanje minimalnih trokova.
Analiza strukture pri planiranju projekta obuhvaa ispitivanje i uspostavljanje logikoga
redoslijeda i meusobnih zavisnosti pojedinih aktivnosti, koje treba izvriti tijekom trajanja
projekta.
1. Proces se najprije dijeli u aktivnosti
2. Utvruje se zavisnost meu aktivnostima.
Tu se obino pitamo:
Koje se aktivnosti moraju zavriti do poetka neke odreene aktivnosti?
Koje aktivnosti mogu zapoeti istovremeno s odreenom aktivnou?
Popis aktivnosti, njihov redoslijed i meusobnu zavisnost prikazujemo u obliku strukturalne
tablice. Strukturalna tablica ima dva stupca. U prvome se nalazi opis aktivnosti, a u drugome
aktivnosti koje prethode toj aktivnosti, tj. one aktivnosti koje moraju biti zavrene da bi
promatrana aktivnost mogla zapoeti. Mreni dijagram je grafiki prikaz projekta u obliku
mree u kojoj slijed grana pokazuje slijed aktivnosti.
3. Crtanje mrenoga dijagrama
U okviru planiranja strukture radi se i mreni model, tj. mreni dijagram pomou kojega se
projekt prikazuje kao ureeni skup aktivnosti i dogaaja.
Transportni problem je takva vrsta problema za koji je potrebno programirati prijevoz,
odnosno odrediti broj homogenih (istovrsnih) jedinica (tereta, predmeta, osoba, ) koje treba
prevesti, odnosno rasporediti iz vie ishodita (mjesta gdje se nalaze jedinice) na vie
odredita (mjesta na kojima se podmiruje potranja, odnosno zadovoljava zahtjev) s ciljem da
trokovi prijevoza (ili udaljenost, vrijeme, ) budu minimalni, odnosno iznosi prihoda
(dobiti, ) maksimalni. Svakom transportnom problemu pripada odgovarajua matrica
transporta. Transportna matrica predstavlja tablini prikaz rjeenja problema.

24 Objasnite dijagramom diferencijalne tarife u prijevozu roba.

Tarife, esto tretirane kao cjenici, iako nisu samo to, imaju misiju obavjetavanja
zainteresiranih za pomorski prijevoz. Objavljene pomau komitentima da unaprijed
izraunaju trokove putovanja, ali uglavnom ne mogu utjecati na obujam potraivanja, jer je
potraivanje u prometu izvedeno potraivanje, ali se ipak razlikuju etiri vrste tarifa, koje
imaju razliite ciljeve utjecanja na potraivanje.
Vrste tarifa:
Proporcionalne
Diferencijalne (degresivne, progresivne)
Preferencijalne
Degresivne tarife / Digressive Tariffs - One stimuliraju koritenje uslugama jer s porastom
opsega usluge cijena po jedinici postaje sve manja. Kako je pomorski prijevoz optereen
trokovima na poetno-zavrnim tokama, onda s poveanom duinom putovanja troak po
jedinici (npr. tonskoj milji ili milji) opada.
Progresivne tarife / Progressive Tariffs - Njima se stimulira manja uporaba usluga i
upotrebljavaju se relativno rijetko, i vjerojatno ni tada nisu posljedica definirane tarifne
politike poduzea, ve su rezultat utjecaja dravne ekonomske politike.

25 Kako se izraunava transportni rad u putnikom i robnom prijevozu?

26 Usporedite prosjene trokove transporta u svim granama prometa.

Trokovi transporta u sebi sadre vie trokova koji se u velikom broju sluajeva moraju
odvojeno razmatrati. Oni ovise o koliini i vrsti robe, veliini, primijenjenoj tovarnoj jedinici,
izabranoj vrsti prijevoza i obliku transporta, obliku intermodalnosti, izboru kombiniranog

transportnog lanca, stupnju tehnologije i informatike, duini ciklusa prijevotza i dr. Osnovnu
grupu ovih trokova ine trokovi prijevoza, trokovi prekrcaja i trokovi zaliha u
procesu transporta. Promet se moe definirati kao izrazito sloeni dinamiki sustav kojeg
sainjavaju slijedei podsustavi:
- cestovni promet
- eljezniki promet
- zrani promet
- rijeni promet
- pomorski promet
- PT promet
- TK promet
- cjevovodni promet

27 Objasnite linijske i ugovorne prijevozne tarife u svim granama prometa.

Tarifama se, kao skupinom tarifnih propisa od kojih su cijene odnosno vozarine njihov kljuni
dio, smiljeno utjee na ponaanje svih onih subjekata na koje se one odnose.
Proporcionalne ili linijske tarife su takve tarife kojima se izvrene usluge obraunavaju
prema istim osnovnim tarifnim stavovima bez obzira na opseg usluge do visine ukupne
cijene usluga dolazi se mnoenjem osnovnog stava s opsegom izvrene usluge.
Tarifni ugovori su dvostrani ugovori partnera o primjeni odreenih prometnih tarifa u okviru
konkretne meunarodne robne razmjene.

28 Objasnite trinu konkurenciju i subvencioniranje trokova u svim granama

prometa.
Svaki putnik tei iznalaenju najbreg naina dolaska u eljenu destinaciju, po najpovoljnijoj
cijeni i to je bre mogue. Za istu cijenu odabire bri prijevoz, ali postoji ustupak izmeu
cijene i vremena: bri, ali skuplji nain prijevoza ili sporiji, ali jeftiniji nain prijevoza.
Transport je sredinji imbenik meunarodne trgovine, regionalne integracije i osiguravanja
ravnomjernog nacionalnog i regionalnog razvitka. Oigledno, bez primjerenog transportnog
sektora nije mogu adekvatan pristup tritima to ujedno ograniava razinu putnikih
prometnih tokova i smanjuje potencijale robne razmjene.
Razvijeni promet postaje uvjet za uspjean gospodarski razvitak zemlje, a istovremeno i
imbenik pribliavanja i povezivanja sa drugim zemljama. Isto tako on sam za sebe postaje
jedna od vanijih grana gospodarstva koja zasluuje posebnu pozornost drutva. Promet,
izmeu ostaloga, pridonosi gospodarskom razvitku, oblikuje prostor i nain ivota i povezuje
narode i njihovu kulturu. Razvitak prometnog sustava dugoroan je proces. On dugo traje,
zahtijeva velika ulaganja i usto se sporo amortizira.
Razlike u tehniko-tehnolokim obiljejima pojedinih prometnih podsustava (cestovni,
eljezniki, pomorski) uzrokuju komplementarnost i konkurentnost meu njima.
Komplementarnost se javlja u sluaju vieetapnog kretanja putnika od izvorita do odredita,
pa su za svladavanje prostorne udaljenosti mogue razliite kombinacije prometnih sredstava
(npr. kombinacija cestovno-eljeznikog prijevoza). Do konkurentnosti dolazi onda kada se
javljaju znatne razlike u prijevoznim trokovima u odnosu na daljinu prijevoza, ekonomsku
mo, korisnika, turistike usluge, terenske uvijete i dr. Ne moe se govoriti o idealnoj

konkurenciji ili neogranienoj mogunosti supstitucije jednog prijevoznog podsustava

drugim, jer konkurentnost moe biti uzrokovana i tarifnom politikom, preferencijalnim
ugovorima, stupnjem javne sigurnosti, opim politikim ozrajem i slino. Dakle svaki
prijevozni podsustav treba biti testiran sa svim njegovim dobrim i loim stranama, a pravilan
odabir za odreeni transportni pothvat treba biti utemeljen na objektivnoj procjeni svih
relevantnih parametara.
Subvencije oznaavaju sustavnu materijalnu potporu ili pomo iz javnog prorauna ili
fondova u podrujima od javnog interesa. Ne odnosi se na izdatke na podruju obrazovanja,
zdravstva, obrane ili socijalne skrbi.
Kao instrument provoenja industrijske politike dravne potpore poduzeima mogu poveati
ope blagostanje graana. No one takoer mogu naruiti konkurenciju i smanjiti ope
blagostanje. Blagostanje e se smanjiti ako je pomo usmjerena poduzeima koja su manje
efikasna i koja proizvode dobra loe kvalitete uz visoke trokove.
Ope e se blagostanje poboljati, a ekonomski rast poveati ako dravna potpora bude
usmjerena na rjeavanje trinih neuspjeha, tj. stanja kada trite zakae. Dakle, loe
potpore iskrivljuju uvjete trita i daju prednost jednom poduzeu na tetu drugoga i na taj
nain smanjuju ope blagostanje, dok dobre potpore ispravljaju trine neuspjehe i tako
pridonose poveanju opeg blagostanja
Sadanje stanje prometa u Hrvatskoj uglavnom nije zadovoljavajue, osobito na eljeznici, u
lukama te u pomorskom i rijenom brodarstvu. Potpore prometu najznaajnija su stavka
sektorskih potpora i prema podatcima za 2001-2004. godinu na njih se odnosilo gotovo 60%
sektorskih potpora. Dravne potpore u tom sektoru najveim se dijelom odnose na eljeznice.
Zamjetno je da se udio potpora prometu u sektorskim i u ukupnim potporama u promatranom
razdoblju smanjivao. Slino kao i za eljeznice, i u ostatku prometnog sektora prevladavaju
potpore dodijeljene u obliku subvencija iz dravnog prorauna, i to s udjelom veim od 90%.
Meutim, u tim su potporama mnogo ei i drugi instrumenti, npr. porezni dug te opozvana
dravna jamstva.
29 Specificirajte i objasnite imbenike koji utjeu na veliinu prijevozne
potranje.
imbenici koji utjeu na potranju za robnim prijevozom:
1.Tehniko tehnoloki: kvaliteta i kapacitet prometne infrastrukture,
komercijalna brzina, sigurnost, pouzdanost, redovitost prijevoza,
stupanj razvitka integriranog prijevoza, itd.
2.Ekonomsko organizacijski: veliina, sastav i prostorni razmjetaj
mjesta proizvodnje i potranje
Veliina prijevozne potranje ovisi o:
prostornoj distribuciji sirovinskih izvora,
lokaciji preraivakih centara,
razmjetaju potroaa,
kvaliteti i gustoi infrastrukturne mree (km/km)
razmjetaju i pokretljivosti stanovnitva (koef.mobilnosti)
Krivulja potranje je opadajua funkcija cijene. To znai da se s porastom cijene na tritu
suoavamo sa sve manjim brojem kupaca usluga koji su spremni plaati sve veu cijenu.
Odnosno s rastom cijena opada fiziki opseg proizvodnje usluga.

