Stanje Intermodalnog Transporta U EUiHR - Karlo Mišković

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
LOGISTIČKI MENADŽMENT -
ESEJ
Karlo Mišković
Zagreb, 2023. godina.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
STANJE INTERMODALNOG
TRANSPORTA U EU, S POSEBNIM
OSVRTOM NA HRVATSKU
Mentori: Student:
Prof. dr. sc. Goran Đukić, dipl. ing. Karlo Mišković

Dr. sc. Maja Trstenjak, dipl. ing.
Zagreb, 2023. godina.

Karlo Mišković Esej – Intermodalni transport u EU/HR
SADRŽAJ
SADRŽAJ ................................................................................................................................... I
POPIS SLIKA .......................................................................................................................... III
POPIS TABLICA ..................................................................................................................... IV
SAŽETAK ................................................................................................................................. V
SUMMARY ............................................................................................................................. VI
1. UVOD .................................................................................................................................. 1
2. INTERMODALNI TRANSPORT ...................................................................................... 3
2.1. Kratka povijest intermodalnog prijevoza ..................................................................... 3
2.2. Ključni trenuci i inicijative koje su oblikovale intermodalni transport ....................... 3
2.3. Obilježja intermodalnog transporta .............................................................................. 3
2.4. Principi intermodalnog transporta ................................................................................ 3
2.4.1. Koordinacija Između Različitih Transportnih Grana ............................................ 4
2.4.2. Interoperabilnost Infrastrukture ............................................................................ 4
2.4.3. Standardizacija Procesa......................................................................................... 4
2.4.4. Učinkovita Logistička Koordinacija ..................................................................... 4
2.5. Značajke intermodalnih tehnologija prijevoza ............................................................. 4
2.5.1. Značajke Sustavi Praćenja Tereta ......................................................................... 4
2.5.2. Značajke Digitalne Platforme za Upravljanje Logistikom ................................... 5
2.5.3. Tehnološke Inovacije na Intermodalnim Terminalima ......................................... 5
2.6. Cestovno-željezničke tehnologije prijevoza ................................................................ 5
2.6.1. Fleksibilnost Odabira Prijevoznog Sredstva ......................................................... 5
2.6.2. Kombinacija Brzine i Kapaciteta .......................................................................... 5
2.7. Kopneno-riječno-pomorske tehnologije prijevoza....................................................... 6
2.7.1. Globalna Dostupnost Tereta ................................................................................. 6
2.7.2. Posebna Važnost za Teške i Velike Terete ........................................................... 6
2.8. Riječno-pomorske tehnologije prijevoza ..................................................................... 6
2.8.1. Iskorištavanje Vodnih Putova ............................................................................... 6
2.8.2. Povećanje Učinkovitosti Logističkih Rješenja ..................................................... 6
3. PREDNOSTI I NEDOSTACI INTERMODALNOG TRANSPORTA .............................. 8
3.1. Prednosti intermodalnog prijevoza .............................................................................. 8
3.1.1. Optimizacija Logističkih Lanaca .......................................................................... 8
3.1.2. Smanjenje Troškova Prijevoza.............................................................................. 8
3.1.3. Održivost i Ekološki Aspekti ................................................................................ 9
3.1.4. Globalna Dostupnost Tereta ................................................................................. 9
3.2. Nedostaci intermodalnog prijevoza ............................................................................. 9
3.2.1. Kompleksnost Logističkog Upravljanja ............................................................... 9
Fakultet strojarstva i brodogradnje I
3.2.2. Ovisnost o Efikasnosti Svake Transportne Grane............................................... 10

3.2.3. Potreba za Infrastrukturnim Razvojem ............................................................... 10
3.2.4. Poteškoće u Praćenju Tereta i Sigurnosti ............................................................ 10
4. PRIMJENA INTERMODALNOG TRANSPORTA U EU .............................................. 11
4.1. Trans-Europska prometna mreža ............................................................................... 12
4.2. Pan-Europski prometni koridori................................................................................. 12
4.3. Stanje intermodalnog transporta u Europskoj uniji.................................................... 13
4.3.1. Rotterdam ............................................................................................................ 14
4.3.2. Antwerpen ........................................................................................................... 15
4.3.3. Hamburg ............................................................................................................. 15
5. STANJE INTERMODALNOG TRANSPORTA U HRVATSKOJ ................................. 17
5.1. Geoprometni položaj Republike Hrvatske ................................................................. 17
5.2. Stanje intermodalnog transporta u Republici Hrvatskoj ............................................ 19
5.3. Kontejnerski terminali................................................................................................ 20
5.3.1 Kontejnerski terminal Rijeka-Brajdica.................................................................... 20
5.3.2 Kontejnerski terminal Ploče .................................................................................... 20
6. EVOLUCIJA INTERMODALNOG TRANSPORTA U EUROPSKOJ UNIJI:
SUČELJAVANJE S IZAZOVIMA 21. STOLJEĆA ........................................................ 22
6.1. Tehnološke Inovacije u Intermodalnom Transportu .................................................. 22
6.2. Održivost i Ekološki Aspekti ..................................................................................... 22
6.3. Proaktivno Upravljanje Teretom i Logističkim Lancom ........................................... 22
6.4. Utjecaj Europskih Inicijativa na Intermodalni Transport .......................................... 22
6.5. Izazovi i Budući Pravci Razvoja ................................................................................ 23
6.6. Republika Hrvatska u Kontekstu Intermodalnog Transporta u EU ........................... 23
6.6.1. Povezanost S Europskim Mrežama .................................................................... 23
6.6.2. Tehnološke Inovacije u Hrvatskom Intermodalnom Transportu ........................ 23
6.6.3. Izazovi i Prilike za Hrvatski Intermodalni Transport.......................................... 23
6.6.4. Suradnja S Europskim Partnerima ...................................................................... 24
6.6.5. Budući Pravci Razvoja u Hrvatskom Intermodalnom Transportu ...................... 24
7. ZAKLJUČAK .................................................................................................................... 25
7.1. Ključne Spoznaje o Intermodalnom Transportu ........................................................ 25
7.2. Intermodalni Transport u Europskoj Uniji: Stanje i Perspektive ............................... 25
7.3. Republika Hrvatska: Aktivni Sudionik u Europskom Intermodalnom Razvoju........ 25
7.4. Budući Pravci Razvoja i Preporuke ........................................................................... 26
LITERATURA ......................................................................................................................... 27
Fakultet strojarstva i brodogradnje II

POPIS SLIKA
Slika 1. Struktura razvrstane cestovne mreže u 2018. godini .................................................. 18
Fakultet strojarstva i brodogradnje III

POPIS TABLICA
Tablica 1. Prednosti intermodalnog prijevoza............................................................................ 8

Tablica 2. Nedostaci intermodalnog prijevoza ........................................................................... 9
Tablica 3. Kontejnerski promet luke Rotterdam (u tisućama TEU-a) ..................................... 14
Tablica 4. Kontejnerski promet luke Antwerpen (u tisućama TEU-a) .................................... 15
Tablica 5. Kontejnerski promet luke Hamburg (u tisućama TEU-a) ....................................... 16
Tablica 6. Broj TEU jedinica u Hrvatskoj u razdoblju od 2010.-2012. prevezen u morskim
lukama ................................................................................................................... 19
Tablica 7. Broj TEU jedinica u Hrvatskoj u razdoblju od 2009.-2013. prevezen željeznicom 19
Tablica 8. Kontejnerski promet luke Rijeka od 2008.-2013. godine ....................................... 20
Tablica 9. Kontejnerski promet luke Ploče od 2008.-2013. godine ......................................... 21
Fakultet strojarstva i brodogradnje IV

