Sadraj:

1.Uvod......................................................................................................2
2.Fizika arhitektura..................................................................................3
3.Europska Fizika ITS arhitektura...........................................................5
3.1.Upravljanje gradskim prometom s prioritetima javnog prijevoza.......13
4.Zakljuak..............................................................................................15

1
1.Uvod

U okviru ovog seminarskog veoma detaljno sam obradio Fiziku aritekturu, kao i
Evropsku fiziku arhitekturu. Dao sam sve glavne karakteristike Evropske fizike
arhitekture, to cete moi vidjeti u nastavku.
Fizika arhitektura definira i opisuje nain na koji se sastojci funkcionalna arhitektura
mogu biti dovedeni zajedno u skupinama u obliku fizikih osobina.
Glavne karakteristike tih osoba su, kao prvo da oni pruaju jedan ili vie usluga
tranih po potrebama korisnika, i drugo, da one mogu biti kreirane. To stvaranja
procesa moe ukljuivati brojne fizike stvari, kao to su strukture na cesti i razliite
oblike opreme, nefizike stvari kao to je softver, ili kombinacija dva. U Europskoj ITS
fizikoj arhitekturi fizike entitete nazivaju " example Systems ".
Fizika arhitektura je dio europskog ITS okvira arhitekture i stoga dijeli svoje
karakteristike.

2
2.Fizika arhitektura
Fizika arhitektura daje fizike predodbe o sustavu kako osigurati traenu
funkcionalnost. Jedan primjer fizike arhitekture ITS sa visokom razinom
transportnih i komunikacijskih podsustava je prikazan na slici .

PODSUSTAV PODSUSTAV PROMETNI CENTAR

PUTNICI

RTS TrM EmrM TRA CVA

PIA ISP EmsM TnM FFM PR

WAWC FWC

Va Rw

VVC TnV DS TeC

RC

CmVh PM

EmrV CVC

PODSUSTAV PODSUSTAV
VOZILO PROMETNICE

WAWC -Beine telekomunikacije irokog opsega

VVC -komunikacije izmeu vozila
FWC -iane telekomunikacije

Tokovi podataka koji polaze iz jednog podsustava a zavravaju u drugom

podsustavu su grupirani u fiziku arhitekturu tokova. Ova arhitektura tokova i njeni
telekomunikacijski zahtjevi su glavni ulaz u definiranju veza izmeu dva podsustava.

3
U dizajniranju i razvoju fizike arhitekture, dizajniranje i razvoj treba da identificira
telekomunikacijske zahtjeve i veze izmeu razliitih transportnih organizacija

Transportni podsustavi, grubo povezujui fizike elemente sustava upravljanja

transportom, moemo grupirati u etiri grupe i to: upravljaki centri, prometnice,
vozila i putnici.
Komunikacije izmeu ovih entiteta se ostvaruju putem otvorenih informacionih tokova
koji mogu biti prenoeni sa razliitim telekomunikacijskih ureajima.

Logika i fizika Its arhitektura su u medjusobnoj zavisnosti. Logika(funkcionalna)

arhitektura izvodi se iz specificiranih korisnikih zahtjeva i slui za izradu fizike
arhitekture odnosno primjera ITS sustava(example systems). Logika arhitektura je
osnova za definiranje fizike arhitekture.

Fizika arhitektura :
- pokazuje gdje e se funkcijski procesi smjestiti i prikazuje vana ITS suelja
(veze) izmeu glavnih komponenata sustava (centri, voza/putnik, vozilo,
prometnica, itd.)
- iane i beine komunikacijske mree omoguuju komunikaciju izmeu
komponenata
- komunikacijska arhitektura predstavlja dio fizike arhitekture ITS-a.

Arhitektura ITS je okvir za tehnologije, produkte i usluge koje prua te osigurava

ostvarivanje postavljenih ciljeva razvoja, kompatibilnost i interoperabilnost te
omoguava irenje i modernizaciju sustava uz prihvatljive trokove.

Tipovi ITS arhitektura

Amerika nacionalna ITS arhitektura (1996). s teitem na fizikom gleditu.
Dokumenti obuhvaaju:
1. viziju ITS-a
2. teoriju operativnog djelovanja
3. logiku i fiziku arhitekturu
4. analizu trokova i koristi
5. analizu rizika
6. strategiju implementacije.