30 Obrazloite kvantitativne metode u dimenzioniranju prometne potranje.

Prometnu potranju moemo izraziti kao ukupnost zahtjeva za prijevoznim uslugama koje
korisnici tih usluga ele i mogu ostvariti uz odreene cijene i u odreenom vremenskom
razdoblju. Zahtjevi korisnika variraju ovisno o prijevozu putnika ili tereta, svrsi putovanja,
odreditu, vremenskom okviru putovanja, vrsti prijevoznog sredstva tj. o veliini i strukturi
potranje i uzroku njenog postojanja. Planirati ili prognozirati moemo prema vremenskom
obuhvata planiranja (kratkorono, srednjorono i dugorono) ili prema razini planiranja:
makroplaniranje prometa (sektorsko i prostorno planiranje prometa) i mikroplaniranje
prometa (projektno planiranje prometa i planiranje prometa u organizacijama). Kvantitativne
metode dijele se na: analizu vremenskih serija, tehnike izglaivanja, barometarske metode i
ekonometrijske modele.
31 Objasnite strukturu tehnologije prometa (opu i posebnu).
Opa tehnoloka struktura ( s aspekta kopnenog prometa ). U analizi tehnologije prijevoza
kopnom sustavnim pristupom, dijalektika se ogleda u stabilnom usavravanju dijelova u
funkciji cjeline to opravdava i koncept takvog gledanja, ime se ubrzava proces realnog
poimanja prometa kao sustava. Ako se potcijeni takav pristup u upoznavanju tehnologije
prijevoza kopnom, to moe biti prije svega rezultat nepoznavanja brojnih ovisnosti meu
elementima tehnologije (strukturne tehnologije) i prometa kao cjeline, jer prometna
proizvodnja realizira se jedino primjenom odreene tehnologije. Polazei od nastojanja da se
doe do strukture elemenata tehnologije prijevoza kopnom, nuno je razmatrati svaki
podsustav tehnologije u funkciji cjeline, svaku komponentu u funkciji podsustava i svaki
element u funkciji logistikog pristupa u prouavanju ograniavajuih imbenika u prijevozu
cestom, odnosno eljeznicom jest taj to postoje razliite mogunosti njezine primjene
tehnologije za svekoliku afirmaciju prometnog sustava. Za analizu strukture tehnologije
prijevoza kopnom nuni su postupci i metode koji omoguuju oblikovanje potrebnih
podsustava. U tomu i apstraktni pristup i matematiko opisivanje imaju posebno znaenje.
Treba istaknuti injenicu da je u tom postupku primarno osigurati cilj, a sekundarno je pitanje
koje e se metode i postupci na tom putu primijeniti.
Posebna tehnoloka struktura ( s aspekta kopnenog prometa ). Prijevoz kopnom moe se
smatrati vrlo sloenim, organizacijski determiniranim sustavom, kojeg izriito obiljeava
temeljni cilj: zadovoljenje potrebe djelotvornog premjetanja ljudi i dobara u odreenom
tehniko-tehnolokom ozraju. Kada se spoznaju osobitosti elemenata posebne tehnoloke
strukture, doi e se i do spoznaje o njezinoj cjelini, iz jednostavnog razloga to je odreeno
stanje sustava posljedica stanja elemenata i njihovih interakcija. Slijedom dosadanjih
istraivanja u znanstvenom polju tehnologije prometa i transporta, sublimat posebne
tehnoloke strukture prometa kopnom ine tri komponente meusobno povezane u jednu
funkcionalnu cjelinu. Te tri komponente su: MATERIJALNA, ENERGETSKA i
INFORMACIJSKA. Materijalna komponenta obuhvaa: a) Prometnu infrastrukturu objekti
visokogradnje (terminali, garae), -objekti niskogradnje (ustroj cesta i pruga), b) Prijevozna
sredstva vuna vozila, -vuena/potiskivana vozila. Energetska komponenta obuhvaa: a)
Konvencionalne energente (fosilna goriva s niskim koeficijentom iskoritenja / ekoloki
neprihvatljiva), b) Nekonvencionalne energente reverzibilne supstance s upitnom masovnom
uporabom. Informacijska komponenta obuhvaa: a) Vizualno voenje prijevoznog sredstva
(bioloki limitiran ljudski imbenik), b) Instrumentalno voenje prijevoznog sredstva
poluautomatski sustav i automatski sustav.

32 Koji su imbenici sustavnog logistikog pristupa u prouavanju tehnologije

prijevoza?
Danas je rad transportnih i pedicijskih organizacija nezamisliv bez primjene suvremene
informatike tehnologije, koje postaju nezamjenjive u praenju robnih tokova kroz lanac
snabdjevanja i u prikupljanju potrebnih informacija. Strategija koja se bazira na dostupnoj
logistici mora uvesti pouzdane i kvalitetne usluge koje e prijevoznicima osigurati
konkurentnu prednost na tritu. Koritenje informatike tehnologije za praenje prijevoza
smanjuje vrijeme praenja poiljki kroz transportnu mreu. Tome je znatno doprinjela
upotreba bar koda registarska tablica koja je omoguila automatski prijem podataka u
pojedinim tokama: u otpremnim tokama, na linijama pakovanja, u skladitima i u
isporunim tokama. Sve ovo je povezano sa elektronskom razmjenom podataka koja
omoguava uslugu transportnim operatorima da u svakom trenutku saznaju dali i kad je
oprema opremljena, gdje se tono nalazi u dotinom trenutku, gdje i kad se treba
dostaviti,drugim rijeima, sve informacije potrebne za isporuku i plaanje.
Najvanije odluke u kreiranju transportne strategije:
a) transport u vlasnitvu ili najam usluga,
b) izbor vrste transporta,
c) optimizacija robnih tokova i ruta kretanja vozila,
d) izbor transportera
33 Koji su osnovni ciljevi poslovanja logistikih sustava?

34 Objasnite cost benefit analizu kod donoenja stratekih odluka u prometnom

planiranju.
Postupak planiranja treba sadravati sljedee faze:
I faza - analiza postojee situacije
Potrebno je utvrditi uska grla, uvjete koji jesu ili nisu zadovoljeni, te vrste usluga i
gravitacijsko podruje terminala. Za svaku vrstu robe mora se obaviti posebno istraivanje te
utvrditi da li se radi o uvozu, izvozu ili tranzitu. Potrebno je obaviti i detaljnu analizu
trokova, posebice stoga to su terminali optereeni visokim fiksnim trokovima.
II faza - prognoza prometa
Prognozu prometa potrebno je obaviti za odreeno razdoblje unaprijed (10 godina), dok se za
planerske trendove uzima i 10 godina unazad. Koriste se statistike i matematike metode,
najee ekstrapolacija trenda. Obavlja se segmentacija po vrstama tereta.
III faza - tehnika i tehnoloka rjeenja
Predlau se na temelju primjene dostignua suvremenih znanstvenih i strunih spoznaja i
dobivenih elemenata prognoze u procesu planiranja.

IV faza - ekonomsko i financijsko vrednovanje

Uglavnom se obavlja cost-benefit analizom: u omjer se stave trokovi koji e nastati prilikom
odreenih investicija i usporede s moguim koristima.
35 Objasnite sinergiju i nelojalnostu poslovnoj politici logistikog poduzea.
Sinergiju je najjednostavnije definirati kao pojavu da dva ili vie elemenata nekog sustava,
djelujui zajedno, daju vee efekte od onih koji bi se ostvarili zbrojem pojedinanih dijelova.
Tim moe postii sinergiju na temelju nekoliko izvora pa prema tome razlikujemo:
tehnoloku, trokovnu, managersku, psiholoku i trinu sinergiju.
Tehnoloka sinergija se postie prenoenjem znanja s jednog tipa proizvodnje na drugi.
Odlian primjer je tvornica automobila Rolls Roys koja je svojevremeno puno ulagala u rad
na razvijanju i usavravanju auto motora to je kasnije iskoristila za proizvodnju motora za
zrakoplove i luksuzne brodove (jahte).
Trokovna sinergija omoguava da se ista infrastruktura koristi za razliite poslove to onda
smanjuje trokove rada i ide na ruku potroaa.
Managerska sinergija se postie prenoenjem znanja s jednog podruja rada na drugo. Ona se
vrlo esto temelji na transferu znanja, tj. konzultatnskom znanju. Konzultanti, naime, lako
prenose svoja znanja iz jednog tima u drugi i tako stvaraju mangersku sinergiju.
Psiholoka sinergija proizlazi iz osjeaja zajednitva ljudi koji pripadaju timu. Uzajamna
usklaenost rada, navika, poznavanje i koritenje istih standarda i tehnologija rada pruaju
snanu motivacijsku podlogu boljeg rada skupine.
Trina sinergija se postie kompletiranjem asortimana. Odlian primjer je ameriki lanac
robnih kua Sear's u kojima se moe kupiti sve za kuu od materijala za gradnju do
namjetaja pa sve do osiguranja kue.
36 Koji ekonomski imbenici djeluju na stvaranje potranje za logistikim
uslugama?

37 Prikaite hipotetsku mreu linija elja u logistikim lancima.

38 Prikaite neki od prostornih modela distribucije supstrata u logistikim

lancima.