SAŽETAK
Intermodalni transport, od svog početka, predstavlja revolucionaran pristup u prometnom

sektoru, težeći stvaranju učinkovitijeg, održivijeg i globalno povezanog sustava prijevoza
tereta. Ovaj rad detaljno istražuje sve ključne aspekte intermodalnog transporta, počevši od
njegove povijesti, ključnih trenutaka razvoja, do principa i obilježja koji mu čine temelje.
Principi poput koordinacije između različitih transportnih grana, interoperabilnosti
infrastrukture, standardizacije procesa te učinkovite logističke koordinacije čine srž
intermodalnog prijevoza. Fokus na tehnološkim inovacijama, sustavima praćenja tereta te
digitalnim platformama za upravljanje logistikom dodatno obogaćuje analizu.
Rad detaljno istražuje primjenu intermodalnog transporta u Europskoj uniji, s posebnim
naglaskom na ključne europske luke poput Rotterdama, Antwerpena i Hamburga. Analiza
Trans-Europske prometne mreže i Pan-Europskih prometnih koridora doprinosi
razumijevanju šireg konteksta.
U kontekstu Republike Hrvatske, rad istražuje geoprometni položaj zemlje te stanje
intermodalnog transporta. Posebna pažnja posvećena je kontejnerskim terminalima Rijeka-
Brajdica i Ploče, istražujući njihovu ulogu i kapacitete. Dodatno, evolucija intermodalnog
transporta u Europskoj uniji analizira se u kontekstu izazova i prilika 21. stoljeća, a Republika
Hrvatska predstavlja aktivnog sudionika s naglaskom na povezanost s europskim mrežama,
tehnološke inovacije, izazove i prilike te buduće pravce razvoja.
Zaključno, rad ističe ključne spoznaje, stanje i perspektive intermodalnog transporta u EU, te
aktivnu ulogu Republike Hrvatske. Budući pravci razvoja, potaknuti preporukama, ukazuju na
nužnost usklađivanja s europskim standardima, jačanja tehnoloških kapaciteta i održavanja
suradnje s europskim partnerima, stvarajući temelje za održiv i učinkovit europski prometni
sustav.
Ključne riječi: intermodalni transport, povijest, ključni trenuci, inicijative, principi,

koordinacija, interoperabilnost, standardizacija, logistička koordinacija, tehnološke inovacije,
sustavi praćenja tereta, digitalne platforme, europske luke, Trans-Europska prometna mreža,
Pan-Europski prometni koridori, stanje intermodalnog transporta, Republika Hrvatska,
geoprometni položaj, kontejnerski terminali, evolucija intermodalnog transporta, izazovi,
prilike, budući pravci razvoja, zaključak, perspektive, suradnja, održivost
Fakultet strojarstva i brodogradnje V
SUMMARY
Intermodal transport, since its inception, represents a revolutionary approach in the transport
sector, striving to create a more efficient, sustainable and globally connected freight transport
system. This work explores in detail all the key aspects of intermodal transport, starting from
its history, key moments of development, to the principles and characteristics that form its
foundations.
Principles such as coordination between different transport branches, interoperability of
infrastructure, standardization of processes and effective logistics coordination form the core
of intermodal transport. The focus on technological innovations, cargo tracking systems and
digital platforms for logistics management further enriches the analysis.
The paper examines in detail the application of intermodal transport in the European Union,
with special emphasis on key European ports such as Rotterdam, Antwerp and Hamburg. The
analysis of the Trans-European transport network and Pan-European transport corridors
contributes to the understanding of the wider context.
In the context of the Republic of Croatia, the paper investigates the geotraffic position of the
country and the state of intermodal transport. Special attention was paid to the Rijeka-
Brajdica and Ploče container terminals, investigating their role and capacities. Additionally,
the evolution of intermodal transport in the European Union is analyzed in the context of the
challenges and opportunities of the 21st century, and the Republic of Croatia represents an
active participant with an emphasis on connection with European networks, technological
innovations, challenges and opportunities, and future development directions.
In conclusion, the paper highlights key findings, the state and perspectives of intermodal
transport in the EU, and the active role of the Republic of Croatia. Future directions of
development, encouraged by the recommendations, indicate the necessity of harmonizing
with European standards, strengthening technological capacities and maintaining cooperation
with European partners, creating the foundations for a sustainable and efficient European
transport system.
Key words: intermodal transport, history, key moments, initiatives, principles, coordination,
interoperability, standardization, logistics coordination, technological innovations, cargo
tracking systems, digital platforms, European ports, Trans-European transport network, Pan-
Fakultet strojarstva i brodogradnje VI
European transport corridors, state of intermodal transport, Republic of Croatia, geotraffic

position, container terminals, evolution of intermodal transport, challenges, opportunities,
future directions of development, conclusion, perspectives, cooperation, sustainability
Fakultet strojarstva i brodogradnje VII

1. UVOD
Intermodalni transport predstavlja ključni segment suvremenog prometnog sustava koji

omogućava učinkovito kretanje tereta kroz različite modalitete prijevoza. Ovaj oblik
transporta postao je nezaobilazan dio globalne logističke mreže te igra vitalnu ulogu u
povezivanju tržišta i poticanju gospodarskog rasta.
Kontekst i važnost teme
S obzirom na sve veće zahtjeve za brzim, pouzdanim i održivim prijevozom tereta,

intermodalni transport postaje ključno rješenje za prevladavanje izazova modernog
logističkog lanca. Ovaj način prijevoza omogućava integraciju različitih prometnih grana,
pružajući tako fleksibilnost i efikasnost u distribuciji tereta.
Ciljevi i svrha eseja
Cilj ovog eseja je analizirati stanje intermodalnog transporta u Europskoj uniji s posebnim
osvrtom na Republiku Hrvatsku. Kroz detaljnu analizu ključnih aspekata intermodalnog
transporta, istražit ćemo kako se ovaj segment razvija, koje su prednosti i nedostaci te kako se
primjenjuje u europskom i hrvatskom kontekstu.
Pregled strukture eseja
U prvom dijelu eseja, razmotrit ćemo teoretske osnove i različite vrste transporta kako bismo
stekli temeljno razumijevanje intermodalnog transporta. Zatim ćemo se fokusirati na ključne
karakteristike, prednosti i nedostatke ovog oblika prijevoza. U nastavku, analizirat ćemo
primjenu intermodalnog transporta u Europskoj uniji, istražujući trans-Europsku prometnu
mrežu, pan-europske prometne koridore te posebne luke kao ključne čimbenike razvoja
intermodalnog transporta.
U trećem dijelu, usredotočit ćemo se na Republiku Hrvatsku, analizirajući njezin geoprometni
položaj, trenutno stanje intermodalnog transporta te važnost kontejnerskih terminala u Rijeci i
Pločama. Nakon toga, istražit ćemo aktualne tendencije razvoja intermodalnog transporta u
Europskoj uniji, s posebnim naglaskom na morske autoceste i projekte u sklopu programa
Marco Polo.
Fakultet strojarstva i brodogradnje 1

U zaključku, sažet ćemo ključne nalaze i razmatrati implikacije za budućnost intermodalnog

transporta u Europskoj uniji, s osvrtom na perspektive Republike Hrvatske kao člana ove
zajednice.

2. INTERMODALNI TRANSPORT
Intermodalni transport ima svoje korijene u potrebi za optimizacijom i efikasnošću u

transportu tereta, a razvoj ove vrste prijevoza bilježi ključne trenutke i inicijative koje su
oblikovale današnji logistički pejzaž.
2.1. Kratka povijest intermodalnog prijevoza
Intermodalni transport ima svoje početke u srednjem dijelu 20. stoljeća kada su se prvi put
koristili standardizirani kontejneri. Ova inovacija omogućila je jednostavno prekrcavanje
tereta s broda na kamion ili vlak, čime se smanjilo vrijeme i troškovi prijevoza. Ključni
trenuci u povijesti intermodalnog prijevoza uključuju osnivanje prvih intermodalnih
terminala, kao i razvoj međunarodnih standarda za kontejnerski transport [1], [5].
2.2. Ključni trenuci i inicijative koje su oblikovale intermodalni transport
Inicijative poput kontejnerske revolucije, koja je započela 1950-ih, imala je značajan utjecaj
na oblikovanje intermodalnog transporta. Razvoj standardiziranih kontejnera i uspostava
intermodalnih terminala diljem svijeta ubrzali su prijenos tereta između različitih prijevoznih
sredstava. Osim toga, međunarodni dogovori poput Solas konvencije (International
Convention for the Safety of Life at Sea) pridonijeli su sigurnosti i standardizaciji
intermodalnog transporta [2], [7].
2.3. Obilježja intermodalnog transporta
Intermodalni transport karakterizira integracija različitih modaliteta prijevoza, što omogućava

bolju sinergiju između cestovnog, željezničkog, pomorskog i riječnog prijevoza. Ova
integracija rezultira fleksibilnošću, smanjenjem troškova i optimizacijom vremena potrebnog
za prijevoz tereta.
2.4. Principi intermodalnog transporta
Principi intermodalnog transporta predstavljaju temeljnu osnovu za učinkovito povezivanje

različitih transportnih grana i postizanje optimalne razmjene tereta.