U Europi je teite na potrebama korisnika i funkcionalnom gleditu, projekti KAREN

i FRAME
Osnovni dokumenti su:
1. europska ITS funkcionalna arhitektura
2. europska ITS fizika arhitektura
3. europska ITS komunikacijska arhitektura
4. europska ITS cost benefit analiza
5. europska ITS studija implementacije
6. modeli za ITS implementaciju.

4
Japanska nacionalna ITS arhitektura (1999). ima bitnu razliku u metodolokom
pristupu, (umjesto metode strukturne analize (SA) primjenjuje objektno orijentiran
(OO) metodoloki pristup).

Sumirajui postojee ITS arhitekture u svijetu moemo govoriti o tri osnovna tipa
arhitekture s obzirom na sadraj i obveznost :

1. okvirne ITS arhitekture

2. obvezne ITS arhitekture
3. servisne ITS arhitekture

Okvirna ITS arhitektura (framework architecture) usmjerena je na iskazivanje

potreba korisnika i funkcionalno gledite. Ona je primjerena za nacionalnu razinu i
moe se koristiti za kreiranje drugih dvaju osnovnih tipova ITS arhitektura.

Obvezna ITS arhitektura (mandated architecture) ukljuuje fiziko, logiko i

komunikacijsko gledite te ostale outpute (analizu trokova i koristi, sljedivost,
analizu rizika). Sadraj fizike arhitekture je fiksiran i limitira opseg izvedbenih opcija.

Servisna ITS arhitektura (A Service Architecture) slina je obveznoj arhitekturi ali

pored toga ona podrava pojedine usluge kao to su: informiranje putnika,
upravljanje incidentnim situacijama, elektroniko plaanje cestarine, itd.

3.Europska Fizika ITS arhitektura

Fiziki elementi, termini i njihove definicije

Kao to je navedeno u uvodnom dijelu, fizika arhitektura je rezultat grupiranja

zajedno sastojaka funkcionalne arhitekture u fizikie entitete u Europskoj ITS
okvirnoj arhitekture, koji se nazivaju " example Systems ". Openito sistem osigurava
sredstva za provedbu funkcionalna arhitektura za pruanje usluga a takoer moe
posluiti za nekoliko odreenih potrebe korisnika koje se odnose samo na fizike
stvari. Izraz " example Systems " koristi Karen projekt, jer svaki sistem predstavlja
primjer kako Europska ITS funkcionalna arhitektura se moe koristiti da slui
potrebama korisnika u odreenoj skupini ili skupinama.

Sistemi

Mogue je stvoriti sisteme fizike arhitekture za mnogo razliitih naina koritenja

konstituenti funkcionalne arhitekture. Da bi mogli probati i pokriti sve mogunosti e
zahtijevaju vrlo velike (i vjerojatno ne-rukovanje) dokumenta. Tako je pristup usvojen

5
od strane Karen Projekt je razviti niz " example Systems ".Ovdje se pokazuju kako
funkcionalna arhitektura moe da se koristiti za stvaranje primjera odreenog tipa, ili
programa, sistema. Stoga oni ne pruaju iscrpan popis svih sistema koji se mogu biti
stvorena iz funkcionalne arhitekture. Meutim, to je namjera da " example Systems "
u ovom dokumentu predstavlja e ono to moe biti kreirano za ona podrujima od
interesa za ITS rasporeivanje u Europi. Imajte na umu da u nekim dijelovima
ostatak ovog dokumenta, pojam " example Systems " je skraen na System.

Fizika ITS arhitekture kao dio europske ITS okvirne arhitekture definira naine na
koje funkcionalnosti kreirane u europskoj ITS funkcionalnoj arhitekturi mogu biti fiziki
realizirane. Ovi sustavi e upotrijebiti komponente koji su proizvedene od hardvera,
softvera, ili kombinacije jednog i drugog. Kroz njihovo ukljuenje u dijelove
funkcionalne arhitekture, sustavi e moi zadovoljiti neke ili sve zahtjeve Europskih
ITS korisniki potreba. U Europi je primijenjen neto drugaiji pristup i obuhvat.
Teite je na potrebama korisnika i funkcionalnom gleditu, za razliku od amerike
arhitekture gdje je teite na fizikom gleditu.

Europska fizika ITS arhitektura je opisana kao niz primjera ITS sustava
(example systems). Ovakav pristup je usvojen iz razloga postojanja mnogobrojnih
naina kako fizika arhitektura moe proizii od funkcionalne arhitekture. Svrha
koritenja primjera ITS sustava je ilustrirati primjer fizikih sustava koji mogu ispuniti
neke od Europskih ITS korisniki potreba.