39 Objasnite korelaciju izmeu prometnog planiranja i poslovne logistike.

Prometni planeri i projektanti svakodnevno su suoeni s problemima u odvijanju prometa.
Pronalaenje rjeenja za optimalno usklaivanje prometnog sustava u irem (na razini drave)
i uem smislu (gradovi, naselja) zahtjeva precizno planiranje uz odgovarajue financiranje.
Budui je hrvatska zemlja u razvitku s poveanim investicijama u prometni sustav, potrebna
je racionalizacija materijalnih sredstava i paljivo upravljanje ljudskim i zemljinim resursima
u urbanim i izvanurbanim podrujima. Kvalitetna organiziranost prometa osnova je za
napredak svakoga, pa i hrvatskoga drutva. Ukoliko dolazi do zastoja, na gubitku je
cjelokupno drutvo i ekonomija drave. Zastoji u prometu, s izraenim gubicima u vremenu,
posebice su veliki u veim urbanim cjelinama. Teorija prometnih tokova, odnosno klasina
prometna teorija, svedena je na prouavanje i pronalaenje modela meuovisnosti brzine,
gustoe i volumena prometnog toka. Pod organizacijom prometnih tokova podrazumijeva se
sustavno organiziranje kretanja tokova u prometnim mreama s ciljem optimalnog koritenja
mree s minimalnim trokovima odvijanja prometa.
Poslovna logistika podrazumijeva proces planiranja, implementacije i provjere uspjenosti
stvarnog tijeka i skladitenja robe, usluga i odgovarajuih informacija od mjesta polaska do
mjesta potronje, a sve u skladu sa zahtjevima kupaca. Cilj poslovne logistike je povezati
mjesto izvora robe to efikasnije s tokom njene isporuke potroaima. Poslovna logistika
sadri naruivanje, upravljanje skladitem, upravljanje zalihama, manipulacija srobom,
vanjski i unutarnji transport, informacijski i logiki sustav. Naelo poslovne logistike: Pravi
proizvod u pravo vrijeme na pravom mjestu uz to nii troak poduzea uz ouvanje
vrijednosti i kvalitete proizvoda, i uz osiguranje visoke razine usluge kupcima. Korelacija
prometnog planiranja i poslovne logistike nalazi se u preciznom planiranju tih procesa uz
odreeno financiranje, njihova kvalitetna organiziranost bitna je za napredak drutva u sluaju
prometnog planiranja i poduzea u sluaju poslovne logistike te ukoliko nastanu zastoji dolazi
do velikih gubitaka.
40 Koja su obiljeja meunarodnog otpremnitvo u klasifikaciji djelatnosti?
Otpremnitvo je specijalizirana privredna djelatnost koja se bavi organizacijom otpreme robe i
dr. poslovima s tim u vezi.
Otpremnitvo u klasifikaciji djelatnosti
otpremnitvo - specijalizirana djelatnost
Privredne djelatnosti: industrija i rudarstvo, poljoprivreda i ribarstvo, umarstvo,
vodoprivreda, graevinarstvo, promet i veze, trgovina, ugostiteljstvo i turizam, obrtnitvo...
Neprivredne djelatnosti: financijske, tehnike i poslovne usluge, prosvjeta, znanost, kultura,
zdravstvena i socijalna zatita....
Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti RH
I - PROMET, SKLADITENJE I VEZE (podruje)
60 - Kopneni prijevoz, Cjevovodni transport (potpodruje), 60.1 eljezniki prijevoz
(odjeljci), 60.2 Ostali kopneni prijevozi, 60.3 Cjevovodni transport, 61 Pomorski i
rijeni prijevoz, 61.1 -...., 62 Zrani prijevoz, 62.1 - ...., 63 Pratee i pomone djelatnosti
u prometu, 63.1 Prekrcaj tereta i skladitenje, 63.2 Ostale pratee djelatnosti u prometu,

63.3 Djelatnosti putnikih agencija i turoperatora, 63.4 Djelatnost ostalih agencija u

prometu
Ovaj razred ukljuuje: otpremanje tereta (otpremnitvo), organiziranje transporta,
zapremanje grupnih i pojedinanih poiljaka, organiziranje prijevoza grupnih
poiljaka. izdavanje i pribavljanje transportne dokumentacije, djelatnost carinskih
posrednika, djelatnost otpremnika tereta u pomorskom i zranom prometu, poslovi
rukovanja robom, djelatnosti u svezi s osiguranjem.
41 Obrazloite sustavni pristup u analizi otpremnitva s motrita organizacije
FIATA.
FIATA (franc. "Federation internationale des Associations de Transitaires et Assimiles", engl.
"Internation Federation of Freight Forwarders Associations") je Meunarodni savez
pediterskih udruenja. Uloga organizacije je da unapreuje peditersku djelatnost u svijetu, te
da sudjeluje u radu drugih meunarodnih udruga, te drugim agencijama i institucijama UN-a
pri donoenju razliitih meunarodnih konvencija i dokumenata koji mogu utjecati na
prijevoz robe i pruanje pediterskih usluga. Kroz zadnja 4 desetljea Fiata-ino djelovanje
najuoljivije je kroz dokukmente i obrasce koje je donijela sa svrhom pojednostavljivanja
rukovanja robom za vrijeme prijevoznog procesa i izvrenja dopreme robe do krajnjeg
odredita.
Dokumenti Meunarodnog saveza pediterskih udruenja su:
1.) FCR (engl. "Forwarders Certificate of Receipt") - pediterska potvrda - neopoziva
pediterska potvrda kojom pediter potvruje da je odreenog dana u odreenom mjestu
primio robu u naizgled ispravnom stanju radi daljnje otpreme;
2.) FCT (engl. "Forwarders Certificate of Transport") - pediterska transportna potvrda isprava kojom pediter potvruje da je odreenog dana u odreenom mjestu, u tono
odreenom prijevoznom sredstvu u dobrom vanjskom stanju primio robu radi daljnje
otpreme;
3.) FBL (engl. "Intermodal Transport Bill of Lading") - teretnica za intermodalni prijevoz slui u intermodalnom prijevozu sa ciljem izbjegavanja uspostavljanja vie prijevoznih
isprava, bez obzira na broj koritenih prijevoznih sredstava razliitih prometnih grana;
4.) FWB (engl. "Non-negotiable FIATA Multimodal Transport Waybill) - teretni list za
multimodalni prijevoz - neutrivi teretni list za multimodalni transport, koji je po sadraju i
namjeni veoma slian FBL teretnici;
5.) FWR (engl. "FIATA Warehouse Receipt") - pediterska skladina potvrda - prenosiva
isprava (osim ako je na njoj naznaeno da je neprenosiva) kojom se potvruje da je odreenog
dana, u odreenom mjestu, u odreenom skladitu roba uskladitena u prividno ispravnom
stanju;
6.) SDT (engl. "Shippers Declaration for the Transport of Dangerous Goods") - potvrda
poiljatelja o prijevozu opasne robe - obrazac kojim poiljatelj, kao nalogodavatelj pediteru,
izjavljuje da je roba, koju pediter treba otpremiti, dopremiti ili tranzitirati, odgovara
zahtjevima prijevoza opasnih stvari prema vaeim meunarodnim pravnim aktima;
7.) SIC (engl. "Shippers Intermodal Weight Certification) - potvrda poiljatelja o teini tereta
u intermodalnom prijevozu - izdaje se kao dokaz o bruto teini tereta u kontejnerima ili
poluprikolicama, ako je njihova bruto teina vea od 29.000 funti ili 13.154 kg;
8.) FFI (engl. "FIATA Forwarding Instructions") - pediterske upute - obrazac s 21 rubrikom
u koji pediterov nalogodavac upisuje sve bitne upute i instrukcije koje su pediteru potrebne
za kvalitetno obavljanje konkretnog posla.

42 Obrazloite pravno reguliranje meunarodnog otpremnitva(izvori prava).

OTPREMNIK ILI PEDITER je fizika ili pravna osoba, koja za svojeg nalogodavca
obavlja organizacije i realizacije, pripreme robe za prijevoz, skladitenje, ukrcaj robe ili
iskrcaj, carinsko zastupanje prijevoza ili organizaciju prijevoza, a u suvremenom poslovanju
prua komitentima niz logistikih usluga. U poslovanju s treima pediter po europskom
pravnom sustavu nastupa u svoje ime, a za tui raun, a prema odreenim propisima i
konvencijama moe nastupiti kao samostalni gospodarstvenik za svoje ime i za svoj raun.
MEUPEDITER je fizika ili pravna osoba na koju je glavni pediter prenio realizaciju
djela pediterskog posla.
Meunarodna regulativa
U meunarodnom poslovanju pediterska djelatnost regulirana je meunarodnim
konvencijama i sporazumima
Meunarodne konvencije koje reguliraju ovu djelatnost su:
- konvencija CIM meunarodna konvencija o ugovorima u eljeznikom prometu
- konvencija CMR meunarodna konvencija o ugovorima u cestovnom prometu
- konvencija IATA meunarodna konvencija o ugovorima u zranom prometu
- konvencija AGCTN meunarodna konvencija o ugovorima o prometu na unutarnjim
plovnim putovima
- konvencija TIR meunarodna konvencija o cestovnom prijevozu i prijevozu
kontejnera
- meunarodna konvencija ATA - meunarodna konvencija o privremenom uvozu i
izvozu
- meunarodna konvencija o integralnom i intermodalnom transportu
- INCOTERM'S 2000
- postoji i niz drugih meunarodnih konvenciji
FIATA meunarodna pediterska organizacija
- osnovana je 1934.g. u Zurichu u vicarskoj, a u nju se udruuju nacionalne udruge
peditera pojedinih zemalja
- njezina uloga je poticati, razvijati i koordinirati peditersku djelatnost u svjetskim
relacijama, a djeluje preko skuptine koja se odrava u vremenskim razdobljima od 4 do
6 godina, a stalna tijela su joj predsjednitvo i razliite komisije povjerenstva
- najznaajnija djelatnost FIATE bila je u donoenju razliitih dokumenata koji
potpomau unifikaciju i pojednostavnjenje poslovanja u pediciji, a nazivaju se FIATADocument's, a to su:
1. FCR pediterska potvrda (Forwarder Certificate of Receipt) kojom pediter
potvruje da je odreenog dana u odreenom mjestu primio odreenu koliinu robe
u prividno ispravnom stanju radi daljnje otpreme
2. FCT ( Forwarder Certificate of Transport) ili FIAT-ina transportna potvrda
koja se jo naziva pravom transportnom potvrdom, to znai da moe zamijeniti
svaku originalnu prijevoznu ispravu
- ta transportna potvrda je utuiva (tj. ona je vrijednosni papir)
- ovom potvrdom pediter potvruje ( sve isto kao i kod FCR-a uz
dodatak u odreenom transportnom sredstvu)
- ova transportna potvrda moe biti utriva, prenosiva, odnosno
vrijednosni papir
3. FBL Fiata Intermodal Transport Bill of Leading ili FIAT-ina teretnica za
intermodalni transport koja moe biti utuiva ( vrijednosti papir), a koristi se u
meunarodnom transportu pri emu se prema meunarodnoj konvenciji teret mora
prevoziti sa najmanje dva prijevozna sredstva pri emu poiljalac i primalac moraju

biti iz razliitih zemalja i prijevoz se mora obaviti u tranzitu provozu preko

najmanje jo jedne zemlje
- prednost ovog dokumenta je u tome to teret cijelim transportnim putem
putuje samo sa jednom prijevoznom ispravom, pojednostavljeni su postupci i
ubrzava se prijevoz robe
4. FWR Fiata Warehans Receipt FIAT-ina skladina potvrda koja je vrijednosni
(utrivi) dokument, a njome pediter potvruje da je odreenog
- ako je ova potvrda izdana kao ne utuiv i neprenosiv dokument onda se
koristi kao standardna skladina potvrda
5. SDT Shippers dana u odreenom mjestu primio odreenu koliinu robe u
prividno ispravnom stanju radi skladitenja Declaration for the Transport of
Dengerous Goods ili FIAT-ina potvrda za prijevoz opasnih tvari kojom pediter
potvruje da su opasne tvari tako pakirane i u koliinama da se mogu mijeati sa
drugim robama u transportu bez opasnosti za te robe
FBI Forwarding Instruction ili FIAT- ine instrukcije
43 Koje su osnovne znaajke ugovora o otpremnitvu (prava i obveze otpremnika
iz ugovora)?