2.4.1. Koordinacija između različitih transportnih grana
Ključni princip intermodalnog transporta je usklađivanje i koordinacija između različitih

transportnih grana kako bi se postigla glatka razmjena tereta. Ova sinergija omogućuje
učinkovito kretanje robe kroz logistički lanac.
2.4.2. Interoperabilnost infrastrukture
Osnovna načela intermodalnog transporta uključuju potrebu za interoperabilnošću

infrastrukture. Standardizirani protokoli i komunikacija između prometnih grana ključni
su za uspješno izvođenje intermodalnih prijevoza.
2.4.3. Standardizacija procesa
Intermodalni transport zahtijeva standardizaciju procesa, od pripreme tereta do praćenja

putovanja. Ovo osigurava dosljednost i predvidljivost tijekom cijelog logističkog lanca.
2.4.4. Učinkovita logistička koordinacija
Sveukupna uspješnost intermodalnog transporta ovisi o učinkovitoj logističkoj

koordinaciji. Jedan ugovor o prijevozu i prijevozna isprava pojednostavljuju logističke
procese i smanjuju administrativne prepreke [3], [16].
2.5. Značajke intermodalnih tehnologija prijevoza
Napredne tehnologije su ključne za optimizaciju intermodalnog transporta, pružajući rješenja

koja poboljšavaju transparentnost i učinkovitost logističkih lanaca.
2.5.1. Značajke sustava za praćenje tereta
Integracija naprednih sustava praćenja tereta omogućuje realno vrijeme praćenja lokacije
tereta, čime se poboljšava sigurnost, smanjuje rizik od gubitka tereta te povećava ukupna
kontrola nad logističkim procesom.

2.5.2. Značajke digitalnih platformi za upravljanje logistikom
Digitalne platforme pružaju centralizirano upravljanje logistikom, olakšavajući praćenje,

planiranje ruta, upravljanje zalihama i komunikaciju između svih sudionika u logističkom
lancu.
2.5.3. Tehnološke inovacije na intermodalnim terminalima
Inovacije na intermodalnim terminalima, poput automatizirane pretovarne mehanizacije i

tehnologija smanjenja emisija, doprinose povećanju učinkovitosti, smanjenju troškova i
minimiziranju ekološkog utjecaja.
Ove značajke i principi čine temeljnu infrastrukturu intermodalnog transporta, čime se

omogućuje njegova široka primjena i održivost u suvremenim logističkim sustavima [4], [12].
2.6. Cestovno-željezničke tehnologije prijevoza
Integracija cestovnog i željezničkog prijevoza predstavlja ključni aspekt intermodalnog

transporta, pružajući svestranost i učinkovitost u prijevozu raznovrsnih tereta na različitim
udaljenostima. Cestovno-željezničke tehnologije objedinjuju prednosti brzine cestovnog
prijevoza i kapaciteta željezničkog prijevoza, čineći ih konkurentnim i održivim rješenjem u
logističkim operacijama.
2.6.1. Fleksibilnost odabira prijevoznog sredstva
Integracija cestovnog i željezničkog prijevoza omogućuje logističkim operatorima

iznimnu fleksibilnost u odabiru prijevoznog sredstva prema specifičnostima tereta i
zahtjevima udaljenosti prijevoza. Ova modularnost pridonosi optimizaciji logističkih
lanaca, uzimajući u obzir brzinu i kapacitet kao ključne faktore.
2.6.2. Kombinacija brzine i kapaciteta
Cestovno-željezničke tehnologije kombiniraju brzinu cestovnog prijevoza, ključnu za

dostave na kraće udaljenosti, s visokim kapacitetom željezničkog prijevoza koji je
posebno važan za masovni prijevoz tereta na dugim relacijama. Ova kombinacija
omogućuje postizanje optimalne ravnoteže između brze isporuke i efikasnog upravljanja
velikim količinama tereta.

2.7. Kopneno-riječno-pomorske tehnologije prijevoza
Kopneno-riječno-pomorske tehnologije prijevoza predstavljaju napredno integrirano rješenje

koje omogućuje globalnu dostupnost tereta. Ova tehnologija postaje ključna za logističke
lance koji zahtijevaju transport teških i velikih tereta između kopna, rijeka i mora.
2.7.1. Globalna dostupnost tereta
Integracija kopnenog, riječnog i pomorskog prijevoza pruža logističarima jedinstvenu

sposobnost globalne distribucije tereta. Ovaj pristup posebno je vrijedan za međunarodne
lance opskrbe, gdje se tereti moraju prevoziti preko različitih vrsta prijevoznih grana.
2.7.2. Posebna važnost za teške i glomazne terete
Kopneno-riječno-pomorske tehnologije posebno su usmjerene na logističke izazove teških

i velikih tereta. Uključivanjem riječnog i pomorskog prijevoza u kopneni transport, ova
tehnologija optimizira troškove prijevoza i istovremeno doprinosi održivosti logističkih
rješenja.
2.8. Riječno-pomorske tehnologije prijevoza
Riječno-pomorske tehnologije prijevoza koriste vodene putove za prijevoz tereta između luka
i unutarnjih destinacija. Ove tehnologije, osim što često smanjuju troškove prijevoza, igraju
ključnu ulogu u održivosti logističkih rješenja.
2.8.1. Iskorištavanje vodnih putova
Riječno-pomorske tehnologije iskorištavaju prirodne vodene putove, omogućujući

učinkovit prijevoz tereta između luka i unutarnjih destinacija. Ovaj pristup često rezultira
smanjenjem emisija CO2 i troškova prijevoza, što doprinosi ekološkoj održivosti.
2.8.2. Povećanje učinkovitosti logističkih rješenja
Riječno-pomorske tehnologije doprinose povećanju učinkovitosti logističkih rješenja

pružajući alternativu tradicionalnim kopnenim rutama. Osim što smanjuju gužve na
cestama, ove tehnologije pridonose cjelokupnoj stabilnosti logističkog lanca i boljem
iskorištavanju prirodnih resursa.

Ove tehnologije zajedno čine ključne komponente intermodalnog transporta, čime se postiže
sveobuhvatnost u globalnim logističkim operacijama. Integracija cestovnog, riječnog i
pomorskog prijevoza omogućuje logističarima širok spektar opcija za prilagodbu prijevoza
različitim vrstama tereta i zahtjevima udaljenosti prijevoza [5], [6] i [7].

3. PREDNOSTI I NEDOSTACI INTERMODALNOG TRANSPORTA
Intermodalni transport predstavlja dinamičan i sveprisutan aspekt suvremenih logističkih

operacija. Razumijevanje prednosti i nedostataka ovog integriranog pristupa ključno je za
procjenu njegove učinkovitosti i održivosti u složenom svijetu prijevoza tereta.
3.1. Prednosti intermodalnog prijevoza
Tablica 1. Prednosti intermodalnog prijevoza
Prednosti Opis
Optimizacija logističkih Integracija modaliteta omogućuje učinkovitu i fleksibilnu

lanaca optimizaciju logističkih lanaca.
Smanjenje troškova Uključivanje specifičnosti svake grane doprinosi smanjenju

prijevoza ukupnih troškova prijevoza.
Održivost i Ekološki Integracija željeznice, rijeke i mora smanjuje emisije CO2 i

Aspekti podržava ekološki održiv prijevoz.
Globalna dostupnost Intermodalni pristup osigurava globalnu dostupnost tereta

tereta povezujući različite transportne grane.
Navedene prednosti intermodalnog prijevoza pružaju temeljni pregled ključnih aspekata koji
čine ovu logističku strategiju iznimno atraktivnom. U nastavku slijedi detaljnija analiza svake
prednosti:
3.1.1. Optimizacija logističkih lanaca
Intermodalni prijevoz omogućuje optimizaciju logističkih lanaca kroz integraciju

različitih modaliteta. Kombinacija cestovnog, željezničkog, riječnog i pomorskog
prijevoza pruža fleksibilnost i prilagodljivost, što rezultira učinkovitijim transportom
od točke polaska do odredišta.
3.1.2. Smanjenje troškova prijevoza
Jedna od ključnih prednosti intermodalnog prijevoza leži u smanjenju ukupnih

troškova prijevoza. Optimizacija ruta, korištenje specifičnih prednosti svake

transportne grane i smanjenje operativnih troškova doprinose ekonomičnosti ovog

pristupa.
3.1.3. Održivost i ekološki aspekti
Integracija različitih transportnih grana u intermodalni sustav često rezultira

smanjenjem negativnih utjecaja na okoliš. Korištenje željeznice, riječnih i pomorskih
ruta umjesto isključivog fokusa na cestovni prijevoz smanjuje emisije CO2 i doprinosi
održivosti prijevoza.
3.1.4. Globalna dostupnost tereta
Intermodalni transport pruža globalnu dostupnost tereta povezujući kopno, rijeku i