Sustav ITS mora biti konvergentan i otvoren, nudei s jedne strane primjenu razliitih
tehnologija interaktivnog i multimedijalnog obiljeja, i s druge strane garantujui
cjelovitost djelovanja po cijelom geografskom podruju, od mikrolokacija, gradova do
regija, drava i kontinenata.

Fizika arhitektura je rezultat objedinjavanja komponenata funkcionalne arhitekture u

fizike entitete. Openito sustav prua sredstva implementacije funkcionalne
arhitekture i mogunosti pruanja usluga gdje su korisniki zahtjevi fiziki realizirani.
Termin primjer ITS sustava je koriten kod razvoja europske fizike ITS arhitekture
iz razloga to svaki sustav predstavlja jedan od primjera kako europska ITS
funkcionalna arhitektura moe biti fiziki realizirana, jer je mogue kreirati sustav za

6
fiziku arhitekturu na razliite naine koristei komponente funkcionalne arhitekture.
Stoga europska fizika ITS arhitektura ne prua iscrpnu listu svih sustava koji se
mogu stvarati od funkcionalne arhitekture.

Primjer ITS sustava u europskoj fizikoj ITS arhitekturi pokazuje kako

funkcionalna ITS arhitektura se moe iskoristiti za kreiranje stvarnih fizikih sustava.
Ovi primjer ITS sustava pokazuje primjere proizvoda koji se mogu proizvoditi
udovoljavajui europskim korisnikim zahtjevima ITS koji se mogu koristiti na
dravnoj ili lokalnoj razini. Opis svakog primjera ITS sustava ukljuuje detalje
dijelova funkcionalne ITS arhitekture (funkcije, tokove podataka i baze podataka).
Sastavni dio svakog opisa ukljuuje kljuna rjeenja koja se odnose na cijeli sustav
uspjenog razvoja i implementacije. Svaki primjer ITS sustava ima jedinstveno ime,
broj i dijagram.

Svaki primjer ITS sustava sastoji se od dva ili vie pod-ssustava. Podsustav
predstavlja jedan ili vie definiranih zadataka i moe biti ponuen kao komercijalni
proizvod. Svaki podsustav sadrava jedan ili vie komponenata funkcionalne
arhitekture, gdje su ukljueni zahtijevi za komunikacijom sa drugim podsustavima i
jednim ili vie terminatora. Nain komunikacije e biti podran pomou fizikih tokova
podataka. Broj podsustava odreenog primjera ITS sustava zavisiti e takoer i od
broja lokacija koje pokriva.

Europska okvirna ITS arhitektura definira slijedee lokacije za pod-sustave i to:

Centralni (sredinji) mjesto gdje e se sakupljati, sparivati, upravljati i
pohranjivati prometni podaci, razliita plaanja ( npr. cestarine), nalozi za teret.
Takoer tu spada i itava generacija upravljanja transportnim mjerama, uputstva za
upotrebu sa ili bez ljudske intervencije. Npr. TCC (prometni kontrolni centar), TIC
( prometni info centar), upravljanje robnim centrima i sl.
Uz prometnicu mjesta koja detektuju promet, vozila i pjeake, koja
pruaju
informacije ili upute za vozae i pjeake.