44 Simulirajte sudjelovanje u pregovorima i struno savjetovanje u sklapanju

pediterskog ugovora.
pedicija je specijalizirana djelatnost koja se bavi organizacijom otpreme robe i drugih
poslova vezanih za to. pedicijom se bave pravna i fizika lica. Poslovi pedicije mogu biti
unutarnji i meunarodni. pediteri obavljaju svoju uslugu za raun komitenta u svoje ime i uz
proviziju, to ovisi od ugovora s komitentom. U svakom sluaju obaveze pedicije su: izbor
prijevoznog puta, zakljuivanje ugovora o prijevozu, obavljanje carine i drugih formalnosti.
Do sklapanja ugovora o pediciji dolazi zbog toga to korisnik tereta (kupac ili uvoznik) moe
i sam organizirati prijevoz ali kod uvoza potrebno je obaviti brojne carinske formalnosti, te
nadalje razlog moe biti i taj to pediter bolje pozna trite i s obzirom da mu je to djelatnost
u stanju je sklopiti ugovore pod povoljnijim uvjetima. Pri sklapanju pediterskog ugovora
pediter se mora obvezati da e u svoje ime i za raun nalogodavca organizirati prijevoz robe,
osigurati robu, obaviti potrebne carinske procedure, podmiriti sve porezne obaveze i obaviti
ostale potrebne radnje. Nalogodavac e pediteru, za svaki pojedinani posao koje e se
obavljati u okviru ugovora, dati posebnu pisanu narudbu, u kojoj e tono navesti poslove
koje pediter mora obaviti u okviru pediterskog ugovora. Nadalje, pediter je duan
pridravati se svih narudbi i uputstava nalogodavca pri izvravanju pediterskog posla. Isto
tako mora odmah obavijestiti nalogodavca o svakom odmicanju od prednjih narudbi i
uputstava, u protivnom je odgovoran za nastalu tetu. U sluaju gubitka, oteenja ili
unitenja otpremljenih stvari pediter mora poduzeti sve potrebno za osiguranje prava
nalogodavca. Takoer nalogodavac dozvoljava pediteru da prijevoz stvari obavi svojim

prijevoznim sredstvima, osim ako posebnom narudbom za pojedinani posao izriito ne

iskljui to pravo peditera.
45 Objasnite tehnologiju instradacije u otpremnitvu.

46 Koji su poslovni procesi u pomorskoj agenciji?

47 Obrazloite zakljuivanje ugovora o otpremnitvu.

OTPREMNITVO specijalizirana privredna djelatnost koja se bavi organizacijom otpreme
robe i dr. poslovima s tim u vezi
OTPREMNIK obavlja djelatnosti otpremnitva gospodarstvenik, registrirana, pravna ili
fizika osoba koja se bavi organizacijom otpreme, dopreme, provoza robe svojih komitenata
pomou vozara, kao i drugim poslovima s tim u vezi legalne definicije tih pojmova dane u :
3 OSNOVNA IZVORA PRAVA O OTPREMNITVU U RH
1) Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju
2) Zakon o obveznim odnosima
3) Opi uvjeti poslovanja meunarodnih otpremnika Hrvatske
Poslovi koji prethode zakljuivanju ugovora o otpremnitvu :
STRUNI SAVJETI i sudjelovanje otpremnika u pregovorima radi zakljuivanja ugovora o
meunarodnoj kupoprodaji
izvoznici i uvoznici bi otpremnika trebali konzultirati PRIJE ZAKLJUIVANJA
UGOVORA, u trenutku izrade izvoznike ili uvoznike ponude, a ne poslije (u trenutku
primitka dispozicije)
ISTRAIVANJE TRITA praenje itavog lanca od mjesta proizvodnje do mjesta
potronje, ukljuujui i marketing
Ugovor se najprije sklapa usmeno, a zatim pismeno.

48 Objasnite prihvat robe radi otpreme, dopreme i provoza.

Roba koju otpremnik prihvaa radi otpreme mora biti spremna za prijevoz.
A) S OTPREMNIKOG STAJALITA ROBA MORA BITI:
1. propisno pakirana roba
2. stavljena na raspolaganje otpremniku
3. pravodobno stavljena na raspolaganje otpremniku
4. prihvaena od nalogodavca
5. prihvaena od treih osoba
B) S EKONOMSKOG STAJALITA
odgovara zahtjevima i obiajima vanjske trgovine
Nakon izvrenog prihvata robe, otpremnik organizira otpremu robe odabranim prijevoznim
sredstvom, upozorava nalogodavca na nedostatke pakiranja, oteenja ambalae te oteenja i
manjak sadraja. Da bi se roba poslala na otpremu, dopremu ili provoz koriste se razliita
prijevozna sredstva iz razliitih prometnih grana ( prijevoz morskim ili kopnenim vozilima).
Roba koju otpremnik primi i preda na daljnji prijevoz mora biti pripremljena od strane
nalogodavca tako da je spremana za prijevoz te mora biti propisano pakirana i pravodobno
stavljena na raspolaganje otpremniku. Nakon prihvata robe od nalogodavca otpremnik
organizira i predaje robu na otpremu, dopremu i provoz robe. Provoz oznaava situaciju kada
otpremnik organizira dopremu robe iz jedne zemlje, koju nakon prihvata, otprema u drugu
zemlju. U organizaciji provoza, otpremnik obavlja zadatke i dopreme otpreme.
49 Obrazloite ispostavljanje i pribavljanje prijevoznih isprava.
Jednu od najvanijih uloga u vanjskotrgovinskom prometu imaju prijevozne isprave.
Zakljuivanje ugovora o meunarodnoj kupoprodaji robe se temelji na uzajamnom povjerenju
prodavatelja i kupca, pa su prijevozne isprave glavni instrumenti osiguranja tog povjerenja.
Pojedine prijevozne isprave (npr. teretni listi u eljeznikom prijevozu) pediter ispostavlja,
dok druge prijevozne isprave (npr. teretnicu u pomorskom prijevozu) pediter pribavlja.
pediter ispostavlja prijevozne isprave na temelju podataka iz nalogodavevog naloga. Bez
obzira da li ih pediter pribavlja ili ispostavlja, on odgovara za greke u prijevoznim
ispravama (moralno i materijalno, te gubi ugled i povjerenje koje nalogodavac ima u njega).
Kvaliteta isprava potrebnih za otpremu robe OUP meunarodnih otpremnika Hrvatske
1993., predviaju da se pediter moe posluiti tipskim ispravama obrascima koji su
uobiajeni u pojedinim granama prijevoza. pediter je svoju dunost prema nalogodavcu
izvrio u trenutku kada mu je pribavio uredne prijevozne isprave, a to su takve isprave iz
kojih se vidi da je roba otpremljena na odredite u istoj koliini i u istom stanju u kojemu je
primljena i koje ne sadre nikakve ograde (rezerve) u pogledu koliini i kakvoe robe i
ambalae. Pod prijevoznim ispravama razumijevaju se dokumenti koji se izdaju prilikom
zakljuivanja ugovora o prijevozu.
Trebamo razlikovati prijevozne isprave u:
1. pomorskom prometu
Isprava o prijevozu robe u pomorskom prijevozu zove se teretnica ili konosman (engl. Bill
of Lading). Teretnicu treba razlikovati od samog ugovora o prijevozu (teretnim listovima).
Prema Pomorskom zakoniku RH poslije zavrenog ukrcavanja brodar je duan krcatelju, na
osnovu zahtjeva, izdati teretnicu. Teretnica je isprava kojom brodar potvruje da je

preuzeo na prijevoz odreenu poiljku u prividno dobrom stanju, obiljeenu znakovima

raspoznavanja. Treba sadravati: tvrtku, naziv i sjedite odnosno ime i prebivalite
Moe biti: ista teretnica koja je bez primjedbe na stanje sadraja robe i ambalae
neista teretnica koja sadri bilo kakvu primjedbu na stanje u kojemu je roba predana na
brod (npr. roba vlana, mokra, neista) ili na ambalau (npr. sanduci oteeni, vree poderane
itd.) Teretnica ima i znaenje vrijednosnog papira koji se moe prenositi s jedne osobe na
drugu pa prema tome njome se moe trgovati.
Vrste teretnica:
teretnica primljeno na ukrcaj
teretnica ukrcano na brod
teretnica na ime
teretnica po naredbi
teretnica na donositelja
direktne teretnice
teretnica neodstupiva
2. eljeznikom prometu
Isprava o prijevozu robe u eljeznikom prometu zove se teretni listi, to je isprava kojom
eljeznica potvruje da je primila robu na prijevoz. Ujedno je i isprava kojom se dokazuje
postojanje ugovora o prijevozu robe eljeznicom. Teretni list ispostavlja (ispunjava)
poiljatelj. Prema eljeznikim propisima poiljatelj (najee meunarodni pediter)
odgovara za tonost navod i izjava unesenih u teretni listu, a posebice pri ispunjavanju rubrike
naznaenje vrste stvari treba se pridravati Usklaene nomenklature robe (sastoji se od
popisa pozicije, abecednog popisa robe i analitikog popisa robe) te na tonost unoenja:
naziva odredinog (uputnog) kolodvora, potpune adrese primatelja, broj komada i vrstu
pakiranja ili omota. Teretni list je isprava na ime, moe se izdati: teretni list po naredbi,
na donositelja (prenosivi teretni listu)
Predajom ispunjenog teretnog lista eljeznici i njegovim peatiranjem od strane otpremnog
kolodvora ugovor o prijevozu je zakljuen. Kao dan zakljuenja ugovora smatra se datum koji
je naveden u eljeznikom peatu. Od trenutka peatiranja teretnog lista eljeznica preuzima
odgovornost za poiljku prema eljeznikim propisima.
Imamo dvije osnovne vrste teretnog lista:
teretni listu u unutarnjem eljeznikom prometu (sastoji se od 5 dijelova: teretnog lista,
teretne karte, izvjea o prispijeu, duplikata i kopije), a upotrebljava se jedna vrsta teretnog
lista u hrvatskom nacionalnom, odnosno unutarnjem eljeznikom prometu:
o Teretni list za vagonske, komadne i ekspresne poiljke ( za tri naine
prijevoza: redoviti, oroeni (odreeni vlak) i dogovoreni prijevoz).
Komadna=denana
meunarodni teretni listu slui kao isprava o prijevozu vagonskih i komadnih,
sporovoznih i ekspresnih poiljaka u meunarodnom eljeznikom prometu. Sadraj i oblik
obrasca meunarodnog teretnog lista propisanu su:
o Jedinstvenim pravilima o ugovoru o meunarodnom prijevozu robe
eljeznicama (CIM) s Jedinstvenim dopunskim odredbama (DCU).
Sastoji se od 6 listova (original teretnog lista, teretne karte, izvjea o prispijeu,
duplikata teretnog lista, kopije teretnog lista, prijepisa kopije teretnog lista). On slui
istodobno kao ugovor i isprava o prijevozu vagonskih .
o za svaki prijevoz kontejnera u reimu Intercontainera i Interfriga korisnik
prijevoza (najee meunarodni pediter, ispunjava posebne obrasce tzv.
PREDAJNI LISTU ( redovitu mu se dodaje Spisak kontejnera uz predajni
listi)