more. Ova prednost posebno je važna za međunarodne lance opskrbe, gdje se tereti
moraju prevoziti preko različitih vrsta prijevoznih grana.
3.2. Nedostaci intermodalnog prijevoza
Tablica 2. Nedostaci intermodalnog prijevoza
Nedostaci Opis
Kompleksnost logističkog Koordinacija između različitih modaliteta zahtijeva

upravljanja sofisticirano logističko upravljanje.
Ovisnost o efikasnosti svake Efikasnost intermodalnog prijevoza ovisi o učinkovitosti

grane svake pojedine transportne grane.
Potreba za infrastrukturnim Adekvatna infrastruktura ključna je za potpunu integraciju

razvojem različitih modaliteta.
Poteškoće u praćenju tereta i Praćenje tereta i osiguranje sigurnosti zahtijevaju napredne

sigurnosti tehnologije i sigurnosne mjere.
Navedeni nedostaci intermodalnog prijevoza pružaju uvid u izazove s kojima se suočava ova
logistička strategija. U nastavku slijedi detaljnija analiza svakog nedostatka:
3.2.1. Kompleksnost logističkog upravljanja
Integracija različitih modaliteta zahtijeva sofisticirano logističko upravljanje.

Koordinacija između cestovnog, željezničkog, riječnog i pomorskog prijevoza može
biti izazovna, posebno u uvjetima složenih lanaca opskrbe.

3.2.2. Ovisnost o efikasnosti svake transportne grane
Učinkovitost intermodalnog prijevoza ovisi o efikasnosti svake pojedine transportne

grane. Slabosti ili kašnjenja u jednoj grani mogu utjecati na ukupnu efikasnost
transportnog lanca.
3.2.3. Potreba za infrastrukturnim razvojem
Integracija različitih modaliteta zahtijeva adekvatnu infrastrukturu. Nedostatak

infrastrukturne podrške može ograničiti puni potencijal intermodalnog prijevoza,
posebno u regijama s nedostatkom investicija u prometnu infrastrukturu.
3.2.4. Poteškoće u praćenju tereta i sigurnosti
Praćenje tereta i osiguranje sigurnosti u intermodalnom prijevozu predstavljaju

izazove, pogotovo kada teret putuje kroz različite transportne grane. Potrebne su
napredne tehnologije praćenja i sigurnosne mjere kako bi se osigurala transparentnost i
zaštita tereta tijekom cijelog prijevoznog lanca.
Suvremeni logistički stručnjaci i donositelji odluka moraju pažljivo vagati ove prednosti i
nedostatke kako bi uspješno implementirali intermodalni transport u svoje operacije. Iako
postoje izazovi, potencijalne koristi učinkovitosti, smanjenju troškova i održivosti čine
intermodalni transport ključnim akterom u globalnom prometnom sustavu [9], [10] i [19].

4. PRIMJENA INTERMODALNOG TRANSPORTA U EU
Intermodalni transport igra ključnu ulogu u logističkim operacijama Europske unije,

omogućavajući učinkovito povezivanje različitih transportnih grana. U ovom poglavlju
analizirat ćemo kako se intermodalni transport primjenjuje u EU, s posebnim naglaskom na
Trans-Europsku prometnu mrežu, Pan-Europske prometne koridore te stanje intermodalnog
transporta u ključnim europskim lukama.
Prometni sustav Europske unije suočava se s izazovima kontinuiranog porasta prijevoza tereta
i rastućih neravnoteža u korištenju različitih načina prijevoza i infrastrukture. Ovaj trend
dovodi do znakova neučinkovitosti iz socijalnog i ekonomskog aspekta. Kako bi se nosila s
tim izazovima, Europska unija sve više prepoznaje važnost intermodalnog transporta.
S obzirom na povećanje teretnog prijevoza, koji često pritišće kapacitet različitih modalnih
mreža, posebice cestovnih i željezničkih, EU se okreće intermodalnom transportu kao
održivom rješenju. Ovaj integrirani pristup omogućava bolju ravnotežu između različitih
grana prijevoza, smanjuje zagađenje i zagušenje, pridonoseći time održivosti i učinkovitosti
logističkih operacija.
Međunarodna konvencija o međunarodnom intermodalnom transportu, usvojena 1980. na
Međunarodnoj konferenciji u Ženevi, predstavlja ključni pravni okvir za provedbu
intermodalnog transporta. Ova konvencija, potaknuta rezolucijom Generalne skupštine
Ujedinjenih naroda (UN), postavlja temeljne pretpostavke za uspješnu realizaciju
intermodalnog transporta:
• Ugovor se mora vršiti s pomoću najmanje dva različita prijevoza.
• Ugovor mora biti jedinstven za cijeli prijevozni put.
• Mora postojati jedinstvena prijevozna isprava o intermodalnom transportu, kojom se

dokazuje da je ugovor zaključen, da je operator (poduzetnik) preuzeo robu i da je
dužan isporučiti preuzetu robu nakon dovršenja transporta.
Ovaj pravni okvir služi kao temelj za usvajanje intermodalnog transporta na razini Europske
unije, posebice u kontekstu Trans-Europske prometne mreže, Pan-Europskih prometnih
koridora te u praćenju stanja intermodalnog transporta u ključnim europskim lukama. Kroz

daljnju analizu, istražit ćemo konkretne primjere kako se ovi principi primjenjuju u praksi,
kao i izazove s kojima se EU suočava u ostvarivanju intermodalnosti.
4.1. Trans-Europska prometna mreža
Trans-Europska prometna mreža (TEN-T) predstavlja ključni okvir unutar nove

infrastrukturne politike EU-a, čija je svrha transformirati postojeću fragmentiranu mrežu
europskih cesta, željeznica, zračnih luka i kanala u jedinstvenu transeuropsku prometnu
mrežu. Ovaj sustav prometne infrastrukture cilja na uspostavljanje brže i lakše prometne
povezanosti među zemljama članicama, potičući time učinkovitiji prijevoz robe i ljudi.
TEN-T obuhvaća različite modalitete prijevoza, uključujući ceste, željeznice, zračni i
pomorski promet, te unutarnje plovne puteve. Do 2020. godine, TEN-T će obuhvatiti opsežnu
mrežu od 89.500 km cesta, 94.000 km željezničkih pruga, uključujući i pruge za brze vlakove,
te 11.250 km unutarnjih plovnih puteva. Ova mreža temelji se na devet glavnih koridora,
obuhvaćajući dva koridora sjever-jug, tri koridora istok-zapad i četiri dijagonalna koridora.
Ovom integracijom očekuje se značajno poboljšanje prometnih veza između različitih
europskih regija, uklanjanje uskih grla, poboljšanje infrastrukture i pojednostavljenje
prekograničnog prometa za putnike i poduzeća unutar EU-a. Cilj je poboljšati povezanost
različitih vrsta prijevoza, doprinoseći istovremeno ostvarenju europskih ciljeva u području
klimatskih promjena.
Dovršetak TEN-T mreže očekuje se imati značajan utjecaj na smanjenje vremena putovanja
za ljude i teret, s posebnim naglaskom na prioritetnim projektima koji ciljaju na smanjenje
zastoja i poboljšanje željezničkih mogućnosti. Također, očekuje se pozitivan utjecaj na
smanjenje emisija CO2 plinova, povećavajući time ekološku isplativost europske prometne
mreže.
4.2. Pan-Europski prometni koridori
Pan-Europski prometni koridori predstavljaju ključne prometne pravce u centralnoj i istočnoj