7
 Vozila - sredstvo koje se kree kroz mreu prometnica i prevozi jednu ili vie
osoba (bicikli, motori, auta, sredstva javnog prijevoza) ili robu (kombi, furgon,
prikolica ili bilo koji oblik prijenosa tereta u vozilu)
Osobni ureaj ureaji koji se mogu instalirati (prenosivi) i koristiti od
strane
putnika kao dio njihove svojine
Robni ureaji sredstva koja mogu biti instalirana kao integralni dijelovi
prijenosa tereta npr. robni kontejneri, prikolice ili dijelovi samog vozila.
Kiosk ureaj (objekt) lociran na javnom mjestu, instaliran kako bi putnici
imali limitiran i kontroliran pristup sredstvima sustava.
Lokacije se posmatraju kao generike. Izabrane su kao jedinstvene i direktno
vezane za implementaciju ITS-a. to znai da vie od jednog pod-sustava moe biti
u jednoj lokaciji, npr. sredinja lokacija moe biti istaknuta u razliitim fizikim
mjestima i tokovi podataka izmeu njih mogu biti razliiti. Pod-sustav ne moe
pokrivati dvije ili vie generikih lokacija.
Pod-sustavi koji pruaju iste ili sline usluge, ali u drugim lokacijama e se tretirati
kao dva odvojena podsustava, s drugaijim imenima i brojevima, kada sadravaju
funkcionalnost koja bi mogla biti u vozilu ili noena od strane putnika kao osobnog
ureaja. U ovom sluaju dva razliita proizvoda moraju biti razvijena zato to fiziki
zahtijevi kao npr. veliina, teina i tolerancija ambijentalnih stanja e se razlikovati.
Podsustav moe biti rastavljen /razdvojen u dva ili vie modula. Svaki modul e
imati tono ista svojstva kao podsustav (zbog njegove funkcionalnosti i sposobnosti
da bude komercijalan proizvod) i imati e vlastiti odvojeni fiziki identitet. Glavna
razlika izmeu modula i podsustava (jedan od razloga za njihovu upotrebu) je da e
svaki modul najvjerojatnije sadravati funkcionalnost iz jednog od podruja
funkcionalne arhitekture. Drugi razlog za koritenje modula je stvoriti fizike
komponente koje sadravaju grupaciju funkcionalnosti koji su loginiji od proizvodnje
ili fizikih nacrta. Moduli e komunicirati sa ostalima (unutar istog podsustava,
modula ili drugih podsustava) pomou fizikih tokova podataka.
Fiziki tokovi podataka pruaju komunikacijske veze unutar svakog primjera
ITS sustava. Oni omoguuju da podaci budu poslani izmeu podsustava, modula,
izmeu podsustava i modula, kao i prema/od terminatora. Mogu se sastojati od
jednog ili vie funkcionalnih tokova podataka. Kada podsustav sadrava module

8
moe biti neophodno razdvojiti fizike tokove podataka prema/od podsustava u dva ili
vie satavna fizika toka prema/od modula. U takvim situacijama sastavni fiziki
tokovi podataka su odreeni kao odvojeni entiteti sa svojim opisima sadravajui
identitete funkcionalnih tokova podataka. Opisi suelja podsustava fizikog toka
podataka e identificirati njihove sastavne fizike tokove podataka ali nee ukljuiti
identitete funkcionalnih tokova podataka.

Terminator tokova podataka osigurava veze izmeu podsustava i modula sa

okolinom. Terminatori definirani u logikoj ITS arhitekturi u pravilu su isti za fiziku
ITS arhitekturu. Visoka razina termiantora tokova podataka su oni koji se pojavljuju u
dijagramu konteksta. Imena terminatora su generiki koritena. Identifikacija
odvojenih tokova podataka prema bilo kojoj ulozi kao terminatora sainjeni su kao
niska razina terminator tokova podatka. Niska razina terminatora tokova podataka
prua konanu vezu izmeu podsustava, modula i terminatora.

Drugi tipovi entiteta koji sainjavaju fiziku arhitekturu podijeljeni su u dvije

grupe od kojih prva obuhvata sastavne dijelove funkcionalne arhitekture a druga
terminatore.

Da bismo bolje razumjeli funkciju europske fizike ITS arhitekture razmotrit emo
primjer ITS sustava koji je dio europske fizike ITS arhitekture a odnosi se na
Sustav detekcije vozila i prometnih prekraja. Ovaj sustav je u mogunosti
detektirati prekoraenje brzine kao i svaki incident te u podruju elektronike naplate
cestarine garantirati identifikaciju vozila ovisno o dravnim propisima, te osigurati
identifikaciju vozaa. Sustav konteksta opisuje okvir i granice sustava. Za njegov opis
koristi se dijagrama konteksta sustava koji je prikazan na slici 1.
Dijagram konteksta prikazuje veze sustava detekcije vozila i prometnih prekraja i
okruenja. Nastao je od dijagrama konteksta europske okvirne ITS arhitekture.