3. cestovnom prometu
U prijevozu robe cestovnim prometom kao prijevozna isprava slui se teretni list.( isto kao i
kod eljeznikog). Razlikujemo dvije osnovne vrste teretnog lista:
Teretni list u unutarnjem cestovnom prometu ispunjava ga cestovni poiljatelj i/ili
prijevoznik.
Meunarodni teretni listu u cestovnom prometu to je prijevozna isprava za prijevoz robe
u meunarodnom cestovnom prometu. U tom se prometu primjenjuje
o Konvencija o ugovoru za meunarodni prijevoz robe cestom (CMR).
Konvencijom CMR propisani su oblik i sadraj meunarodnog teretnog lista, a
sastoji se od 8 istovjetnih listova.
4. rijenom prometu
Isprava o prijevozu robe rijenim putem zove se teretni listu, slui kao potvrda da je teret
ukrcan na brod rijenog brodarstva, a imatelju prava daje ovlast da disponira poiljkom dok
se ova ne urui. Imamo dvije osnovne vrste:
teretni listu za unutarnji (domai) rijeni prijevoz (sastoji se od 6 dijelova (listova) s
istovjetnim sadrajem)
teretni list za meunarodni rijeni prijevoz sastoji se od 6 dijelova (originalnog teretnog
lista, duplikata, kopije 1, 2, 3, i kopije 4 aviso).
5. zranom prometu
Isprava o prijevozu robe u zranom prometu zove se Zrakoplovni tovarni listu. Ispunjava
ga poiljatelj a prima ga i ovjerava zrakoplovni prijevoznik. Razlikujemo dvije osnovne vrste
zrakoplovnog tovarnog lista:
Zrakoplovni tovarni list za domai (unutarnji) promet neprenosiva isprava, ispunjen i
potpisan predstavlja dokaz oda je ugovor o prijevozu zakljuen. Ima 8 istovjetnih listova
(Original br. 1, 2, i 3 te Kopija br. 4, 5, 6, 7, i 8)
Zrakoplovni tovarni list za meunarodni promet neprenosiva isprava slui:
o kao pismeni dokaz da je zakljuen ugovor o prijevozu
o kao potvrda primitka robe na prijevoz
o kao raun za vozarinu
o kao potvrda o izvrenom osiguranju, ako je poiljatelj zahtijevao da
zrakoplovni prijevoznik izvri osiguranje
o kao isprava o postupku carinjenja robe
o kao vodi za osoblje prijevoznika u pogledu rukovanja, prijevoza i isporuke
poiljke
Punovanost ugovora o prijevozu robe u meunarodnom zranom prometu poine kada je
zrakoplovni tovarni list potpisan od poiljatelja i prijevoznika, a istie kada se poiljka
isporui primatelju koji je naznaen u tovarnom listu. Ima 12 istovjetnih listova (Original br.
1-3 i Kopije br. 4 12)
Poiljatelj ispunjava zrakoplovni tovarni listu u skladu s Varavskom konvencijom o
izjednaavanju nekih pravila o meunarodnom zranom prijevozu iz 1929, (izmijenjena
i dopunjena u Hagu 1955, Gvadalahari 1961 i Monteralu 1975. godine)
Osim prijevoznih isprava koje meunarodni pediteri ispostavljaju (ispunjavaju) ili pribavljaju
pri organiziranju otpreme, dopreme i provoza u meunarodnom i unutarnjem pomorskom,
eljeznikom, cestovnom, rijenom i zranom prometu, vano je spomenuti i FIATAteretnicu za multimodalni transport (FIATA Multimodal Transport Bill of Ladink skr.
FBL). Tu teretnicu pediter moe upotrebljavati ne samo u meunarodnom multimodalnom
transportu ve i u prijevozu robe unimodalnom prometu.
Osim prijevoznih isprava oni ispostavljaju ili pribavljaju i druge broje isprave:
ispostavljaju:

o FIATA dokumente: peditersku potvrdu primitka (FCR), peditersku

transportnu potvrdu (FCT), FIATA-skladinu potvrdu (FWR), i potvrdu
poiljatelja o prijevozu opasne robe (SDT)
pribavljaju:
o policu o osiguranju robe, certifikat o izvrenoj ugovorenoj kontroli, certifikat o
izvrenom preuzimanju i predaji robe itd.

50 Obrazloite obavljanje poslova u svezi carinjenja robe.

Prema Zakonu o vanjskotrgovinskom poslovanju iz 1991. poslovima meunarodne pedicije
smatra se zastupanje i obavljanje poslova u vezi carinjenja robe. Sa stajalita carinskog prava
pediter mora imati pismeno ovlatenje, odnosno pismeni nalog carinskog obveznika (tj.
nalogodavca). Dakle, nalog za carinjenje ne moe biti preutan. pediterski OU u postupku
carinjena stvari pediter nastupa u ime i za raun nalogodavca status punomonika. pediter
se postupku carinjena robe redovito javlja u ulozi agenta, odnosno zastupnika tj. posrednika
koji obavlja poslove u tue ime i za tui raun (tj. po nalogu, u ime i za raun svog
nalogodavca). pediter obavlja carinske radnje na temelju podataka i isprava (dokumenata)
nalogodavca ili njegovog poslovnog partnera. Sve posljedice koje mogu nastati zbog
pogrenih podataka, neispravnosti dokumenata ili nepravodobno primljenih dokumenata snosi
nalogodavac. Mjesto carinjenja odreuje pediter ako ga nije odredio nalogodavac ili ako nije
propisima odreeno.
Carinski postupak je sloen i dinamiki proces, a za njegovo voenje uspjeno okonanje
potrebno je poznavati itavi niz carinskih, deviznih, vanjskotrgovinskih i drugih propisa koje
treba znati i upotrijebiti. Zato tu postoji pediter koji je strunjak upravo u ovom podruju
obavljanja carinskih formalnosti.
U postupku carinjenja robe pediter nastupa u ime i za raun nalogodavca. pediter podnosi
carinske dokumente na osnovi podataka nalogodavca i ne snosi odgovornost ako se podaci ne
slau sa stvarnim stanjem. Nalogodavac je duan pediteru tada nadoknaditi prouzrokovanu
tetu. pediteru pripada posebna naknada za obavljanje poslova carinskog zastupnika koja se
ugovara ugovorom izmeu komitenta nalogodavca s jedne strane, i peditera s druge strane.
Posebni uvjeti za obavljanje poslova meunarodnog otpremnitva u svezi s carinjenjem robe
propisuju uvjete koje, pored uvjeta utvrenih Zakonom o vanjskotrgovinskom poslovanju,
mora ispunjavati pediter koji se bavi zastupanjem i obavljanjem poslova u svezi s
carinjenjem robe (carinski otpremnik). Dozvolom od Ministarstva financija za obavljanje
pediterskih usluga utvruje se da carinski pediter podnositelj ispunjava uvjete za
obavljanje poslova carinskog otpremnitva propisane ovim Zakonom. Registracija novih,
meunarodnih peditera ne bi se mogla obaviti kod Okrunog privrednog suda bez prethodno
dobivenog odobrenja dozvole od Ministarstva financija. Dozvola se izdaje s rokom vaenja
od pet godina. Dozvola prestaje vaiti i prije isteka roka od pet godina kad carinski otpremnik
donese odluku o prestanku obavljanja poslova meunarodnog otpremnitva, te ako je kanjen
za neke carinske prijestupe i prekraje. Neki od posebnih uvjeta koje carinski otpremnik mora
ispunjavati da bi migao dobiti dozvolu za obavljanje otpreme usluga su:
- strunost peditera
- provjera znanja,
- prostor i oprema (pediter mora imati radni prostor u podruju carinarnice),
- poetni kapital
- tarifa usluga,
- postupak izdavanja dozvole
- postupak oduzimanja dozvole

Obveza peditera je da obavi sve radnje koje su vezane uz prijelaz robe preko carinske crte.
Odnosi izmeu peditera i nalogodavca u ovom pitanju reguliraju se automatski (kada ih
pediter obavlja ili je potrebno definirati obavljanje ovih poslova posebnim ugovorom).
pediter ne odgovara za netono obraunate carine, vozarine i druge pristojbe, ali je duan
kao strunjak u ovom poslu tititi interese nalogodavca i paziti na ispravnost svih dokumenata
koji se koriste u obavljanju ovih poslova.
Prema Zakonu o vanjskotrgovinskom poslovanju iz 1991. poslovima meunarodne pedicije
smatraju se osobito zastupanje i obavljanje poslova u vezi sa carinjenjem robe.
Prema OUP meunarodnih otpremnika Hrvatske 1993. pediterovi poslovi su naroito
davanje strunih savjeta i sudjelovanje u pregovorima radi zakljuivanja ugovora o
meunarodnoj prodaji sa stajalita transporta, osiguranja, carinskih manipulacija,
zastupanje i obavljanje u vezi sa carinjenjem stvari (carinsko zastupstvo)
pediterovi zadaci: u pripremi i provoenju carinjenja robe, i to: prikupljanje potrebnih
podataka, sreivanje dokumentacije, podnoenje molbi i pribavljanje rjeenja, podnoenje
deklaracija, ulaganje prigovora, izjavljivanje albi, plaanje carina i dr. pristojbi itd.
pediterovo znanje: dobro poznavanje carinskih propisa, tehnika carinskog poslovanja,
propisa o upravnom postupku, poreza na promet, upravnim pristojbama, i ostalih instrumenata
koji se primjenjuju u radu carinskih organa.
51 Obrazloite osiguranje robe kao segmenta poslovne logistike.
U transportnom se osiguranju redovito pojavljuju svi pravni subjekti: osiguratelj, osiguranik,
ugovaratelj osiguranika i povremeno agenti odnosno brokeri osiguranja. pediter u pravilu
sklapa ugovor o osiguranju kao zastupnik ugovaratelja osiguranja (tj. zastupanog izvoznika ili
uvoznika) i to u ime po nalogu i za raun nalogodavca. On meutim moe sklapati ugovore o
osiguranju i kao ugovaratelj osiguranja (i to u svoje ime, po nalogu i za raun nalogodavca tj.
za raun odreene osobe izvoznika ili uvoznika), najei sluaj. pediter nije obvezatan
osigurati nalogodavevu poiljku bez njegova izriitog naloga.
52 Objasnite postupak zakljuivanja ugovora o pakiranju i signiranju robe.
Kao poznavatelj propisa i obiaja o pakiranju, pediter je duan i u sluaju kada mu to nije
izriito nareeno provjeriti ispravnost pakiranja i upozoriti svog nalogodavca na nedostatke u
pakiranju (ZOO i OUP).
pediter se moe pojaviti u dvostrukoj ulozi:
da zakljuuje ugovora o pakiranju (vano za peditera: pojam i svrha pakiranja, vrste
ambalae, izbor naina pakiranja, posebni naini pakiranja, meu-pakiranje i otprema
nepakirane robe)
da sam obavlja pakiranje predstavlja Zakljuivanje ugovora o signiranju i posao
signiranja. Signiranje = obiljeavanje, oznaavanje poiljaka.
53 Obrazloite zastupanje nalogodavca u regresnom postupku.
Pod regresom ili regresnim zahtjevima razumije se pravo pediterova nalogodavca da
zahtijeva naknadu tete koju je pretrpio time to je poiljka stigla na odredite u oteenom ili
manjkavom stanju, ili uope nije stigla na odredite. regressus = lat. vraanje. Pravo o