Europi, oblikovane s ciljem optimizacije teretnog prijevoza te zahtijevajući značajna ulaganja
u narednom desetljeću. Definirani su na Pan-Europskim prometnim konferencijama koje su se
održavale pod okriljem ministara prometa.
Prva konferencija, održana u Pragu 1991. nakon pada Berlinskog zida, postavila je osnovnu
koncepciju, ali zbog turbulentnih političkih promjena u istočnoj i centralnoj Europi, nije

donesena detaljnija rješenja. Druga konferencija, održana na Kreti 1994., definirala je devet
transportnih koridora, dok je deseti koridor dodan na trećoj konferenciji u Helsinkiju 1997.
Cilj ovih koridora jest usmjeravanje investicija prema razvoju infrastrukture na prioritetnim
prometnim pravcima te poboljšanje komunikacije među zemljama koje obuhvaća određeni
koridor. To uključuje unapređenje protoka na graničnim prijelazima i poticanje razvoja
Implementacijom Pan-Europskih prometnih koridora promiče se integracija različitih
modaliteta prijevoza, stvarajući optimalne uvjete za učinkovit teretni prijevoz. Ova mreža
koridora igra ključnu ulogu u poticanju gospodarskog razvoja i suradnje između zemalja
obuhvaćenih određenim koridorom, pridonoseći tako boljoj povezanosti unutar EU-a.
4.3. Stanje intermodalnog transporta u Europskoj uniji
Ovaj odjeljak detaljno će istražiti stvarno stanje intermodalnog transporta unutar Europske
unije, s posebnim naglaskom na konkretnim primjerima u tri ključne europske luke:
Rotterdam, Antwerpen i Hamburg. Analizom ovih luka, otvara se uvid u trenutačne uvjete,
izazove i prednosti intermodalnog transporta na razini ključnih europskih prometnih čvorišta.
Rast teretnog prijevoza u Europi: U posljednjih nekoliko desetljeća, porast teretnog

prijevoza u Europi bio je znatan, potaknut faktorima kao što su ekonomski razvoj zemalja,
globalizacija tržišta, tehnološki napredak i razvoj distribucijskih centara. Taj rast stvorio je
potrebu za ekonomičnijim i konkurentnijim oblikom prijevoza, čime je intermodalni prijevoz
postao ključna alternativa.
Dominacija pomorskog transporta: Pomorski transport čini značajan udio ukupnog

teretnog prometa u Europi, s čak 74%. Od tog udjela, jedna petina prolazi kroz tri najveće
luke: Rotterdam, Antwerpen i Hamburg. U 2012. godini, ove luke su zajedno prevezle više od
29 milijuna TEU jedinica, pri čemu je luka Rotterdam zabilježila rast u odnosu na prethodnu
godinu, dok su Antwerpen i Hamburg bilježili smanjenje prometa.
Izazovi željezničkog transporta: Željeznički transport, iako značajan, zaostaje za

pomorskim transportom u smislu prevezenih tereta. Primjerice, Njemačka je 2013. godine
zabilježila tok od 4 345 257 kontejnera željeznicom, dok je Hamburg samostalno zabilježio
promet od preko 9 milijuna kontejnera. Ova razlika u količini prijevoza naglašava izazove
željezničkog sektora u usporedbi s pomorskim prijevozom.

Osim Njemačke, druge zemlje poput Italije i Austrije također sudjeluju u željezničkom
prijevozu, s respektabilnim brojem prevezenih kontejnera. Razumijevanje dinamike između
pomorskog i željezničkog prijevoza ključno je za procjenu stanja intermodalnog transporta
unutar Europske unije.
4.3.1. Rotterdam
Rotterdam, Rotterdam, kao najveća luka u Europi i sedma u svijetu, ima ključnu ulogu
u europskom intermodalnom transportu. S godišnjim prometom od preko 400 milijuna
tona tereta, ova luka predstavlja važan čimbenik u globalnoj logistici. Kanal Nieuwe
Waterweg, dug 6,5 km, pruža izlaz na more i čini Rotterdam vitalnim prometnim
čvorom.
Luka Rotterdam integrirana je s unutarnjim plovnim putevima, željezničkom mrežom i
cestovnom infrastrukturom, omogućujući učinkovito povezivanje s cijelom Europom.
Posebno se ističe promet na unutarnjim plovnim putevima, koji se smatra
najekonomičnijim oblikom prijevoza. Ključan je plovni put Rajna-Majna-Dunav, koji
Rotterdam povezuje s Crnim morem preko europskog kopna.
Projekt Maasvlakte 2 označava proširenje luke, stvarajući dodatne kapacitete za
iskrcaj tereta. Ovo proširenje omogućuje više modaliteta povezivanja, uključujući
cestovni, željeznički i vodeni prijevoz. Izgrađena su i dva nova kontejnerska terminala
koja su postala operativna 2014. godine, povećavajući kapacitet terminala za 18
milijuna TEU godišnje. Paralelno s tim projektom, planira se modernizacija
željezničke pruge Betuwe Route, otvorene 2007. godine, koja služi teretnom prometu.
Duga 160 km, ova pruga ima brzinu vožnje od 120 km/h i osigurava povezanost
između Rotterdama i njemačke željeznice.
Tablica 3. Kontejnerski promet luke Rotterdam (u tisućama TEU-a)
Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Promet 10773 10631 9579 11017 11340 11372
Iz tablice se može vidjeti kontinuirani rast kontejnerskog prometa u luci Rotterdam od

2007. do 2012. godine, što svjedoči o važnosti ove luke u europskom teretnom
prometu.
4.3.2. Antwerpen
Antwerpen, kao druga najveća europska luka, zauzima ključno mjesto u kontekstu
intermodalnog transporta. Smještena u Belgiji uz rijeku Schelde, 88 kilometara
udaljenu od Sjevernog mora, ova luka predstavlja vitalnu točku europskog teretnog
prometa.
S obzirom na impresivan godišnji promet od 190,9 milijuna tona tereta, Antwerpen
ostvaruje važnu povezanost s različitim oblicima transporta. Njezino duboko i široko
riječno korito omogućuje pristup oceanskim brodovima, čime se postavlja kao ključna
poveznica između morskog i kopnenog prometa.
Ova luka je posebno istaknuta po integraciji s željeznicom, prevozeći impresivnih 24
milijuna tona tereta željeznicom svake godine. Planovi za daljnji razvoj i jače
korištenje željeznice naglašavaju predanost Antwerpena optimizaciji transportnih
procesa.
Pored željeznice, Antwerpen se također povezuje s cestovnom i vodnom
infrastrukturom, pružajući sveobuhvatan pristup različitim modalitetima prijevoza.
Značajno je naglasiti ulogu unutarnjih plovnih puteva koji omogućuju učinkovito
prevoženje raznih tipova brodova, dodajući dodatnu dimenziju intermodalnosti u ovoj
luci.
Tablica 4. prikazuje stabilnost i značajan obujam kontejnerskog prometa luke

Antwerpen od 2007. do 2013. godine, što svjedoči o njezinoj kontinuiranoj važnosti u
europskom teretnom prometu.
Tablica 4. Kontejnerski promet luke Antwerpen (u tisućama TEU-a)
Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Promet 10773 10631 9579 11017 11340 11372
4.3.3. Hamburg
Hamburg, kao ključna luka na sjeveru Europe, ima značajnu ulogu u intermodalnom
transportu, ističući se kao najveća njemačka luka i treća najveća europska luka s
obzirom na kontejnerski promet. Smještena uz rijeku Elbu, koja je povezana sa
Sjevernim morem, te s Kielskim kanalom koji osigurava povezanost s Skandinavijom i

Baltikom, Hamburg pruža vitalnu prometnu vezu na sjevernom europskom kontinentu.
Posebna prednost luke Hamburg leži u teretnom prijevozu na unutarnjim plovnim
putevima, gdje se često koriste teglenice za prijevoz tereta. Ova luka također se ističe
kao najveće europsko željezničko čvorište kontejnerskog prometa. S tri glavna lučka
željeznička čvorišta i mrežom od 375 km pruga, Hamburg osigurava brz i pouzdan
prijevoz između terminala u Njemačkoj i Europi. Dodatno, važnu ulogu imaju i feeder
servisi koji pridonose efikasnom funkcioniranju lučke logistike.
Unatoč godišnjem prijevozu milijuna kontejnera kroz ulice Hamburga, cestovni
promet uglavnom se koristi na relativno kratkim udaljenostima, uglavnom manjim od
150 km. Ova specifičnost pridonosi optimizaciji transportnog sustava i smanjenju
gužvi na cestama u blizini luke.
Tablica 5. Kontejnerski promet luke Hamburg (u tisućama TEU-a)
Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Promet 9914 9767 7031 7906 9035 8891
Tablica 5 prikazuje kontejnerski promet luke Hamburg tijekom nekoliko godina,

naglašavajući dinamiku i promjene u lučkom prometu kroz vrijeme. Ovi podaci
pružaju uvid u važnost Hamburga kao ključnog intermodalnog čvorišta u Europi.
U zaključku, primjena intermodalnog transporta u europskim lukama svjedoči o

kontinuiranom prilagođavanju logističkog sektora suvremenim izazovima. Integrirane
prometne mreže, unaprijeđene infrastrukture i inovativni pristupi ključni su čimbenici
uspješne implementacije intermodalnosti, stvarajući održivije, ekonomičnije i efikasnije
transportne sustave u Europskoj uniji [5], [8], [10], [11], [12] i [18].