9
 Slika 1. Dijagram konteksta-sustav detekcije
vozila i prometnih prekraja

Kao to se vidi sa slike 1. nekoliko terminatora sa liste europske funkcionalne ITS

arhitekture nije potrebno u Sustavu detekcije vozila i prometnih prekraja. Razlog za
njihovo brisanje ili modificiranje je prikazan u tablici 1.
Sustav detekcije vozila i prometnih prekraja se sastoji od tri podsustava:
P 70.1 Podsustav detekcije prekraja : Ovaj podsustav detektira vozilo,
klasificira ga i alje ove podatke prema procesoru za koordinaciju podsustava. U
sluaju prekraja vri se prijenos odgovarajuih podataka o vozilu. Podsustav
osigurava funkcionalnost pregleda prometnih prekraja za razliite tipove vozila.
P 70.2 Podsustav fotografiranja: Ovaj podsustav uzima fotografije od vozila
koje prolazi i trai zadravanje fotografija vozila koje je nainilo prometni prekraj od
podsustava procesora za koordinaciju.
P 70.3. Podsustav procesora za koordinaciju: Ovaj podsustav dobiva podatke
od podsustava za detekciju prekraja i upoznaje podsustav za fotografiranje da uzme
fotografiju od odgovarajueg vozila. Svaka komunikacija sa okruenjem van sustava i
sa povezanim terminatorima e biti upravljana od ovog podsustava.

10
Tablica 1.

Naziv terminator Razlog njegovog brisanja ili modifikacije

Ambient okruenja On nije razmatran u ovom sustavu.
Mostovi/tuneli U ovom sluaju integracijom sustava je ve sadran u postojeoj
Infrastructure infrastrukturi
Poiljatelj/primatelj Ne pripada ovom sustavu.
Voza Ako je voza indentificiran, on je ukljuen idirektno bez nekih specifinosti.
Sustav urnih slubi Informacije e biti osiguranje za sustav
Vanjski provajder servisa Nije potreban u ovom sustavu, jer e informacije biti proslijeene
agencijama
za provoenje zakona.
Mjesto izvora podataka Sustav radi stacionarno bez potreba za informacijam o lokaciji.
Multi-modalni sustav Nema multi-modalnih veza u ovom sustavu.
Operator Oni koji su uglavnom ukljueni u ovaj sustav: Operator urnih slubi,
operator
prometne mree i operator naplate.
Odravanje prometnica Nije ukljuen u ovaj sustav
Putnik Nije ukljuen u ovaj sustav.
Sustav nadziranja Nije ukljuen u ovaj sustav.
vremenskih uvjeta

Ova tri podsustava koja su prethodno opisan mogu biti razdijeljena na funkcije. Ova
podjela je prikazana u sljedeoj tablici 2.

Tablica 2.

Podsustav Funkcija

No. Naziv Lokacija Oznaka Naziv Korisniki zahtjev

P 70.1. Detekcija Kolnik F 7.1.1 Izvravanje 3.1.0.1, 3.1.0.2,

prekraja mjerenja 3.1.0.3, 3.1.0.4,
3.1.1.3, 3.1.1.4
F 7.1.2 Kontrola 3.1.0.1, 3.1.0.2,
3.0.1.3
P 70.2. Fotografiranje Kolnik F 7.2.1 Analiza 3.1.0.1,3.1.0.2,
fotografije 3.1.0.3,3.1.1.1,
3.1.1.2
P 70.3. Procesor Kolnik F 7.3.1 Otktivanje i 3.1.0.1, 3.1.0.2,
kordinator identifiviranje 3.1.0.3, 3.1.1.1,
prekritelja 3.1.1.2
F 7.3.2. Pohranjivanje 3.1.1.1, 3.1.1.2,
podataka 3.1.0.5,

11
 Slika 2. Dijagram sustava - Sustav detekcije
vozila i prometnih prekraja

Kao to se vidi iz grafikih prikaza , podsustavi u ovom sustavu su povezani

koritenjem fizikih tokova podataka. Pojam fiziki je koriten da bi ih razlikovali
od funkcionalnih tokova podataka.

Fiziki tokovi podataka u ovom sustavu su sljedei :

ilvd_violation_data
Ovaj fiziki tok podataka se koristi izmeu podsustava detekcije prekraja i
podsustava detekcije vozila. On sadri podatke o prekraju i koristi odreene
procedure detekcije i identifikacije vozila.
ilvd_image_capture
Ovaj fiziki tok podataka se koristi izmeu podsustava identifikacije prekraja i
podsustava detekcije vozila. On generira prema modulu za koordinaciju poetka
procedure fotografiranja kada podaci o prekraju budu primljeni.
Glavni izlazi ovog sustava su:
1. Sustav prati zakonska ogranienja koja su propisana, detektira, fotografira vozae
i druge izlaze. Surauje sa svim predstavnicima vlasti (Agencije za provoenje
zakona, policija, ... ) i apsolutno je potrebno planiranje i implementacija ovog sustava.