meunarodnoj pediciji: pediter ne odgovara za tete nastale krivnjom vozaa, skladitara,

slagaa i ostalih sudionika u vanjskotrgovinskom i prometnom sustavu no obvezatan je u
sluaju takve tete poduzeti sve potrebne mjere radi osiguranja nalogodavevog prava na
naknadu tete.
Moemo ih sistematizirati u dvije skupine;
- Pripremne mjere i radnje (utvrditi stanje robe, sudjeluje u izradi zapisnika o nedostacima, i
osiguranju isprava za ostvarenje regresnih prava)
- Voenje samog regresnog postupka
54 to obuhvaaju i koja je misija sajamskih poslova u poslovnoj logistici?
Obavljanje usluga na meunarodnim sajmovima, samostalnim i specijalni izlobama i slini
priredbama u zemlji inozemstvu, pediteri koju obavljaju sajamske pediterske poslove
moraju raspolagati:
razliitom mehanizacijom za ukrcaj i prekrcaj tereta (suvremena: autodizalice)
prihvat i smjetaj sajamskih eksponata
pakiranje i organiziranje otpreme sajamskih eksponata
Svoje usluge sajamski pediter obraunava na temelju Tarife za pediterske usluge na
meunarodnim sajmovima, samostalnim i specijaliziranim izlobama i slinim priredbama.
55 Objasnite konsignacijske poslove i skladitenje robe.
Konsignacijski poslovi - da bi peditersko poduzee moglo obavljati konsignacijske poslove
potrebno je da se i posebno registriraju za obavljanje poslova zastupanja stranih tvrtki. U
reguliranju obveza prava i odgovornosti izmeu nalogodavca i zastupnika postoje zapravo tri
pravna odnosa koji se reguliraju s tri ugovora:
Ugovor o zastupanju
Ugovorom o poslovima dranja konsignacijski skladita
Ugovorom o poslovima obavljanja usluga
Sklapanje ugovora o uskladitenju i uskladitenje robe sastoji se od nekoliko koraka:
1. obvezu peditera da zakljuuje ugovor o uskladitenju robe
2. izbor skladita
3. odgovornost za uskladitenu robu
4. pristup uskladitenoj robi i raspolaganje njome
56 Objasnite tehnologiju i organizaciju zbirnog prometa.
Zbirni promet - komandne poiljke raznih komitenata koje otpremnik radi smanjenja vozarine
otprema jednim prijevoznim sredstvom i na temelju jedne prijevozne isprave. Otpremnik
skuplja male poiljke, razvrstava ih po pravcima, odreuje tehnologiju prijevoza i tako
okrupnjene alje s jednim prijevoznim dokumentom do destinacije koja je najblia mjestu u
kojemu e se isporuiti poiljka. To su i glavne odrednice za organiziranje zbirnog prometa,
tj, spajanje malih koliina robe u vee poiljke ime se ispunjavaju uvjeti u svim prometnim
granama za primjenu niih prijevoznih cijena.
57 Objasnite strukturu i tumaenje termina INCOTERMS-a.
To su Meunarodna pravila za tumaenje trgovinskih termina, odnosno Pravila tumaenja
trgovinskih termina Meunarodne trgovinske komore. Meunarodna trgovinska komora ih je

izdala jo 1936. godine, izmjene i dopune izvrila je 1953. i 2000. godine (zbog prilagodbe
promjenama u poslovnoj praksi). Osnovna je svrha i cilj: osigurati prodavateljima i kupcima
(izvoznicima i uvoznicima) u trenutku sklapanja kupoprodajnog ugovora primjereno
reguliranje pravnih i ekonomskih odnosa, kako bi tijekom nastanka svojih obveza, prava i
odgovornosti potpuno iskljuili nesporazume, pogreno tumaenje odredaba kupoprodajnih
ugovora, a time i tetne posljedice. Oni daju pravni okvir za ugovaranje obveza i prava drugih
aktivnih sudionika, za sklapanje odreenih ugovora i ureivanje poslovnih odnosa aktivnih
sudionika (osim izvoznika i uvoznika) u sustavu meunarodne razmjene, kao to su:
odnosi izvoznika, uvoznika i peditera
odnosi peditera i prijevoznika
odnosi peditera i skladitara
odnosi peditera i davatelja usluga na terminalima, na robno-transportnim
centrima, na robno-trgovinskim centrima, na robno-distribucijskim centrima,
odnosi peditera i osiguravatelja.
Na temelju ugovora o pediciji: pediter je ovlaten da uskladiti robu uvijek kada smatra da
to odgovara najboljoj zatiti nalogodavevih interesa prema potrebi. Osim kada mu
nalogodavac izriito zabrani da uskladiti robu.
Izbor skladita - da bi pediter uskladitio robu, prethodno mora izabrati odgovarajue
skladite, a to moe biti:
vlastito skladite
skladite tree osobe, npr. javno skladite. pediter je duan uskladititi robu
prvenstveno u takvo skladite. Carinsku robu obvezan je smjestiti u skladite koje se
nalazi pod carinskom nadzorom.
Odgovornost za uskladitenu robu - s nalogodavevom robom koju uskladiti u vlastito
skladite, pediter je duan postupati s panjom dobrog privrednika. pediter kao skladitar
duan je sauvati uskladitenu robu u onom stanju u kojem ju je primio i u istom je stanju
vratiti nalogodavcu.
Pristup uskladitenoj robi i raspolaganje njome - pediterov nalogodavac ima pravo pristupa u
skladite. On moe pregledavati uskladitenu robu ali u pratnji pediterova i skladinog
predstavnika u skladu s pravilima skladita i sa carinskim propisima ako je u pitanju carinska
roba. Nalogodavac moe i prepakirati uskladitenu robu i vaditi uzroke, ali samo pod
spomenutim uvjetima.
58 Obrazloite transformaciju klasinog peditera u logistikog operatora.
Klasina pedicija s obimom osnovnih i specijalnih poslova u svezi s organizacijom otpreme,
dopreme i provoza - u uem smislu, postaje sve vie stvar prolosti. Konkurentno poslovanje
peditera u uvjetima globalizacije trita, zahtijeva transformaciju klasinoga pediterskog
operatora u logistikoga pediterskog operatora, a s tim u svezi i transformaciju aktivnosti i
funkcija klasine pedicije u brojnije i kompleksnije aktivnosti i funkcije logistike pedicije.
Mogue je determinirati nekoliko vizionarskih odrednica o logistikom pediterskom
operatoru kao jedinoj perspektivi klasinog peditera na globalnom transportnom tritu.
Navedene odrednice koje bi trebale biti sastavni dio poslovanja logistikih pediterskih
operatora su sljedee:
-Permanentno poveavati razinu kvalitete intelektualnoga kapitala. Zato jer je intelektualni
kapital podran kvalitetnim informacijama i suvremenim informacijskim tehnologijama
gotovo jedini element proizvodnje pediterskologistikih usluga. Sukladno tomu, kvalitetan
intelektualni kapital je temeljni imbenik, temeljna pretpostavka uspjenoga i profitabilnoga
poslovanja peditera kao logistikih operatora. pediteri, kao logistiki operatori, stalno

trebaju investirati u znanja, sposobnosti, vjetine svojih zaposlenika: kreativnih i operativnih

logistikih specijalista, kreativnih i operativnih logistikih menadera.
-pediteri, kao logistiki operatori, moraju se veoma aktivno ukljuiti u aktivnosti svih vrsta
logistika: proizvodnu, trgovinsku, transportnu, skladinu logistiku, osiguravateljnu
logistiku pediter, kao logistiki operator, treba svojim djelotvornim aktivnostima bitno
participirati u svim logistikim procesima i svim karikama logistikih lanaca od sirovinske
baze do potroaa. to su logistiki lanci sloeniji i dui, to su logistiki operatori znaajniji i
djelotvorniji: oni mogu bitno utjecati na smanjenje internih i eksternim logistikih trokova.
-Vei pediteri, kao logistiki operatori, dio svojih logistikih usluga trebaju obavljati izvan
svojih tvrtki, izvan svojih sjedita, po mogunosti na inozemnim logistikim tritima po
pravilima outsoursinga, povjeravajui dio svojih poslova poslovnim partnerima, uvrujui
svoje pozicije na odreenim tritima
-pediteri, kao logistiki operatori, trebaju stalno prilagoavati svoje poslovne politike
zahtjevima i potrebama korisnika logistikih usluga, jer od stupnja takva prilagoavanja ovisi
efikasnost i efektivnost logistikih operatora
-pediteri, kao logistiki operatori, trebaju organizaciju svojih tvrtki stalno prilagoaviti
potrebama i zahtjevima korisnika njihovih usluga. Osim ciljeva i naela organizacije, moraju
voditi rauna o unutarnjim imbenicima organizacije, primjerice: strategiji i planiranju,
vlastitoj infrastrukturi i suprastrukturi, vrstama pediterske logistike, fazama proizvodnje
pediterskologistikih usluga, veliini peditera, odnosno logistikoga operatora, lokaciji
pediterskologistike tvrtke, ljudskim potencijalima, ali i vanjskim imbenicima organizacije.
- pediteri, kao logistiki operatori, trebaju imati suvremeno organizirane svoje informacijske
sustave, koji su komplementarni i kompatibilni s takvim sustavima aktivnih sudionika u
logistikim lancima. Takvi informacijski sustavi trebaju omoguiti ljudskim potencijalima
efikasno i efektivno upravljanje svim aktivnostima, svim resursima i potencijalima
59 Objasnite menadment tzv. opskrbnog lanca.
Menadment opskrbnog lanca (MOL) je integrirani pristup nabavi, proizvodnji i isporuci
proizvoda i usluga klijentima i orijentiran je prema tom procesu. Ne odnosi se samo na
upravljanje materijalnim (fizikim) tokovima materijala i sirovina, dijelova, komponenata,
poluproizvoda i gotovih proizvoda, nego takoer i na upravljanje podacima koji prate
materijalne tokove (primjerice, podacima o stanju narudbi-zahtjeva, o raspoloivosti
distribucijskih kanala, itd.) te upravljanju stvarnim instancama ili entitetima koji izvravaju
poslovne procese u pojedinim fazama opskrbnog lanca.
60 Koje su komponente poslovne logistike ija harmonizacija rezultira
integralnom logistikom uslugom?
PREDMET:

ANALIZA UKUPNIH TROKOVA

OTPREME BRODA - DISBURSEMENT ACCOUNT
U SJEVERNOJADRANSKIM LUKAMA

OSVRT / KOMENTAR TROKOVA OTPREME

Svi podaci iz tablica u privitku, izvedeni su na bazi cijena iz TARIFA USLUGA u Rijeci, Kopru,
Trstu, kao i na bazi saznanja agenata o cijenama pojedinih stavki u tim lukama. Uglavnom su
podaci usporedivi, uz neke napomene.