5. STANJE INTERMODALNOG TRANSPORTA U HRVATSKOJ
Intermodalni transport igra ključnu ulogu u unapređenju logističkih operacija u Republici

Hrvatskoj, posebno potaknut povoljnim prometnim i zemljopisnim položajem zemlje.
Članstvo u Europskoj uniji nameće obvezu razvoja prometne mreže u skladu s europskom
prometnom politikom, što nužno uključuje poticanje intermodalnog transporta.
Realizacija intermodalnog transporta u Hrvatskoj zahtijeva promicanje promjena u
transportnim tehnologijama i prijevoznim sredstvima te izgradnju mreže terminala, riječnih i
pomorskih luka te plovnih kanala. Trenutačno, kombinirani prijevoz u Hrvatskoj se javlja u
dva glavna oblika:
1. Pomorski transport preko luka Ploče i Rijeka, s naglaskom na kontejnerskom prometu.
2. Kopneni prijevoz intermodalnih transportnih jedinica (kontejneri, izmjenjivi sanduci i

kompletna cestovna vozila) u uvozu, izvozu, tranzitu preko područja Republike
Hrvatske te unutarnjem prometu.
Pritom, postizanje integracije različitih prijevoznih modula zahtijeva daljnje unapređenje

tehnoloških i infrastrukturnih kapaciteta. Pitanja terminala, pomorskih luka te plovnih kanala
postaju ključna pitanja koja će oblikovati budući razvoj intermodalnog transporta u Hrvatskoj.
Ovo poglavlje detaljno će istražiti važnost i izazove Terminala Rijeka-Brajdica i Terminala
Ploče, stavljajući ih u kontekst europskih standarda intermodalnosti.
5.1. Geoprometni položaj Republike Hrvatske
Republika Hrvatska, smještena na križištu srednje Europe, jugoistočne Europe i Mediterana,

zauzima strateški važan geoprometni položaj. Njezina obala uz Jadransko more čini je
ključnim trgovinskim čvorištem, povezujući različite dijelove Europe i Mediterana.
U današnjem globaliziranom svjetskom gospodarstvu, konkurentski napredak svakog
gospodarstva, pa tako i hrvatskog, ovisi o omogućavanju učinkovitog putovanja ljudi i robe.
Međutim, ostvarivanje tog cilja suočava se s izazovima, posebice u nedostatku i nedovoljnoj
kvaliteti prometne infrastrukture.
Raznovrsna cestovna mreža u Republici Hrvatskoj, uključujući i planirane autoceste, čini
temeljnu komponentu prometne infrastrukture. Analiza strukture cestovne mreže uključuje
kategorije državnih, županijskih i lokalnih cesta, zajedno s autocestama. Gustoća cestovne

mreže u određenoj regiji mjeri se u kilometrima cesta na 100 četvornih kilometara kopnene
površine.
Investicije u izgradnju nove prometne infrastrukture ključne su za održivi razvoj. U Republici
Hrvatskoj, dugoročni planovi usklađeni su s ciljevima prometne politike, ekonomskog
razvitka, socijalne politike i zaštite okoliša. Ova usklađenost potvrđena je "Strategijom
prostornog uređenja" i "Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske."
Hrvatski teritorij zauzima izuzetno tranzitni položaj, s tri ključna pan-europska koridora (V,
VII. i X.) prolazeći kroz zemlju. Ovaj tranzitni karakter Hrvatske ne samo da odražava
unutarnje potrebe zemlje nego i pridonosi njezinim komparativnim prednostima. Stoga je
razvoj prometne infrastrukture ključan za teritorijalno povezivanje i integraciju, uzimajući u
obzir obvezu prema Europi i unaprjeđenje natjecateljske sposobnosti u sektoru turizma,
vitalnom za hrvatsko gospodarstvo.
Slika 1. Struktura razvrstane cestovne mreže u 2018. godini

5.2. Stanje intermodalnog transporta u Republici Hrvatskoj
Iako Republika Hrvatska zauzima strateški važan geoprometni položaj na križištu srednje
Europe, jugoistočne Europe i Mediterana, te se njezina obala uz Jadransko more smatra
ključnim trgovinskim čvorištem, zemlja se suočava s izazovima u razvoju intermodalnog
transporta. Ovaj slabo razvijeni sustav nameće potrebu za unaprjeđenjem infrastrukture i
logističkih procesa kako bi se potaknula konkurentnost i održivost intermodalnog prijevoza.
Prometna politika i postojeći prometni sustav nisu prilagođeni za primjenu intermodalnog
prijevoza u Republici Hrvatskoj, što se jasno očituje u nerazmjernom stupnju razvijenosti
infrastrukture između cestovnog i željezničkog prijevoza. Dok cestovni transport dominira,
željeznički promet bilježi značajan pad iz godine u godinu, unatoč ključnoj ulozi željeznice u
intermodalnom transportu.
Tablice 6 i 7 pružaju uvid u broj TEU jedinica prevezenih u morskim lukama i željeznicom,
dodatno potvrđujući nedovoljnu integraciju intermodalnog sustava u zemlji. Tehničko-
tehnološki problemi, poput neprilagođenosti terminala, pretovarnih mjesta i informatičkih
sustava, ozbiljno ograničavaju daljnji razvoj intermodalnog transporta u Hrvatskoj.
Tablica 6. Broj TEU jedinica u Hrvatskoj u razdoblju od 2010.-2012. prevezen u morskim

lukama
Godina Broj TEU jedinica
2010. 137048
2011. 144860
2012. 150654
Tablica 7. Broj TEU jedinica u Hrvatskoj u razdoblju od 2009.-2013. prevezen željeznicom
Vrsta prijevoza 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Unutarnji 247 155 235 860 1,280
Međunarodni istovar 5963 7506 7558 5865 6421
Međunarodni utovar 10959 8613 9340 7851 8104
Unatoč izazovima, intermodalni transport u Republici Hrvatskoj može ostvariti svoj puni
potencijal kroz poboljšanja u infrastrukturi, prilagodbi tehnoloških sustava te poticanju
korištenja intermodalnih tehnologija. Integracija ovih promjena ključna je za unaprjeđenje
stanja intermodalnog transporta i stvaranje održivije i konkurentnije logističke mreže u zemlji.

5.3. Kontejnerski terminali
Intermodalni sustav u Republici Hrvatskoj dobiva na važnosti zahvaljujući ključnim

kontejnerskim terminalima, a među njima se izdvajaju Terminal Rijeka-Brajdica i Terminal
Ploče kao nositelji glavne uloge u povezivanju različitih prijevoznih modela.
5.3.1 Kontejnerski terminal Rijeka-Brajdica
Terminal Rijeka-Brajdica, smješten unutar Luke Rijeka, igra ključnu ulogu u

povezivanju cestovnog, željezničkog i pomorskog prijevoza. Njegova strateška
lokacija i integracija s prugom Rijeka-Zagreb čine ga vitalnim čimbenikom
intermodalnog transporta. Iako je počeo s ograničenim kapacitetom, proaktivno
proširenje terminala i ulaganja u opremu, uključujući Post-panamax dizalice i
kontejnerske mostove za željeznicu, znatno su povećala kapacitet i poboljšala
operativnu efikasnost. Rast značaja Terminala Rijeka-Brajdica dodatno potvrđuje
tablica 8, prikazujući kontejnerski promet luke Rijeka od 2008. do 2013. godine.
Tablica 8. Kontejnerski promet luke Rijeka od 2008.-2013. godine
Godina 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Promet 170388 123373 121091 128390 123549 112876
Suvremeni informatički sustavi omogućavaju praćenje i dijeljenje informacija u

prometu, postavljajući Terminal Rijeka-Brajdica u skladu sa globalnim standardima
5.3.2 Kontejnerski terminal Ploče
Terminal Ploče, smješten na južnom dijelu međunarodne pruge Ploče-Metković,

ključan je za povezivanje s Mediteranom. Elektrificirani sustav, obalna dizalica, te
kapacitet od 60 000 TEU godišnje čine ga ključnim čvorištem za intermodalni prijevoz
u južnom dijelu Hrvatske. Podaci o kontejnerskom prometu luke Ploče od 2008. do
2013. godine, prikazani u tablici 9, naglašavaju važnost ovog terminala u ukupnom
razvoju intermodalnosti u zemlji.