12
2. Ovaj sustav je povezan sa veoma osjetljivim i povjrljivim podacima pa je
neophodan visok standard sigurnosti i zatite ovih podataka kao i vrlo mala
tolerancija pogreke.

3.1.Upravljanje gradskim prometom s prioritetima javnog

prijevoza

Europska fizika arhitektura ITS- predstavlja seriju primjera sustava ITS-a koji se
dizajniraju i realiziraju tako da zadovoljavaju specificirane korisnike zahtjeve. Svaki
primjer ITS sustava ima jedinstveno ime i oznake usklaene u okviru cjelovite ITS
arhitekture. U sladu s time potrebno je definirati i razvijati sustav upravljanja
gradskim prometom s prioritetima javnog prijevoza (SUGP-PJP).

Slika:Kontekst dijagram sustava SUGP-PJP

Fizika arhitektura sustava SUGP-PJP definira fizike komponente koje su vezane uz

funkcionalnu arhitekturu i tokove podataka. Razvoj fizike arhitekture predstavlja
definiranje konteksta i odgovarajueg broja terminatora odnosno aktera. Od svih
definiranih terminatora koriste se oni koji razmjenjuju podatke ili informacije s
jezgrom sustava SUGP-PJP. Komunikacijska arhitektura tretira se kao dio fizike
arhitekture ili kao zasebna arhitektura. Fizika arhitektura sustava SUGP-PJP na
najvioj razini prikazan je dijagramom konteksta i terminatora (aktera) s kojima se

13
ostvaruje razmjena podataka. Polazni dijagram konteksta sustava upravljanja
gradskim prometom s prioritetima javnog prijevoza pokazan je na slici..
Sustav SUGP-PJP sastoji se od nekoliko osnovnih podsustava:

- podsustav centraliziranog voenja prometa

- podsustav lokalnog voenja

- podsustav lokalne cestovne infrastrukture

- podsustav za ostale periferne funkcionalnosti

Podsustav centralnog voenja prometa sastoji se od etiriju modula:

- modula kontrole podruja

- suelja razmjene podataka

- modula podatkovnog nadzora i arhiviranja

- krajnjeg modula

Moduli pokrivaju prikupljanje, nadzor i dnevno arhiviranje prometnih podataka (tokovi,

zaguenja, gustoa, dijagnostike informacije temeljem kojih se utvruje strategija
voenja prometa na odreenom podruju). Od sredinjeg modula prema krajnjim
modulima razmjenjuju se kontrolni parametri ukljuivo s razmjenom prioritetnih
zahtijeva.

14
4.Zakljuak

Razvoj ITS-a u Europi treba da osigura konzistentnu i potpunu sliku prometne i

trasnportne mree, osigurava upravljanje mreom, kao i korirtenje zajednikih
upravljakih aktivnosti, distribuira korisne i nekonfliktne informacije korisnicima,
operaterima i dravnim institucijama. KAREN ( Keystoneu Architecture Required for
European Networks) projekat je kreirao minimum stabilnih okvira, potrebnnih za
imlementaciju i rad ITS-a te njegovu djelotvornost unutar Evropske Unije.
Prilikom izrade ovog seminarskog rada moglo se uoiti da je Evropska fizika Its
arhitektura veoma bitno podruije ITS-a. Doao sam do spoznaje da je ovo jako
iroko podruije i da je fizika arhitektura rezultat grupiranja
zajedno sastojaka funkcionalne arhitekture u fizikie entitete. Vidjeli smo takoer da
je Europska fizika ITS arhitektura opisana kao niz primjera ITS sustava
(example systems). Ovakav pristup je usvojen iz razloga postojanja mnogobrojnih
naina kako fizika arhitektura moe proizii od funkcionalne arhitekture. Svrha
koritenja primjera ITS sustava je ilustrirati primjer fizikih sustava koji mogu ispuniti
neke od Europskih ITS korisniki potreba.

15
Literatura:
Predavanja iz ITS odrana u V semestru 2011/2012 ,doc.
dr. Drago Ezgeta

Knjiga:Inteligentni transportni sustavi-ITS1-Prof.dr.Ivan

Bonjak

www.frame-online.net

16