1. NAKNADA ZA KORITENJE PLOVNIH PUTEVA-"LIGHT DUES"

Podatak u Rijeci i Kopru je usporediv, naime u oba se sluaja obraun vri na bazi NRT
broda, ali kao to je iz tablice vidljivo, po razliitoj tarifi (0,95 USD po NRT u Rijeci, odnosno
0,35 USD po NRT u Kopru). Kod talijanskih luka javlja se slina naknada koju su brodovi
obavezni platiti, pod nazivom "TASSA D'ANCORAGGIO" koja iznosi 1.400 ITL po NRT za sve
brodove koji plove pod zastavama izjednaenim po statusu sa talijanskim, dok za ostale ista
iznosi 2.800 ITL po NRT, i vrijedi za razdoblje od mjesec dana.
Obzirom na znatno odstupanje u tarifi usporeivanih luka, na visinu ovog troka
potrebno je svakako ukazati, obzirom da u luci Rijeka on ima znaajan utjecaj na ukupne
trokove otpreme. Ovaj je troak u svakom sluaju jedan od imbenika koji znatno utjee na
akviziciju tereta, pa bi smanjenje visine ove naknade moglo biti od znaaja za povrat
izgubljenih brodskih linija. Ovi su trokovi u nadlenosti ustanove za odravanje pomorsko plovnih puteva - "PLOVPUT" - Split.
Kao poseban problem javlja se nekonkurentnost luke Rijeka u odnosu na druge luke za
RO-RO brodove, iz razloga primjene novog naina obrauna NRT-a (koji predstavlja bazu za
obraun navedenih pristojbi), a koji za gotovo tri puta uveava iznos kojim se tereti brod na
ime ove pristojbe. Stoga treba razmotriti mogunost, posebno za ovu vrstu brodova, a u cilju
povratka potencijalnih brodara zainteresiranih za ovaj pravac, kao i proizvoaa osobnih
vozila iz June Koreje i Malezije, da se ovaj stav umanji i to na nain da se neutralizira
poveanje NRT-a.

Primjer: Za brodove tipa car carrier od cca 40.772 GRT; 12.232 NRT
naknada za koritenje plov puta ili light dues za luku Rijeka
iznosi 11.620 USD (0,95 USD/NRT), a za luku Kopar
2.140 USD (0,175 USD/NRT; zvanina tarifa 0,35 USD/NRT).

2. NAKNADA ZA KORITENJE OBALE - "PORT DUES"

Baza za obraun ove naknade je koliina tereta koju brod prevozi (MT), a ovisi o vrsti tereta
(generalni teret, rasuti teret, tekui i sl.)
U talijanskim lukama plaa se po brodu paualni iznos od 120.000 ITL na ime "HARBOUR
DUES". Dakle ovaj je troak neusporediv (iznosom i svrhom) sa druge dvije usporeivane
luke. Izostanak ovog troka u talijanskim lukama i jest osnovni razlog ukupno manjeg troka
otpreme u odnosu na luku Rijeka i Kopar. Treba ipak rei da i u talijanskim lukama postoji
pristojba pod nazivom TASSE PORTUALI koje se obraunavaju po svakoj ukrcanoj /
iskrcanoj toni i to po tarifama razliitim u zavisnosti o vrsti tereta. Meutim ova pristojba
tereti robu, naime naplauje se od kupca ili prodavatelja, a ne od brodara kao to je to sluaj
u luci Rijeka i Kopar.

3. PELJARENJE - PILOTAGE
Obraunava se u svim usporeivanim lukama prema skali, ovisno o veliini (GRT) broda.

4. PRIVEZ I ODVEZ MOORING / UNMOORING

Osnov za obraun ovog troka je GRT broda u luci Rijeka i Kopar, gdje luka Rijeka biljei
neto povoljniji stav (0,033/GRT) u odnosu na Kopar (0,038/GRT). U luci Trst obraun se vri
u zavisnosti od veliine broda (GRT) prema skali, te prema mjestu (terminalu) gdje se vri
pretovar odreene vrste tereta. Kod ovog troka vano je ukazati na znatno odstupanje
talijanskih luka u odnosu na Rijeku i Kopar. Nain obrauna (GRT kao bazna jedinica), dovodi
do odstupanja posebno kod veih brodova. Takoer je troak PRIVEZA I ODVEZA u lukama
Rijeka i Kopar znatno vei od troka PELJARENJA, dok je u talijanskim lukama situacija upravo
suprotna.

5. CARINSKE PRISTOJBE - CUSTOM CLEARANCE

U svim usporeivanim lukama uzeta je visina troka na bazi saznanja agenata, te prema
vaeim Tarifama.

6. AGENCIJSKA PRISTOJBA - AGENCY FEE

Kao i prethodni troak, u svim usporeivanim lukama uzet je podatak prema saznanjima
agenata.

7. ODVOZ SMEA - GARBAGE REMOVAL

Obraun u luci Rijeka vri na nain da je obveza broda barem jednom prilikom odlaska,
da preda smee po obavljenom servisu za to ovlatenom poduzeu-koncesionaru. Tijekom
ostalih dana boravka broda u luci init e to prema potrebi, odnosno na poziv.U luci Kopar
obraun se vri zavisno o veliini broda (prema skali), ali po danu boravka broda u luci.
Meutim, u lukama gdje se obraun vri na bazi dnevnog boravka broda u luci, u praksi je
uobiajeno naplatiti odvoz smea, takoer po obavljenom servisu - dnevnom. Stoga je
izraun (u tablicama) napravljen pod pretpostavkom da je brod koristio uslugu odvoza smea
jednom za vrijeme svog boravka.

8. DOZVOLE KRETANJA - SHOREPASSES

U luci Rijeka obraunava se po brodu, odnosno za sve lanove posade
vaea je jedna dozvola i to za svo vrijeme boravka broda u luci.Podatak u luci Kopar dobiven
je na bazi saznanja agenata, a ovisi o veliini broda, te o broju lanova posade. U talijanskim
lukama ovaj je troak ukljuen u kategoriju OSTALO.

9. BANKARSKA PROVIZIJA

U luci Rijeka, kao i u luci Kopar obraunava se po stopi od 0,8% na ukupne trokove
otpreme broda.

10. TEGLJENJE - TOWAGE

U luci Rijeka baza za obraun je teglja odnosno pothvat tegljenja, , dok se u luci Kopar obraun
vri po tegljau / satu tegljenja. Ovisi, dakako i o veliini broda (skala). Meutim ovdje treba
napomenuti da je konkretno za rasute terete, teko usporediv troak tegljenja obzirom da se npr.
UGLJEN radi u luci Bakar, dok se u Kopru pretovar vri u samoj luci.Tako iako po jedinici (teglja/sat)
skuplji Kopar, u ukupnom obraunu troka tegljenja ipak je jeftiniji od luke Rijeka. U luci Trst ovaj
troak obraunat je pod pretpostavkom da je koriten isti broj tegljaa kao i u drugim usporeivanim
lukama.

11. OSTALO
U ovoj kategoriji uzeti su u obzir svi trokovi koji nisu u tablici specificirani, a odnose se
na razne manje trokove ( taxi, telefon, fax,pota i sl.). U talijanskim lukama Luka kapetanija
obraunava kod rasutih tereta dodatne trokove (takse) u iznosu od 430.000 ITL. Visina ovog
troka ovisi o "snazi" agenta da za pojedinog brodara ishodi neto niu tarifu.

60.1.1

RAUN OTPREME disbursements account

Generalni teret
papir/elj.roba/drvo

61 VRSTA TERETA
KOLIINA (MT)

3.000

GRT

3.119

NRT

1.548

LUKA

61.7 TROKOVI

61.1 RIJEK 61.2 %

61.3 KOPE 61.4 %
61.5 TRIE
A
R
STE
USD

USD
20,1

542

61.6 %

USD

NAKN. ZA KORIT.PL. PUTA

1.471

7,8

(LIGHT DUES)

(0,95xNRT)

NAKN. ZA KORIT.OBALE

3.000

(PORT DUES)

(1,00xMT)

PELJARENJE

176

(PILOTAGE)

(88x2)

PRIVEZ I ODVEZ

206

(MOORING/UNMOORING)

(0,033xGRT)

CARINSKE PRIST.

200

2,7

300

4,4

543

9,1

1.100

15,0

1.135

16,4

2.080

35,0

124

1,7

56

0,8

42

0,7

(0,35xNRT)
40,9

3.150

240

45,5

237

85

1,4

(HAR.DUE)
3,5

(120x2)
2,8

20,2

(0,77xNRT)

(1,05xMT)
2,4

1.200

348

5,9

(174x2)
3,4

(0,038xGRT)

200

3,4

(100x2)

(CUSTOM CLEARANCE)
AGENCIJSKA PRIST.
(AGENCY FEE)
ODVOZ SMEA

(GARBAGE REMOVAL)

(124x1)

(56x1)

(42x1)

DOZVOLE KRETANJA

35

0,5

105

1,5

60

0,8

55

0,8

804

11,0

900

13,0

900

15,2

61.8 BANKARSKA
PROVIZ.
61.9

TEGLJENJE
(TOWAGE)

61.10 OSTALO
61.11 UKUPNO

(1/1x402)

(300x3 h)

(1/1x450)

150

2,1

200

2,9

543

9,1

7.326

100

6.920

100

5.941

100

NORMA UKRCAJA : RIJEKA - 1.000 tona/per day

KOPER - 1.000 tona/per day
LUKA
USD per MT
USD per GRT
USD per NRT
Tablica br. 1.