Tablica 9. Kontejnerski promet luke Ploče od 2008.-2013. godine
Godina 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Promet 35205 25684 20155 22437 16851 14375
Terminali Rijeka-Brajdica i Ploče zajedno predstavljaju srce intermodalnog sustava u

Hrvatskoj, te daljnje inovacije, modernizacija i usklađivanje s globalnim standardima nužni su
za održivi razvoj intermodalnog transporta u Republici Hrvatskoj [1], [5], [6], [7], [9], [11]
[13], [14], [15] i [17].

6. EVOLUCIJA INTERMODALNOG TRANSPORTA U EUROPSKOJ

UNIJI: SUČELJAVANJE S IZAZOVIMA 21. STOLJEĆA
Intermodalni transport u Europskoj uniji doživljava značajne promjene kako bi se suočio s

izazovima suvremenog prometnog sektora. Ovo poglavlje istražuje ključne tendencije razvoja
intermodalnog transporta u EU, s naglaskom na inovacijama, tehnologiji i održivosti.
6.1. Tehnološke inovacije u intermodalnom transportu
Razvoj tehnologije igra ključnu ulogu u unapređenju intermodalnog transporta. Pametni

sustavi praćenja tereta, IoT (Internet stvari), te integracija tehnologija umjetne inteligencije
pomažu u optimizaciji logističkih lanaca. Primjena tehnologija poput blockchaina može
poboljšati transparentnost i sigurnost u cijelom intermodalnom procesu.
6.2. Održivost i ekološki aspekti
S obzirom na jačanje ekološke svijesti, intermodalni transport postaje ključan za smanjenje

emisija stakleničkih plinova. Poticanje korištenja alternativnih pogonskih goriva, električnih
vozila te implementacija "zelene logistike" postaju prioriteti europskih intermodalnih
inicijativa.
6.3. Proaktivno upravljanje teretom i logističkim lancom
Razvoj intermodalnog transporta uključuje uspostavu proaktivnih sustava upravljanja teretom.

Digitalizacija dokumenata, praćenje u stvarnom vremenu, i upravljanje rizicima postaju
ključni elementi kako bi se osigurala brza i učinkovita prijevozna mreža.
6.4. Utjecaj europskih inicijativa na intermodalni transport
Europska unija snažno potiče razvoj intermodalnog transporta kroz inicijative poput
"Shift2Rail" i "Connecting Europe Facility." Ove inicijative osiguravaju financijsku potporu
za istraživanje, inovacije te infrastrukturne projekte usmjerene prema poboljšanju
intermodalnog sustava unutar EU.

6.5. Izazovi i budući pravci razvoja
Unatoč napretku, intermodalni transport suočava se s izazovima poput nesklada u

infrastrukturi, administrativnih prepreka i standardizacije. U budućnosti, ključno je raditi na
poboljšanju interoperabilnosti između različitih prijevoznih modela te osnaživanju suradnje
između dionika u lancu opskrbe.
6.6. Republika Hrvatska u kontekstu intermodalnog transporta u EU
Ubrzani razvoj intermodalnog transporta u Republici Hrvatskoj odražava njezinu stratešku

poziciju na raskrižju srednje Europe, jugoistočne Europe i Mediterana. Unatoč izazovima,
Hrvatska aktivno sudjeluje u europskim inicijativama usmjerenima prema unaprjeđenju
intermodalne infrastrukture.
6.6.1. Povezanost s europskim mrežama
Republika Hrvatska zauzima ključno mjesto na V. europskom koridoru, bitnom

prometnom pravcu koji povezuje Baltik i Crno more. Kroz projekt "Connecting
Europe Facility", Hrvatska jača integraciju s europskim mrežama, potičući
multimodalni prijevoz robe i putnika.
6.6.2. Tehnološke inovacije u hrvatskom intermodalnom transportu
Implementacija tehnologija poput "smart tracking" sustava omogućava praćenje i

upravljanje teretom na hrvatskim intermodalnim terminalima. Primjena ovakvih
inovacija unapređuje efikasnost prijevoza, smanjuje troškove i optimizira logističke
procese.
6.6.3. Izazovi i prilike za hrvatski intermodalni transport
Unatoč značajnom napretku, Hrvatska se suočava s infrastrukturnim izazovima.

Ključni su koraci u izgradnji kapaciteta terminala, modernizaciji željezničkih pruga te
integraciji digitalnih rješenja. Unapređenje tih segmenata pruža priliku za povećanje
konkurentske prednosti i jačanje uloge Hrvatske u europskom transportnom sustavu.

6.6.4. Suradnja s europskim partnerima
Hrvatska aktivno sudjeluje u projektima "TEN-T" (Trans-European Transport

Network) i "Rail Baltica", uspostavljajući suradnju s europskim partnerima. Kroz ove
projekte, postiže se usklađenost s europskim standardima, što pridonosi harmonizaciji
intermodalnog transporta u regiji.
6.6.5. Budući pravci razvoja u hrvatskom intermodalnom transportu
S obzirom na dinamično okruženje, Hrvatska ima priliku oblikovati budući smjer

razvoja intermodalnog transporta na način koji odražava njezine specifične potrebe.
Jačanje integracije između cestovnog, željezničkog i pomorskog prijevoza postaje
ključno za daljnji uspjeh hrvatskog intermodalnog transportnog sektora. Povećanje
kapaciteta terminala, investicije u "green logistics" te implementacija digitalnih
platformi predstavljaju strateške korake ka održivom razvoju intermodalnog transporta
u Republici Hrvatskoj.
U zaključku, razvoj intermodalnog transporta u EU ne samo da prati tehnološke inovacije već

i odražava evoluciju društvenih, ekoloških i ekonomskih prioriteta. S proaktivnim pristupom
izazovima, EU gradi temelje održivog, učinkovitog i povezanog intermodalnog prijevoza za
budućnost [7], [10], [16], [19], [20] i [21].

7. ZAKLJUČAK
Intermodalni transport predstavlja ključnu kariku u evoluciji suvremenog prijevoza tereta,

postavljajući temelje učinkovitijem, održivijem i globalno povezanom prometnom sustavu.
Kroz analizu ključnih aspekata intermodalnog transporta, istražili smo povijest, principe,
prednosti i nedostatke ovog inovativnog pristupa logistici. U ovom zaključku, sažeti ćemo
ključne spoznaje i pružiti uvid u buduće smjerove razvoja, posebno fokusirajući se na
situaciju u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj.
7.1. Ključne spoznaje o intermodalnom transportu
Intermodalni transport donosi značajne prednosti u optimizaciji logističkih lanaca, smanjenju

troškova prijevoza, očuvanju okoliša i globalnom dostupnosti tereta. Tehnološke inovacije,
poput sustava praćenja tereta i digitalnih platformi, unapređuju učinkovitost i transparentnost
u cijelom procesu. Ipak, kompleksnost logističkog upravljanja i potreba za infrastrukturnim
razvojem predstavljaju izazove koje treba pažljivo adresirati.
7.2. Intermodalni transport u Europskoj Uniji: Stanje i perspektive
Proučavajući trans-europsku prometnu mrežu i pan-europske prometne koridore, sagledali

smo trenutno stanje intermodalnog transporta u europskom kontekstu. Rotterdam, Antwerpen
i Hamburg predstavljaju izuzetne primjere uspješne implementacije intermodalnih rješenja.
Održivost, tehnološke inovacije i proaktivno upravljanje teretom ključni su elementi
europskih inicijativa koje oblikuju budućnost intermodalnog transporta.
7.3. Republika Hrvatska: Aktivni sudionik u europskom intermodalnom razvoju
Republika Hrvatska, svojim geoprometnim položajem i aktivnim sudjelovanjem u europskim

projektima, postaje značajan čimbenik u intermodalnom transportu. Unatoč infrastrukturnim
izazovima, Hrvatska implementira tehnološke inovacije i jača suradnju s europskim
partnerima. Izazovi poput kompleksnosti logističkog upravljanja zahtijevaju fokus na
daljnjem infrastrukturnom razvoju.

7.4. Budući pravci razvoja i preporuke
Budući razvoj intermodalnog transporta u Republici Hrvatskoj zahtijeva usklađenost s

europskim standardima, jačanje tehnoloških kapaciteta te kontinuirano ulaganje u
infrastrukturu. Preporučuje se fokus na proaktivnom upravljanju teretom, integraciji digitalnih
platformi te unapređenju logističkih procesa. Suradnja s europskim partnerima i aktivno
sudjelovanje u europskim inicijativama ključni su za ostvarivanje dugoročnih ciljeva u
intermodalnom transportu.
Kroz ovo istraživanje, stvoren je temelj za daljnje analize, istraživanja i implementaciju mjera
koje će oblikovati budućnost intermodalnog transporta u Europi i Republici Hrvatskoj.
Održivost, tehnološki napredak i suradnja bit će ključni čimbenici u ostvarivanju vizije
ujedinjenog, efikasnog i ekološki odgovornog europskog prometnog sustava.