RIJEKA
2,44
2,35
4,73

KOPER
2,31
2,21
4,47

TRIESTE
1,98
1,90
3,84

61.11.1
61.11.2

RAUN OTPREME disbursements account

Generalni teret
papir/elj.roba/drvo

62 VRSTA TERETA
KOLIINA (MT)

3.000

GRT

3.119

NRT

1.548

LUKA

62.7 TROKOVI

62.1 RIJEK 62.2 %

62.3 KOPE 62.4 %
62.5 TRIES
A
R
TE
USD

USD
51,2

3.150

62.6 %

USD

NAKN. ZA KORIT.OBALE

3.000

49,4

(PORT DUES)

(1,00xMT)

PELJARENJE

176

(PILOTAGE)

(88x2)

PRIVEZ I ODVEZ

206

(MOORING/UNMOORING)

(0,033xGRT)

CARINSKE PRIST.

200

3,4

300

4,7

543

9,1

1.100

18,8

1.135

17,8

2.080

35,0

124

2.1

56

0,9

42

0,7

240

3,8

(120x2)
3,5

237

21,6

(HAR.DUE +
TASSA DAN.)

(1,05xMT)
3,0

85+1.200

348

5,9

(174x2)
3,7

(0,038xGRT)

200

3,4

(100x2)

(CUSTOM CLEARANCE)
AGENCIJSKA PRIST.
(AGENCY FEE)
ODVOZ SMEA

(GARBAGE REMOVAL)

(124x1)

DOZVOLE KRETANJA

35

0,6

105

1,6

60

1,1

55

0,9

804

13,7

900

14,1

900

15,2

62.8 BANKARSKA
PROVIZ.
62.9

TEGLJENJE
(TOWAGE)

62.10 OSTALO
62.11 UKUPNO

(56x1)

(1/1x402)

(42x1)

(300x3 h)

(1/1x450)

150

2,6

200

3,1

543

9,1

5.855

100

6.378

100

5.941

100

NORMA UKRCAJA : RIJEKA - 1.000 tona/per day

KOPER - 1.000 tona/per day

LUKA
USD per MT
USD per GRT
USD per NRT

RIJEKA
1,95
1,88
3,78

KOPER
2,13
2,04
4,12

TRIESTE
1,98
1,90
3,84

Tablica br. 1.
NAPOMENA: U ukupnom troku izostavljen je LIGHT DUES.

RAUN OTPREME disbursements account

Rasuti teret UGLJEN
130.000
80.300
40.300

VRSTA TERETA
KOLIINA (MT)
GRT
NRT

LUKA
TROKOVI
NAKN. ZA KORIT. PL.PUTA
(LIGHT DUES)
NAKN.ZA KORIT.OBALE
(PORT DUES)
PELJARENJE
(PILOTAGE)
PRIVEZ I ODVEZ
(MOORING/UNMOORING)
CARINSKE PRIST.
(CUSTOM CLEARANCE)
AGENCIJSKA PRIST.
(AGENCY FEE)
ODVOZ SMEA
(GARBAGE REMOVAL)
DOZVOLE KRETANJA
BANKARSKA PROVIZ.
TEGLJENJE
(TOWAGE)
OSTALO
UKUPNO

RIJEKA
USD
38.285
(0,95xNRT)
52.000
(0,40xMT)
1.038
(519x2)
5.300
(0,033xGRT)
200

0,2

KOPER
USD
14.105
(0,35xNRT)
54.600
(0,42xMT)
1.408
(704x2)
6.103
(0,038xGRT)
300

5.650

4,8

144
(144x1)
35
914
14.742
(4/3x 2.106)
150
118.458

0,1

32,3
43,9
0,9
4,5

/
0,8
12,4
0,1
100

0,3

TRIESTE
USD
31.232
(0,77xNRT)
85
(HAR.DUE)
2.212
(1.106x2)
1.054
(527x2)
543

4.750

5.2

6.760

11,9

73
(73x1)
150
733
9.480
(474x20 h)
200
91.902

0,1

88
(88x1)
/
/
13.678
(4/3x1.954)
750
56.402

0,2

15,3
59,4
1,5
6,7

0,2
0,8
10,3
0,2
100

NORMA UKRCAJA : RIJEKA - 12.500 tona/per day

KOPER - 20.000 tona/per day
LUKA
USD per MT
USD per GRT
USD per NRT
Tablica br. 2

RIJEKA
0,91
1,47
2,94

KOPER
0,70
1,14
2,28

TRIESTE
0,43
0,70
1,39

%
55,4
0,2
3,9
1,8
1,0

/
/
24,3
1,3
100

RAUN OTPREME disbursements account

Rasuti teret UGLJEN
130.000
80.300
40.300

VRSTA TERETA
KOLIINA (MT)
GRT
NRT

LUKA
TROKOVI
NAKN.ZA KORIT.OBALE
(PORT DUES)

RIJEKA
USD
52.000
(0,40xMT)

PELJARENJE
(PILOTAGE)
PRIVEZ I ODVEZ
(MOORING/UNMOORING)
CARINSKE PRIST.
(CUSTOM CLEARANCE)
AGENCIJSKA PRIST.
(AGENCY FEE)
ODVOZ SMEA
(GARBAGE REMOVAL)
DOZVOLE KRETANJA
BANKARSKA PROVIZ.
TEGLJENJE
(TOWAGE)
OSTALO
UKUPNO

1.038
(519x2)
5.300
(0,033xGRT)
200
5.650
144
(144x1)
35
914
14.742
(4/3x2.106)
150
80.173

1,8

0,25

1.408
(704x2)
6.103
(0,038xGRT)
300

0,4

TRIESTE
USD
85+31.232
(HAR.DUE+
TASSA DAN.)
2.212
(1.106x2)
1.054
(527x2)
543

7,1

4.750

6,1

6.760

73
(73x7)
150
733
9.480
(474x20 h)
200
77.797

0,1

88
(88x1)
/
/
13.678
(4/3x1.954)
750
56.402

64,9

1,3
6,6

0,2
/
1,1
18,4
0,2
100

KOPER
USD
54.600
(0,42xMT)

%
70,2

7,8

0,2
0,9
12,2
0,3
100

NORMA UKRCAJA : RIJEKA - 12.500 tona/per day

KOPER - 20.000 tona/per day
LUKA
USD per MT
USD per GRT
USD per NRT

RIJEKA
0,62
0.998
1,99

KOPER
0,60
0,97
1,93

Tablica br. 2.
NAPOMENA: U ukupnom troku izostavljen je LIGHT DUES

TRIESTE
0,43
0,70
1,40

%
55,5

3,9
1,9
0,9
12
0,6
/
/
24,3
1,3
100

RAUN OTPREME disbursements account

rasuti teret PENICA

62.11.1.1
VRSTA
TERETA
KOLIINA (MT)

27.000

GRT

17.973

NRT

7.056

LUKA
62.12 TROKOVI

RIJEKA

USD

KOPER

USD
26,0

2.470

TRIESTE

USD

NAKN. ZA KORIT. PL.PUTA

6.703

11,3

(LIGHT DUES)

(0,95xNRT)

NAKN. ZA KORIT. OBALE

10.800

(PORT DUES)

(0,40xMT)

PELJARENJE

298

(PILOTAGE)

(149x2)

PRIVEZ I ODVEZ

1.187

(MOORING/UNMOORING)

(0,033xGRT)

CARINSKE PRIST.

200

0,8

300

1,4

543

2,7

2.800

10,9

2.635

12

3.880

19,5

ODVOZ SMEA

144

0,6

66

0,3

71

0,4

(GARBAGE REMOVAL)

(144x1)

(0,35xNRT)
41,9

11.340

404

52,0

1.366

85

0,4

(HAR.DUE)
1,9

(202x2)
4,6

27,5

(0,77xNRT)

(0,42xMT)
1,1

5.473

912

4,6

(456x2)
6,3

(0,038xGRT)

560

2,8

(280x2)

(CUSTOM CLEARANCE)
AGENCIJSKA PRIST.
(AGENCY FEE)

DOZVOLE KRETANJA

35

(66x1)
0,1

130

(71x1)
0,6

BANKARSKA PROVIZ.

213

0,8

172

0,8

TEGLJENJE

3.260

12,6

2.700

12,4

7.662

(TOWAGE)

(3/2 x 652)

62.12.1

0,6

200

0.9

750

3,8

25.790

100

21.783

100

19.936

100

NORMA UKRCAJA : RIJEKA - 2.500 tona/per day

KOPER - 4.000 tona/per day

LUKA

RIJEKA

KOPER

TRIESTE

USD per MT

0,95

0,81

0,74

USD per GRT

1,43

1,21

1,11

USD per NRT

3,65

3,08

2,83

Tablica br.3.

(3/3x1.277)

150

OSTALO

UKUPNO

(450x6 h)

38,4

RAUN OTPREME disbursements account

rasuti teret PENICA

63 VRSTA TERETA
KOLIINA (MT)

27.000

GRT

17.973

NRT

7.056

LUKA

63.7 TROKOVI

63.1 RIJEK 63.2 %

63.3 KOPE 63.4 %
63.5 TRIES
A
R
TE
USD

NAKN. ZA KORIT. OBALE

10.800

(PORT DUES)

(0,40xMT)

USD
56,6

11.340

63.6 %

USD
58,7

85+5.473

27,9

(HAR.DUE+

(0,42xMT)

TASSA DAN.)

PELJARENJE

298

1,6

404

2,1

(PILOTAGE)

(149x2)

PRIVEZ I ODVEZ

1.187

(MOORING/UNMOORING)

(0,033xGRT)

CARINSKE PRIST.

200

1,0

300

1,6

543

2,7

2.800

14,7

2.635

13,6

3.880

19,4

ODVOZ SMEA

144

0,8

66

0,3

77

0,4

(GARBAGE REMOVAL)

(144x1)

(202x2)
6,2

1.366

912

4,6

(456x2)
7,1

(0,038xGRT)

560

2,8

(280x2)

(CUSTOM CLEARANCE)
AGENCIJSKA PRIST.
(AGENCY FEE)

(66x1)

(71x1)

63.7.1 DOZVOLE
KRETANJA
63.8 BANKARSKA
PROVIZ.
63.9

TEGLJENJE
(TOWAGE)

63.10 OSTALO
63.11 UKUPNO

35

0,2

130

0,7

213

1,1

172

0,9

3.260

17,1

2.700

14,0

7.662

38,4

(3/2x652)

(450x6 h)

(3/3x1.277)

150

0,7

200

1,0

750

3,8

19.087

100

19.313

100

19.942

100

NORMA UKRCAJA : RIJEKA - 2.500 tona/per day

KOPER - 4.000 tona/per day

LUKA
USD per MT
USD per GRT
USD per NRT

RIJEKA
0,71
1,06
2,70

KOPER
0,72
1,07
2,74

TRIESTE
0,74
1,11
2,82

Tablica br.3.
NAPOMENA: U ukupnom troku izostavljen je LIGHT DUES