LITERATURA
[1] Bigec, Marko. Karakteristike intermodalnog prijevoza tereta u cestovnom prometu.

Diss. University of Zagreb. Faculty of Transport and Traffic Sciences. Division of
Intelligent Transport Systems and Logistics. Department of Intelligent Transport
Systems, 2015.
[2] Grabovac, Ivo. "Doprinos nekih međunarodnih konvencija sigurnosti plovidbe."
Pomorski zbornik 40.1 (2002): 429-444.
[3] Ezzedine, Houcine, et al. "Integration of Traffic Management and Traveller Information
Systems: Basic Principles and Case Study in Intermodal Transport System
Management." International Journal of Computers, Communications & Control, vol. III,
no. 3, 2008, pp. 281-294.
[4] Krištofić, Mario. Primjena suvremenih tehnologija u intermodalnom prijevozu. Diss.
University of Zagreb. Faculty of Transport and Traffic Sciences. Division of Intelligent
Transport Systems and Logistics. Department of Intelligent Transport Systems, 2019.
[5] Zelenika, R. Multimodalni prometni sustavi. Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001.
[6] Brnjac, N. Intermodalni transportni sustavi. Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2012.
[7] Božićević, D., Kovačević, D. Suvremene transportne tehnologije. Fakultet prometnih
znanosti, Zagreb, 2002.
[8] "Tematsko izvješće 08/2023: Intermodalni prijevoz tereta EU je i dalje daleko od
uklanjanja tereta s cesta." European Court of Auditors, 2023,
https://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/SR-2023-08/SR-2023-08_HR.pdf.
[9] Todorić, Ante. "Analiza cestovnog prijevoza tereta na TEN-T mreži Hrvatske u funkciji
razvoja intermodalnog transporta." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet
prometnih znanosti, 2016.
[10] Bogojević, Mario. "Mogućnosti razvoja intermodalnog transporta u EU." Završni rad,
Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, 2015.
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:119:502000
[11] Baričević, H. Tehnologija kopnenog prometa. Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci,
Rijeka, 2001.
[12] Rogić, K. Intermodality and intermodal cargo transport in the European Union.
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2000.
[13] UNCTAD. Review of maritime transport 2013. New York and Geneva, 2013.
[14] Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. "Prometna
infrastruktura." Hrvatska vlada, 10. listopad. 2023.. URL:
https://mmpi.gov.hr/infrastruktura/prometna-infrastruktura-137/137].
[15] B. Abramović, I. Lovrić i V. Stupalo: Analysis of Intermodal Terminals Service Quality
in the Republic of Croatia, University of Zagreb, FPZ, vol. 24., Zagreb, 2012
[16] Innovative Technologies for Intermodal Transfer Points D3, Jean-Claude Dellinger,
Ludgera Klinge-Habermann
[17] Transport i komunikacije u 2014, Državni zavod za statistiku, ISSN 1846-2421,Str.49
[18] Lipošek, Tomislav. "Analiza prednosti intermodalnog prijevoza." Završni rad,
Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, 2017.
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:119:019994
[19] Rokicki, Tomasz, et al. “Development of Intermodal Transport in the EU
Countries.” European Research Studies Journal, vol. 24, no. 4B, 2021, pp. 300-308.
[20] Transport in the European Union: Current Trends and Issues (2018) Mobility and
Transport. Available at: https://transport.ec.europa.eu/news-events/news/transport-
european-union-current-trends-and-issues-2018-06-12_en (Pristup: 10 studeni 2023).
[21] Čižiūnienė, Kristina, et al. "Challenges for Intermodal Transport in the Twenty-First
Century: Reduction of Environmental Impact Due the Integration of Green Transport
Modes." Modern Trends and Research in Intermodal Transportation, edited by Ludmila
Filina-Dawidowicz and Tatjana Paulauskiene, Springer Nature, 2022, pp. 307-
354. DOI:10.1007/978-3-030-87120-8_6. (Pristup: 10 studeni 2023).

Stanje Intermodalnog Transporta U EUiHR - Karlo Mišković

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Stanje Intermodalnog Transporta U EUiHR - Karlo Mišković

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Zagreb, 2023. godina.

Prof. dr. sc. Goran Đukić, dipl. ing. Karlo Mišković

Zagreb, 2023. godina.

3.2.2. Ovisnost o Efikasnosti Svake Transportne Grane............................................... 10

Fakultet strojarstva i brodogradnje II

Slika 1. Struktura razvrstane cestovne mreže u 2018. godini .................................................. 18

Fakultet strojarstva i brodogradnje III

Tablica 1. Prednosti intermodalnog prijevoza............................................................................ 8

Fakultet strojarstva i brodogradnje IV

Intermodalni transport, od svog početka, predstavlja revolucionaran pristup u prometnom

Ključne riječi: intermodalni transport, povijest, ključni trenuci, inicijative, principi,

European transport corridors, state of intermodal transport, Republic of Croatia, geotraffic

Fakultet strojarstva i brodogradnje VII

Intermodalni transport predstavlja ključni segment suvremenog prometnog sustava koji

Kontekst i važnost teme

S obzirom na sve veće zahtjeve za brzim, pouzdanim i održivim prijevozom tereta,

Ciljevi i svrha eseja

Pregled strukture eseja

Fakultet strojarstva i brodogradnje 1

U zaključku, sažet ćemo ključne nalaze i razmatrati implikacije za budućnost intermodalnog

Fakultet strojarstva i brodogradnje 2

Intermodalni transport ima svoje korijene u potrebi za optimizacijom i efikasnošću u

2.1. Kratka povijest intermodalnog prijevoza

2.2. Ključni trenuci i inicijative koje su oblikovale intermodalni transport

2.3. Obilježja intermodalnog transporta

Intermodalni transport karakterizira integracija različitih modaliteta prijevoza, što omogućava

2.4. Principi intermodalnog transporta

Principi intermodalnog transporta predstavljaju temeljnu osnovu za učinkovito povezivanje

Fakultet strojarstva i brodogradnje 3

2.4.1. Koordinacija između različitih transportnih grana

Ključni princip intermodalnog transporta je usklađivanje i koordinacija između različitih

2.4.2. Interoperabilnost infrastrukture

Osnovna načela intermodalnog transporta uključuju potrebu za interoperabilnošću

2.4.3. Standardizacija procesa

Intermodalni transport zahtijeva standardizaciju procesa, od pripreme tereta do praćenja

2.4.4. Učinkovita logistička koordinacija

Sveukupna uspješnost intermodalnog transporta ovisi o učinkovitoj logističkoj

2.5. Značajke intermodalnih tehnologija prijevoza

Napredne tehnologije su ključne za optimizaciju intermodalnog transporta, pružajući rješenja

2.5.1. Značajke sustava za praćenje tereta

Fakultet strojarstva i brodogradnje 4

2.5.2. Značajke digitalnih platformi za upravljanje logistikom

Digitalne platforme pružaju centralizirano upravljanje logistikom, olakšavajući praćenje,

Inovacije na intermodalnim terminalima, poput automatizirane pretovarne mehanizacije i

Ove značajke i principi čine temeljnu infrastrukturu intermodalnog transporta, čime se

2.6. Cestovno-željezničke tehnologije prijevoza

Integracija cestovnog i željezničkog prijevoza predstavlja ključni aspekt intermodalnog

2.6.1. Fleksibilnost odabira prijevoznog sredstva

Integracija cestovnog i željezničkog prijevoza omogućuje logističkim operatorima

2.6.2. Kombinacija brzine i kapaciteta

Cestovno-željezničke tehnologije kombiniraju brzinu cestovnog prijevoza, ključnu za

Fakultet strojarstva i brodogradnje 5

2.7. Kopneno-riječno-pomorske tehnologije prijevoza

Kopneno-riječno-pomorske tehnologije prijevoza predstavljaju napredno integrirano rješenje

2.7.1. Globalna dostupnost tereta

Integracija kopnenog, riječnog i pomorskog prijevoza pruža logističarima jedinstvenu

2.7.2. Posebna važnost za teške i glomazne terete

Kopneno-riječno-pomorske tehnologije posebno su usmjerene na logističke izazove teških

2.8. Riječno-pomorske tehnologije prijevoza

2.8.1. Iskorištavanje vodnih putova

Riječno-pomorske tehnologije iskorištavaju prirodne vodene putove, omogućujući